Volio bih da ovaj tekst prvenstveno shvatite kao moju osobnu zahvalu 'Vjesniku' kao mediju koji mi je otvorio put u medijske djelatnosti. Naime, 9. o¾ujka 2003.- dakle prije skoro toèno tri godine – upravo je u 'Vjesniku' objavljen moj 'znanstveno-novinarski' prvijenac. Svakako ovdje moram napomenuti i to da se ja osobno vi¹e smatram 'promotorom znanosti' nego pravim znanstvenim novinarom. No iznimna mi je èast da sam zahvaljujuæi upravo svojem dosada¹njem medijskom djelovanju upoznao brojne prave i ozbiljne hrvatske znanstvene - a i druge - novinare, te da sam k tome dio njih uspio uvjeriti da se aktivno pridru¾e connect zajednici. Ovaj je razgovor stoga posveæen svima njima.

Iako 'Vjesnik' nije jedina hrvatska tiskovina u kojoj se redovito prate teme iz znanosti - naravno prvenstveno tu jo¹ treba spomenuti 'Novi list' i 'Jutarnji list' – on jest jedna od rijetkih na¹ih novina koji imaju redovitu rubriku posveæenu znanosti. Poèetni poticaj za ovaj razgovor je bio istra¾iti kako æe upravo ta rubrika 'proæi' s promjenom formata, no cijela je prièa na kraju oti¹la i puno ¹ire. Moj je sugovornik bio pomoænik glavne urednice 'Vjesnika', g. Karlo Rosandiæ. Sve u svemu, nadam se da æete ju naæi ugodnim ¹tivom za ovo nedjeljno poslijepodne. U¾ivajte, komentirajte i sve ostalo ¹to veæ uz connect portal ide!

duje bonacci

VJESNIKOVO NOVO RUHO

Karlo Rosandiæ je roðen 1953. u Gospiæu. Novinarstvom se poèeo baviti jo¹ u gimnazijskim danima, i kako sam veli, jo¹ ga nije pustilo. Profesionalnu novinarsku karijeru zapoèeo je u èakoveèkom tjedniku 'Meðimurje', nakon èega se tri godina oku¹ao i na radiju u Vrbovcu. Nakon ¹to je shvatio da mu vi¹e le¾i pisanje nego prièanje u eter – iako, opet kako sam ka¾e, voli prièati – slijedeæih èetvrt stoljeæa marljivo je odradio za 'Veèernjak', prvo kao dopisnik iz Siska, pa kao urednik regionalnih izdanja, a onda èitavo desetljeæe kao pomoænik glavog urednika. Uz pisanje, bavi se i novinarskom fotografijom: za foto-uratke i doprinos poèetkom Domovinskog rata zajedno s cijelom ekipom fotoreportera 'Veèernjeg lista' dobio je "Zlatnu kameru" Hrvatskog novinarskog dru¹tva. Uz ovo, u dosada¹njoj je karijeri malo i 'vozio' kao pomoænik glavnog urednika 'Auto kluba', a onda dvije godine 'surfao ' s ekipom sjajnih mladih ljudi kao glavni urednik 'T-portala', nekada¹njeg 'Htneta'. Sad je sretno zabavljen zanimljivim poslom u istinski dobroj ekipi Vjesnika koja tim dnevnim novinama vraæa negda¹nji sjaj.

D.B.: Od ponedjeljka hrvatska medijska scena ostaje i bez posljednjeg dnevnika 'velikog formata'. Mo¾ete li mi ne¹to reæi o motivaciji za takav potez?

K.R.: ©to se mene tièe, mislim da je sadr¾aj uvijek najva¾niji. ©to to znaèi Hrvatska ostaje bez dnevnika velikog formata? Kad je o sadr¾aju rijeè, on æe se mijenjati sasvim sigurno – na bolje. Vjesnik ne odustaje od svoje tradicije i dalje æemo objavljivati samo provjerene informacije, na¹i æe novinari i ubuduæe pisati komentare i analize po kojima je Vjesnik drugaèiji od ostalih.

Manji, praktièniji format nije „iz prsta isisana odluka“. U svijetu, a posebice u Europi, istra¾ivanja su, ali i praksa pokazali da se i na manjem formatu mogu raditi dobre novine.

Smanjivanju formata su se priklonile i mnoge novine u Velikoj Britaniji – gdje do tradicije itekako dr¾e – pa su tako manjim formatom biv¹i veliki zamijenili Independent, pa poznati Times, a u pripremi je slièna promjena i u Guardianu. Da ne pogrije¹e, na Otoku su neko vrijeme èak tiskali i veliki i mali format istodobno pa su se s vremenom èitatelji ipak opredijelili za – praktièniji format. 

U redakciji æemo se itekako potruditi da ne iznevjerimo stare èitatelje i  oni æe sigurno i ubuduæe biti zadovoljni s nama bez obzira na format. U na¹em konceptu dvoje novine za istu cijenu bazièni dnevnik „Vjesnik“ i dalje æe se baviti politièko-gospodarskim temama, obrazovanjem, zdravstvom, kulturom i znano¹æu, te sportom. Dodatni iskorak je samo u èinjenici da u ovom brzom XXI. stoljeæu idemo na kraæe i zanimljivije prièe jer svi skupa imamo sve manje vremena za dugaèke '¹torije'.

Vjesnikov èitatelj svakodnevno æe sada dobiti jo¹ jedne novine - „Obiteljski glas“. I sve za istih 6 kuna. Obiteljski æe po ureðivaèkom konceptu biti novina za mlaðe.

D.B.: Rekao bih da 'Vjesnik' nije usamljen u ovakvom pristupu, veæ da je to trend na hrvatskom tr¾i¹tu. Mo¾ete li to komentirati?

K.R.: Novine su roba. Istina, 65 godina prisutan brand „Vjesnik“ nije se uvijek okretao tr¾i¹tu onako kako se to od njega oèekivalo. Promjene na hrvatskom medijskom tr¾i¹tu su stalne. Tako se pojavio Jutarnji list, pa se eto ovih dana ponovo grafièki „umio“, dotjerao, urednièki vi¹e prilagodio svojim èitateljima, mijenjao se i mijenja Veèernjak.. stigao je i novi dnevnik „24 sata“. ©to je u tom onda logièno?

Da i Vjesnik ka¾e ¹to ima za reæi! A zaista imamo ¹to pru¾iti hrvatskom èitatelju. U na¹em fokusu vi¹e nisu samo politika i politièari. Novi Vjesnik i formom i sadr¾ajem prilazi mlaðem èitatelju, ¾enama, obitelji, umirovljenicima.... Vjesnik su i do sada citirali, a od sada æe ga s gu¹tom i citirati i èitati.

Primjerice, na¹ Nedjeljni Vjesnik koji æe se u Zagrebu moæi èitati veæ u petak naveèer nudit æe troje novine: Vjesnik, Obiteljski glas i „7 dana“.

D.B.: 'Vjesnik' je percipiran kao jedna od rijetkin dnevnih novina usmjerena 'elitnom' èitateljstvu. Kako mislite da æe stari stalni èitatelji reagirati na ovu promjenu?

K.R.: Kako vi ka¾ete, elitne èitatelje æemo sigurno zadr¾ati jer na¹ novinarski pristup temama i dogaðanjima iz razlièitih podruèja ¾ivota ostaje isti. No, uz na¹e vjerne èitatelje elitni æe postati i oni novi koji æe svakog jutra doæi na kiosk po novine koje neæe plasirati poluinformacije nego èinjenice i komentare ljudi koji imaju svoj stav i ne ustruèavaju ga se iznijeti.

Mislm da u pro¹lom razdoblju nismo imali dovoljno le¾ernijeg sadr¾aja tipa odgoja djece, obrazovanja mladih, trendova u modi, kuhinji, ureðenju interijera, reporta¾a i sl. koje, kad se opuste, ne èitaju samo ¾ene i mladi, veæ i mu¹karci koji æe nakon te¹kih politièkih prièa zaviriti i u one malo laganije.

Sve reakcije, ankete, pisma nakon na¹eg „nultog“ broja koji smo prilo¾ili u jednom od Nedjeljnih Vjesnika potvrðuju da smo na dobrom putu. ©tovi¹e, taj kontakt s èitateljima sada¹njim ali i buduæim æemo odr¾avati stalno. Ne forme radi, nego æemo „oslu¹kivati“ ¹to od nas ¾ele i vjerujte, tako æemo ureðivati novine. Mo¾da djeluje kao fraza, ali - èitatelj je ispred svega!

D.B.: Mislite li da æe se s poveæanjem broja dnevnih listova u Hrvatskoj otvoriti i vi¹e prostora za neke specijalizirane teme, kao znanost, obrazovanje ili kulturu?

K.R.: Poveæanje broja dnevnih novina je po¾eljno kako zbog èitatelja, tako i zbog profesije, ali i novina koje veæ postoje na tr¾i¹tu. Na èitateljima je da prepoznaju koje novine nude ¹tivo za njih.

Vjesnik je, osim po svojim  komentatorskim stranicama, prepoznat i po senzibilitetu koji ima za znanost, ekolo¹ke teme... Od toga neæemo odustati, ¹tovi¹e, u prilogu „7 dana“ æemo imati èetiri stranice posveæene znanstvenim temama na popularan naèin. Na¹i æe suradnici biti ugledna imena iz tog podruèja, pa tako da spomenem samo akademika Miroslava Radmana, dr. Sanju Radeljak… Iako su znanstvenici, oni neæe za ¹iroku javnost pisati na nerazumljiv naèin, dapaèe, njihovi tekstovi u Vjesniku bit æe izrazito zanimljivi za razlièite profile na¹ih èitatelja.

D.B.: Kako vidite scenu hrvatskih dnevnih medija kroz tri do pet godina?

K.R.: Hrvatska medijska scena nije zasiæena. Novih æe novina biti. Kako dnevnih tako i revija... Ovih su dana u pripremi neki novi naslovi koji æe se pojaviti jo¹ tijekom proljeæa, a na jesen, nadam se i jo¹ jedan dnevni list… Prema tome, èitatelji æe imati veliku moguænost izbora a opstat æe, nadam se, oni koji budu vjerodostojni, koji budu baratali èinjenicama, a ne manipulacijama i poluinformacijama. U svakom sluèaju „Vjesnik“ kao ozbiljne, vjerodostojne novine sigurno æe znatno popraviti svoj polo¾aj.

Uz sada¹nje èitatelje steæi æemo i nove, a vjerujem da æe nam se vratiti i dio na¹e biv¹e publike.

Komentari (clanova koji su komentirali: 4) Komentara po autoru:    1 1 1 1

#1: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-03-13 15:15:45 Odu¹evljen sam, ba¹ nam je sad trebao jo¹ jedan tabloid ne bi li se nastavilo daljnje zaglupljivanje nacije!     U "Vjesniku" kao da ne ¾ele shvatiti da je glavni problem ne-nezavisno novinarstvo, a ne format i nedostatak "le¾ernijih sadr¾aja".

#2: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-03-13 16:19:09 Da li je mijenjanje formata Vjesnika dio Bologna Disaster II     Svako ozbiljno istra¾ivaèko novinarstvo, a kojem je Vjesnik kao te¾io zahtijeva i dugoroènu politiku obrazovanja takvih novinara. Da li Vjesnik èini ¹to takvo u ovom trenutku? Apsolutno se sla¾em s Hrvojem da nije problem u formatu. Vrlo sam skeptièan.

#3: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-03-13 23:04:50   Mislm da u pro¹lom razdoblju nismo imali dovoljno le¾ernijeg sadr¾aja tipa odgoja djece, obrazovanja mladih, trendova u modi, kuhinji, ureðenju interijera, reporta¾a i sl. koje, kad se opuste, ne èitaju samo ¾ene i mladi, veæ i mu¹karci koji æe nakon te¹kih politièkih prièa zaviriti i u one malo laganije.    Ovo zadnje je za mene nova informacija, Vjesnik je do sada bio namjenjen muskarcima srednje i starije dobi?  Pa da ako se uzme da "teske politicke price" nisu za zene onda zaista je

#4: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-03-13 23:15:12 Hoæe li biti horoskopa?