Ono cega je Kongres imao najmanje bilo je vrijeme, unatoc tome sto je nominalno trajao ~cetiri dana. Naime, u Zagrebu [16. i 17. (prije podne) studeni], radni dio svake od sest sekcija trajao je samo sat i pol, i to je bilo sve! To je bila posljedica meni sasvim neshvatljive odluke da sekcije rade jedna iza druge, u intervalima od 90 min., a ne uporedno, sto je praksa na normalnim strucnim skupovima (koja je inace svrha sekcija?). Vec iz toga se moze zakljuciti da je Kongres bio zamisljen da ima primarno manifestacijski karakter. Tako drakonsko vremensko ogranicenje potpuno je onemogucilo pitanja i odgovore vezana za izlaganja (koja su uzela svo vrijeme), kao i svaku raspravu opcenito, sto je u normalnim situacijama bitni i najvredniji dio okupljanja. Osim toga, uglavnom su izostali i neformalni razgovori, razmjene misljenja, izvan sjednica, sto zbog skucenog prostora u hotelu Opera koji nije pogodovao tako cemu, kao i tendencije sudionika da se "izgube" poslije sastanka svoje sekcije.

Zbog smrtnog slucaja u obitelji, nisam sudjelovao u drugoj polovini Kongresa u Vukovaru [17. (poslije podne) i 18. studeni], no iz razgovora sa kolegama koji su bili tamo, radni dio skupa (razgovori, rasprave) tokom tog dana i pol sveo se na jedan sat ili manje. Sve ostalo vrijeme utroseno je na prijevoz autobusima iz Zagreba u Osijek i Vukovar, vecere u Osijeku i Vinkovcima, banket u Vukovaru, mimohod i obilazak Vukovara, i konacno, proglasenje zavrsne Deklaracije. Ova je bila napisana, valjda u Ministarstvu znanosti, vec prije Kongresa buduci da nismo ni simbolicno utjecali na njen sadrzaj. Sve u svemu, prevaga ceremonijalnog i deklarativnog nad radnim i konkretnim.

U organizaciju Kongresa su ocito bili ulozeni veliki trud i novci, i to treba pohvaliti. Kongres je otvoren govorima politickog vrha zemlje (Seks, Sanader, Mesic). Angazirani su neki od najskupljih hotela u Zagrebu, Opera i Sheraton, domjenak, ruckovi i vecere tesko da su mogli biti bolji; tome treba dodati troskove drugog dijela Kongresa u Vukovaru/Osjeku/Vinkovcima, kulturni program, itd. Steta je stoga da jedna za Hrvatsku tako velika investicija nije realizirana na najbolji nacin. Uz nesto bolju pripremu i koordinaciju, a narocito vise vremena za diskusije u sekcijama, moglo se doci do kvalitetnijih zakljucaka i prijedloga za dalje aktivnosti. Ostaje nada da ce se kod organiziranja drugog Kongresa, kada i ako do njega dodje, uciti na greskama i nastojati izbjeci ove i druge slabosti.

Medjutim, kao sto sam bio naglasio i u svom izlaganju PDF na Kongresu, znanstvena dijaspora moci ce djelotvorno pomoci hrvatskoj znanosti tek kada ona prvo sama pomogne sebi, tj. smogne volje i hrabrosti da raskine sa dosadasnjim sustavom u kojem gotovo svaki predlozeni projekt bude financiran, gdje ne postoji jasna veza izmedju kvalitete projekata i nivoa njihovog financiranja, i gdje je tesko saznati svotu koju je svaki projekt dobio. Ni najstrozi peer review, ako ikada zazivi, nece imati smisla ako ne rezultira u selektivnom finaciranju tek manjeg broja najkvalitetnijih medju predlozenim projektima. Dakle, treba definirati znanstveno/tehnoloske prioritete, i sredstva skoncentrirati na, recimo, najbolju trecinu znanstvenika koji se sada financiraju. Time bi kvaliteta (a vjerojatno i kvantiteta) hrvatske znanosti samo porasla.

Komentari (clanova koji su komentirali: 8) Komentara po autoru:    6 2 2 2 2 1 1 1

#1: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-11-29 18:07:38 Dobro je cuti i misljenje znanstvenika iz inozemstva koji su sudjelovali kao voditelji sekcija i predavaci. Posebice je bitna njihova strucna usporedba o slicnim skupovima u inozemstvu. Bilo bi lijepo kada bi svi predavaci napisali kratki osvrt o tome na ovom portalu.     Prema iskustvu Prof. Bacica ocigledno je da se pretjerano trosila na prezentaciju i promociju "bitnih osoba" a ne na sustinu tj. prakticni boljitak znanosti. Osnovni problemi su potpuni nedostatak vremena za diskusije, rasprave, postere, prakticne radionice, stvaranje zajednickih projekata itd kako je i uobicajena na drugim strucnim skupovima. Pravim znanstvenicima nije potrebno da se malo prica na hodnicima, puno jede u luksuznim hotelima, putuje itd. Njima je potreba kriticka i strucna razmjena misljenja, te napraviti nesto konstruktivno i prakticno za znanost u Hrvatskoj.    Razocaravajuce je takoder da poziv na ovaj skup nije nikada objavljen niti u jednom svjetskom znanstvenom casopisu, nego su znanstvenici pojedinacno pozivani na skup preko e-mail samo par mjeseci prije kongresa, pa zbog obaveza ili neinformiranosti brojni vrhunski strucnjaci iz inozemstva nisu mogli doci na skup.

#2: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-11-29 18:10:42 Pronasao sam jos jedan osvrt voditelja sekcije:    U nedavnom intervjuu u Novom Listu prof.Stjepana G. Me¹troviå iz SAD-a, koji je sudjelovao na kongresu kao voditelj sekcije dru¹tvenih znanosti komentira organizaciju kongresa i donosenje deklaracije:     ?Dokument je deklarativan i uopåenog karaktera. Ne sadr¾i nikakve ¬vrste smjernice za daljnju znanstvenu suradnju, ni¹ta od onog ¹to sam ja o¬ekivao. Obeåano nam je da åemo svojim prijedlozima moåi sudjelovati u njezinom sastavljanju te da åemo dobiti priliku kritizirati je i mijenjati u raspravi. Me??utim, rasprava je izostala, a vjerujem i da je papir nastao danima prije nego ¹to je Kongres zapo¬eo. Najbla¾e re¬eno, iznena??en sam.?     http://www.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285B2863285928592863285A28582858285C286328A2289628892896286328632859285A28582858285D285828632863286328582863J

#3: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-11-29 18:23:58 Zna li itko koliko je kostao kongres? Tj. koliko se je opreme (i kemikalija) moglo kupiti s tim sredstvima.

#4: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-11-29 20:07:30 Neke price kolaju da je ministar oko 5 mil $ dobio od Japanaca i da je dobar dio (sve?) te sume trebao ici u organizaciju kongresa. Na zalost, ne mogu nigdje naci tocan podatak, i provjeriti ovu pricu... naravno, placala se kotizacija, ali mislim da ona nije niti priblizno pokrivala hranu i spavanje i sve one domjenke u luksuznim hotelima. Doduse, ovih 5 mil $ mi ipak previse zvuci, iako se radi o megalomanskom kongresu. Ja znam da je nama za konferenciju studenata fizike za organizaciju trebalo prije 4 godine oko 220kkn, ali za ~350 ljudi, gdje je vecina placala sve kotizacijom. Naravno, mi smo spavali u vojarni i zicali domace zadrane za popuste na ribu i izlete.

#5: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-11-30 00:02:01 Prije ne¹to vi¹e od godine dana èuo sam u vijestima da je Ministarstvo znanosti dobilo od Japanaca (nisam siguran da li japanske vlade ili neke privatne organizacije) US$ 5M za stimulaciju povratka mladih znanstvenika u domaju. Po¹to me se ta situacija direktno ticala poku¹ao sam telefonom doæi do nekoga u ministarstvu tko o tome zna vi¹e i upuæen sam na gospodina Uzelca (dr¾avni tajnik za znanost).     U razgovoru sa gospodinom Uzelcem izlo¾eno mi je ovo:    Mi (ministarstvo?) smatramo da je taj novac koji smo dobili PREMALEN da bismo dobro i kvalitetno financirali 50 (pedeset!) projekata koliko bi ih ¾eljeli financirati pa æemo zato taj novac utro¹iti na organizaciju kongresa koji bi trebao povezati ljude izvana i u RH te bi kroz tu interakciju ljudi izvana trebali organizirati svoj povratak i vratiti se sa svojim inozemnim grantovima a ministarstvo bi pritom pomoglo manjim dijelom sredstava.      Ne znam koliko je na kraju utro¹en novca u kongres ali mislim da bi si napravili puno veæu reklamu da su financirali pet ili deset umijesto ¾eljenih pedeset projekata pa bi novaca za pristojan startup grant bilo. A da ne trubim ponovo o pristupnoj clanarini za znanstvenu suradnju sa EU itd...    U meðuvremenu ja jo¹ uvijek èekam da mi RECENZIRAJU projekt (predan nakon gorenavedenog razgovora) ....

#6: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-11-30 08:44:25 Quote: Naravno, mi smo spavali u vojarni     Mirela, ako se ja dobro sjeæam, mi organizatori smo spavali u studentskom domu.   Sudionici su spavali u studentskom (veæina) ili u ðaèkom domu.     Sad ne znam da li je ðaèki mo¾da preureðena biv¹a vojarna...

#7: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-11-30 08:55:03 Onaj nas studentski je tada bila frisko "preuredjena" vojarna (odnosno barake, barem su tako meni rekli, ali ne znam je li to bilo ofisl vojarna, ili samo za vrijeme rata). Ne kazem da nama organizatorima smjestaj sto se tice kreveta i soba nije bio OK. Ali ako se sjecas, kod nas nije bilo tople vode za tusiranje, a ovima u djackom domu su opadale plocice na glavu. U svakom slucaju, mislim da je nasa konferencija studenata bila puno "znanstvenijeg" karaktera, nego ovaj kongres, a nije nam trebao smjestaj u Sheratonu/Operi i gdje vec. A ne moze se reci da nismo strance lijepo ugostili. 2001, znaci godinu nakon, u Irskoj na istoj konfi, su nas pitali kad cemo mi opet organizirati konferenciju . Dec maj point. Osobno koliko sam vidjela preko interneta, lijepo su klopali, setali se okolo i pricali price, a ono stop se vidi na pravim znanstvenim konferencijama se nije dalo niti primirisati. A nepotrebno.

#8: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-11-30 10:56:20 Ma jasno je to sto hoces reci. Ja sam reagirao da neko ne bi pomislio da smo stvarno bili u vojnickim barakama. Taj studentski dom je pristojno namjesten, i tu ne bi smjelo biti zamjerki. A sto se tice tople vode, neko je bio malo stedljiv tog ljeta. Dobro, malo smo "off topic" (hrvatski?)  Ovaj kongres je bio organiziran od strane ministarstva, pa se i ocekuje malo bolji smjestaj.  Po meni, ti novci nisu potroseni, nego ulozeni. Sad je pitanje da li su dobro ulozeni? Tu bi trebali jos malo pricekati da vidimo ...koliko ce se ideja realizirati itd.

#9: ako nije kasno(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-12 04:20:11 Osvrnuo bih se i ja na 1. kongres. Suglasan sam sa komentarima, ali mi je zao da nema prijedloga i ovaj portal ne iskoristimo za nastavak rada na kongresu.  Duh minulog socijalizma i politickog pristupa je dominirao organizacijom, ali smo svi imali slobodu, barem privatno, komuniciranja i dogovaranja.  Ja sam duboko nezadovoljan izborom dr. Josipovica (volio bih znati tko ga je predlozio i zasto?) da vodi drustvene znanosti. Volio bih da mu netko to dostavi i ukoliko mi ne da priliku da mu se direktno obratim, na ovom cu portalu iznijeti svoje stavove.  Sto se tice dr. Mestrovica mi je drago da je nezadovoljan, ali tu moram reci da se on mogao potruditi i malo vise iskoristiti svoj status drugog voditelja. On je bio u autobusu, kad sam pokusao animirati kolege (Kulica i MAtka Mestrovica nisam uspio, ali sam kolegicu Masek i akademika Separovica uspio) da se SAMOORGANIZIRAMO. Dr Uzelac me punim srcem podrzao, ali mi nije poznato zasto duh rasprave nije usao u rezoluciju. Izgleda da je sve unaprijed bilo pripremljeno i zalosno je ako je to istina. Mi smo tada znaci jos uvijek u proslom sustavu, kad netko sve odluci, a mi samo sluzimo za davanje legitimiteta.   Moja je greska sto se nisam prije javio na problematiku 1. kongresa, ali se nadam da nije kasno, jer ono pozitivno, posebno iz Vukovara se polako gasi.  Iznijet cu jedan detalj iz Vukovara:  Bio sam vrlo brlizu jednoj osobi, koja je visoko pozicionirana u MZOS: Nas je zbor pjevao sokacke pjesme, a ja sam mu u ocima vidio SUZE.  Puno tog mu zamjeram (sto i kako radi u MZOS), ali su mi te suze u njegovim ocima dale nadu da je daleko bolji no sto sam mislio. Nije vazno sto ne vidim konkretne rezultate njegovog rada. Meni je vazno da on ima zivo srce i da ne boluje od cuvstvene kuge (W. Reich) kao neki u Vladi i u MZOS.  Dok je srca bit ce Croatie!

#10: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-13 15:21:49 Dobro je da reagiramo na ovo nenamjensko i netransparentno trosenje  sredstava; nevjerovatna medijska pompa i novac za jedva nekoliko pravih radnih sati   kongresa je smijurija, i to je dosta ocito; a primjedba g. Mestrovica da se  nije moglo uticati na zavrsnu deklaraciju upucuje na manipuliranje autoritetom  dijaspore. Mislim da je preostro reci da je vlada p-odrzala kongres SAMO  radi retorike, mislim da su dijelom bili ubijedjeni da ce mehanizam organizacije  (networking) hrvatske znanstvene dijaspore dovesti do vece propulzivnosti  domace znanosti. Ubijedjeni od koga -- od male   grupice lobbysta medju znanstvenicima  koji su se progurali do ministarstva i vlade i   objavili im svoje "vizije" za poboljsanje  stanja u hrvatskoj znanosti i "rjesenja"   [ja ovdje govorim o dominantnim igracima, cast onima koji nisu dosli  do izrazaja, a radili su blje i iskrenije ]. Npr. jedna od tih vizija je da ce  se peer review realizirati tako da ce nasi prijatelji (sic!) iz inozemstva ucestvovati  u nekim visokostrucnim i opcerelevantnim tijelima. Onda ce naravno sami  predlagaci tih imena imati bolje ocjene svojih vlastitih projekata, ili ce lakse  upasti na rukovodece pozicije u hrvatskoj znanosti (neki od lobbysta su trenutno  u dijaspori i planiraju svoje vracanje na velika vrata). Tako se npr. vrlo malo  pitalo koga da se pozove za predavace. Nekoliko znanstvenika koji  su organizirali neke druge manje konferencije u nas proteklih godina su mi rekli  da ih niko nije pitao (ljudi su na hrvatskim institucijama) koga predloziti;  "mreza" nasih kolega je daleko veca nego je kapacitet nekoliko znanstvenika  koji su kreirali pozivnice. Medju nasim stalnim prijateljima je i niz ljudi koji nisu  Hrvati ali su veliki prijatelji hrvatske znanosti. No citava ideja da ce   peer review raditi neki opci strucnjaci-prijatelji, a ne neki sustavno i, dijelom  slucajno (napisite listu 20 glavnih strucnjaka u vrlo uskoj speicjalnosti i  bacite u generator slucajnih brijeva), ljudi iz uske specijalnosti je diletantska.   Pa zaboga nije lako objasniti strucne rezultate ni na konferencijama iz  uze specijalnosti; kako ce to sad neko iz opcih komisija pri ministarstvu raditi  takav posao ?     Sama ideja da se na tako opcem kongresiu izlazu i vrlo konkretni rezultati  u uzim speicjalnostima, nerealizacija cega se kritizira, je mislim dosta naivna.  Krajnost da je kongres samo politika ili krajnost da na tako opcoj   konferenciji dobijete koristi u uskim speicjalnostima dvije su nerealne  krajnosti. Jedina korist koja moze doci od kongresa znanstvenika tih  razmjera i za sve znanosti istovremeno je da se diskutiraju KONKRETNI  mehanizmi funkcioniranja znanosti, organizacijske ideje, nacini povezivanja,  strategija razvoja itd. i to JAVNO, a ne zakulisno. Diskusije medju sessionima  bi trebale biti za razjasnjavanje detalja, a ne za kljucne stvari. Potrebni su  workshop-sessioni s diskusijom u manjim grupama od, recimo 40-tak ljudi  po oglasenim temama, s nekim ko zapocne kracim referatom, ljudi sjednu u  krug i priucju pol sata, onda promijene sobu i odu na drugu diskusiju, neke  diskusij i voditelji mogu se ponoviti s audijencijom u drugim sastavima.     Treba na kraju primijetiti da je budzet za znanost skresan samo dva dana poslije  kongresa (2 tjedna prije kongresa obecavano je 4% vise za ovu godinu, no  ispalo je manje nego lani); ne znam da li je vladina podrska kongresu bila dio  griznje savjesti (citaj: strah od reakcije javnosti) za planirano kresanje.   No, mislim da je utrosena suma znatno manja od spominjane pomoci od Japanaca.  No, usporedba s 50 projekata; 50 projekata i polufinancirano (ne "kvalitetno"  kao u primjedbi gore) bilo bi daleko vrednije, zamislite koliko je to novaka koji rade  cijelu godinu i to usporedite s nekoliko stotina gostiju na 4 dana domjenaka  (potonji s emogu povezivati i imejlom, novaci ne mogu zivjeti od imejla).     Ja nisam bio na kongresu (vidio sam odmah di to ide, a nisam imao ni vremena);  no pratio sam niz fenomena vezanih uz dogadjaje oko kongresa.

#11: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-13 15:39:18 Da jos dodam da je plauzibilno da je najveci trosak bio za hotele i putovanja;  dakle sama pomisao da znanstvenici idu u Sheraton mi je nespojiva s mojim  iskustvima s medjunarodnih konferencija na kojima sam ucestvovao. S druge strane  dok se radi od tako velike sume, dijelom od ministarstva, onda treba biti i javni  natjecaj i revizorska komisija. Konkurencija hotela u Zagrebu bi tada ucinila svoje.  Npr. na medjunarodnom kongresu matematicara u Beijingu spavao sam u studentskom  domu, zgrada za postdiplomce s erkondisnom i telefonom u svakoj sobi,  bez tekuce tople vode (hladna voda je tekuca, a topla je bila u spremnicima  iz kojih se moglo uzimati) i internetom na svakom katu   (o funkcionalnosti: ima li Sheraton internet? imaju sigurno uticnice za laptop, no  nemamo svi laptop pri ruci; no mozda sam u krivu ovaj puta).   Nocenje je bilo 6 $, a javni prijevoz za ucesnike s bedzom besplatan  (svaki kondukter u gradu je znao da je kongres matematicara i   da se mi vozimo besplatno!). Normalno hoteli u Beijingu nisu skupi, no Sheraton bi  ipak bio 10 puta skuplji i tamo. Kongres je otvorio predsjednik Kine Jiang Zhemin,  a uz njega su bili predsjednik za tehnologiju, potpredsjednici vlade i parlamenta  i gradonacelnik Pekinga (svi nenajavljeno, rade stednje u mjerama sigurnosti).   Mi se kod nas divimo posjeti politicara kongresu. U Gruziji sam bio na maloj  matematickoj konferenciji s 40 ucesnika, samo oko 15 stranaca, i potpredsjednik  Ajarijskog parlamenta (to je autonomna republika, bogatiji dio zemlje, s  trecinom stanovnistva Gruzije i preko polovinom ekonomije) je odrzao dva  predavanja na konferenciji o ulozi pokojnog Gruzijskog matematicara kojemu  je dijelom konferencija bila u spomen i koji je mnogo ucinio za razvoj znanosti  u toj zemlji. Ajde da vidim kad ce g. Seks odrzati predavanje  o Josipu Rudjeru Boskovicu na konferenciji recimo o fizici i filozofiji (ne radi  se o g.S. nego o opcoj klimi i tradiciji odnosa prema znanosti).

#12: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-13 17:45:05 Quote: Gruziji sam bio na maloj   matematickoj konferenciji s 40 ucesnika, samo oko 15 stranaca, i potpredsjednik   Ajarijskog parlamenta (to je autonomna republika, bogatiji dio zemlje, s   trecinom stanovnistva Gruzije ...     Ajme, katastrofalnog li primjera. Ajaria je za Gruziju ono sto je u Hrvatskoj bila SAO Krajina - umjetna tvorevina nastala zbog direktnog mjesanja Rusije. U medjuvremenu su Gruzijci rijesili taj problem.     Cini mi se da je cijela ta konferencija matematicara imala cilj da se Ajariji (Adzariji?) pokusa dati neki oblik medjunarodne priznatosti, jer ih je do tada priznavala samo Rusija. Vas su samo iskoristili kao pokaznu zvjerku "iz inozemstva" i nemojte Gruzijcima spominjati da ste bili tamo     Referenca: Profil terotorija s BBC-Online

#13: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-13 22:03:15 To sto vi citali po novinama, nema veze s pricom, a ja sam ovdje daleko  kompetentniji. Prije svega "u medjuvremenu su Gruzijci rijesili taj problem"  je netocni navod, jer sam ja bio na konferenciji u rujnu, dakle 5 mjeseci NAKON  vase "novosti" na BBC-ovom sajtu. Dakle ja sam bio u legalnoj, Gruzijskoj  republici Ajarii, kao sto je to biti danas u hrvatskom Kninu, a ne u SAO Krajini  koja je dobila svoje 1995. Nadalje, Ajaria o kojoj ja pricam je   republika koja financira preko 60% proracuna Gruzije (to je podatak  koji su mi rekli u Tbilisiju) i koja je legalna republika, s odlicnim   odnosima s centralnom vlascu u Tbilisiju.   To sto je u toj republici, u doba rata s Abhazijom (u kojoj je pomagala ruska  intervencija protiv Gruzijaca sto je uslijedilo katastrofom i za Ruse i za Gruzijce),   postojao nered to je drugo pitanje. No, svejedno, njihova ekonomija je i nakon  tih nereda daleko bolja nego u mateicnoj Gruziji, prije svega zbog prihoda na   turizam. Igrom slucaja, bas je pred sat vremena moj ured u Bonnu napustio jedan  gruzijski matematicar s kojim sam nakon dva sata znanstvene diskusije   diskutirao i stanje u poreznm sustavu i ekonomiji Gruzije (no ovaj puta  se nismo dotakli Ajarije). Ja sam inace u Batumiju bio "polu-uhapsen" kad sam  snimao zgradu vladu (kao turist). Policajci su me samo ispitali na cesti  na vrlo uljudan nacin, trazili da unistim snimku (na digital-kameri) i izvinjavali  se mnogo puta zbog toga sto su me morlai traziti; rekao sam im kako im je to  idiotski zakon, da se snimati moze svuda (sto bi nasi policajci  rekli ?); zanimalo ih je da li mi se svidja grad, na kakvoj sam konferenciji,  i pohvaliili su hrvatski nogomet. Nakon par minuta dosla su i kola s glavnim inspektorom koji me pitao nekoliko puta da li su njegovi policajci bili  kulturni sa mnom. Pricali smo na ruskom.   Ajarijski jezik (da, mislim Adzarijski ako hocete) je dijalekt turskog;  no vecina stanovnista u Gruziji su Gruzijci. Konferencija   matematicara je organizirana od strane Gruzijaca, a samo MANJI dio te konferencije  je odrzan u Ajarii, to je tradicija te skole od 1960-tih. Gruzijska topoloska  skola dominira u temi konferencije i metoda studija racionalne homotopije  preko A-beskonacno algebri je fundirana od Prof. Kadeishvilija.     Ocito ni jedna sumnja u vasoj primjedbi nema realne osnove, dapace  stvarnost je sasma suprotna. To sto su Rusi radili s onom drugom Ajarijom  nema veze s pricom. Katastrofalne su vase primjedbe, a primjer je odlican,  jer pokazuje da i male zamlje kao Hrvatska i siromasne zemlje (oni su mnogo ispod  nas) mogu podrzavati znanost. Njihova matematika je  daleko ispred hrvatske, by the way.

#14: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-13 22:04:56 >> Ajarijski jezik (da, mislim Adzarijski ako hocete) je dijalekt turskog;   no vecina stanovnista u Gruziji su Gruzijci.    ..u AJARIJI su Gruzijci... (lapsus)

#15: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-13 22:19:09 >> Vas su samo iskoristili kao pokaznu zvjerku "iz inozemstva"     Bez obzira sto je to netocan navod, u smislu da nije imao za cilj  iredentisticku propagandu, mislim da je  uz to i predsjednik Ajarijskog parlamenta  o kojem sam pricao (mogu privjeriti) zapravo Gruzijac. U svakom slucaju  bit ce dobra novost kad se budu nasi predsjednici parlamentarnih  tijela, valde itd. ponosili stranim znanstvenicima koji dodju u Zagreb  i trosili vrijeme i novac na njih. Takodjer  bih napomenuo da je govor predsjednika parlamenta bio saljiv i lican:  on je kao student sveucilista u Batumiju i sam pohadjao jedan od   kolegija (matematiku naravno) kod pokojnog Chogoshvilija pa je  iskoristio priliku da ispirca svoje valstite dojmove o velikom  matematicaru i nekoliko anegdota. Istini za volju, znanstveni dio  uTbilisiju je bio u prosjeku znatno kvalitetniji nego onaj u Batumiju, Ajaria;  no obicno koncentracija ionako popusti u zadnja dva dana konferencije.     Nemojte se uvrijediti, ali Vas  pogresan argument o iredenti bi se onda mogao uputiti i   pompoznom Kongresu hrvatskih znanstvenika   od pred nekoliko mjeseci koji je bio  dijelom u Vukovaru (takodjer svojevremeno van hrvatskih ruku).

#16: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-14 01:25:18 Ispricavam se, nisam shvatio da ste bili u Azdariji nakon sto je uspostavljen suverenitet Gruzije.     Kako u Americi nema puno vijesti iz svijeta, vec postoji nezdrava     opjednutost ireleventnom vijestima koje se uzdizu na "Breaking news" pedastrijal, najcesce pratim dogadjanja na kriznim zaristima preko BBC online. Nisam siguran da je i to zdravo.     Imate bolji pogled od mene, ali koliko sam pratio BBCjevu verijzu, Adzarija je za vrijeme separatistickih ratova u Abhaziji i Juznoj Osetiji, proglasila autonomiju, odbila placati poreze i sudjelovati u ratu, te prilicno profitirala od cijele zbrke. U svakom slucaju nema veze - i dalje mislim da se radi o irelevantnom primjeru, mada se vasi kolege Gruzijci mozda nece sloziti :-)    Sto se tice konferencije znanstvenika, ne mogu suditi jer mi je malo toga o konferenciji poznato, ali neke stvari, kao posjet Vukovaru, me cine skepticnim.

#17: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-04-14 02:09:21 Nema brige; bbc je naravno medju najkvalitetnijim prijenosnicima vijesti.  Dok sam prvi put dotakao taj primjer ideja je bila da je cudjenje cijele  nacije da je jednom drzavni vrh bio na znanstvenom skupu u Hrvatskoj,  neprikladno u kontekstu nekih drugih zemalja u kojima se takvi odazivaju i  na relativno male i medijski neinteresantne koneferencije. A Kineski primjer  je pak drukciji, to je bio veliki kongres, no ipak je presedan u 100 godina  matematickih kongresa (svake 4 godine) prvi put da je predsjednik jedne  nacije prisustvovao, svaka cast Kinezima (i organizacija je bila fenomenalna,  posebno svekoliko pomoc aktivista-studenata s odlicnim engleskim s   Pekinskog tehnicko-znanstvenog univerziteta).   Skazem se, mene je takodjer unaprijed posjet Vukovaru cinio skepticnim; putovanje  u sredini tako kratke konferencije je trosak vremena i novca, samo s idologiziranim  neznanstvenim rezultatima (sto je to trebalo biti -- ? Katarza  nase znanstvene dijaspore na oltaru slobode?).