| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
predavanje o genetickoj umjetnosti
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Vinko Zlatic
|
|
|
|
2005.03.14. 16:17
Joe Davis (SAD)
"Pijesak u prostor-vremenu i molekularni poliptisi u Einstenovom stoljecu"
15/03/05, utorak, 20:00h, klub net.kulture MAMA, Preradoviceva 18, Zagreb
Joe Davis je istrazivac suradnik na odsjeku za biologiju pri MIT
(Massachusets Institute of Technology), SAD. Kao umjetnik proveo je
opsezna istrazivanja na polju molekularne biologije i bioinformatike u
svrhu proizvodnje genetskih baza podataka i novih bioloskih umjetnickih
formi. Izlagao je u SAD, Kanadi i Europi, na Ars Electronica festivalu u
Linzu.
Interesantan clanak objavljen u Natureu o njegovom radu mozete naci ovdje
Jos malo vise informaicja na slijedecem linku"... s molekularnom biologijom izravno sam se upoznao na projektu
koji se bavio vanzemaljskom komunikacijom, a u koji sam se ukljucio
zajedno s kolegama s Harvarda i MIT-a ranih 80ih. Nazvan Poetica Vaginal
taj je projekt za cilj imao odasiljanje zenskih vaginalnih kontrakcija u
duboki svemir, a u svrhu komunikacije s vanzemaljcima." Prvi je umjetnik
koji je 1986. upotrijebio DNK kao umjetnicki medij u projektu
Mikrovenere. Ostali projekti Joea Davisa ukljucuju: Audio Microscope
(Mikroskop koji pretvara svjetlosne informacije u zvuk omogucujuci nam
da cujemo mikrosvijet zivih stanica.); projekt Riddle of Life; projekt
Milky Way DNA u kojem Davis zeli staviti sliku nase galaksije -
Mlijecnog puta u stanice misa; projekt DNA Manifolds (Opisujuci taj
projekt Davis je ustvrdio: "Tijekom posljednjih nekoliko godina,
znanstvenici su shvatili da jedan gram DNK moze sadrzavati informacije
koje bi inace bile pohranjene na bilijun CD-a. Gram DNK sadrzi 1021 DNK
baza ili, prevedeno na zargon kompjuterske znanosti, gram DNK ima
najmanje 108 terabita podataka. Stoga, nekoliko grama DNK imaju
potencijal pohraniti sve podatke proizvedene na cijelom svijetu."). Kada
citamo njegove tekstove, zelimo uzivo cuti ono sto je kanadski performer
Istvan Kantor opisao slijedecim rijecima: "Po meni, Joe Davis je
najzanimljiviji umjetnik danasnjice. Bavi se temama koje ce promijentiti
svijet. Cini mi se, kako on zna nesto sto je meni jos uvijek neshvatljivo."|
Ovo je previse strasno! 
Clanak u Nature kaze:
Quote:
" In one work, called Microvenus, the DNA bases constituted a code that, when properly deciphered, provided a symbolic rendering of female genitalia."
Mnogo znanstvenilka koje sam upoznao ima, iz nekog razloga, komplekse i osjecaj inferiornosti prema umjetnicima. Neznam zasto, jer smatram da je puno teze izraziti kreativnost unutar vrlo uskih zadanih granica djelovanja (znanost), nego u okruzju gdje ne postoji ogranicenja.
Ovaj covjek je totalni profiter tog osjecaja inferiornosti kod znanstvenika:
Quote:
Once Davis was satisfied that the young
artist had fully embraced the bioart philosophy,
he helped Zaretsky obtain a position in
the lab of Arnold Demain, an MIT biologist
who had once entertained dreams of becoming
an artist himself. “Maybe Adam’s here
because I was a frustrated artist early in my
life,” Demain says
Najbolje mi je:
Quote:
In one experiment, Zaretsky played the
music of Engelbert Humperdinck to his bacterial
subjects for two days straight. He
thinks he just might have observed a
response in the cells — the details of which
are being kept quiet, pending verification. If
Zaretsky can reproduce these results, which
he jokingly calls ‘the Humperdinck effect’,
Demain will get one of his postdocs to try to
replicate them.
Jadnicak - mislim na postdoca. Sigurno sjedi u svom cubicle-u, gleda u prazno i znoji se. Cijeli zivot i karijera mu prelaze pred ocima i misli si sto mi je trebalo da uzme prof. emeritusa za sefa. A frendici prolaze i bacaju sale "sta je, ponovo sviras bakterijama, buhahahah" |
|
Mnogo znanstvenilka koje sam upoznao ima, iz nekog razloga, komplekse i osjecaj inferiornosti prema umjetnicima. Neznam zasto, jer smatram da je puno teze izraziti kreativnost unutar vrlo uskih zadanih granica djelovanja (znanost), nego u okruzju gdje ne postoji ogranicenja.
Hm... S tim da ti za umjetnost ipak treba talent. A to je nesto sto se nikako ne moze nadoknaditi ogromnim brojem sati provedenim na poslu. |
|
A ja mislim da bi predavanje moglo biti vrlo interesantno.  Mislim da tu nije na stvari nikakav osjecaj inferiornosti prema umjetnicima. Meni se naprosto svidja sto se covjek jako dobro zabavlja, radi zabavne stvari i ukljucuje znanost u to. U svakom slucaju originalan nacin "promocije" (iako to nije svra njegovog rada)... Zasto bi sve sto koristi znanonost moralo biti samo korisno i primjenjivo, a ne za promjenu i cisto zabavno... |
|
komentar na post 2
Smatram da je i za vrhunsku znanost potreban talent. A sto se umjetnika i umjetnica tice, poznato je da nisu dobri samo zahvaljujuci talentu, tu su godine teskoga rada ("brusenja zanata").
|
|
Smatram da je i za vrhunsku znanost potreban talent.
Talent je dobrodosao, ali nije nuzan. Svaki dan svojim ocima gledam primjer covjeka bez osobitog talenta koji je cistom upornoscu postao vrhunski znanstvenik. I nije jedini... |
|
S tim da ti za umjetnost ipak treba talent.
Za umjetnost treba (1) prijemcljvost za odredjenu formu (recimo muzicki talent), (2) kreativnost i (3) puno rada. Prva tocka je nuzna, ali nije ono sto stvara umjetnika.
U modernoj i konceptualnoj umjetnosti cesto tocka (1), talenat za odredjenu formu, vise nije potreban, i ostaje cista kreativnosti. Najbolji primjer je dan u ovom prilogu - genitalije u DNK, svirajuce bakterije i slicno.
Svaki dan svojim ocima gledam primjer covjeka bez osobitog talenta koji je cistom upornoscu postao vrhunski znanstvenik
A za vrluhunsku znanost (Vrhunsku znanost) e potrebna ogromna kolicina kreativnosti. U tvom slucaju neznam o cemu se radi - ili je problem u tvom prepoznavanju kreativnosti, definiciji vrhunske znanosti, ili znanstvenom podrucju. |
|
Zar nije za sve vrhunsko potrebna ogromna kolicina kreativnosti?
No, i dalje smatram da se u znanosti moze puno vise postici bez talenta nego u bilo kojoj umjetnosti (vrhunskoj, dakako). |
|
ja bih rekao da ova priča zapinje na pojmu 'talenta'. naime, ja bih se složio s definicijom da je
talent za odredjenu aktivnost = sposobnost kreativnog misljenja i djelovanja u okvirima kojima je doticna aktivnost odredjena
Iskazivanje talenta prema ovakvoj definiciji nužno uključuje određenu količinu rada, jer je jedino proizvod tog rada ono po čemu se talent može prepoznati. Možda sam ja primjerice talentiran za svirat violinu. Al pojma nemam, jer nikad nisam probao... |
|
Mislim da ne shvacam sto se misli pod pojmom
'talent" i sto je "talent za znanost"?. Matematicki talent?
Mislim da tre ba odvajati dvije tocke: (a) prijemcljivost za odredjenu formu (muziku, slikarstvo...) nazovimo to "talent", i (b) kreativnost, nevezano uz danu formu.
Mnoge osobe mogu biti prijemcljive za formu (imati "talent") ali oni nisu umjetnici, vec evenutalno umjetnicki kriticari. A ima i umjetnika koji nemaju "talent" - oni se bave konceptualnom umjetnoscu
Sad se ponovo vracam na pitanje - sto znaci "talent za znanost"? Mirna ruka za drzanje pincete? Matematicki talent? |
|
Mislim da talenat predstavlja lakocu napretka u odredjenom podrucju.
Osoba B moze svirati violinu jednako dobro kao osoba A, ali ako joj je za taj nivo znanja trebalo dvostruko vise vremena, onda je osoba A ocigledno talentiranija.
To se moze primjeniti i na matematiku i na drzanje pincete.
|
|
http://www.m-w.com/cgi-bin/dictionary?va=talent
1 a : any of several ancient units of weight b : a unit of value equal to the value of a talent of gold or silver
2 archaic : a characteristic feature, aptitude, or disposition of a person or animal
3 : the natural endowments of a person
4 a : a special often creative or artistic aptitude b : general intelligence or mental power : ABILITY
5 : a person of talent or a group of persons of talent in a field or activity
synonym see GIFT
Hmmm, zasto me (3) podsjeca na smjeskajuceg Boba (USA clanovi Connect-a ce znati o cemu pricam ). |
|
| Mene zanima zasto osoba iz posta 1 smatra da znanstvenici imaju osjecaj inferiornosti prema umjetnicima??? Meni se bas cini da je obrnuto. Vecina znanstvenika koje poznajem (ne svi, cak ne ni velika vecina, ali ipak vecina) ce prezrivo frknuti i na umjetnost i na recimo filozofiju. Upravo ti okviri o kojima pricas i daju znanstvenicima osjecaj sigurnosti jer se za razliku od umjetnika imaju za sta uhvatiti, pa im je lakse odredjenu umjetnost proglasiti sarlatanstvom. To pogotovo vrijedi kad se iz domene "estetske" umjetnosti (koju vecina prirodnjaka respektira) predje u "konceptualu" koja asocira na racionalne koncepte za koje mi uporno trazimo okvire kojih ustvari na tom nivou ni nema... |
|
Vezano uz raspravu o vrhunskoj znanosti i znanstvenicima, evo duhovitog uratka koji je nedavno kruzio medju PhD studentima ovdje:
"Success in academia is hypothesized to require specific phenotypes. In order to understand how such unusual traits arise, we use human clones to identify the molecular events that occur during the transition from a graduate student to a professor. A pool of graduate student clones was subjected to several rounds of random mutagenesis followed by selection on minimal money media in the absence of dental insurance. Students surviving this selection were further screened for the ability to work long hours with vending machine snacks as a sole carbon source; clones satisfying these requirements were dubbed "post-docs". In order to identify assistant professors from amongst post-docs, this pool was further mutagenized, and screened for the ability to turn esoteric results into a 50-minute seminar. Finally, these assistant professors were evaluated for their potential to become full professors in two ways: first, they were screened for overproduction and surface display of stress proteins such as Hsp70. Assistant professors that displayed such proteins (so-called displayed on phages and passed over a friend and family members column, to identify those that were incapable of functional interactions. These were called full professors. Although these mutants arose independently, they shared striking phenotypes. These included the propensity to talk incessantly about their own research, the inability to judge the time required to complete bench work, and the belief that all their ideas constituted good thesis projects. The linkage of all these traits suggests that these phenotypes are coordinately regulated. Preliminary experiments have identified a putative global regulator. Studies are currently being conducted to determine if over-expression of this gene product in post-docs and grad students can speed up the grad student--full professor evolutionary process." |
|
| Odlican je text, ali cini mi se da ga je isjeklo negdje na polovici, odmah poslije "Assistant professors that displayed such proteins...". Please posalji ponovo, htio bih forwardati to nekolicini kolega ovdje. |
|
Evo dobre verzije:
Success in academia is hypothesized to require specific phenotypes. In order to understand how such unusual traits arise, we use human clones to identify the molecular events that occur during the transition from a graduate student to a professor. A pool of graduate student clones was subjected to several rounds of random mutagenesis followed by selection on minimal money media in the absence of dental insurance. Students surviving this selection were further screened for the ability to work long hours with vending machine snacks as a sole carbon source; clones satisfying these requirements were dubbed "post-docs". In order to identify assistant professors from amongst post-docs, this pool was further mutagenized, and screened for the ability to turn esoteric results into a 50-minute seminar. Finally, these assistant professors were evaluated for their potential to become full professors in two ways: first, they were screened for overproduction and surface display of stress proteins such as Hsp70. Assistant professors that displayed such proteins (so-called "stressed-out mutants") were then fused to the M13 coat protein, displayed on phages and passed over a friend and family members column, to identify those that were incapable of functional interactions. These were called full professors. Although these mutants arose independently, they shared striking phenotypes. These included the propensity to talk incessantly about their own research, the inability to judge the time required to complete bench work, and the belief that all their ideas constituted good thesis projects. The linkage of all these traits suggests that these phenotypes are coordinately regulated. Preliminary experiments have identified a putative global regulator. Studies are currently being conducted to determine if over-expression of this gene product in post-docs and grad students can speed up the grad student--full professor evolutionary process. |
|
| Ovo je netko pisao po uzoru na "Vrli novi svijet". |
|
Odgovor na #16:
Pa ne baš. Onima koji su radili doktorat iz molekularne biologije sve navedene tehnike i fenotipovi su jako poznati, bez obzira jesu li čitali "Vrli novi svijet" ili nisu.... |
|
Ovo je bilo mozda i najbolje predavanje koje sam ikad slusao. Covjek je naprosto zarazan svojim entuzijazmom prema znanosti i modernim tehnologijama. I stvari koje na prvi pogled djeluju apsurdno takodjer imaju jako dobru pricu iza sebe. Njegovo kodiranje genitalija u stanicu i slanje vaginalnih kontrakcija u svemir su ustvari jedini njegovi politicni radovi. Naime kad je prva tablica u Voyageru poletjela na njoj su bile i slike muskarca i zene, muskarac cedno, ali relativno vjerno nacrtan i zena "barbika" bez dijela spolnih obiljezja (zbog cudorednosti). Kad je poletio Pioneer, bilo je doba Reganove administracije, pa je bilo kakva slika golotinje bila zabranjena. Tako da je njegov rad samo ispravljanje nepravde prema zenskom rodu.
Inace dosta je skeptican prema seti-u, pa je uzeo poruku koja je bila transmitirana sa Areciba (niz jedinica i nula), uzeo boce pune vode da reprezentiraju jedinice i prazne boce da reprezentiraju nule, te ih izlozio u knjiznici MIT-a pod imenom Sphinx - u 5 godina nitko nije skuzio kod. Nadalje: model aviona pokretan pomocu voltinog eksperimenta sa zabljim kracima (frog - lrg powered ornitopter ), u sedamdesetim prva pretvaranja kretanja ljudskog tijela u zvuk (plesacice premazane zlatom pod monokromatskom svijetloscu i detektorima), najizdavaniji tekst ikad (ukodirao jedan Heraklitov fragment u dio DNA bakterije, tako da je nakon nekoliko generacija broj kopija nadmasio bilo koju drugu ljudski pisanu poruku)...
Nikad do sada nisam slusao znanstvenika koji sa toliko strasti i djecijeg entuzijazma prica o znanosti i tehnologiji. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Genetska karta Europe
(53 kom., prije 5 hrs.) | | DNK labos u lovu na...
(67 kom., prije 7 hrs.) | | Otkriće važno za liječenje pretilosti
(2 kom., prije 15 hrs.) | | Objavljen rad u Angewandte Chemie International Edition
(2 kom., prije 3 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(14 kom., prije 4 dan/a.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 7 dan/a.) | | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(19 kom., prije 7 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 12 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 16 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 17 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.09.06. 05:33h CEST