| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Komunikacija znanosti - od industrijskog do informacijskog doba
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Duje Bonacci
|
|
|
|
2005.05.04. 16:30
Ovaj moj tekst je jučer izašao u Novom listu. Budući da se priča o komunikaciji znanosti po portalu zapravo povlači kroz razno razne rasprave, mislio sam da bi cijeli tekst bilo zgodno - naravno, uz blagoslov urednice znanosti Novog lista i članice connecta Elvire Marinković Škomrlj - u cijelosti prenijeti i ovamo...
Prije dva tjedna u pet hrvatskih gradova održan je treći hrvatski Festival znanosti. Sudeći prema broju posjetitelja i pažnji koju su festivalska zbivanja pridobila u javnim medijima, ovogodišnje je izdanje bilo najuspješnije do sada. Reklo bi se kako i u Hrvatskoj svijest o značenju društvene uloge suvremene znanosti počinje izlaziti iz ureda i laboratorija fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. Sada je stoga savršena prigoda za kratki osvrt na priču o povijesti pokreta za promicanje znanosti u javnosti – pokreta koji se tijekom proteklih dvadesetak godina razvio u novu meta-znanstvenu disciplinu nazvanu »komunikacijom znanosti«.
Počela komunikacije znanosti
Korijeni komunikacije znanosti sežu u doba industrijske revolucije u Engleskoj. Godine 1799. u Londonu je osnovana »Kraljevska ustanova Velike Britanije« (Royal Institution of Great Britain). U osnivačkoj povelji Kraljevske ustanove kao njezino temeljno poslanje stoji »širenje znanja i olakšavanje uvođenja u uporabu korisnih mehaničkih izuma i unapređenja, te podučavanje, putem filozofskih predavanja i pokusa, o mogućnostima primjene znanosti u životnoj svakodnevici«. Od svojeg začetka do danas, Kraljevska ustanova djeluje kao spoj vrhunskog znanstveno-istraživačkog instituta, malog tehničko-prirodoslovnog muzeja te javnog »znanstvenog kazališta«. Upravo zahvaljujući dvjestogodišnjoj tradiciji djelovanja tog njezinog znanstvenog kazališta, Kraljevska ustanova može se smatrati mjestom gdje je izmišljen i do savršenstva dotjeran pojam »popularno-znanstvenog predavanja«, jednog od najstarijih i najvažnijih alata kojima komunikatori znanosti danas raspolažu. Zanimljiva anegdota vezana uz predavanja u Kraljevskoj ustanovi kaže da je zbog njihove popularnosti londonska ulica Albemarle, u kojoj je Kraljevska ustanova smještena, postala prvom jednosmjernom ulicom u Londonu. Naime, predavanja su jedno vrijeme bila toliko pomodna da su ih pohodili svi viđeniji predstavnici srednjeg i višeg sloja stanovnika Londona. Većina njih na predavanja je dolazila svojim kočijama, koje bi tijekom predavanja »parkirali« u ulici Albemarle, zbog čega bi se pred Kraljevskom ustanovom naredalo toliko kočija da bi jedna strana ulice bila potpuno zakrčena. Da bi izbjegle problem s prometnim čepom u ulici Albemarle, gradske su vlasti stoga odlučile istu pretvoriti u jednosmjernu ulicu.
Tridesetak godina nakon Kraljevske ustanove, točnije godine 1831., u engleskom gradu Yorku osnovana je »Britanska udruga za unapređenje znanosti« (British Association for the Advancement of Science), danas poznata pod kraticom »BA«. Razočaran tadašnjim elitistički nastrojenim i konzervativnim stavom »Kraljevskog društva« (britanske Akademije znanosti) spram društvenog i javnog djelovanja znanstvenika, poticaj za pokretanje BA dao je veliki škotski znanstvenik Sir David Brewster. Shodno njegovoj utemeljiteljskoj viziji, ciljevi osnivanja BA bili su promicanje znanosti u društvu, skretanje pažnje javnosti na znanstvena pitanja te poticanje i olakšavanje suradnje među znanstvenicima širom svijeta. Najznačajnija djelatnost BA do današnjih je dana ostala organizacija godišnjeg skupa udruge, koji se svake godine održava u drugom gradu Velike Britanije. Ovo okupljanje, koja iza sebe ima već 150-godišnju tradiciju gotovo neprekidnog održavanja, započelo je kao opći znanstveni forum. Vremenom se mijenjalo, stalno prateći temeljno poslanje Britanske udruge, te danas nosi naziv »Festival znanosti Britanskoga društva«. Ovaj festival je zapravo izravan rodočelnik, kao i veliki uzor, svih svjetskih znanstveno-promotivnih manifestacija ove vrste – uključujući, naravno, i tri dosadašnja hrvatska festivala.
Novo poslanje: razvoj kulture razgovora
Komunikacija znanosti započela je, dakle, prvenstveno kao pokret za »jednosmjernu« promidžbu znanosti – od profesionalnih znanstvenika prema neznanstvenoj javnosti. Valja naglasiti kako je jedan od osnovnih ciljeva ovih djelatnosti bio javnosti predstaviti i promovirati »primjenjive« znanosti – u doba industrijske revolucije to su prvenstveno bile prirodoslovne i tehničke znanosti, a nešto kasnije su u tu kategoriju ušle i one biomedicinske. Stoga se pod pojmom »komunikacije znanosti« riječ »znanost« prvenstveno odnosila samo na ove znanstvene grane. Iznenađujuće je da se to viđenje poslanja komunikacije znanosti održalo sve do nedavno, gotovo do kraja netom proteklog 20. stoljeća.
U međuvremenu su se zbile dvije važne stvari. Prvo, pojam »znanosti« se znatno proširio zbog razvoja mnogih novih disciplina koje danas svrstavamo među društveno-humanističke znanosti. Drugo, prirodoslovne, tehničke i biomedicinske znanosti dovele su do eksplozivnog tehnološkog razvitka zapadne civilizacije, u toj mjeri da je ta civilizacija istovremeno postala nepovratno ovisna o daljnjem razvoju ovih znanosti. Nagli porast moći znanosti, iskazane kroz tehnološke primjene, donio je sa sobom i golemu odgovornost znanosti i ljudi koji se njome bave prema njihovom cjelokupnom društvenom okružju u kojem oni djeluju. Znanost je postala jako korisna, a njezine moguće zlouporabe iznimno opasne. Zbog toga u današnje doba razvoj znanosti, a osobito razvoj njezinih primjena, jako ovisi ne samo o intelektualnim sposobnostima akademskih krugova, već i o »narodnoj« volji neznanstvene javnosti.
Upravo iz navedenog razloga, novo poslanje komunikacije znanosti jest razviti povjerenje između znanstvenika, tehnologa i javnosti. S tim ciljem, djelatnosti današnjih komunikatora znanosti idu za sustavnim razvojem kulture otvorenog razgovora između svih triju strana. U tom razgovora znanstvenici i tehnolozi i dalje trebaju pričati javnosti o svojim postignućima, ali istovremeno moraju biti spremni zatražiti, saslušati i uvažiti potpuno laičke stavove različitih dijelova javnosti - stavove utemeljene ne na znanstvenim, već prvenstveno na etičkim i kulturološkim osnovama. Uz poznavanje već spomenutih »primjenjivih« znanosti, suvremeni komunikatori znanosti stoga moraju baratati i sa spoznajama iz područja niza »novih« društveno-humanističkih disciplina kao što su sociologija, psihologija, etnologija, komunikologija ili demografija. Naime, upravo ove discipline omogućavaju izučavanje i razumijevanje odnosa na znanosti utemeljene tehnologije i društva u kojem – i za kojega – se ta tehnologija razvija.
Iako je počela kao usputni posao znanstvenih zanesenjaka, početkom novog tisućljeća komunikacija znanosti postala je ozbiljna zasebna struka, sve značajnija za budući razvoj kako suvremene znanosti, tako i suvremenog ljudskog društva uopće.
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Genetska karta Europe
(53 kom., prije 5 hrs.) | | DNK labos u lovu na...
(67 kom., prije 7 hrs.) | | Otkriće važno za liječenje pretilosti
(2 kom., prije 15 hrs.) | | Objavljen rad u Angewandte Chemie International Edition
(2 kom., prije 3 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(14 kom., prije 4 dan/a.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 7 dan/a.) | | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(19 kom., prije 7 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 12 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 16 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 17 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.09.06. 05:29h CEST