| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Poslao/poslala: Marko Ljubić
|
|
|
|
2005.05.12. 12:10
Poštovani connectovci!
S obzirom na Vaša različita iskustva po cijelome svijetu i participaciji u obrazovnim sustavima različitih zemalja, htio bih iskoristiti ovaj portal za jednu raspravu. I inače, moj je prijedlog da se ovaj portal koristi za raspravu o idejama potencijalno bitnim za društveni trenutak Hrvatske.
Što mislite o mogućnosti skraćivanja školske godine za mjesec dana i u osnovnim i srednjim školama, gdje bi nastava počimala polovicom rujna i završavala krajem svibnja?
Ušteđenih mjesec dana bilo bi: 1. Nikakav gubitak za ostvarivanje nastavnih standarda; 2. Izravna stimulacija nastavnicima, kada im se i onako ne može bitno popraviti socijalni status; 3. Prostor za rad sa talentima i slobodnije kreiranje programa od strane nastavnika; 4. Izravan prilog turizmu, gospodarstvu i konačno, rasterećenju učenika bez gubljenja esencije. |
Dokument s prosječinim trajanjima školske godine nalazi se ovdje. Školska godina u Hrvatskoj traje službeno 37 tjedana, ali kada se oduzmu neradni dani, taj broj pada na ispod 36, što je ispod prosjeka zemalja OECD. Skraćivanjem za mjesec dana Hrvatska bi imala kraću školsku godinu nego bilo koja druga zemlja s gornjeg popisa. Hm, jesu li hrvatska djeca zaista toliko pametnija od ostalih da bi za njih ovdje vrijedilo "less is more"? Zašto se toga nisu sjetili pedagozi u drugim, razvijenijim zemljama?
Mislim da ćete morati još malo raditi na toj ideji prije nego počne zvučati i približno ozbiljno.
|
|
Slazem se da nastavnicima treba omoguciti vise prostora za rad sa talentiranijom djecom kao i sa onom manje talentiranom. Takodjer se slazem da treba rasteretiti djecu od prenatrpanih programa i ogromne kolicine cinjenica koje uce napamet a ne povezuju kako treba, ali ne mislim da je rjesenje u skracivanju trajanja skolske godine. Time bi ucenike jos vise opteretili jer bi u kracem vremenu morali proci vise gradiva.
Ja bih radije promijenila skolske programe – smanjila kvantitetu gradiva a povecala kvalitetu znanja tako da klinci shvate da je atom iz kemije isti kao onaj o kojem uce na fizici… a ne da misle da se samo isto zovu ta dva njima potpuno nepoveziva pojma.
|
|
#1: Držim se načela da je bolja i neozbiljna ideja, nego nikakva. Za ocjenu ozbiljnosti ideje, ja bih pošao od pretpostavke, bar na ovim stranicama, da nitko ne razmišlja banalno. Naročito ne onaj tko ideju potpisuje u bilo kojem obliku javnosti, jer svi mi. vjerovali ili ne vodimo računa o svome prestižu.
Nemam namjeru elaborirati sve "za" i "protiv" ovakve ideje, ali držim najmanje ograničavajućim faktorom to je li naša školska godina formalno po broju tjedana usklađena sa OECD pregledom. Jasno da hrvatski učenici nisu toliko pametnijhi od ostalih, pa čak i pored najvećega broja odlikaša uz Srbiju, u Europi.
Iz gemišta nikada nećete dobiti vino nazad, pa tako niti iz ciljeva prosječnosti, izuzev incidentnih elemenata. A na njima se ne gradi sustav.
Umjesto neviđenoga "štimanja" uspjeha u zadnjih dvadeset dana nastave i kreiranja lažne slike o sebi, to bi vrijeme bilo korisnije potrošiti na one koji su tijekom godine nešto radili i naučili. Izvrsnosti dati priliku je pitanja opstanka ove zemlje, a ne ulagati golemu energiju u poboljšanje "prosjeka" i donošenja takvih rezultata na "oltar" ministarstva za jednokratnu mandatnu uporabu.
Ja vjerujem da Hrvatska niti u jednoj oblasti ne smije slijepo i formalno uzimati iskustva drugih, već uz svu moguću korisnost tuđih iskustava, kreirati sustave, makar i prolazne, po mjeri trenutka u kojem se nalazi. |
|
| Ja se slazem da Hrvatska ne mora slijepo slijediti nikoga i da sama cinjenica da bi nam skolska godina trajala krace ne znaci nista, ali se isto tako slazem da to nije rjesenje. Jos uvijek se dobro sjecam svoje srednje, pa i osnovne skole, i mislim da djecu svakako treba rasteretiti. No, jos vise od toga nam trebaju kvalitetni i motivirani nastavnici koji ce sami moci procijeniti kako i koliko treba s djecom raditi. Kako povecati njihov broj- nemam pojma. |
|
| >> Za ocjenu ozbiljnosti ideje...Naročito ne onaj tko ideju potpisuje u bilo kojem obliku javnosti, jer svi mi. vjerovali ili ne vodimo računa o svome prestižu |
|
Nevjerovatno, 2 puta sam napisao dugi odgovor i svaki put
mi submit button pojede poruku (vidite gore prva dva reda
druge varijante).
1. Mislim da bi nasa djeca trebala imati
mir i izolaciju od utilitarnih zahtjeva turistickog profita i
drugih makrociljeva koje mozete pretpostaviti njihovim
potrebama u obrazovanju. Dosta sto ta djeca
idu u skolu tramvajima u kojima u svakom vagonu
stoje po dva plakata na smrdljivom
crnom papiru za jadno njemacko pivo Beck i za gornjegradske
krcme u kojima se ono prodaje.
2. Mislim da mi znanstvenici nismo jako kompetentni za ovu
diskusiju i da bi trebali porazgovarati s iskusnim nastavnicima.
3. Nakon duzih praznika potrebno je djeci u nizim razredima
osnovne skole oko mjesec dana da nadoknade sto su zaboravili
u kumulativnim tehnikama kao sto je citanje, elemntarna
aritmetika i slicno.
4. Za neke obrazovne procese treba proci vrijeme da se
oni usvoje. Recimo neka djeca na pocetku prvog razreda
ne mogu raditi tzv. analizu rijeci. Recimo kazete djetetu
oootttaaacc -- sto cujes -- odgovor -- p! (ne o) NIje dosta
znati slova, treba razviti uocavanje analize rijeci. Dakle
to kod nekih ucenika zaostaje i do dva mjeseca. Dakle ako
vi govorite o skracenju s 9 na 8 mjeseci u prvom razredu, to
je skracenje za post-analiticku fazu kod ovakvih ucenika
skracenje s 7 na 6 mjeseci. I kod drugih tehnika postoje
faze i ako odsjecete nesto mjesec prije kraja niste uniformno
rasteretili sve fazem nego uglavnom srezali zadnju. Dakle
recimo naucite djecu slova i fazu sricanja, a ne prodju fazu
glatkog vezivanja. Kod starijih generacija se
rasterecenjem gradiva moze nesto i skratiti, ali kod razvoja
elementarnih tehnika svaka faza trazi svoje vrijeme, i to
se ne rjesava jednim dekretom.
5. >> Za ocjenu ozbiljnosti ideje...Naročito ne onaj tko ideju potpisuje u bilo kojem obliku javnosti, jer svi mi. vjerovali ili ne vodimo računa o svome prestižu
Osnova ljubavi prema istini i prema znanosti je slijediti
argument i kad on nije popularan, zeljen ili atraktivan.
Pisati prema principu prestiza, dakle popularnosti, bilo
bi upravo neozbiljno, i neprimjereno i ovom sajtu. Pisati
prema unaprijed zadanim zakljucima bilo bi pisanje bez
razmisljanja; cilj razmisljanja su novi zakljucci, a ne reciklaza.
Slazem se s vama da je dobro otvoriti (pravu) diskusiju,
cak i ako je polaziste naivno ili naoko naivno.
Zoran Skoda
|
|
U biti pogrešno sam iskazao riječ skraćivanje. Osnovna ideja je da se uz obvezan program, koji mora udovoljiti prosjeku, dobije vrijeme za selekciju, kako učenika, tako i programa, koje bi kreirali sami nastavnici sa vrlo širokim mogućnostima.
Zašto? Na takmičenja, u kojima sudjeluje vrlo mali broj učenika, a koji po svim pokazateljima školama i nastavnicima koji ih organiziraju znače puno u prestižnom, ali i formalnom pogledu, "gubi" se jako puno obveznih dana, a ne postiže se najefikasniji odziv potencijalnih talenata; zatim na trgovanje ocjenama i popravljanju prosjeka, gubi se zadnja dva tri tjedna nastave; što krajnje nerealnim čini sliku stanja u našem školstvu.
Dobiveno vrijeme moglo bi se pametno iskoristiti za pomoć najslabijima, te razvoj potencijala i mogućnosti najboljih. Takav oblik rada mogao bi se nadalje organizirati i van matičnih škola, tragom sadašnjega iskustva - škole u prirodi, koja se provodi u Zagrebu u osnovnim školama.
Vjerujem kako organizacijski treba poraditi na tome da se što više raspoloživih društvenih resursa integrira sa školstvom, kako bi ga se uopće dovelo u fazu primjene strateških reformi. Na temelju svih saznanja, vjerujem kako Hrvatska trenutno nije u mogućnosti gotovo niti na jednu oblast primjeniti dugoročne reforme; iz prostog razloga što treba brzo zaustaviti defastaciju mnogih oblasti života, a dobro pripremljene strateške modele onda primjeniti.
Ako bude rasprave, navešću još argumenata, jer ne želim zagušivati prostor niti zatvarati diskusiju. |
|
Ne znam gdje ste vi isli u skolu, ja sam bio na relativno dosta takmicenja
(mada tu djelatnost nikad nisam mnogo ni volio ni cijenio), a da
nikad nisam primijetio da se na njih ikad trosilo vrijeme na redovnim satima,
a kamoli da se to moze mjeriti satima ili danima (mozda je neko spomenuo
ko ce na takmicenje sto je 10 minuta godisnje); za to postoje sekcije i
sekcijski rad. Nikad nisam vidio u svojem skolovanju da je neko od par
nastavnika-entuzijasta u slobodnim sekcijama dobio neke opipljive
nagrade za svoj rad.
Za najslabije postoji DOP (dopunska nastava) ili je barem postojala
kad sam bio u osnovnoj skoli. DOP mora ici paralelno s ostatkom skole,
svaki tjedan, ne moze se to stisnuti efektivno unutar nekakva dva izolirana, dobivena tjedna.
Slazem se s vama da je trgovanje ocjenama jedna destruktivna faza i
za odgoj morala u djece i za vrijeme za ucenje i za evidenciju kriterija i
za ugled nastavnika. Ako skratite skolsku godinu samo cete pomaknuti
kad ce se to trgovanje desiti, a samo skracenje nece nagnati ljude da
promijene navike u necem do cega im je stalo. Ako niste mislili
na doslovno skraceivanje mozda mislite na opce rasterecivanje gradiva
ili dinamike, no to je kompleksan i opcepoznati problem za koji bi
trebali dati nesto stofa; ne vidim da je tu stvar neke volje da se donose
neke odlluke ili dekreti, to je stvar detaljnog rada od seminara za nastavnike,
preko kvalitetnije recenzije udzebnika koji su cesto nerealni na dalje.
No ta racionalizacija bi trebala dovesti do dovodjenja u prvi plan neostvarenih
ciljeva u skolstvu radije nego redukcije.
U posljednjih 15-tak godina ja vidim samo pad obrazovanja;
cak i ambiciozni koji dolaze na TV kvizove ne znaju
odgovoriti na pitanja tipa ono neki dan
u kojem gradu je sjediste Ujedinjenih Nacija. |
|
Quote:
Nevjerovatno, 2 puta sam napisao dugi odgovor i svaki put
mi submit button pojede poruku
Moze bit da je problem u znakovima "vece" i "manje" jer ih skripta za komentare interpretira kao HTML tagove i brise.
Evo da probam: ... nastavak teksta. |
|
| Je, problem su znakovi "vece" i "manje". Tekst koji sam stavio izmedju njih je nestao. |
|
| Troši se troši! Iz bar pet šest vrlo uglednih škola u Zagrebu, za koje sam vezan djecom, suprugom i prijateljima, prilično uvjerljivo zvuče svjedočanstva, kako se radi natjecanja i par učenika zanemaruje rad sa ostalima. A sekcije? O čemu mi pričamo. Jedino ako se ne misli na pripreme priredbi. Na tom se na žalost više napreduje nego na stvarnom radu. |
|
Zahvaljujući Vama koji ste reagirali na ovo pitanje, prijedlog ili provokaciju; kako god hoćete, moram priznati- odustajem. Očigledno sam krivo definirao temu, ili postavio pitanje ili...
Želja mi je bila otvoriti raspravu. I dalje mislim da na ovom portalu treba provocirati reakcije što većega broja connectovaca, i to takve koje podrazumjevaju različit pristup, mišljenja i sl. Imam dojam kako se većinom reagira vodeći računa o tome da stav bude dobro prihvaćen! |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Genetska karta Europe
(53 kom., prije 5 hrs.) | | DNK labos u lovu na...
(67 kom., prije 7 hrs.) | | Otkriće važno za liječenje pretilosti
(2 kom., prije 15 hrs.) | | Objavljen rad u Angewandte Chemie International Edition
(2 kom., prije 3 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(14 kom., prije 4 dan/a.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 7 dan/a.) | | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(19 kom., prije 7 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 12 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 16 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 17 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.09.06. 05:18h CEST