Miroslav Radman je vrhunski svjetski molekularni genetièar, popularno poznat kao èovjek koji je sru¹io genetièki zid. U znanstvenom svijetu, vjerojatno je najpoznatiji po ideji 'SOS odgovora', alternativnog mehanizma sinteze DNA kojeg stanice koriste u sluèaju kada o¹teæenje  DNA onemoguæava normalan tijek staniènih procesa. Iz Hrvatske je oti¹ao nakon zavr¹enog Prirodoslovno-matematièkog fakulteta Sveuèili¹ta u Zagrebu, te kratkog boravka na Institutu Ruðer Bo¹koviæ, a danas je voditelj Laboratorija za medicinsku i evolucijsku molekularnu genetiku pari¹ke bolnice Necker. Od brojnih nagrada i priznanja, potrebno je istaknuti da je od 2002. èlan Francuske akademije znanosti.

U Novom listu 12. studenog 2004. godine iza¹ao je interview s akademikom Radmanom u kojem najavljuje svoje povlaèenje s projekta osnivanja Mediteranskog instituta za istra¾ivanje ¾ivota (MedILS) u Splitu, neovisnog, meðunarodnog Instituta koji æe okupljati najbolje ljude iz svijeta znanosti. Taj je interview  potaknuo niz reakcija meðu hrvatskim znanstvenicima u Hrvatskoj i inozemstvu, te bio povod za brojne rasprave i na Connect portalu, kao i za poziv upuæen akademiku Radmanu da na njemu bude gost.

Pozivam èlanove Connect-a da akademiku Radmanu postavljaju pitanja od danas (1.12.) do srijede, 8.12. Nakon toga akademiku Radmanu æe biti proslijeðen link na kojem mo¾e pronaæi va¹a pitanja. U sluèaju njihovog velikog broja, proslijeðen æe mu biti odabir od 10-tak pitanja.

U ime koordinatora 'Za MedILS',

Anita Kri¹ko

Komentari (clanova koji su komentirali: 16) Komentara po autoru:    8 5 4 4 2 2 2 2 2 1    1 1 1 1 1 1

#1: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-01 22:58:10 1) Spominjalo se dosta kako nije poznato sto pise u ugovoru koji je potpisan, pa bi ja zapocela s pitanjem vezanim uz njega, cini mi se da ce odgovor na to pitanje razjasniti dosta nejasnoca.  Procitala sam deklaraciju na stranicama www.za-medils.info u kojoj se u tocki 5. kaze da ce se detalji odnosa i medusobnih obaveza Republike Hrvatske i osnivaca MedILSa, definirati u ugovoru koji ce biti temeljen na spomenutoj deklaraciji. Zanima me da li je taj ugovor javno dostupan?  Ako nije mozete li nam ukratko reci sto stoji u tom ugovoru?  Da li ce ikada taj ugovor biti javno dostupan?    2) Moje drugo pitanje vezano je uz clanak koji se mogao procitati u Novom Listu u kojem se kaze da ste sa splitskim rektorom Ivanom Paviæem te ministrom Primorcem potpisali sporazum o integraciji. O kakvom je sporazumu rijec, tj. sto sve stoji u njemu?  Ono sto me buni je cinjenica da se u zadnje vrijeme govori kao da tog sporazuma nema, tj. o MedILSu se prica onako kako ste ga originalno zamislili u svojoj viziji, pa me zanima kako to, tj. da li je sporazum nevazeci i ako da po kojim uvijetima?    3) I moje posljednje pitanje je da li su u priremi web stranice Instituta? Bilo bi lijepo na nekim super cool webstranicama moci sve ovo pronaci, i recimo prosetati virtualnim 3D Institutom     I za kraj puno hvala na gostovanju na Connect:Portalu  Teuta

#2: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-02 07:49:13 Postovani Dr. Radman,    srdacno Vam se zahvaljujem na ovom gostovanju. Iskreno se nadam da cemo ovim putem postici kvalitativno visi nivo diskusije o MedILSu.     U tu svrhu proslijedili smo Vam privremeni login pomocu kojeg, ukoliko zelite, mozete direktno odgovarati na ovdje postavljena pitanja.     Takodjer se pridruzujem Teutinom pozivu da se objavi ugovor o MedILSu. Time bi bila jasnija i pozadina Vaseg potpisa na promjene sastava upravnog vijeca MedILSa.     Moje pitanje posveceno je dosadasnjoj strategiji javne promocije i razvoja MedILSa. Odabrali ste strategiju u kojoj se komunikacija sa javnoscu (a nakon clanka u SCIENCE to ukljucuje i svjetsku javnost) odvija iskljucivo preko (vecinom hrvatskih) medija. To je do sada cesto rezultiralo krivim interpretacijama, a time ponekad i kontradiktornim novinskim naslovima.     1) Zbog cega smatrate da u ovoj pocetnoj fazi MedILSa nije bilo potrebno otvoriti "virtuelna" vrata na Internetu i tako siriti informacije o (tekucim) fazama razvoja MedILSa potencijalnim donatorima i "sljedbenicima" Vase vizije MedILSa sirom svijeta?     2) Koja je pocetna planirana faza razvoja MedILSa, buduci da dosadasnji razvoj dogadjaja ukazuje da se u trenutnoj fazi drugoj ugovornoj strani omogucio manevarski prostor za (samovoljno) diktiranje uvjeta?    Unaprijed hvala na odgovoru uz iskrene nade da ce MedILS zazivjeti u Hrvatskoj prema zacrtanoj vizji.    Urednik  Dejan Vinkovic

#3: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-02 10:13:05 Cijenjeni dr. Radman    Potpisnik sam pisma potpore va¹em projektu, no ne bez odreðenih rezervi. Ono ¹to mene muèi je finanicranje instituta. Naime u va¹em tekstu vizije mogu se naæi slijedeæe reèenice:    "MedILS is an international, private, non-profit scientific institution. It is to be founded in Geneva by a group of eminent scientists."    " The global MedILS staff would total no more than 120 persons requiring today about 20 M Euro per year, including all salaries. "    ®elio bih pitati da li ste u posjedu kakvih garantnih pisama, gotovih ugovora o financiranju ili bilo kakvog drugog dokaza da æe se institut doista moæi financirati na deklarirani naèin. Èinjenica je da ministarstvo znanosti ipak tro¹i odreðenu konkretnu sumu na ureðenje zgrade instituta, pa bi bilo dobro da se u skorije vrijeme obznani i va¹ financijski plan.    Hvala lijepo

#4: Vijesti iz buducnosti (2015.): Split-naj(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-03 14:59:43 Vidim da se sudionici diskusije bave vrlo konkretnim pitanjima vezanim zu financijsku stranu projekta. Na tu temu bih samo dodao da, kao i za cijelu inicijalnu fazu realizacija (koja je srecom sve izvjesnija), vjerojatno vrijedi ono sto Ste vec navedeli u „viziji“ projekta: trebat ce sto prije upogoniti sistem buduci su ocekivanja visoka (ili ce tek postati), sto zbog ulozenih financijskih sredstava, sto zbog ljudskog faktora zvanog jal. Pretpostavljam da navedena dvanaestorica velikih imena ne stavljaju ista gdje bilo, te da ce upravo ta imena, uz Vase osobno, biti dovoljno jak magnet za namicanje novaca kad budete na potezu.   Mene s druge strane zanima koliko ce navedena dvanaestorica cesto posjecivati Hrvatsku i tko ce od jakih imena, uz Vas, u pocetnoj fazi stalno/cesto boraviti u Splitu i dovoditi svari u red. Kako ste naveli, bit ce rijec o deset grupa (sve skupa pedeset znanstvenika). Da li to znaci pet doktora po grupi + studenti, ili ce u petorku biti ukljuceni i buduci doktorandi? U Nautre-u je navedeno da bi zgrada trebla biti gotova do svibnja 2005. Koliko procjenjujete da ce trajati Vas dio polsa, tj. kad bi mogle usljediti prve radionice ako minisratstvo ispuni svoje obaveze do tog roka? Kako zamisljate da ce funkcionirati predlaganje projekata? Iz intervjua s Mirkovicem proizlazi da bi konkretni projekti trebali uslijediti kao prvi rezultat vec oformljenih ekipa. Dakle, kako ce se u praksi selektirati kandidati, na temelju kojih kriterija (osim CV-a)? Premda se potpuno slazem s Vasim stavom da Hrvata treba biti onoliko koliko ih bude talentirano, ipak proizlazi da ce netko tko je doktorat radio u Hrvatskoj (i slabo ili nikako objavljivao) tesko moci konkurirati.   Na kraju, zelim projektu MedILS-a sto skoriju realizaciju u najorginalnijoj mogucoj verziji (sa sto manje uplitanja HR institucija), a Vama prof. Radman hvala da niste digli sidro.  Svim kolegama u Hrvatskoj i izvan nje, koji su se ukljucili u akciju porucio bih: svari se mogu pokrenuti s mrtve tocke, samo mi trebamo poceti vjerovati da je tome tako.   S postovanjem,   Nenad

#5: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-03 16:00:19 1) Meni je vec dugo zanimljivo pitanje zasto i koja motivacija je iza ideje o integraciji MedILSa i Splitskog Sveucilista.  Da bi MedILS mogao uspijeti kao vrhunska svjetska institucija kljucno je da bude nezavisan, buduci niti jedna  Hrvatska institucija nije na nivou onoga sto ste u viziji o MedILSu zamislili, sigurno ne Sveuciliste u Splitu.  Uspjeh MedILSa kao vrhunske znanstvene institucije bio bi i veliki uspjeh ministra Primorca.   Jedan od razloga koje ministar Primorac sugerira, valjda i jedini koji se mogao procitati po novinama je kako smatra da je pripojenje Splitskom sveucilistu pozitivno buduci da ce Sveucliste osigurati kontrolu u trosenju drzavnog novca  link ovdjei ovdje  To je opet nekonzistentno s potpisanom deklaracijom u kojoj  se kaze da je zagrada u vlasnistvu Splita, da je RH pristala urediti zgradu i dati ju na koristenje, a  da je sve ostalo na organizatorima MedILS-a, odnosno nema drzavnog novca u MedILS-u.  Stoga je ova ideja o integraciji nejasna i gotovo svima upitna, zanima koje je vase videnje motivacije iza inzistrianja na integraciji MedILSa i Splitskog sveucilista?    2) Zanima me takoder; na osnovu vaseg iskustva s povratkom u Hrvatsku i u radu s Hrvatskim novinarima (vise puta je  u jednom novinskom listu pisalo da demantirate nesto sto je pisalo u drugom jer da je krivo interpretirano)  sto bi savjetovali i sto bi po vasem misljenju trebali imati na umu oni koji se eventulano odluce vratiti i oni koji zele nesto raditi s medijima?    Hvala  Teuta

#6: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-04 22:25:22 Sto je s brojnim clanovima portala koji su u posljednjih mjesec dana imali puno pitanja i nedoumica. Ovo je prilika da dobijete direktne odgovore. Nemojte propustiti priliku.

#7: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-05 00:16:17 Quote: Sto je s brojnim clanovima portala koji su u posljednjih mjesec dana imali puno pitanja i nedoumica     Meni se cini da su ta pitanja bila i prva postavljena   I to je lijepo vidjeti.

#8: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-05 08:26:34 Postovani dr. Radman, imam dva pitanja vezana za PR instituta:    1) Postoje neke naznake da ce se u proljece 2005 Split pridruziti gradovima koji su u proteklih dvije godine organizirali festival znanosti (prvenstveno Zagreb i Rijeka). Ta manifestacija mi se cini kao fantasticna prilika za promociju MEDiLSa, kroz npr. organizaciju 'otvorenih dana' Instituta, jer, koliko shvacam, taman negdje na proljece bi sama zgrada trebala biti gotova. Kroz takav dogadjaj biste mogli Splicanima izravno predstaviti cjelokupni projekt i pruziti im iz prve ruke vise informacija o tome sto cime ce se istrazivaci na MEDiLSu baviti i kako ce cijeli institut funkcionirati. Jeste li Vi ili tko od Vasih kolega razmisljali o toj mogucnosti?    2) Ako nisam u krivu, prema onome sto stoji u viziji namjera instituta nije bavljenje iskljucivo primjenljivom znanoscu, vec bi vecina istrazivanja trebala zapravo biti oslobodjena bremena profitabilnosti. Kako je financiranje takvih istrazivanja nuzno teze osigurati nego financiranje izravno primjenljivih, dobar marketing i PR instituta - kako u Splitu i Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu (dakle svuda gdje se mogu naci potencijalni pokrovitelji i financijeri) biti ce apsolutno neizostavan element njegovih djelatnosti. Imate li vec ideju kako ce to biti operativno rijeseno?

#9: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-06 04:21:28 Postovani Prof. Radman,     Imam pitanje nevezano uz MEDiLS.     Zanima me hoce li se vasa ideja o financijskom nagradjivanju znanstvenika na osnovu publikacija i o slobodnom izboru mentora od strane PhD studenata razmatrati u ministarstvu znanosti? Ako se razmatrala, jeli bilo kakvih reakcija?  Da li kao savjetnik premijera za znanost mozete imati utjecaja da se te ideje i provedu?    Zelim samo jos rec: sve pohvale i podrska MEDiLSu. To je jedan od najlipsih darova Splitu u zadnjih puno godina. Nadam se da ce juzna strana Marjana jednog dana bit dom jos nekim institutima (od onog oceanografskog, preko MEDILSa, pa do nekih drugih koji bi mogli nastat tamo ubuduce slijedeci ovaj primjer). Takva me perspektiva Splita veseli vise od svega.

#10: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-07 20:57:32 Po¹tovani prof. Radman,    U va¹oj viziji pi¹e da æe MediLS biti nezavisni privatni institut. Da li je moguæe ostvariti nezavisni privatni znanstveno institut u Hrvatskoj unutar postojeæih zakona, ali tako da se zaobiðe postojeæa upravna i znanstvena struktura u Hrvatskoj?    Hvala,   Hrvoje Me¹triæ

#11: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-07 22:30:51 Potaknut pitanjem iz posta #9, zelio bi postaviti pitanje o vasoj ulozi kao savjetnika premijera:    Opcenito, sto konkretno znaci da ste vi savjetnik premjera za znanost? Mozete li nam docarati kako izgleda vas rad na toj funkciji? Npr. koliko vas cesto premjer Sanader kontaktira za savijet, te kako izgleda vas rad u svojstvu "savjetnika"? Imate li utjecaja na odluke vlade vezane uz znanost? Posebno me zanima, koliko ste puta do sada bili upitani za strucno misljenje o nekom problemu (mozete li dati primjer?) i jos vaznije, koliko je puta ono bilo usvojeno?    Zelim dobiti osjecaj koliko komunicirate sa premjerom te koliko zaista imate utjecaja na vladinu znanstvenu politiku u Hrvatskoj.

#12: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-07 23:05:56 Postovani prof. Radman,    S obzirom da su kolege svojim pitanjima vec poprilicno pokrile tematiku MediLS-a imam samo jedno pitanje za Vas.    Kao osobu koja je probila led i koja se, barem prema danasnjim izjavama ministra, uspjela izboriti za osnivanje i nezavisnost instituta, zelim cuti Vas misljenje o mogucnosti otvaranja slicnih cenatara izvrsnosti u Hrvatskoj iz drugih podrucja znanosti. Takodjer, da li ste naisli na hrvatske znastvenike u inozemstvu koji bi bili voljni povesti se Vasim primjerom i upustiti se u slicnu avanturu.    Htio bi Vam jos samo reci kako je Vas institut pobudio i veliko zanimanje i medju stranim kolegama. Bivsi predsjednik EURODOC-a, Raoul Tan, je bio vrlo zainteresiran za dolazak na dodatno usavrsavanje ili Postdoc na MediLS.    Srdacni pozdravi i puno srece u osnivanju instituta.    Marko Pavic

#13: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-08 00:27:53 Po¹tovani prof. Radman,     najljep¹e zahvaljujem ¹to ste se odazvali ovoj inicijativi!    1) S obzirom na veliku zainteresiranost znanstvene javnosti u Hrvatskoj, da li æe i ako da, kada biti postavljene slu¾bene Web stranice instituta o ustroju rada, akcijskim planovima, projektnim prioritetima, naèinu zapo¹ljavanja, selekciji znanstvenika, i svim ostalim relevantnim informacijama;    2) Kako MedILS ima dugoroènu viziju (barem po dobivenoj koncesiji od 40 godina), te da je primarni zadatak Instituta stvaranje nove generacije kreativnih znanstvenika osloboðenih veæih tegoba i briga oko financiranja, planira li se pratiti i formirati takav sloj ljudi od najranije dobi, uspostavljajuæi suradnju s obrazovnim sustavom (¹kole, fakulteti)?     Proèitav¹i jo¹ jednom Va¹u viziju MedILS-a, jako mi je stalo da Institut proradi ¹to prije i to punom parom zbog neprocjenjive va¾nosti ne samo za Hrvatsku, te Vam ¾elim mnogo uspjeha!    Zahvaljujem

#14: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-09 11:47:16 Dragi kolege,    hvala vam na postavljenim pitanjima. Pitanja, tj. link na pitanja, proslijedjeni su akademiku Radmanu. Nadam se da cemo vam uskoro moci proslijediti i njegove odgovore.     U ime koordinatora 'Za MedILS',    Anita Krisko

#15: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-09 15:24:10 Postovani dr. Radmane     Svojim djelovajem probudili ste mnoge mnoge nade hrvatskih znanstvenika u domovini i inozemstvu, te su ocekivanja i mobilizacija oko instituta izuzetno velika. Najvise cijenim cinjenicu da se koncept istrazivackog/edukacijskog institura kao neprofitne, nevladine zaklade moze realizirati i u Hrvatskoj. Moj pitanja:      Koji je vas stav o buducoj ulozi nevladinih znanstenih ili edukacijskih institucija u Hrvatskoj? Trebalo vam je mnogo truda ok MedILS-a - da li smatrate da je staza za osnivanje neovisnih instituta sad "utabanija"?    Oslanjajuci se na vase iskustvo u u inozemstvu (SAD, Beligija, Francuska), da li mislite da je jos neki profil nevladinih edu-sci instituta u Hrvatskoj potrebam, i koji?    Radeci u zemljama s vrlo razlicitim organizacijama znanstvenih institucija,mogli ste vidjeti kako ti sustavi djeluju u praksi. Kako na osnovu toga ocjenujete Zagrebacko i Splitsko sveuciliste, kao i cjelokupni sustav visoke naobrazbe u Hrvatskoj? Koje su promjene najnuznije?        Hvala,   Slaven Garaj

#16: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-18 21:09:36 Anita mozes nam reci odprilike kad cemo dobiti odgovre na pitanja?

#17: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-18 21:19:38 I mene zanima kad ce Radman odgovoriti na pitanja.    Inace, danas je u Jutarnjem listu objavljen vrlo dobar intervju s Radmanom. Bilo bi dobro da netko to stavi na portal.

#18: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-19 09:37:13 odgovore jos nisam dobila. moglo bi se dogoditi da ih cekamo jos neko vrijeme, pa se naoruzajte strpljenjem.     do intervjua smo uspjeli doc u pdf formatu, dejan ce ga staviti na portal kad stigne.

#19: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-19 09:54:07 O, znaci Dejan vec ima taj intervju?  Molim te ga Dejan onda stavi na portal ?!!?!?    Ovo neko vrijeme koje spominjes Anita, da li je to tjedan, dva, tri, cetiri...  Ne mislis Dejan da bi dinamiku gostovanja trebalo barem okvirno definirati prije samog gostovanja?

#20: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-19 09:54:42 evo mi je bas Tanja Rudez ljubazno poslala taj tekst njezinog intervjua s dr. Radmanom objavljenog jucer u 'jutarnjem'.

#21: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-19 09:55:47 Znaci svi imate a niko ne posta, sad me vec intervju jako zanima

#22: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-19 09:56:46 uups, ispao mi link... pa da probam ponovno:      evo mi je bas Tanja Rudez ljubazno poslala taj tekst njezinog intervjua s dr. Radmanom objavljenog jucer u 'jutarnjem'

#23: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-19 09:57:27 mada ne toliko koliko odgovori na nasa pitanja

#24: Ubrzati proces odgovaranja(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-19 10:11:38 Na zalost, tesko mi je prihvatiti stav da se moramo naoruzati strpljenjem, buduci da je interview u Jutarnjem poduzi i dodiruje i neka od ovdje postavljenih pitanja.     Ovo gostovanje privuklo je povecu paznju ne samo clanova Connecta (dakle kolega iz akademske zajednice), nego i javnosti i novinara. O ovom gostovanju pisao je i Novi List: "Miroslav Radman gost na Connect Portalu" (maknite %20 iz linka ako vam ne radi), a ocito se prati i u ministarstvu.     Stoga bih te zamolio da ako nije moguce dobiti odgovore (ili barem dio njih) u iducih tjedan dana onda dobijemo barem izjavu o tome kada da ocekujemo odgovore.    Hvala.    Urednik  Dejan Vinkovic

#25: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-19 12:51:38 Mislim da zaista nije u redu na ovakav nacin zahtijevati odgovore nakon samo TJEDAN DANA po zavrsetku gostovanja. Mi nismo u poziciji postavljati bilo kakve ultimatume dr. Radmanu, direktno ili indirektno. On je nama izasao u susret pristavsi na ovo gostovanje. Ako ti, Dejane, mislis da imas od njega pravo to zahtijevati, onda predlazem da mu se obratis direktno kao urednik Portala a ne ovako. I sto zelis reci s izjavom da se ovo "prati i u ministarstvu"?!   Ovakav stav nas nece daleko odvesti. Mi smo se dobro naradili da bi postigli komunikaciju s Radmanom. Ako ne mozete smisliti nista konstruktivnije od prigovaranja, onda to barem cinite kad prodje dovoljno vremena da ti prigovori budu na mjestu.

#26: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-19 14:02:24 Vidim da se krivo protumacio moj urednicki komentar. Da razjasnim ono najvaznije: iza mog komentara ne stoji zelja da se naudi MedILS-u i Dr. Radmanu. Upravo suprotno! Odugovlacenje, naime, samo stvara nepotrebnu nervozu i ohrabruje zlobne komentare.    Da razjasnim ostale detalje, vodeci se postavljenim mi pitanjima.    O zahtjevanju odgovora  Proslo je vise od tjedan dana i sve sto sam zamolio je barem kratka izjava o tome kada mozemo ocekivati odgovore. Kao urednik odobrio sam ovo gostovanje i time imam odgovornost prema clanovima Connecta da njihova pitanja dobiju odgovore (jedno gostovanje je vec propalo i to vidim prije svega kao svoj propust).    O tome da mu se direktno obratim  Hvala na sugestiji - to sam vec privatno bio i najavio Aniti da cu poduzeti ako se ova situacija oduzi.     Sto zelilm reci izjavom "prati i u ministarstvu"  Zelim reci upravo to: prati se i u ministarstvu. Ministarstvo je: a) centar moci hrvatske znanstvene politike, b) druga ugovorna strana u "slucaju" MedILS, b) ako je nekome promaklo - plan je nakon ovoga dobiti i ministra Primorca za gosta, sto znaci da bi propadanje ovog gostovanja omogucilo ministru da na jeftin nacin politicki poentira, cime bi se direktno naskodilo Dr. Radmanu, a time i MedILS-u.     O nekonstruktivnosti prigovaranja  Zao mi je ako se ovo shvatilo kao prigovor. Zelim da se moja urednicka reakcija shvati kao ukazivanje na vaznost ovog gostovanja za javnu predodjbu MedILS-a. Pitanja koja su postavljena u ovom gostovanju su konstruktivna, i odgovori na njih mogu samo pomoci MedILS-u.     Primjecujem da se negativan pristup pitanjima ciji odgovori mogu samo pomoci MedILS-u provlaci vec duze vremena kroz diskusije na ovom portalu. Stoga cu ponoviti prijasnju recenicu jer sazima citavu poantu ovog gostovanja:    Pitanja koja su postavljena u ovom gostovanju su konstruktivna, i odgovori na njih mogu samo pomoci MedILS-u.    Srdacno,  Urednik  Dejan Vinkovic

#27: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-19 14:56:48 Mi nismo u poziciji postavljati bilo kakve ultimatume dr. Radmanu, direktno ili indirektno. On je nama izasao u susret pristavsi na ovo gostovanje.    Ja se u ovome slazem s Martinom, osim naravno ako je prije samog pocetka gostovanja ovo nije dogovoreno.  Odnosno smatram da se gosti odabiru na prijedlog clanova Connecta, buduci to odrazava sto bi nam svima moglo biti zanimljivo.  Nakon sto se osoba koji bi clanovi Connecta voljeli imati kao gosta kontaktira izade na vidjelo da li je toj osobi gostovanje od interesa. Odnosno osoba koja je gost treba biti zainteresriana i smatrati vaznim odgovoriti clanovima Connecta na pitanja. Zatim se dogovori vremenski okvir. Ako se s osobom koju bi voljeli imati kao gosta ne moze dogovoriti neki okvirni i razumni vremenski okvir, jer ta osoba trenutno to nije u mogucnosti iz bilo kojeg razloga, onda se jednostavno od gostvanja odustane. I to Dejan smatram da je prije svega tvoja duznost. Dakle, tvoja je greska sto nisi dogovorio s Anitom i Radmanom vec na samom pocetku da li ce odgovori stici otprilike za tjedan, dva, tri ili koliko vec tjedana.  Sad kad nisi, sve sto mozes ucinit je moliti i Anitu i Radmana da daju taj vremenski okvir. Doduse to si i ucinio, pise ovo:    Proslo je vise od tjedan dana i sve sto sam zamolio je barem kratka izjava o tome kada mozemo ocekivati odgovore.  i  Stoga bih tezamolio da ako nije moguce dobiti odgovore (ili barem dio njih) u iducih tjedan dana onda dobijemo barem izjavu o tome kada da ocekujemo odgovore.     zato se u sljedecem ne slazem s Martinom da to zahtjevas:  Mislim da zaista nije u redu na ovakav nacin zahtijevati odgovore nakon samo TJEDAN DANA po zavrsetku gostovanja.    Dakle Dejan je napisao da moli vremenski rok jer smatra da je odgovor na pitanja bitan, a nije napisao da postavlja ultimatum i zahtjeva odgovor .     I ta bi se stvar tako i shvatila da nije bilo ovog Dejanovog komentara  Na zalost, tesko mi je prihvatiti stav da se moramo naoruzati strpljenjem, buduci da je interview u Jutarnjem poduzi i dodiruje i neka od ovdje postavljenih pitanja.   Mislim da kao urednik moras definirati rokove prije samog gostovanja, onda ce ovakvi komentari biti na mjestu. Tj. ako je ocito da je gost stigao nesto drugo, a nije odgovoriti na pitanja u roku na kojeg je pristao, ovakav komentar je na mjestu. No ako ti nisi dogovorio rok, ovakav komentar nije na mjestu.   Na svakom je gostu osobno da si odredi sto ce raditi i kada i koje ima prioritete i kojim ce redom raditi stvari, i komentari na to su tvoji osobni komentari, a ne komentari urednika.   Mislim da to postaje komentar urednika jedino ako se zbog toga prekrsi neki rok na koji je gost pristao i koji si ti prethodno kao urednik dogovorio.

#28: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-19 15:36:37 Mislim da se jo¹ uvijek tra¾i pravi model gostovanja na portalu. Ovo je tek treæi poku¹aj gostovanja. Prvo (Luèin) je bilo jako uspje¹no, drugo (Bari¹iæ) je zavr¹ilo neslavno.    Iz te kratke povijesti gostovanja na portalu, èini se da je bitno da gostovanje bude u realnom vremenu. Inaèe je to onda obièana prepiska, i jo¹ ga k tome ne radi profesionalni novinar. U tom sluèaju gostovanja ne mogu konkurirati pravim ¾ivima intervjuima kao npr. taj u Jutarnjem listu.    Ja mislim da Dejan zato inzistira na ¹to skorijem odgovoru (a mislim i mi ostali koji smo postavljali pitanja), jer postoji opasnost da se onda opet "gostovanje" pretvori u "osvrt".     Cilj gostovanja bio bi da gost direktno odgovara na pitanja, ali i na podpitanja - pravi on-line razgovor. Ubuduæe bi svatko tko se odva¾i na organiziranje gostovanja trebao direktno sudjelovanje postaviti kao conditio sine qua non. Tek tada æe ova gostovanja postati stvarno zanimljiva.

#29: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-19 18:13:00 slazem se da format gostovanje na portalu treba promjeniti i definirati tj. postaviti tocan datum i vrijeme kada se postavljaju pitanje i po mogucnosti u isto vrijeme ili dan kasnije daju odgovori. To bi trebalo trajati 2-3 dana tako da se moze postaviti i drugi krug pitanja. To bi bio kao mali znanstveni meeting za gosta portala koji bi njoj/njemu uzeo mozda dva poslijepodneva.  U tom smislu bi trebali napraviti neke smjernice kako u buducnosti imati uisitnu interaktivnu razmjenu informacija. Vjerujem da su ovo pocetna uhodavanja. Zamolio bih Anitu da kontaktira akademika Radmana i sazna kada ce biti u mogucnosti odgovoriti na pitanja i kada mozemo ocekivati drugi krug pitanja i odgovora, ukoliko nade vremena. malo je problem ukoliko sve to nije dogovoreno u pocetnim pregovorima za gostovanje pa se mjenja sada no ne mozemo nista izgubiti ukoliko pitamo.

#30: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-19 19:01:28 Mislim da je tesko definirati model gostovanja koji bi bio pogodan za sve goste. Ne znam koliko je realno ocekivati da ce ovakvi gosti pristati na dva kruga pitanja i sl.   Osim toga, ja vaznost gostovanja dr. Radmana ne vidim kao utrku s Jutarnjim listom nego priliku da mi direktno, bez bilo kakavih posrednika, od njega dobijemo odgovore na nasa pitanja. Ako je Jutarnji list objavio neke od tih odgovora, tim bolje- zar ne?

#31: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-19 20:15:31 Mislim da nije problem u tome da se trazi model koji bi bio pogodan svakom gostu, mislim da je problem u tome sto se na pocetku ne dogovori model. Onakav kakav najbolje odgovara za Connect portal i za gosta, ali da se dogovori unaprijed.     Jednu stvar mislim da taj model ipak mora uvijek sadrzavati, a to je ovo sto Hrvoje kaze, da gosti odgovaraju direktno na portal. Indirektna odgovaranja tj. intervjui trebaju ici pod Osvrte i takoder su dobrodosla.    Slazem se s tobom Martina po pitanju toga da ovo nije utrka s Jutranjim i da je ovo prilika da dobijemo direktne odgovore, mislim da to nigdje u ovih zadnjih par postova, bez obzira na autora, nije dovedeno u pitanje.    Takoder pitanja su razlicita od onih u Jutranjem i meni su osobno ova na koja cekamo odgovore zanimljivija (sto nije niti cudo buduci su medu njima i moja )

#32: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-27 22:00:35 no dobro, i kad sad na kraju stizu odgovori????

#33: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-12-28 19:37:36 Danas sam se cuo s Miroslavom Radmanom i rekao mi je da ce odgovore napisati sutra i prekosutra.

#34: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-05 20:58:45 U Nacionalu od 28.12 je izasao interview sa Dr.Radmanom:  http://www.nacional.hr/index3.php?broj=2004-12-28&kat=politika&id=1188  Interview je pri dnu stranice (bold font).

#35: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-08 22:21:38 evo, konacno vas mogu razveseliti odgovorima na pitanja upucenim akademiku Radmanu. htjela bih samo napomenuti da su pitanja grupirana po tematici i u potpunosti prezentirana akademiku Radmanu, bez selekcije, s izuzetkom pitanja vezanog za prezentiranje ugovora o poslovno-tehnickoj suradnji koje je zastarjelo cim je MZOS prezentiralo dokumente.      1) Moje drugo prvo pitanje vezano je uz clanak koji se mogao procitati u Novom Listu u kojem se kaze da ste sa splitskim rektorom Ivanom Paviæem te ministrom Primorcem potpisali sporazum o integraciji. O kakvom je sporazumu rijec, tj. sto sve stoji u njemu?   Ono sto me buni je cinjenica da se u zadnje vrijeme govori kao da tog sporazuma nema, tj. o MedILSu se prica onako kako ste ga originalno zamislili u svojoj viziji, pa me zanima kako to, tj. da li je sporazum nevazeci i ako da po kojim uvijetima?       MR: Pismo namjere koje sam potpisao s ministrom Promorcem i rektorom Paviæem nema legalne te¾ine jer je to pismo namjere. Ako bude bilo kakvog sporazuma, to treba definirati s novim Upravnim vijeæem i Znanstvenim vijeæem.  Uslijed implantacije MedILS-a u Split, profitirat æe studenti iz regije, s namjerom da studentima i talentima iz èitave regije Zagrebu ne bude alternativa inozemstvo. Oni æe najvi¹e profitirati jer æe predavaèi s instituta, gostujuæi profesori najprirodnije dr¾ati predavanja na splitskom Sveuèili¹tu. U onih par posjeta ¹to je bilo, Friedberg i ja smo dr¾ali predavanje. To ide samo od sebe, stavljati sve u ugovore, ja nisam za to, nepotrebno se komplicira ¾ivot, gubi se vrijeme, tokom rada æe netko reæi, èekajte, tu je ovaj èlanak, koji se u nekom momentu potpi¹e, imate vezane ruke... Ugovori su za ljude koji nemaju provjerenja. Cilj nije da MedILS- ¹teti ili da baca sjenu na splitsko Sveuèili¹te nego da bude izvor dinamike, znanja i kompetencije gdje æe osmozom oni koji su najbli¾i profitirati. Osobno nemam ni¹ta protiv da to bude meðunarodni neovisni institut kojem je sponzor, pokrovitelj, ili kako god se to ¾eli nazvati, bude splitsko Sveuèili¹te.       2a) I moje posljednje pitanje je da li su u priremi web stranice Instituta? Bilo bi lijepo na nekim super cool webstranicama moci sve ovo pronaci, i recimo prosetati virtualnim 3D Institutom     2b) Zbog cega smatrate da u ovoj pocetnoj fazi MedILSa nije bilo potrebno otvoriti "virtuelna" vrata na Internetu i tako siriti informacije o (tekucim) fazama razvoja MedILSa potencijalnim donatorima i "sljedbenicima" Vase vizije MedILSa sirom svijeta?     2c) S obzirom na veliku zainteresiranost znanstvene javnosti u Hrvatskoj, da li æe i ako da, kada biti postavljene slu¾bene Web stranice instituta o ustroju rada, akcijskim planovima, projektnim prioritetima, naèinu zapo¹ljavanja, selekciji znanstvenika, i svim ostalim relevantnim informacijama;     MR: To æe biti kljuèno. Meðutim, mi jo¹ nemamo poèetni, radni proraèun, iz kojeg bi platilo ljude koji bi se time bavili. Mislim da je bolje prièekati da osnujemo novo Upravno vijeæe, da imamo Znanstveno vijeæe i kad se bude imalo ¹to reæi, to æemo i reæi. Jer, da iskreno ka¾em, ja osobno ne bih ¾elio da sve ovo postane predstava, da gubimo vrijeme i energiju na to da najprije serviramo medije i javnost prije nego obavimo osnovni dio posla, a to je strukturiranje instituta. Sad kad mo¾emo biti prilièno sigurni da æe zgrada biti gotova, kad imamo na osnovu èega raditi, jer godinu dana nije bilo radova, sad ja mislim da moramo obavit posao strukturiranja instituta, poèetnog proraèuna za sitne tekuæe poslove meðu kojima bi bio web site. Ali, nije prvi, nego drugi prioritet.      3) Cijenjeni dr. Radman     Potpisnik sam pisma potpore va¹em projektu, no ne bez odreðenih rezervi. Ono ¹to mene muèi je finanicranje instituta. Naime u va¹em tekstu vizije mogu se naæi slijedeæe reèenice:     "MedILS is an international, private, non-profit scientific institution. It is to be founded in Geneva by a group of eminent scientists."     " The global MedILS staff would total no more than 120 persons requiring today about 20 M Euro per year, including all salaries. "     ®elio bih pitati da li ste u posjedu kakvih garantnih pisama, gotovih ugovora o financiranju ili bilo kakvog drugog dokaza da æe se institut doista moæi financirati na deklarirani naèin. Èinjenica je da ministarstvo znanosti ipak tro¹i odreðenu konkretnu sumu na ureðenje zgrade instituta, pa bi bilo dobro da se u skorije vrijeme obznani i va¹ financijski plan.     Hvala lijepo     MR: Ne. Nemam ja ni negativne odgovore. Razlog tome je, ¹to smo izgubili toèno godinu dana u neizvjesnosti, a to se dogodilo i prije 20 i koju godinu kad smo se isto zaletili, kad je bilo garantnih pisama od NIH i od Jamesa Watsona i onda smo trebali reæi oprostite, zabunili smo se, ja nisam htio da se jo¹ jednom to dogodi. Cak i koji su ponudili novce, npr. William Haseltine je dosao s direktorom Karolinska Instituta i obeæao je poèetni novac za otvaranje fundacije, a ja sam mu rekao neka èeka.       4) Vidim da se sudionici diskusije bave vrlo konkretnim pitanjima vezanim zu financijsku stranu projekta. Na tu temu bih samo dodao da, kao i za cijelu inicijalnu fazu realizacija (koja je srecom sve izvjesnija), vjerojatno vrijedi ono sto Ste vec navedeli u „viziji“ projekta: trebat ce sto prije upogoniti sistem buduci su ocekivanja visoka (ili ce tek postati), sto zbog ulozenih financijskih sredstava, sto zbog ljudskog faktora zvanog jal. Pretpostavljam da navedena dvanaestorica velikih imena ne stavljaju ista gdje bilo, te da ce upravo ta imena, uz Vase osobno, biti dovoljno jak magnet za namicanje novaca kad budete na potezu.   Mene s druge strane zanima koliko ce navedena dvanaestorica cesto posjecivati Hrvatsku i tko ce od jakih imena, uz Vas, u pocetnoj fazi stalno/cesto boraviti u Splitu i dovoditi svari u red. Kako ste naveli, bit ce rijec o deset grupa (sve skupa pedeset znanstvenika). Da li to znaci pet doktora po grupi + studenti, ili ce u petorku biti ukljuceni i buduci doktorandi? U Nautre-u je navedeno da bi zgrada trebla biti gotova do svibnja 2005. Koliko procjenjujete da ce trajati Vas dio polsa, tj. kad bi mogle usljediti prve radionice ako minisratstvo ispuni svoje obaveze do tog roka? Kako zamisljate da ce funkcionirati predlaganje projekata? Iz intervjua s Mirkovicem proizlazi da bi konkretni projekti trebali uslijediti kao prvi rezultat vec oformljenih ekipa. Dakle, kako ce se u praksi selektirati kandidati, na temelju kojih kriterija (osim CV-a)? Premda se potpuno slazem s Vasim stavom da Hrvata treba biti onoliko koliko ih bude talentirano, ipak proizlazi da ce netko tko je doktorat radio u Hrvatskoj (i slabo ili nikako objavljivao) tesko moci konkurirati.   Na kraju, zelim projektu MedILS-a sto skoriju realizaciju u najorginalnijoj mogucoj verziji (sa sto manje uplitanja HR institucija), a Vama prof. Radman hvala da niste digli sidro.   Svim kolegama u Hrvatskoj i izvan nje, koji su se ukljucili u akciju porucio bih: svari se mogu pokrenuti s mrtve tocke, samo mi trebamo poceti vjerovati da je tome tako.   S postovanjem,   Nenad    4a) Koja je pocetna planirana faza razvoja MedILSa, buduci da dosadasnji razvoj dogadjaja ukazuje da se u trenutnoj fazi drugoj ugovornoj strani omogucio manevarski prostor za (samovoljno) diktiranje uvjeta?     Unaprijed hvala na odgovoru uz iskrene nade da ce MedILS zazivjeti u Hrvatskoj prema zacrtanoj vizji.     Urednik   Dejan Vinkovic      MR: Jednom godi¹nje bi se sastao taj meðunarodni znanstveni savjet. Ne mora se oèekivati vi¹e. Svakako bismo bili u kontaktu, ali nije realno zahtijevati vi¹e od jednog sastanka godi¹nje.   Za zadnju fazu je rasprava kako æe biti strukturirane grupe, projekti i slièno. Prvo æemo poèeti s radionicama, malim simpozijima, mo¾da samo jednim veæim simpozijem godi¹nje i sa ostalim praktiènim 'research courses' koji bi trajali po mjesec dana, gdje bi mini projekti bili raðeni, dok zadnja faza, a to je implantiranje istra¾ivaèkih grupa, mo¾e biti spora, oprezna faza. ©to se mene tièe, i nadam se da æe veæ tada èitav tim o tome odluèivati, da æe se inzistirati na izvrsnosti lidera. Ako odete na site od Mcarthur fundacije, genius award, za amerièke graðane, to je koncept kakav ja osobno volim, a to je da osim izvrsnosti nema nikakve druge diskriminacije, niti starost. Ima ih koji su sa 70 dobili genius award jer su jako kreativni. To bi bio princip selekcije izvrsnosti i originalnosti, to je ono ¹to se zove track record, ukljuèujuæi i recent track record ¹to se tièe originalnosti i profesionalnosti, profesionalnost ide sama po sebi.       5)Meni je vec dugo zanimljivo pitanje zasto i koja motivacija je iza ideje o integraciji MedILSa i Splitskog Sveucilista.   Da bi MedILS mogao uspijeti kao vrhunska svjetska institucija kljucno je da bude nezavisan, buduci niti jedna   Hrvatska institucija nije na nivou onoga sto ste u viziji o MedILSu zamislili, sigurno ne Sveuciliste u Splitu.   Uspjeh MedILSa kao vrhunske znanstvene institucije bio bi i veliki uspjeh ministra Primorca.   Jedan od razloga koje ministar Primorac sugerira, valjda i jedini koji se mogao procitati po novinama je kako smatra da je pripojenje Splitskom sveucilistu pozitivno buduci da ce Sveucliste osigurati kontrolu u trosenju drzavnog novca   link ovdjei ovdje   To je opet nekonzistentno s potpisanom deklaracijom u kojoj   se kaze da je zagrada u vlasnistvu Splita, da je RH pristala urediti zgradu i dati ju na koristenje, a   da je sve ostalo na organizatorima MedILS-a, odnosno nema drzavnog novca u MedILS-u.   Stoga je ova ideja o integraciji nejasna i gotovo svima upitna, zanima koje je vase videnje motivacije iza inzistrianja na integraciji MedILSa i Splitskog sveucilista?     MR: Ja ne znam, ja nikad nisam dobro razumio splitsko Sveuèili¹te, ovo nije kritika. Ja nikad nisam uspio doæi do konstruktivnog sadr¾ajnog razgovora. Funkcioniranje medilsa-a u Splitu, vi¹e treba Splitu nego npr. Rijeci. O Rijeci u ovom momentu imam mnogo bolji utisak, Rijeka ima nekoliko toèaka: Sini¹a Volareviæ ima svjetski lab, ja mu skidam kapu, takvog primjera nema u Splitu. U Rijeci je i Jonjiæ, kod njega mlada kreativna osoba nema razloga ne napraviti ono ¹to hoæe. Ima nekoliko primjera u Splitu, npr. Jano¹ Terziæ, ali nemaju taj funkcionalni prostor. Moja je ¾elja i iluzija da funkcioniranje medilsa u Splitu ima pozitivni efekt za znanstvenu kulturu u Splitu. Jer mladi ljudi su gladni i ¾edni toga.  A nema razloga inzistirati na toj integraciji, ja se tu nisam sna¹ao, neka to bude moja krivica. Ja nikad nisam èuo ¹to zapravo ¾ele, oni stalno razgovaraju kao da je dr¾im zatvorena neka ¾eljezna vrata koja æe stalno biti zatvorena i specifièno za splitske sudente neæe biti ulaza. Tako oni postavljaju pitanje. Intencija je da pozitivni efekt na znanstvenu kulturu bude u najveæoj blizini, a to je splitsko Sveuèili¹te.      6) Zanima me takoder; na osnovu vaseg iskustva s povratkom u Hrvatsku i u radu s Hrvatskim novinarima (vise puta je   u jednom novinskom listu pisalo da demantirate nesto sto je pisalo u drugom jer da je krivo interpretirano)   sto bi savjetovali i sto bi po vasem misljenju trebali imati na umu oni koji se eventulano odluce vratiti i oni koji zele nesto raditi s medijima?     MR: Globalno je pozitivan dojam. Moja zamjerka je bila u mojem prekomjernom izlaganju u medijima, ja nikad nisam tra¾io da doðem u novine i tv, dapaèe sam limitirao, bilo je puno interesa. Moja intencija je bila zapoèeti proces evolucije kulture razgovora o znansvenim istra¾ivanjima, alternativno razmi¹ljanje.       7) Postovani dr. Radman, imam dva pitanja vezana za PR instituta:     7a) Postoje neke naznake da ce se u proljece 2005 Split pridruziti gradovima koji su u proteklih dvije godine organizirali festival znanosti (prvenstveno Zagreb i Rijeka). Ta manifestacija mi se cini kao fantasticna prilika za promociju MEDiLSa, kroz npr. organizaciju 'otvorenih dana' Instituta, jer, koliko shvacam, taman negdje na proljece bi sama zgrada trebala biti gotova. Kroz takav dogadjaj biste mogli Splicanima izravno predstaviti cjelokupni projekt i pruziti im iz prve ruke vise informacija o tome sto cime ce se istrazivaci na MEDiLSu baviti i kako ce cijeli institut funkcionirati. Jeste li Vi ili tko od Vasih kolega razmisljali o toj mogucnosti?     MR: Kao prvo taj datum:iz beznade¾ne situacije, kad sam mislio da æe inicijativa opet propasti, odjednom je do¹lo do nagle projene politike ¹to se tièe instituta i do odreðivanja datuma koji su brzi i ne vidim razloga za¹to da to bude Sveti Duje, a ne bude neki svetac ujesen ili Sveti Duje nagodinu. Tako da skoro dobivam utisak da sad ja moram trèat. Ja ne ¾elim da svojim volonterskim anga¾manom oko medilsa moram ugro¾avati moje zdravlje ili karijeru kao znanstvenika jer u njoj u¾ivam. Dakle, ja neæu prihvatiti ritam koji mi se nameæe jer ga niti ja nikom ne nameæem. Iæi æe tako da se u Upravni i Zanstveno vijeæe ukljuèe ¹to prije ¹to bolji ljudi i moja je ¾elja za moje dobro da moja uloga tu èim prije prestane i da se limitira na posao koji za sada mogu raditi samo ja i da to zavr¹i èim prije i da se ja ne bavim svim i svaèim. Nije to ego trip. Onom tko je ovo poèeo zvati Radmanov institut, ja mu stvarno zamjeram, jer to nije moj plan. Da je, ja bih se drugaèije pona¹ao. Ali, moj je plan bio da budem inicijator. Moja je ¾elja da dobijemo najbolje moguæe ljude, najbolje kurseve. Mi imamo pripremljenu listu radionica s kojima mo¾emo poèeti veæ sad u jesen, ja bih poèeo i ja bih najraðe da samo dogaðaji i rad instituta sami govore o sebi, da to bude opisivanje onoga ¹to se dogaða.       7b) Ako nisam u krivu, prema onome sto stoji u viziji namjera instituta nije bavljenje iskljucivo primjenljivom znanoscu, vec bi vecina istrazivanja trebala zapravo biti oslobodjena bremena profitabilnosti. Kako je financiranje takvih istrazivanja nuzno teze osigurati nego financiranje izravno primjenljivih, dobar marketing i PR instituta - kako u Splitu i Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu (dakle svuda gdje se mogu naci potencijalni pokrovitelji i financijeri) biti ce apsolutno neizostavan element njegovih djelatnosti. Imate li vec ideju kako ce to biti operativno rijeseno?      MR: Svaki novi projekt, grant proposal, koji je originalan mo¾ete nazvati prodavanje magle, to je bilo i pitanje u Nacionalu. Sve dok ne proradi. Zato evaluacija mora biti nakon obavljenog posla. Ako mi poènemo s radom preko radionica i kurseva koji æe bit na lo¹em nivou, onda treba o tome pisati i reæi kako je to lo¹ nivo. Ali, o bilo kojem projektu treba odluèiti da ili ne i treba dati veliki stupanj slobode osobi koja je za to odgovorna, a kad se posao obavi, pobrojati ¹to radi, a ¹to ne radi.   Inaèe æemo provoditi vrijeme u razgovorima s medijima i slièno. Sve je to fino, ali je neka vrsta zabave, ali osoba za to vrijeme ne radi ono ¹to bi trebala na institutu.       8 ) Postovani Prof. Radman,     Imam pitanje nevezano uz MEDiLS.     Zanima me hoce li se vasa ideja o financijskom nagradjivanju znanstvenika na osnovu publikacija i o slobodnom izboru mentora od strane PhD studenata razmatrati u ministarstvu znanosti? Ako se razmatrala, jeli bilo kakvih reakcija?   Da li kao savjetnik premijera za znanost mozete imati utjecaja da se te ideje i provedu?     Zelim samo jos rec: sve pohvale i podrska MEDiLSu. To je jedan od najlipsih darova Splitu u zadnjih puno godina. Nadam se da ce juzna strana Marjana jednog dana bit dom jos nekim institutima (od onog oceanografskog, preko MEDILSa, pa do nekih drugih koji bi mogli nastat tamo ubuduce slijedeci ovaj primjer). Takva me perspektiva Splita veseli vise od svega.    8a) Potaknut pitanjem iz posta #9, zelio bi postaviti pitanje o vasoj ulozi kao savjetnika premijera:     Opcenito, sto konkretno znaci da ste vi savjetnik premjera za znanost? Mozete li nam docarati kako izgleda vas rad na toj funkciji? Npr. koliko vas cesto premjer Sanader kontaktira za savijet, te kako izgleda vas rad u svojstvu "savjetnika"? Imate li utjecaja na odluke vlade vezane uz znanost? Posebno me zanima, koliko ste puta do sada bili upitani za strucno misljenje o nekom problemu (mozete li dati primjer?) i jos vaznije, koliko je puta ono bilo usvojeno?     Zelim dobiti osjecaj koliko komunicirate sa premjerom te koliko zaista imate utjecaja na vladinu znanstvenu politiku u Hrvatskoj.    MR: Ja mislim sad nakon godinu dana da je moja titula savjetnika èisto poèasna. Nije bila radna, ja nisam postigao da postane radna, premjer nije imao vremena, imao je veæih problema za rije¹avanje, a dijalog i suradnja s ministrom su bili nikakvi. Ja ne smatram da sam bio savjetnik za znanost. A ono ¹to sam imao reæi i¹lo je kroz intervjue u novinama i na televiziji i zaustavilo se na tome, a ja nisam htio iæi dalje jer to nema smisla niti ja imam enegije za razbacivanje.   Nije bilo nikakvog odgovora na prvi prijedlog savjetnièke grupe, na koju sam stra¹no ponosan, mislim da je te¹ko smislit bolji prijedlog. Problem je u nekomunikaciji, u manjku ¾elje ministra da poslu¹a i da nas pozove na razgovor nakon ¹to je primio tekst. Nama u grupi nije bilo stalo da se to zove bilo èijim imenom, to je sve moglo biti zasluga ministra. Samo je bio cilj da se uradi ne¹to pozitivno, a ispalo je kroz novine da je to nekakva borba ego-a. Dakle, meni je jako ¾ao, vidjet æemo kako æe to raditi u Francuskoj. ®ao mi je da Hrvatska nije bila prva jer mislim da je taj princip lak i primjenjiv od siroma¹nih do bogatih zemalja i mogli smo biti primjer.       9a) Po¹tovani prof. Radman,     U va¹oj viziji pi¹e da æe MediLS biti nezavisni privatni institut. Da li je moguæe ostvariti nezavisni privatni znanstveno institut u Hrvatskoj unutar postojeæih zakona, ali tako da se zaobiðe postojeæa upravna i znanstvena struktura u Hrvatskoj?     Hvala,   Hrvoje Me¹triæ    9b.) Postovani prof. Radman,     S obzirom da su kolege svojim pitanjima vec poprilicno pokrile tematiku MediLS-a imam samo jedno pitanje za Vas.     Kao osobu koja je probila led i koja se, barem prema danasnjim izjavama ministra, uspjela izboriti za osnivanje i nezavisnost instituta, zelim cuti Vas misljenje o mogucnosti otvaranja slicnih cenatara izvrsnosti u Hrvatskoj iz drugih podrucja znanosti. Takodjer, da li ste naisli na hrvatske znastvenike u inozemstvu koji bi bili voljni povesti se Vasim primjerom i upustiti se u slicnu avanturu.     Htio bi Vam jos samo reci kako je Vas institut pobudio i veliko zanimanje i medju stranim kolegama. Bivsi predsjednik EURODOC-a, Raoul Tan, je bio vrlo zainteresiran za dolazak na dodatno usavrsavanje ili Postdoc na MediLS.     Srdacni pozdravi i puno srece u osnivanju instituta.     Marko Pavic     MR: Ja sam tu bio naivan i neupuæen i jedan od poslova koji æemo narednih dana obavljati je istra¾ivanje pravnih kompetecija. Oèito da u entuzijazmu èovjek ne misli na ni¹ta drugo, ja nemam iskustva s tim. Izgleda da æemo morati mi obaviti taj dio posla pa da æe za neke sljedeæe inicijative to biti puno lak¹e. Mi æemo morati razraditi presedan i tome nam trebaju vrsni odvjetnici, specijalizirani, za ¹to imamo nekoliko kandidata. Svi su voljni to raditi volonterski. To je kompliciranije nego ¹to sam ja mislio. Rezultat toga je neizvjestan. Mo¾da æemo taj san o neovisnosti, a to je da nam netko da pare i da nam ne ve¾e ruke, morati modificirati. Ako to ne upali, onda æemo iæi na sljedeæu alternativu koja nije tako lo¹a, ali je drugi izbor, a to je Europska Unija. Oni æe nam se onda mije¹ati u poslove. Ali, ako nemamo para od onih koji nam se neæe mije¹ati u poslove, onda moramo prihvatiti pare od onih koji æe nam se malo mije¹ati u poslove.   Plan je da se medils izdigne iz lokalinh okvira èim prije i preðe u europske i svjetske okvire. Tada on postaje imuniziran protiv promjena vlade ili slièno.     10a.) Po¹tovani prof. Radman,     najljep¹e zahvaljujem ¹to ste se odazvali ovoj inicijativi!     Kako MedILS ima dugoroènu viziju (barem po dobivenoj koncesiji od 40 godina), te da je primarni zadatak Instituta stvaranje nove generacije kreativnih znanstvenika osloboðenih veæih tegoba i briga oko financiranja, planira li se pratiti i formirati takav sloj ljudi od najranije dobi, uspostavljajuæi suradnju s obrazovnim sustavom (¹kole, fakulteti)?     Proèitav¹i jo¹ jednom Va¹u viziju MedILS-a, jako mi je stalo da Institut proradi ¹to prije i to punom parom zbog neprocjenjive va¾nosti ne samo za Hrvatsku, te Vam ¾elim mnogo uspjeha!     Zahvaljujem     10b) Koji je vas stav o buducoj ulozi nevladinih znanstenih ili edukacijskih institucija u Hrvatskoj? Trebalo vam je mnogo truda oko MedILS-a - da li smatrate da je staza za osnivanje neovisnih instituta sad "utabanija"?     10c) Oslanjajuci se na vase iskustvo u u inozemstvu (SAD, Beligija, Francuska), da li mislite da je jos neki profil nevladinih edu-sci instituta u Hrvatskoj potrebam, i koji?     MR: To je jedan optimistièan pogled da u Hrvatskoj èim prije bude ¹to vi¹e raznovrsnosti u znanstvenom financiranju i poslovanju. U Francuskoj jedini izvor nekakvog puferiranja gre¹aka vladinih institucija na njihovim evaluacijama je postojanje privatnih fundacija. ©to je vi¹e alternativa za mlade ljude u Hrvatskoj, to æe manje tra¾iti te alternative van Hrvatske, a monokultura nije dobra nigdje, ni u biologiji ni u ljudskoj ni u znanstvenoj kulturi, nego je dobra raznovrsnost. Problem je ¹to treba moæi financirati, treba znati. Bilo bi divno kad bi ova inicijativa poslu¾ila samo tome da vi¹e znanstvenih institucija iz raznih disciplina poènu rasti kao nevladine institucije gdje æe ministarstva ipak financirati neke projekte kao ¹to je to na Rockefelleru ili NIH-u. To onda nije kontrolirano iz jednog centra nego je dio jedne intelektrualne i znanstvene raznovrsnosti koja se na taj naèin hrani.     11) Postovani dr. Radmane     Svojim djelovajem probudili ste mnoge mnoge nade hrvatskih znanstvenika u domovini i inozemstvu, te su ocekivanja i mobilizacija oko instituta izuzetno velika. Najvise cijenim cinjenicu da se koncept istrazivackog/edukacijskog institura kao neprofitne, nevladine zaklade moze realizirati i u Hrvatskoj. Moja pitanja:     Radeci u zemljama s vrlo razlicitim organizacijama znanstvenih institucija, mogli ste vidjeti kako ti sustavi djeluju u praksi. Kako na osnovu toga ocjenujete Zagrebacko i Splitsko sveuciliste, kao i cjelokupni sustav visoke naobrazbe u Hrvatskoj? Koje su promjene najnuznije?     MR: ©to se mene tièe, i ja sam rezultat zagrebaèkog Sveuèili¹ta, nije tako lo¹e kao ¹to veæina ljudi misli, ali nije tako dobro kao ¹to bi mi ¾eljeli. A ono je bez dinamiène evaluacije, bez da se laboratoriji koji su produktivniji ¹ire, i da se su¾avaju laboratoriji koji su manje produktivni, dakle bez te dinamike evolutivne, bez kulture promjena. Promjene nisu samo izvor stresa i neizvjesnosti. Kad sam primao nagradu INSERM-a, morao sam u jednoj reèenici reæi ¹to sam radio. Rekao sam da sam istra¾ivao mehanizme s kojima se ¾ivot prilagoðuje promjenama okoline, mijenjajuæi samog sebe. Mislim da i znanstvena kultura i istra¾ivanje pa tako i sveuèili¹ta: ¹to se omoguæi veæa dinamika, ¹to budemo udobnije ¾ivjeli s kulturom promjena, a da to ne bude samo izvor stresa i straha. ®ivot je definiran kao promjena, NASA je definirala ¾ivot u tra¾enju ¾ivota u svemiru kao samoodr¾avajuæe sisteme sposobne za darvinistièku evoluciju. To znaèi da su to sistemi koji se reproduciraju, koji su sposobni za promjene.

#36: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-07 16:25:51 jos samo hvala svima na sudjelovanju u gostovanju akademika Radmana kao i na strpljenju u ocekivanju njegovih odgovora!    u ime koordinatora 'Za MedILS',  Anita Krisko

#37: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-07 19:17:25 Cestitke Aniti na velikom trudu oko ovog gostovanja! Reklo bi se da je na koncu cekanje ipak urodilo plodom. Hvala i dr. Radmanu na odgovorima.

#38: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-01-11 06:07:09 Hvala Dr.Radmanu na odgovorima, te Aniti na trudu oko dobivanja odgovora.    Ovime zakljucujem gostovanje, uz zahvalu i svima koji su postavili pitanja.    Urednik  Dejan Vinkovic