Molim èlanove Portala za pomoæ oko definiranja va¾nih bibliografskih baza podataka, tj. indeksnih baza za èasopise. Zanima me mi¹ljenje znanstvenika iz svih znanstvenih podruèja o tome koje su najva¾nije èasopisne indeksne baze u njihovome podruèju. Pod najva¾nijim bazama podrazumijevam one koje su selektivne i u koje je presti¾no uæi. Izuzimam baze ISI-ja (Current Contents i Science Citation Index) jer su opæe.

Ovdje je popis znanstvenih podruèja i polja unutar njih, kako su u Hrvatskoj definirane zakonom. Va¹a pomoæ va¾na je za hrvatske znanstvene èasopise, jer bi imali najsvje¾ije stajali¹te o kvalitetnim indeksnim bazama u kojima su èasopisi vidljivi meðunarodnoj znanstvenoj javnosti. Za medicinu ne trebam pomoæ jer je Medline/PubMed najva¾nija baza u tome podruèju.
Hvala.

PRIRODNE ZNANOSTI

Biologija:

Fizika:

Geoznanosti:

Kemija:

Matematika:

TEHNIÈKE ZNANOSTI

Arhitektura:

Brodogradnja:

Elektrotehnika:

Geodezija:

Graðevinarstvo:

Grafièka tehnologija:

Kemijsko in¾enjerstvo:

Metalurgija:

Raèunarstvo:

Rudarstvo, nafta i geolo¹ko in¾enjerstvo:

Strojarstvo:

Tehnologija prometa i transport

Tekstilna tehnologija:

BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO

Medicina (temeljne i klinièke medicinske znanosti, javno zdravstvo i zdravstvena za¹tita, druge grane klinièke medicine):

Stomatologija:

Veterinarska medicina:

Farmacija:

BIOTEHNIÈKE ZNANOSTI

Agronomija i ¹umarstvo:

Biotehologija i prehrambena tehnologija:

DRU©TVENE ZNANOSTI

Demografija:

Ekonomija:

Informacijske znanosti:

Pedagogija (odgojne znanosti):

Pravo:

Politologija:

Psihologija:

Sociologija i socijalne djelatnosti:

HUMANISTIÈKE ZNANOSTI

Arheologija:

Etnologija i antropologija:

Filozofija:

Jezikoslovlje (filologija):

Lingvistika:

Povijest:

Teologija:

Povijest umjetnosti:

Znanost o umjetnost:

Znanost o knji¾evnosti:

Komentari (clanova koji su komentirali: 9) Komentara po autoru:    3 3 2 2 1 1 1 1 1

#1: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-28 13:54:17 PubMed je najvaznija baza za sve "life sciences".

#2: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-28 14:04:57 Upravo me Martina pretekla: u molekularnoj biologiji i srodnim podruèjima, ako èasopis nije u indeksiran u PubMed-u, to je isto kao da ne postoji. Presti¾no¹æu i selekcijom se ne posti¾e ni¹ta, jer æe istra¾ivaèi uvijek radije pretra¾ivati sveobuhvatnije baze. S tim u vezi, upotreba Current Contents-a u spomenutim podruèjima gotovo da je isèe¾la - CC nije ni¹ta vi¹e current nego PubMed, a zbog svojih policies ne sadr¾i prilièan broj novih, a va¾nih èasopisa (poput onih iz BioMed Central).

#3: dodatak na #2(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-28 14:09:25 Quote: u molekularnoj biologiji i srodnim podruèjima   da, no nikako za sve "life science", jer nas "klasièare" koji po brdima i dolinama lovimo sve ¹to trèi, pliva, leti i raste vrlo slabo obuhvaæa, pa èak i kada objavljujemo radove u èasopisima koje PubMed baza obuhvaæa ali oèito selektivno    Za nas je "Biological Abstracts" vrlo relevantna

#4: matematika(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-28 14:17:45 Za matematiku su najvaznije baze Mathematical Reviews i Zentralblatt MATH.   Sto se tice prestiznosti, obje ove baze imaju liste casopisa ciji se clanci referiraju "cover-to-cover", pa se mozda moze reci da je prestizno uci na te liste.

#5: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-28 14:27:39 Quote: jer nas "klasièare" koji po brdima i dolinama lovimo sve ¹to trèi, pliva, leti i raste     Uz svijest ta opet odlazim u off-topic, I object, Sven. Molekularna biologija je dovoljno stara i zrela da tvoj opis "klasièara" bude zastario (iako znam da je jo¹ popularan na Biolo¹kom odsjeku PMF-a). Molekularna biologija se kao termin sve manje koristi - danas je ona toliki mainstream da se danas sve vi¹e zove samo "biologija" - metode rekombinantne DNA su veæ podjednako klasiène kao prepariranje kukaca, osim ¹to se metode rekombinantne DNA danas koriste puno èe¹æe. i Isto æe se dogoditi s dana¹njom genomikom, bioinformatikom i sistemskom biologijom za deset ili dvadeset godina. It's all biology.

#6: klasièari(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-28 14:45:37 Tsja, prihvaæam tvoju primjedbu uz pretpostavku da se jedinica vremena logaritamski smanjuje s udaljeno¹æu od sada¹njeg trenutka. No da ne ulazimo u diskusiju tko je kalsièniji samo bih ponovio ono glavno:  za dio biologije kojim se bavim je relevantna Biological Abstracts

#7: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-28 15:03:05 Quote: uz pretpostavku da se jedinica vremena logaritamski smanjuje s udaljeno¹æu od sada¹njeg trenutka.     Hm, buduæi da se znanje u biologiji poveæava eksponencijalno s vremenom, to i nije sasvim netoèna pretpostavka     Problem s Biological Abstracts je ¹to pristup nije besplatan (za razliku od PubMed-a), inaèe bi ga mo¾da korisitili i molekularni biolozi.

#8: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-28 18:57:36 za fiziku cestica, najbolja je baza podataka spires  http://www.slac.stanford.edu/spires/hep/  tu mozete naci sve radove i mozete naci za svakoga i citesummary sa brojem citacija.   Kad smo u toj bransi onda su kriteriji razliciti od onih u drugim disciplinama. Eksperimentalni radovi nose i po tisucu autora i vise!

#9: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-28 19:32:32 Za astrofiziku je relevantan Astrophysics Data System. U paperima je prvi autor taj koji je nositelj, zadnji autor obicno nema neko posebno znacenje.    U paperima unutar velikih kolaboracija autori se navode kako kolaboracija odluci. Npr., unutar SDSS-a, na "data release paperima" gdje se najavljuje dostupnost podataka, autori su poredani abecedno dok u ostalim paperima su prvi autori koji su znacajno doprinjeli clanku, a zatim su abecedno ostali clanovi kolaboracije koji su indirektno ucestvovali u njemu (npr. "Orion runs" paper).

#10: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-28 19:34:00 "zadnji autor obicno nema neko posebno znacenje"    Mislio sam u smislu 'seniornosti', kako je netko prije spomenuo da je obicaj u drugim poljima.

#11: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-28 21:30:14 U Computer Science/Electrical Engineering su bitne baze IeeeXplore i ACM Digital library, koje sadrze publikacije ovih drustava.     Ali postoje i one koje ih donekle objedinjuju i koje ukljucuju publikacije koje nisu sponzorirane od IEEE i ACM-a:   http://citeseer.ist.psu.edu/ i   http://dblp.uni-trier.de/    Samo kao napomena, u CS/EE se kao bitni racunaju i clanci sa pojedinih konferencija, koji se publiciraju u proceedingsima sa tih konferencija.  Njihov se impact factor moze naci na: http://citeseer.ist.psu.edu/impact.html  Ponekad su ti clanci bitniji od onih objavljenih u casopisima.

#12: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-29 08:18:58 Sto se tice broja autora po clanku, matematika se dosta razlikuje od ostalih prirodnih znanosti. Naime, velika vecina (oko 90%) clanaka ima samo jednog ili dva autora. Detaljna analiza se moze vidjeti u nedavnom clanku objavljenom u Notices of AMS.   Sto se tice poretka autora u clancima s vise autora, on je u matematici u pravilu abecedni.

#13: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-29 09:05:09 Quote: Sto se tice poretka autora u clancima s vise autora, on je u matematici u pravilu abecedni.   Postoji li onda problem s odreðivanjem 'te¾ine' doprinosa pojedinih autora, ili to u matematici (iz nekog razloga) uopæe nije problem? Za ove èlanke s 1 ili 2 autora stvar je prilièno jasna, ali nije mi jasna za ovu preostalu 'manjinu', znajuæi koliko upravo to 'potpisano autorstvo' (za razliku od onog stvarnog...) znaèi u drugim granama.

#14: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-29 10:23:44 Mislim da se moze reci da se kod matematickih clanaka s vise autora smatra da je svaki od autora znacajno znanstveno doprinio, te se clanak podjednako "broji" svakome od autora.   Moje iskustvo s koautorskim clancima je upravo takvo. Kad god je bilo jasno da je doprinos jednog od potencijalnih autora znatno veci od ostalih, to smo rjesavali tako je da kao autor naveden samo taj "glavni" autor, koji se onda u "Acknowledgementu" poimence zahvalio svojim suradnicima. No, sigurno ima i drugacijih primjera.    O razlicitostima publiciranja u matematici u odnosu na ostale prirodne znanosti moze se vidjeti u pismu Belgijskog matematickog drustva.

#15: Geoznanosti(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-31 10:17:10 Za podruèje geoznanosti i geologije (moja struka) preporuèam GeoRef kao najobimniju svjetsku bazu podataka utemeljenu od Amerièkog geolo¹kog instituta 1996. Godi¹nje se dodaje preko 85000 radova, a trenutno sadr¾i preko 2.6 milijuna jedinica (èlanaka, knjiga, karata, izvje¹æa i teza).    http://www.agiweb.org/georef/index.html