| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Nastavnici se rijetko koriste računalom
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Dejan Vinković
|
|
|
|
2004.12.20. 08:28
"Čak 60 posto hrvatskih nastavnika rijetko se ili nikad ne koristi računalom, internetom se ne koristi 70 posto, dok ih dvije trećine ne komunicira e-mailom. Slično je stanje i s njihovim kolegama učiteljima, od kojih se gotovo dvije trećine nikad ne koriste računalom ili rijetko, a više od polovice učitelja nikad se nije koristilo internetom. Tri četvrtine nastavnika ne komunicira e-mailom, ..."
Razultati su to istrazivanja Centara za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja (Vecernji list)
Na ovo se, medjutim, moze gledati i kao na veliki neiskoristen potencijal. Ukoliko se nastavncima i uciteljima, te i njihovim ucenicima, ponude kreativne i zanimljive nastavne aktivnosti za koje je potreban kompjutor i Internet, moze se pokrenuti citav novi edukacijski val u Hrvatskoj.
Imate li ideje kako bi Connect mogao u tome pomoci?|
U 21-om stoljeću je skoro pa nepojmljivo ne znati se koristiti računalom, a pogotovo u nastavi koja bi trebala biti čim interaktivnija i poticajna za mlade, kreativne umove. Prije 2 godine radila sam u jednoj krasnoj školi (ne želim imenovati da se netko ne bi osjetio 'prozvan') gdje je bio ponuđen kompjuterski tečaj za djelatnike škole. Naravno, svi znamo da su takvi tečajevi ponuđeni na puno škola, ali problem je što ih nastavnici (u pravilu) ne koriste. Nemaju vremena, volje, ili....Uglavnom, na našoj školi je ravnateljici trebalo predati planove za predstojeću školsku godinu na disketi, a to je značilo ili 'gnjaviti' nekog da ti to napiše (najjednostavnije u word-u) ili se potruditi sam. Neki profesori (uglavnom mlađi) to nisu gledali kao problem, nego kao svakidašnjicu dok su neki stariji doživljavali i kao 'prijetnju moderne ravnateljice'. Međutim, kad su naučili kako se služiti mišem pa do toga kako formirati tablice, to zadovoljstvo na licima se ne može opisati riječima.
To cut the long story short...trebalo je onako kao su generacije Hrvata naučile...'narediti' da se nešto napravi...i svi su pristupili tome sa najvećom odgovornošću.
Koliko to može 'upaliti' na drugim školama, ne mogu suditi, ali to je ponovo pokazalo da mi možemo razmišljati na demokratičan način no (masovno) djelovati tek po 'dekretu' (naravno, prenesenom na jedan profinjen, diplomatski način).
Nakon toga, profesori su bili puno otvoreniji i prijateljskiji raspoloženi prema uvođenju kompjutera u nastavu (iliti informatizaciji nastave), a samim tim i bliži učenicima.
|
|
Slazem se sa gornjim postom.
Slican primjer vidio sam u slucaju gdje je osoba koja je odbijala nauciti raditi racunalima, sve dok se firma u kojoj radi nije kompjuterizirala dala ultimatum zaposlenicima "ili naucite, ili otkaz". Sada normalno pise e-mailove.
Tako da mislim da je tu potreban 'poticaj' odozgora. Tesko da mi ista mozemo uciniti tu, jer se ne radi o nedostatku mogucnosti, vec nedostatku motivacije za promjenom. |
|
Istina sto kazete, i kolilko sam dobio dojam kroz neke razgovore sa nastavnicima, "pritisci odozgora" vec postoje na skole. Promjene su mozda spore ali mislim nezaustavljive.
No mene brine nesto vise od toga. Samo znati koristiti kompjutor nije dovoljno kada se govori o nastavi
Sto to kompjutori i Internet znace za nastavu? Tko ce pokazati skolama kako iskoristiti taj potencijal u nastavi? Kako integrirati Internet i kompjutore u nastavu? Kroz kakve aktivnosti? Sve to zahtjeva ne samo dodatni napor nego i dozu kreativnosti.
Uostalom, vec postoje nastavnici i ucitelji koji znaju koristiti kompjutore - kako mi iz Connecta mozemo njima pomoci?
Uostalom, koja su iskustva u inozemstvu?
|
|
Na zalost, mislim da se ovaj problem u HR proteze i na visokoskolske ustanove. Neshvatljivo je da na fizici imamo *JEDAN* predmet koji se tice kompjutera na inzinjerskom smjeru. Vecina profesora uopce ne potice studente na rad sa kompjuterima.
U NL, na svim razinama skole, djake, studente se tjera da ukljuce kompjutere u rjesavanje problema. Znaci, zadaca moze biti izracunaj sto-vec, ali na kompjuteru. Ili napisi kratki program koji ce rijesiti taj problem. Ili napravi prezentaciju na kompjuteru. I sl. Zanimljivo je da je jedan od predmeta na prvoj godini studija fizike internet u znanosti i trazenje po clancima.  Sefova kcer ima 4 godine, i ide u vrtic u NL. Imaju 2 stara kompjutera u vrticu i onda tete ih uce kako da crtaju u "Paint"-u  . Very kewl.
Mislim da je ideja sa "tjeranjem" OK, ali u tom "tjeranju" profesora da nauce se baviti s kompjuterima mora biti i puno animiranja - znaci pokazati im koliko su im studenti ispred njih ako ne znaju se sluziti s kompovima (recimo cijela srednjoskolska lektira -opisi i sl. se nalazi online), zatim pokazati im kako studenti preferiraju dinamicna predavanja, te da im to ne znaci smanjivanje kriterija - cak stovise, znjanje studentata ce vjerojatno rasti.
Sto se tice connecta, mozda da se organizira kakva jednotjedna intenzivna skola preko ljeta (kad je vecina "stranih" connectovaca u HR, a "domaci" su slobodni) u dogovoru sa MZOS-om (treba netko to financirati )? Ovdje se profesore i studente stalno ukljucuje u nekakve "ajmo unaprijediti tehnike predavanja i animiranja studenata" intenzivne tecajeve. I predloziti taj programskolama. Mislim da se svaka skola koja bi ukljucila taj program onda moze malo isticati (znaci da ne kupe nastavnike sa ulice, vec da se brinu da ti nastavnici drze kvalitetna predavanja). |
|
Mi smo imali i goste iz inozemstva koji su predavali te praktično pokazivali kako se što bolje može iskoristiti kompjuter u nastavi. S obzirom da sam predavala strani jezik tu je već i postojala šira primjena. Postoje razni portali namijenjeni baš nastavnicima...te umrežavanju sa učenicima. Ja sam više puta davala učenicima zadaće koje su mi trebali poslati mailom ili smo otvarali forume, proslijeđivali linkove na zanimljive i relevantne teme nastavi.
Networking, networking, networking!!!
Moje mišljenje je da treba pozvati profesore (unutar istog područja) koji već rade sa kompjuterima u nastavi, da održe predavanja, seminare, radionice u samu školu i profesorima koji su zainteresirani pokazati načine na koji se može koristiti kompjutere u nastavi. Bili to profesori iz Hrvatske ili izvana...(a to trba biti potaknuto (čitaj naređeno) sa vrha.
A nakon toga, paralelno sa uključivanjem kompjutera u nastavu, VAŽNO je ostati sa tim osobama u kontaktu. UMREŽAVANJE na svim razinama je prijeko potrebno!!! |
|
Slazem se s Mirelom. Kad sam 1999. prvi put drzala studentima cetvrte godine profesorskog smjera matematika-fizika nastavu na kolegiju s racunalima, jedna studentica mi nije znala sto znaci kliknuti na misa, a neki se jos i danas plase racunala, vecina nema e-mail adrese na drugoj godini, racunalo doma (siromasni smo !), itd...Jos 1999. sam procitala da su u Nizozemskoj ukinuli u osnovnoj skoli predmet upoznavanje s racunalima, zbog toga sto to djeca znaju iz vrtica. Isto to, sto je Mirela napisala.
Ali umjesto nastavka depresivnog teksta o stanju u nastavi od nekog tko mnogo voli racunala, pisem direktni odgovor na Dejanovo pitanje: mogle bi pomoci i donacije racunala, te neki organizirani program, nesto slicno kao kod Neba na poklon. Npr. kako se racunala koriste u simulacijama u fizici, biologiji, itd.. Sad sam mentor jednoj studentici koja radi diplomski rad (profesorski smjer):"Znacaj projekata distribuiranog racunarstva u popularizaciji fizike". Planiramo malo proci po nekim skolama s pricama o seti@home, folding@home, prime numbers, itd. Mislim da je to korisno za fiziku, bilogiju, matematiku..., ali i rad na racunalima.
I mozda Connect moze ici s racunalima u vrtice. Moja sestricna ima kcer od 2 godine i mala obozava racunala (i mobitele, kamere...). U nekim osnovnim skolama se vec ekperimentalno predaje informatika od prvog razreda.
Ovo je sve vise za djecu, plasim se da su mnogi nastavnici izgubljeni, osim sto im se moze narediti (od toga nece biti mnogo koristi). Studenti su mi pricali da je to prosle godine napravila jedna gimnazija u Rijeci: svi nastavnici su morali na tecaj o racunalima. |
|
Na jednom Kursu koji je organizirao ESO/ESA za nastavnike astronomije, cula sam puno o problemu kompjuterske pismenosti nastavnika.
Naime Edu-department je osmislo interaktivne vjezbe iz astrofizike za srednjoskolce koji su se mogle raditi ili tako da se instaliraju doma ili preko java aplikacija direktno na webu.
Nazalost nakon nekog vremena su shvatili da moraju napisati i isprintati-stampati Manuale za koristenje istih i ne samo to nego ih i prevesti na sve Evropske jezike...
zasto? .. zato jer nastavnici nisu imali pooojma kako napraviti vjezbe, pa ako bi srednjoskolci i zapeli .. nisu im mogli pomoci. Buduci da se ipak radi o fizici a ne o komp igricama , pomoc nastavnika je bila potrebna za razumjevanje "level-a"..
Ovaj problem se zapravo samo djelomicno rijesio s manualima...Manuali su inace bili sjajnog dizajna, sareni s puno slikica .. i jako "user-friendly" (prevedeni su na 10ak e. jezika ukljucujuci i Hrv.)
Problem i dalje ostaje. I ko sto vidite problem nije samo u Hrv nego i u cijeloj Europi.
R. West (shef edu departmenta ESO/ESA) mi je jednom prilikom rekao da je sve to educiranje starih nastavnika ko krpanje zakrpi, i da jednostavno treba cekati i ulagati u edukaciju sadasnjih mladih i vec comp pismenih ucitelja i jos vaznije buducih ucitelja/nastavnika.
I ja osobno mislim da je to puno isplativije.
Palo mi je na pamet da bi mogli osmisliti svak u svom podrucju jednu vjezbu za ucenike (ko neki mini projektic) i potraziti neke nastavnike studente nastavnih smjerova koji bi prosli kroz to (recimo u sklopu nekog seminara), cijela vjezba se moze postaviti i na webu s uputama a komunikacija moze ici preko email.
Ajd ja cu pokusat osmislit jednu takvu vjezbu (nesto o exoplanetima, habitable zone... i sl.)pa mozda da i drugi pokusaju na slican kalup...
Sto kazes Dejane da se na portalu (pod edukacija) otvori jedan dio za takve vjezbe gdje ce se i slikice moci staviti... i naravno otvoreno za komentiranje...
idemo probat...?
|
|
Quote:
Sto kazes Dejane da se na portalu (pod edukacija) otvori jedan dio za takve vjezbe gdje ce se i slikice moci staviti... i naravno otvoreno za komentiranje...
Ja sam definitivno za tako nesto ako se pokaze da ima zainteresiranih. |
|
Imam jedno dodatno pitanje za connectovce koji su bolje upoznati sa stanjem skolstva.
Ja sam dobio dojam da su, na moje iznenadjenje, skole u Hrvatskoj sasvim dobro opremljene kompjutorima. E sad, neke bolje neke slabije, ali recimo osnovna skola u mom selu u Medjimurju ima i sistem administratora!
Koliko su dobro ili lose kompjutorski opremljene hrvatske skole?
Ovo pitanje je dosta vazno, jer sam vec imao sugstija da se skolama pomogne donacijama kompjutorske opreme. Iako bi definitivno takva akcija bila za podrzati, ona ne bi puno pomogla ako problem ne lezi u opremljenosti skola nego u nekoristenju postojece opreme. |
|
Da jos malo objasnim svoj pogled na ovaj problem.
Kada sam studirao u Kentuckyu imao sam priliku cuti o problemima skolstva kod njih i vidjeti kako su se oni uhvatili rjesavat taj problem. Radi se o Appalachian regiji, jednoj od najsiromasnijih dijelova USA (tko je gledo film Deliverance sve mu je jasno ).
Prvo sto mi je upalo u oci je da "oni" znaci grupa profesora prirodnih znanosti sa sveucilista. Pritom su imali i podrsku sveucilista. Dakle, tu je prva razlika prema Hrvatskoj jer kod nas odjeli inzinjerskih smjerova nisu usmjereni i prema ovakvim inicijativama (cast pojedincima koji se ne predaju i uporno suradjuju sa skolama).
No, umjesto da sada pricamo price kako je lose, mene zanima sto mi mozemo napraviti. Jer ono sto mi je slijedece upalo u oci je puno zanimljivije.
Naime, pokazalo se da skole imaju kompjutore, ali ih ne koriste u nastavi, da imaju opremu za izvodjenje raznih vjezbica iz fizike, kemije i slicno, ali stoji sve zapakirano, nedirnuto, da postoje ogromne razlike izmedju skola jer jako ovisi o ravnateljima da li ce skola biti uspjesna ili ne u modernizaciji nastave, da jedan nastavnik moze napraviti ogormnu razliku jer moze utjecati i na ravnatelja i na druge nastavnike i na roditelje.
Ono bitno za ovu raspravu je to da ekonomski, drustveni i socijalni problemi tog dijela amerike su u mnogocemu me podsjetili na Hrvatsku, koliko god to cudno zvucalo (zaboravite pricu o bogatoj americi - taj kraj je stvarno na nivou zemalja u razvoju).
I tako je ta grupa profesora (neki i sa mog departmenta) krenula osmisljavati projekt koji bi se fokusirao velikim dijelom na nastavnike i ravnatelje. Recimo, cilj je nauciti nastavnike kako izvoditi (i zasto! ) neke prakticne vjezbe iz fizike ili kemije, tako da ih mogu kasnije prenijeti u svoje skole. Zatim im se pomaze oko realizacije njihovih nastavnih ideja ili pokusaja lobiranja da se uvede nesto novo u njihovim skolama. Ravnateljima se objasnjava i demonstrira u praksi koje su prednosti takvih oblika nastave, i gdje i kako da potraze pomoc oko opremanja skola, itd.
Nakon nekog vremena pocetnog "eksperimentiranja" i upoznavanja sa problemima, slozen je jedan dugogodisnji plan za kojeg su onda dobili 22mil dolara federalnog novca (mislim da je na 10 godina, ali nisam siguran).
To se sada zove AMPS, Appalachian Math Science Partnership. Pokrivaju Appalachian dijelove Kentuckya, Tennesseeja i Virginije (po opsegu usporedivo sa Hrvatskom).
Kod ovakvih stvari ispada da je bilo najbitnije imati pocetnu grupu ljudi sa dobrim idejama i voljom da nesto i naprave. Krenuli su skromno, ali kako je vrijeme prolazilo pridruzivalo im se sve vise i skola i nastavnika i kolega.
Tako da ne bih podcijenio snagu Connecta - jer Connect okuplja stvarno impresivan spektar ljudi raznih vjestina i znanja. Cini mi se da bi bio grijeh ne probati to iskoristiti za ovakve inicijative  |
|
Zelim vas podsjetiti da u Hrvatskoj neki programi popularizacije znanosti preko interneta vec postoje. To je za fizikue-skola fizike. Tu se mogu naci i linkovi za druga podrucja e-skola: astronomija, kemija, biologija, geografija. To je sigurno vrlo dobro, ali mislim da to koristi vrlo mali dio nastavnika, te mozda neka djeca koja sama surfaju.
Kao sastavni dio diplomskog o kome sam pisala u prethodnom postu (#6), smo zadnje 3 godine anketirale studente fizike profesorskih smjerova, od druge godine do apsolvenata, tema: uporaba racunala kod studenata fizike. Jedno od pitanja je bilo jesu li culi za e-skolu fizike. Prosle godine od mojih 20 studenata druge godine nitko nije znao za taj portal, a prethodnih godina je mozda bilo sve zajedno 2-3. Mislim da je problem kontakta s djecom, nastavnici to ne rade. To bi mozda connectovci mogli raditi. Ja sam vec ljuta na kolege iz instituta zbog toga sto se nisu vise ukljucili u rad e-skola (cestitam onima koji jesu). Vecina njih u institutima ne drzi nastavu, a ja sam svoj prilog e-skoli fizike (Racunalne simulacije materijala) pisala u trenutku kad sam za 3 semestra pripremala prvi put 5 kolegija, a i sad ih imam 4, te znanstveni rad (pomoci od drugih nemam). Mnoge stvari zelim raditi i mislim da imam dobre ideje, ali nemam vremena. Dobila sam na e-skoli i e-mail rad s jednim ucenikom gimnazije iz Slavonskog Broda, koji je sad jedan od najboljih studenata FER-a, a ja sad za zadovoljstvom citam njegove clanke u racunalnom casopisu Mreza.
O opremljenosti skola kompjuterima: mislim da su to stvari novijeg datuma. Ja sam prve 3 godine na fakultetu drzala nastavu na racunalima (jedan od kolegija je Seminar iz programiranja, a koristim racunala na svim kolegijima) pod katastrofalnim uvjetima. Filozofski fakultet u Rijeci je imao prije nekoliko godina samo 10 racunala za studente informatike, fizike, matematike, politehnike, svih jezika i knjizevnosti, pedagogije, umjetnosti...
Morala sam nesto kao plakati pred procelnicom informatike za 45 minuta na racunalima, kao da se radi o mom privatnom racunalnom tulumu za studente. Sad je situacija na fakultetu bolja, prema onome kako je bilo, mnogo bolja.
Medjutim, mislila sam na donaciju djeci koja se zanimaju za racunala. Moglo bi nesto kao nagrada za dobar rad na connectovom portalu edukacije. Mislim da moramo razmisliti je li dobro ici na novi edukacijski dio connectovog portala, ili pruziti pomoc e-skolama, te mozda otvoriti nove iz podrucja gdje ih nema. I ostaje problem kontakta s djecom, tj. osnovnih informacija da takvi edukacijski portali postoje, te da netko s njima zeli raditi.
|
|
Ajoj, ja zaboravio na e-skolu.
Gledam sada njhove stranice i tu se moze naci jako puno toga. A vidim da ima i ucenika i nastavnika koji stvarno rade zanimljive stvari.
Zbog cega se e-skola nije vise "razmahala"? Gdje je problem? Nedostatak ljudi koji bi radili u e-skoli? Ili nedovoljna komunikacija sa skolama? Zasto je toliki problem uspostaviti kontakt sa djecom po skolama (nedostatak ljudstva i vremena, nezainteresiranost skola, ucenika, nastavnika, nedostatak financija, ....)?
Moze li, molim vas, netko dati mali pregled iskustava e-skole? |
|
Nedostatak reklame za e-skolu?
Mislim da je najlakse doci do obicne populacije preko medija, TV recimo. HRT ima obrazovni program. Je li ikad e-skola bila spomenuta unutar toga? Koliko nastavnika iz osnovnih/srednjih skola je aktivno povezano sa e-skolom (recimo koristi e-skolu kao izvor za predavanja i sl.)? |
|
Petar Pervan je povodom e-skole fizike vise puta bio na TV-u, radio stanicama, novinama... E-skola fizike je bila mnogo aktivnija prije nekoliko godina, sad se po svoj prilici i Pero umorio nagovarajuci nas ostale da radimo. Na naslovnoj stranici je jos Nobelova nagrada za 2003. godinu, prava anti-reklama.
Mislim da je problem nedostatak ljudi (nas fizicara iz instituta i fakulteta), te nepripremljenost nastavnika u skolama za takvu vrstu posla. Pero mi je pricao da neki uredjaji (npr. laseri), koje su neke skole dobile stoje negdje zakljucani i nitko s njima ne radi. Medjutim, ima nekoliko aktivnih skola i profesora fizike koji rade. Ali oni bi radili i da nema e-skole.
Duje je radio na jednom projektu e-skole, pomazuci gimnaziju iz Splita. Mozda i on moze nesto napisati.
Mirela, HRT od ove godine nema vise obrazovni program ! Mislim da je netko i na ovom portalu postao pismo-protest Prof. Nevena Budaka. Negdje sam procitala da su na HRT-u odgovorili da su oni ostavili program za djecu, a ne za uciteljice.
|
|
Koliko je meni poznato, u posljednje vrijeme Ministarstvo je dosta napravilo u informatizaciji i opremanju škola, tako da hrvatske škole više nisu ono što su nekada bile. Gotovo sve srednje škole posjeduju računala, a trenutno Ministarstvo vodi projekt "Net u školi" kojime se nastoji osigurati pristup Internetu svim školama u zemlji. Više na stranicama ministarstva:
http://www.mzos.hr/default.asp?ru=424&gl=200402260000003&sid=&jezik=1 |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(20 kom., prije 16 hrs.) | | Zastoj u radu portala
(15 kom., prije 1 dan/a.) | | cross citations
(21 kom., prije 1 dan/a.) | | Civitas, znanstvenici i mediji protiv nasilja
(1 kom., prije 2 dan/a.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 10 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 10 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 10 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 11 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 11 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 11 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.22. 07:16h CET