| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
Sustav moderiranja komentara
Kako kao clan Connecta mozete sudjelovati u moderiranju rasprava na Connect::Portalu.
Connect::Portal::Gosti
Predložite buduće goste
Connect::Portala
Opširnije
...
Prijašnji gosti:
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Poslao/poslala: Teuta Pilizota
|
|
|
|
2005.02.20. 11:37
Horizon je znanstveni dokumentarac BBC 2, u trajanju 50min koji je u rujnu 2004 godine proslavio svoju 40 godisnjicu.
O kvaliteti dokumentarca u kratko s Horizonovih stranica:
In September 2004 it celebrated its 40th anniversary and it continues to enjoy outstanding critical acclaim. Recognised as the world leader in its field, it regularly wins a sweep of international science, medical and environmental film accolades, and has recently won the Royal Television Society Award and the Prix Italia.
U proslo tjednoj epizodi bilo je rijeci o Rusi Taleyarkhanevom eksperimentu nuklearne fuzije. Epizoda mi je bila i opet zanimljiva i voljela bi s vama podjeliti na konkretnom primjeru zasto... S BBCevih stranica :In March 2002, the scientific world was rocked by some astonishing news: a distinguished US government scientist claimed he had made nuclear fusion out of sound waves in his laboratory.
Eksperiment je naisao na nepovjerenje znanstvenika: Many scientists didn't believe that Rusi Taleyarkhan' neutron detection was absolutely right.
I ono sto se Horizon odlucio je sljedece: So Horizon decided to try to sort out the issue once and for all. And we commissioned an independent team of leading scientists to conduct the experiment.
Vise o cijeloj prici ovdje.
I kako je onda izgledala cijela emisija i zasto mislim da je bila zanimljiva:
Objasnjenja su bila kristalno jasna, svedena na kljucne stvari.
No, cak i ako iz emisije niste shvatili objasnjenje mogli ste dalje pratiti s zanimanjem, sto je po meni velika stvar jer ce izmedu ostalog potaknuti gledatelja da mozda nesto vise o temi sazna, ili potaknuti nekog klinca da ucini to isto.
Kako je postignuto da stvar bude super zanimljiva npr:
- za vrijeme objasnjavanja sonoluminescence, odnsono dok cujete sljedce objasnjenje It's a process that magically transforms sound waves into flashes of light, focusing the sound energy into a tiny flickering hot spot inside a bubble. It's been called the star in a jar. uz impresivne slike cujete i zvukove, na konkretnom primjeru stvaranja mjehura, jedan duboki zvuk koji podsjeca na cool znanstveno fantastican film. Ne samo da vam nije dosadno vec ste i zaintrigirani...
-u prelasku s jednog dijela price na drugi, recimo iz officea Rusi Taleyarkhaneva na pricu o tome kako Horizon pokrece isti eksperiment, dakle u nekom intermecu kada vam se objasnjava sto sljedi dalje, imate sliku modernog grada nocu koji svjetli, Manahttan Times Square ili Picadilly Circus u Londonu nocu, odnosno jasno vas podsjeca na to koliko energije trosi. Ove slike se ponavljaju u svakom takvom intermecu
-kad Horizon predstavlja znanstvenike koji ce provesti Rusiev eksperiment, dok se citaju podatci o svakom pojedinom covjeku vi vidite slike istog kako recimo izlazi iz zgrade u kojoj radi, tj. postize se dojam kako ti ljudi dolaze na scenu, ulaze u pricu, opet cisto ko na filmu, nekakvi detektiv ili glavni lik se odlucio nesto napraviti, saznati ili sto vec i sad ga vi vidite i pratite kamerom kako "looking very cool" izlazi iz neke zgrade ili dolazi na neku lokaciju.
- nakon sto je eksperminet provoden i data analizirana nalaze se ti znanstvenici u sobi za stolom, jedna osoba je pred plocom i radi kao check list stvari koje su
iste kao i ono sto je objavio Rusi, ide od tocke to tocke, i u trenutku kad dolaze do kljucnog rezultata, odnosno do pitanja koliko je neutorna dovoljno blizu bljesku svjetla nasao Horizonov tim, prije samog odgovora tu je dobrih pet sekundi pauze. Muzika prestaje i nastaje tisina vi vidite samo sliku tih znanstvenika za stolom i sad stvarno vas zanima taj odgovor (iako na konkretnom primjeru ga pretpostavljate :-), no to je samo na ovom primjeru i to zato sto imate neko znanje o temi).
U tih pet sekudni mislite sljedece: daj vise reci, kaj su nasli, noooooo!!!
-ti su rezultati predstavljeni Rusiu koji kaze He said that several differences in our equipment could have affected our results. i dok se to cita tj. prenose njegove rijeci vi vidite Rusia kako odlazi od vas ledima okrenut u svoj lab i zatvara vrata za sobom, vi ostajete s vanjske strane :-))
-i za kraj uz ovaj zakljucak It is very possible that other laboratories around the world will reproduce Rusi Taleyarkhan's fusion results but until then, the claim will continue to attract great scepticism from the wider scientific community. Emisija se zavrsava, a onaj isti intermeco sa svjetlima velegrada nocu, se ponavlja, samo sto ovaj put na kraju sva sjetla se odjednom i naglo ugase i ostajete u cistom mraku
Moje je misljenje da je ovo nacin na koji ce se ljudi privuci temema znanosti, ne samo da ova emisija nije bila dosadna, bila je totalno EXCITNG, zabavno, cool...
I kad se to usporedi s emisijom u kojoj neki znanstvenik sjedi za nekim stolom okruzen s nekim knjizurinama i prica nesto s nekim monotonim glasom, a ispod pise na ekaranu tekst s njegovim imenom i titulama i institucijom, bez obriza na temu to je jednostavno dosadno.
Naravno ovo emisija kosta puno novaca, no prihvatiti neke kljucne nacine na koji se stvar radi mislim da ne bi kostalo toliko novaca.
Po meni je bolje nista nego nekakva dosadna znanstvena emisija, buduci da takva ima kontra efekt.
Ja se ne sjecam jedna HTVove emisije koju sam voljela pogledati, jednostavno su bile dosadne, i cak bi se ponekad osjecala krivo, "joj kak mi je to dosadno pa ja se ipak bavim znanoscu mozda bi ipak trebala pogledati", ali onda bi odmah sljedila misao "naaah, tako svejedno jer se bavim znanoscu ili ne ovo je jednostavno dosadno, mjenjaj program....."|
Quote:
Naravno ovo emisija kosta puno novaca, no prihvatiti neke kljucne nacine na koji se stvar radi mislim da ne bi kostalo toliko novaca. Po meni je bolje nista nego nekakva dosadna znanstvena emisija, buduci da takva ima kontra efekt. ma ajde!? Evo par riječi o tome zašto je ovo jako veliki problem napraviti u sklopu znanstvneog programa HTVa. Za izradu jednog priloga novinar dobiva 400-600 kn, ovisno o emisiji. Da bi od toga mogao živjet, mora napravit oko 8-10 priloga mjesečno, iliti 1.5 do 2 priloga tjedno. Za suvislo napravit jedan prilog odu bar tri dana: 1. dan - treba naći temu i otić preliminarno porazgovarat s ljudima koje ćete snimati, da možete onda 'iskopati priču'; 2 dan - treba otići na teren posnimiti materijal. Za vaše snimanje na raspolaganju imate slotove od 1-2 sata, nakon čega ekipa juri na drugo mjesto snimat s drugim novinarom. Ovom treba onda dodati i 'skidanje' (pretipkavanje) teksta vaših sugovornika s kazete i sastavljanje priče od tog materijala. Neki sugovornici znaju biti tako loši da vam napričaju pola sata materijala, pa vam skidanje zna potrajati i po par sati. No uz dobru pripremu sugovornika (što zahtjeva dodatno vrijeme u poslovima 1. dana...), ljudima se ipak uglavnom dade objasniti da vama trebaju 3-4 izjave od ukupno ne više od 5 minuta i kako da to više-manje uspješno izvedu. 3. dan - Treba složiti slikovnu priču. To znači da trebate pregledati vašu 'sirovinu' (kazetu na koju ste snimali na terenu) i na temelju priče koju ste napisali zatražiti kazete iz arhiva kojima ćete pokriti dijelove teksta za koje nemate odgovarajuću slikovnu podlogu u vašoj sirovini. Dobivanje kazeta iz arhive traje par sati jer morate prvo naručiti ispis brojeva i sadržaja kazeta prema ključnim riječima koje tražite. To radi posebna služba, i vi sami ne možete prošvrljati po arhivi i pogledati što bi vam pasalao. Onda te ispise (budu oko 10tak stranica po ključnoj riječi) treba pregledati i naći točno koje od kazeta imaju materijal koji bi vam mogao odgovarati, na temelju tekstualnog opisa slike koja se na tim kazetama nalazi. Kad ste odabrali kazete, morate ih naručiti iz arhive i otići po njih. Za ovo treba oko pola sata do sat vremena. Onda kad ste napokon dobili kazete iz arhive, morate ih pregledati i vidjeti je li na njima stvarno ono što vama treba ili ne. Na to ode sat vremena. Kad ste napokon složili vašu 'knjigu snimanja' s pričom i slikom koju ćete koristiti idete u montažu. Montaža u znanstvenom programu je 'linearna', što znači da svoj materijal presnimavate komadić po komadić sa sirovine i kazeta iz arhive na 'predfinalnu' kazetu. Montaža priloga od 5 min traje oko 2 sata. Pristup linearnoj montaži, koja uključuje računalo na čiji disk snimite sav vaš materijal i onda ga vrlo brzo i do mile volje rezuckate i preslagujete, s mogućnošću umetanja raznovrsnih lijepih efekata (pretapanja kadrova, zatamnjenja, rasvjetljenja, brzih izmjena kadrova...) , imaju samo redakcije koje rade ili hitne ili skupe stvari. Znanstvena nije jedna od njih. Dakle, tri dana za skucat jedan prilog, bez da imate puno vremena za dobro istražit samu priču. A pet je radnih dana u tjednu (iako zapravo nema fiksnog radnog vremena pa se radi i ujutro i navečer i thjednom i vikendom, kako kome uleti) znači da bar dva dana mjesečno gurate dva priloga paralelno. Kontra efekt ili ne, neki ljudi na Hrvatskoj televiziji ipak moraju živjet od toga što (u velikoj većini slučajeva honorarčenjem i bez ikakvog izgleda za stalnog radno mjesto) proizvode znanstveni program. Njima, jasno, briga oko kontra efekt nije glavna preokupacija...
|
|
Quote:
Pristup linearnoj montaži, ispričavam se, greška. Ovo je trebalo biti 'pristup NElinearnoj montaži...' |
|
bez obriza na temu to je jednostavno dosadno. Ako je tebi nešto dosadno, ne znači da je i drugim ljudima dosadno. Nisu svi mladi i cool. |
|
Ako je tebi nešto dosadno, ne znači da je i drugim ljudima dosadno hm... zato su valjda sve znanstvene emisije na HTVu oko dvapodpodne na radni dan. |
|
| To bas nije potpuno tocno. Naime, emisija 'znanstvena petica' koja traje cini mi se 45 minuta (svakako ne manje...) ide ponedjeljkom na prvom programu oko 6 navecer taman iza ili taman prije megapopularne domace sapunice 'ville Marije'... |
|
| Ovo je zapravo zanimljiv osvrt, pa sam to prebacio u rubriku osvrti. |
|
Mogu se sloziti sa Teutom da se neke bitne promjene u znanstvenim emisijama mogu napraviti cisto promjenom stila na koji se nesto prezentira (recimo, ubijaju me u pojam staticni kadrovi). Imam dojam da je skolski program po tom pitanju puno "dinamicniji" od znanstvenog. Ali nedavno sam po prvi puta vidio 'znanstvenu peticu' i ostao ugodno iznenadjen - ne samo zbog termina u kojem ide, nego i zbog boljeg stila prezentiranja. Nije to jos uvijek ono pravo, po mom misljenju, ali osjetni pomak se vidi. Nego, ako se nadje neki dobar scenarij za dokumentarac, koliko bi tesko to bilo sloziti u nezavisnoj produkciji? |
|
| Dodatno je pitanje koliko bi bilo interesa od TV-kuća da se otkupi kvalitetan uradak, ako nije blagoslovljen prije samog početka realizacije. |
|
1. Znanstvena petica ide ponedjeljkom na prvom u 17:55 Obicno slucajno nabasam na ovu emisiju tako da sam do sada vidio djelice 2-3 epizode pa ne mogu dati objektivan komentar, ali iako kao ideja jako dobra nesto mi fali 2. Kod dobre znanstveno-popularne emisije postoje dva problema. prvi je financijsko-materijalne prirode koji je detaljno obrazlozen u postu #1. To zalosno govori i o tome koliko je javnoj televiziji stalo do tih priloga. a s druge strane krivnja je i na samim znanstvenicima. Jer zamislite da se neka emisija sa zanimanjem promatra, to automtski znaci zainteresiranost oglasivaca a samim time i povecanje raspolozivih sredstava za izradu emisije. Nemoguce? Prije par godina je na nasoj televiziji bila izvrsna serija Prof. Aleksandra Durmana o Vucedolskoj kulturi i njihovom kalendaru. Siguran sam da je za to najveca zasluga samog Prof. Durmana i njegovih suradnika koji su temu napravili interesenantnom i siroko razumljivom. Jer slazem se da davanjem izjave koja je po svojoj jezicnoj strukturi jednaka sazetku, pri cemu imamo smrtno ozbiljan izraz lica, ne mozemo ocekivati zainteresiranost sireg kruga ljudi. A ako stvar ne mozemo jednostavno objasniti i prikazati, mozda je i sami ne razumijemo??? Zar nije istrazivanje u onoj svojoj izvornoj klici koja nas je zarazila izazov, uzitak i zadovoljstvo? Ako o tome pricamo u grcu necemo zainteresirati siru publiku. |
|
Prvo, mislim da nemotivirani i nedovoljno obrazovani oduvijek (40 godina to pratim) vode na HTV znanstveni program. Drugo, mislim da bismo se mi sami,preko ovog portala, mogli SAMOORGANIZIRATI i ponuditi kao "virtuelna snaga" (u ovom se svijetu priznaje samo moc) iz svih sfera (od fizike do filozofije) sto tko hoce. Trece, iz te bogate, nadam se, ponude, jedan tim bi izabrao ono najbolje i u ime connecta ponudio HTV, a drugim medijima da KONTROLIRAJU, kako HTV reagira. Sve mi je jasnije da politicare i medije treba stav iti pod kontrolu javnosti,a tko je pozvaniji od znanstvenika da to obavi. Imamo moralni i intelektualni kapacitet. Ukoliko znaci HOCEMO I ZNAMO sa ovim portalom imamo i medij, koji nas moze povezati, da djelujemo na sredinu, te od objekata postajemo SUBJEKTI u konstrukciji socijalne zbilje. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Prihvaćen Akcijski plan za poticanje ulaganja u znanost i istraživanje (11 kom., prije 2 hrs.) |  | Hrvatski recenzenti - igracke u rukama "utjecajnih" lobija ili...? (163 kom., prije 8 hrs.) |  | Prekidnica - ČOS otkrila nepoznati igrokaz M. Krleže (3 kom., prije 21 hrs.) |  | Današnje predavanje Richarda Hortona, urednika Lanceta, u Zagrebu (38 kom., prije 1 dan/a.) |  | Impact Factor - broj koji proždire znanost? (29 kom., prije 2 dan/a.) |  | Tribina Gornji Grad (16 kom., prije 2 dan/a.) |  | Gulagizacija hrvatske znanosti (60 kom., prije 2 dan/a.) |  | Znanost i Web 2.0 (5 kom., prije 2 dan/a.) |  | Nakon đaka na ulicu i studenti - u borbi za svoja prava (50 kom., prije 4 dan/a.) |  | MedILS Summer School on Life in Extreme Conditions (1 kom., prije 7 dan/a.) | |
|
|
|