U diskusiji je spomenuto i to da Hrvatska sada uvozi potencijalno opasne organizme iz okolice Venecije tako da izvozi kamen iz Dalmacije u luèici biv¹e tvornice TEF u ©ibeniku tankerima koji dolaze iz Venecije. Trenutno u Hrvatskoj ne postoji nikakva regulativa o balastnim vodama. Projekt Dru¾ba-Adria bi poveæao uvoz balastnih voda u Hrvatsku èak 10 puta, a otprilike dva puta za èitav Jadran. Praksa brze analize balastnih voda (u roku od tri sata nakon pristajanja tankera), da bi se prepoznale vode iz potencijalno opasnih mora te potencijalno opasni spojevi i organizmi, i praksa obrade takvih voda u specijalnim bazenima za obradu, morala bi postojati u svakoj na¹oj luci. To je za Hrvatsku jo¹ znanstvena fantastika. Za napraviti ili kupiti sve takve ureðaje i za naæi ili odgojiti struènjake koji bi vr¹ili takve analize, koje æe (valjda) buduæi na¹i zakoni o balastnim vodama tra¾iti, trebalo bi jo¹ tri do pet godina i vrlo velika ulaganja (reda stotinu milijuna dolara). O tome oèigledno nisu razmi¹ljali politièari i nafta¹i, koji bi ¾eljeli da izvoz ruske nafte zapoène veæ u 2005. godini. Pri svemu tome treba uzeti u obzir da æe invazivne vrste napasti na¹u obalu Jadrana i sa juga, a ne samo sa sjevera, èim zapoène izvoz nafte kroz albansku luku Valona, koji bi trebao biti èak tri puta veæi po volumenu od onog koji planira Dru¾ba-Adria. Uvezene balastne vode prilikom tog albanskog izvoza ¹irit æe se prema sjeveru Jadrana uz èitavu na¹u obalu u skladu s takvim smjerom morskih struja. Prema tome mo¾emo sa sigurno¹æu oèekivati da æe se porazi u ratu sa invazivnim vrstama koje osvajaju Jadran i dalje nastaviti, jer im pogoduje ljudska ekonomija i trgovina utemeljena na potro¹nji fosilnih goriva i s tim povezana globalna promjena klime, koja je posebno povoljna ba¹ za ¹irenje najopasnijih invazivnih organizama iz tropskih mora.

©iri okvir ove diskusije je sve ¾e¹æi sukob interesa sada¹nje sa svim buduæim generacijama ljudi na Zemlji, kojima æe ¾ivot biti te¾i i opasniji, zbog toga ¹to je na¹a kultura spaljivanja fosilnih goriva u pravom smislu rijeèi kultura smrti, koja nepovratno vodi uni¹tavanja raznovrsnosti ¾ivota na Zemlji i buduæim katastrofalnim promjenama klime. Odabrali smo rat i sa na¹im potomcima i sa svim drugim ¾ivim biæima na Zemlji u kojem arogantno mislimo da pobjeðujemo, jer nam ekonomije jo¹ uvijek eksponencijalno rastu. Biolozi znaju da tom ratu mogu pobijediti samo mikroorganizmi i neki kukci, a nipo¹to vi¹e ¾ive vrste, u koje spadamo i mi, makar to ne priznavali. Vrline koje se danas od nas tra¾e su suzdr¾avanje i predostro¾nost. Na¹e najveæe bogatstvo u lijepoj na¹oj su èisto more, velike zalihe podzemnih voda izvrsne kvalitete i ogromna raznolikost ¾ivih vrsta za jednu tako malu zemlju. Za 30-50 godina nafte vi¹e neæe biti, pa bi na¹ primarni cilj trebao biti da ¹to vi¹e saèuvamo upravo spomenuta nacionalna bogatstva kroz to razdoblje. U tom cilju pomoæi æe nam i susjedne zemlje, jer Jadran nije samo na¹, a pomoæi æe nam i sve zemlje Europske unije koje imaju na srcu za¹titu okoli¹a i posebno ugro¾enih zatvorenih mora kao ¹to su Jadran i Mediteran. Neposredni cilj bi trebao biti ¹to br¾e progla¹avanje Jadrana posebno osjetljivim morem za koje mora vrijediti i posebna za¹tita. Nakon ekolo¹ke katastrofe, koju su do¾ivjeli zbog uvoza balastnih voda Crno more i amerièka Velika jezera, Jadran je slijedeæi na listi ugro¾enih zatvorenih mora. Apsurdno je da kapetani brodova moraju po¹tovati stroge ekolo¹ke propise o balastnim vodama kada ulaze u veæ uni¹tena mora ili jezera, a da to ne moraju raditi kada ulaze u jo¹ relativno èisto Jadransko more. Pametni ljudi se uèe na gre¹kama drugih, a to bi trebalo vrijediti i za hrvatsku Vladu, sabornike, politièare i poslovne ljude. Meðutim, politièari i sabornici, koji su do sada potpisali graðanski Apel za odustajanje od Projekta Dru¾ba-Adria, mogu se izbrojiti na prste jedne ruke izmeðu oko 2200 potpisa struènjaka i graðana na portalu za elektronsko potpisivanje Apela (http://split.pmfst.hr/cgi-bin/jadran/index.sh). Takve i sliène Apele veæ je potpisalo vi¹e od 50000 ljudi, koji su time postigli odreðenu odgodu u provoðenju DA Projekta, ¹to bi trebala biti pouka tihoj veèini koja dr¾i da obièni ljudi daleko od politike ni¹ta ne mogu promijeniti kada «oni gore» odluèe provesti u djelo Projekt koji ugro¾ava èitav hrvatski turizam, a koristi samo maloj grupici ljudi u Hrvatskoj tijesno povezanih s DA projektom.

Izgleda zaista neophodno da se zelene stranke u Hrvatskoj organiziraju, zajednièki nastupe, pove¾u sa zelenima Europe, izaðu na izbore i dobiju svoje saborske zastupnike. Prednost zelenih je da veæ sada temelje svoj program na uskoj suradnji sa struènjacima i znanstvenicima, a takvu praksu bi trebali odr¾ati i pojaèati u buduænosti. Diskutanti Zelenih stranaka istakli su da je Projekt "Dru¾ba-Adria" ishitren i struèno nepripremljen s moguæim nesagledivim posljedicama na èitav Eko-sustav Jadranskog mora. Pro¹le i sada¹nje Vlade nisu osigurale stvarnu zakonsku, tehnièko-tehnolo¹ku, operativnu, sigurnosnu i financijsku regulativu za implementaciju takvog Projekta u buduænosti. Istakli su da ovaj projekt svojim znaèajem i utjecajem vezuje na sebe èitav hrvatski korpus stanovni¹tva i kao takav zahtjeva otvorenu javnu raspravu, te anga¾iranje neutralnih, nepristranih, meðunarodnih struènjaka i na kraju slobodno referendumsko glasanje za ili protiv tog Projekta. Takoðer dr¾e da je neophodno ukljuèiti u diskusiju oko svih implikacija Projekta i na¹e susjede na Jadranu: Italiju, Sloveniju ,Crnu Goru i Albaniju. Zato su "Zeleni Dalmacije" istakli da pozivaju sve institucije sistema (Vladu, Sabor i Predsjednika) da u svojoj unutra¹njoj i meðunarodnoj politici sistematski, sustavno i dosljedno skrbe o za¹titi Jadrana i budu promotori odr¾ivog razvoja kojem je prioritet da saèuva bogatstvo ¾ivog svijeta Jadrana i za slijedeæe generacije graðana.

Prilog sastavio: Prof. dr. sc. Davor Juretiæ iz Splita.