Nakon zavr¹enog MIOC-a u Zagrebu, Marin dobiva stipendiju za studiranje na MIT-u, gdje je 1996. diplomirao fiziku i elektrotehniku. Veæ  diplomski rad na MIT-u sa Prof. Lisom Randall i Prof. Alanom Guthom u podruèju kozmologije predskazuje iznimnu karijeru. Diplomski rad je rezultirao Marinovom prvom publikacijom u Nuclear Physics B 472, 337 (1996) i do sada je citiran (prema WoS-u) 78 puta. Do sada je Marin objavio vi¹e od 50 publikacija u presti¾nim znanstvenim èasopisima (npr. ima 13 radova u Phys. Rev. Lett.). Nakon diplomskog rada, dobiva stipendiju za doktorski rad na Princetonu, gdje zapoèinje raditi s Nobelovim laureatom Frankom Wilczekom, kod kojeg je i magistrirao na temi vezanoj uz spinska stakla.

Marin na Princetonu upoznaje Prof. Motija Segeva i nastavlja karijeru u podruèju nelinearne optike, te 2000. godine brani doktorsku disertaciju Nestabilnosti u nelinearnim valnim sustavima u optici. U suradnji s M. Segevom Marin je izradio niz zapa¾enih radova vezanih uz optièke solitone i nestabilnosti u nelinearnim optièkim sustavima.  Neki od njegovih radova s Prof. Segevom su otvorili nova podruèja unutar nelinearne optike ¹to se vidi po njihovoj citiranosti (npr. rad M Soljaèiæ et. al.  Phys. Rev. Lett. 84, 467 2000 na kojem se temelji Marinova disertacija je citiran 53 puta). Mislim da su radovi izraðeni u  suradnji s Prof. Segevom dobrim dijelom zaslu¾ni za nagradu Adolph Lomb koju je Marin ove godine dobio. Imao sam zadovoljstvo i sam suraðivati s Marinom, koji me uveo u podruèje nelinearne optike i upoznao s M. Segevom, kod koga sam naposljetku bio postdoktorand.

Marin se nakon uspje¹nog doktorata na Princetonu vraæa na MIT gdje dobiva presti¾nu stipendiju Papallardo i postaje postdoktorand kod Prof. J.D. Joannopoluosa gdje se bavi fotonièkim kristalima, vrlo obeæavajuæem podruèju optike, posebno prema primjenama u tehnologiji. O tome svjedoèi i niz od 14 patenata na kojima je Marin koautor. Nakon post-doca ostaje na MIT-u kao Principal Research Scientist.

Buduænost je nemoguæe sa sigurno¹æu predvidjeti, ali kad bi se ljudi kladili na buduænost mladih znanstvenika (mo¾da tako ne¹to i postoji u Engleskoj?), siguran sam da bi omjeri na kladionicama bili u Marinovu korist.

Hrvoje Buljan

PS. Marinov home page:

http://www.mit.edu/~soljacic/

Komentari (clanova koji su komentirali: 9) Komentara po autoru:    2 1 1 1 1 1 1 1 1

#1: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-27 11:08:10 Sve èestitke Marinu!

#2: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-29 10:30:47 Èitanje Marinova CV-a je uzbuðujuæe i inspirirajuæe! Èovjek se oèito probio svojim radom i trudom. ®elim mu jo¹ puno uspjeha!

#3: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-29 11:58:18 Od srca cestitam

#4: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-29 12:05:00 imam pitanje onima koji se bolje od mene kuze u sustav znanosti u RH:    Bi li Marin (ili bilo tko drugi s njegovim referencama i uspjesnoscu) u RH mogao s 30 godina doci do pozicije odgovarajuce Principal Research Scientistu na Princetonu? Bi li mogao imati svoju grupu? Ili bi ga hrvatski sustav znanosti progutao, gurajuci ga u tudje grupe, na tudje projekte?    Iva

#5: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-29 13:11:16 Subjektivna procjena distribucije vjerojatnosti varijable "sto bi bilo da je Marin ostao u Hrvatskoj":    1. Cekajuci mjesecima opremu za lab, postao nogometas 2. zupanijske lige sjever: 20%  2. Prepisao od svog mentora magistarski, doktorski i nekoliko znanstvenih radova te postao voditelj grupe: 10%  3. Cekajuci nekoliko godina na novacko mjesto, otvorio kafic i postao ugostitelj: 20%  4. Postao konformist i glavni protagonist bolonjskog procesa: 10%  5. Objavio nekoliko radova, platio clanarinu za akademiju, umislio si da je vrhunski znanstvenik i postao ministar znanosti: 20%  6. Isfrustriran okolinom, posandrcao i poceo se bavit uzgojem konoplje na rudjeru: 10%  7. Intenzivnim unosom etanola sveo kognitivne sposobnosti na 5% i postao saborski zastupnik: 9,9999%  8. Postao vrhunski znanstvenik kakav je danas: 0,0001%

#6: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-29 13:34:56 Haha, Igore, tocku #8 mozes slobodno staviti na 0.

#7: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-30 11:56:41 Igor je, nazalost, vjerojatno u pravu. Nagradno pitanje je: sto i kako ucniti da bi to promijenili? Mozda je dio odgovora u entuzijazmu ljudi poput onih koji organiziraju Festival znanosti, a mozba bi i nasa NZZ mogla financirati natjecaj za najbolji odgovor na tu temu.

#8: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-05-25 20:37:33       Drago mi je sto mogu spomenuti (kao nastavak osvrta) da je  Marin dobio ponudu (i prihvatio ) da postane profesor ("tenure-track Assistant Professor") na MIT-u, sto je s 4 nobelovca od ukupno ~60 profesora jedan od najboljih odsjeka za fiziku (a prema mnogim misljenjima i najbolji) u SAD-u.

#9: Marin Soljaèiæ dobitnik nagrade èasopisa (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-09-11 09:24:04 Mladi hrvatski znanstvenik Marin Soljaèiæ ovogodi¹nji je dobitnik presti¾ne nagrade "TR35", kao jedan od 35 najboljih mladih inovatora na svijetu.     Rijeè je o nagradi koju dodjeljuje Technology Review, najstariji èasopis za tehnologiju na svijetu. Vidi èlanak u dana¹njem Jutarnjem listu:  link

#10: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-09-11 12:01:35 Marin Soljacic je uistinu izvanredan mladi znanstvenik i jako mi je drago sto sam imala priliku upoznati ga.