2004.11.19. 14:51
S obzirom da je bilo nekoliko zamolbi da damo osvrt na kongres, odlucio sam se napisati moje osnovne dojmove temeljene na sudjelovanju u ZG dijelu kongresa te na pracenju izvjestaja sekcija putem web prijenosa iz Vukovara. Cilj ovog osvrta je pokusati izvjestiti one koji nisu mogli doci na konferenciju ili je nisu mogli pratiti putem interneta te probati sazeti osobne komentare i dojmove. Prvi dan kongresa ukljucivao je svecano otvaranje i protokolarni dio, predavanje ministra Primorca o strategiji razvoja znanosti u RH, poster sekcije znastvenih novaka, rad po pojedinim sekcijama te predstavljanje zaklade za znanost na veceri u Sheratonu.
Protokolarni i svecani uvodni dio ne bih toliko komentirao i iz razloga da sam ga dobrim dijelom propustio zbog postavljana postera. Naime, prema programu je bilo predvidjeno da novaci postavljaju postere za vrijeme ministrove prezentacije sto nikako nisam htio propustiti tako da sam taj dio obavio za vrijeme protokolarnih govora vodstva drzave.
Prije samog ministrovog izlaganja, drzavni tajnik za znanost je zamolio za rijec te je iznio kako su ga brojni upiti sudionika glede pozicije dr. Radmana naveli da se obrati skupu. Zatim je procitao pismo akademika Radmana u kojem je izrazena njegova potpora skupu i isprika zbog odsustva.
Nakon toga ministar je u svojoj gotovo jednosatnoj prezentaciji izlozio viziju razvoja znanosti u RH. Prezentacija je bila dobro slozena s osvrtom na danasnje stanje i kuda zelimo ici. Pored svih onih deklarativnih stvari koje prate takvu prezentaciju, izdvojio bih nekoliko pozitivnih konkretnih koraka.
- Prvi je osnivanje nacionalne zaklade za znanost s temeljnim kapitalom od 110 milijuna kn. Slicni projekti postoje vec vani no s obzirom da nisam bio na prezenatciji zaklade tu vecer u Sheratonu molio bi nekog pozvanijeg da napise nesto o tom projektu
- Drugi korak je da cemo ipak na kraju uplatiti clanarinu za FP6. Clanarina za RH mislim da ce iznositi oko 7 milijuna EUR dok ocekujemo da cemo da cemo iz FP6 povuci tek nekoliko milijuna EUR. Opravdanje za ovakvu investiciju je da je ukljucivanje RH u FP6 samo priprema za FP7 gdje ocekujemo da cemo da cemo povuci vise novca od clanarine. S obzirom da su navedeni projekti srz znastvenog financiranja u EU pozdravljam ukljucivanje RH i u taj dio EU znanstvene sfere.
- Treci stvar je uspostava medjunarodne evaluacije projekata i kvalitete znanosti u RH. Ministar je naveo da se na tome intenzivno radi no vidjet cemo da li i koliko ce u tome uspjeti s obzirom da taj orah nitko jos nije uspio ni okrznuti
- Daljnja ulaganja u programe "razvoja na znanju utemeljenih poduzeca" (projekt HITRA s potprojektima TEST i RAZUM). Ministar je iznjeo da je do sada utroseno gotovo 100 milijuna kn. Koliko vidim na stranicama ministarstva, projekt je utemeljen pocetkom travnja 2001 pa bi nam mozda prof. Kraljevic mogao nesto reci vise o tome. Osobno jos nisam cuo za taj projekt i volio bi saznati nesto vise o njegovim rezulatima
- Lisabonskom deklaracijom su se zemlje EU obvezale da ce do 2010 povecati ulaganja u znanost i strazivanja na 3% GDP-a. Od tih 3% 1/3 bi trebala doci od drzave dok bi ostatak trebao doci putem privatnog sektora. Hrvatska do sada u sustav obrazovanja i znanosti ulaze 1.2% GDP-a sto je unutar 1/3 ulaganja drzave. Ministar je najavio konkretne poteze drzave glede podupiranja privatnog sektora. Ne znam koliko je taj dio moguc dok se sustavno ne rijese neki problemi u RH, no pisemo i drzimo ministra za rijec....
Sve u svemu predavanje je bilo u jako pozitivnom tonu i kao sto nas svaki politicar na vlasti zeli uvjeriti da ako mi vec i ne znamo da je nama puno bolje od njihovog dolaska na vlast onda da cemo to svakako uskoro osjetiti. Kao i svim ministrima znanosti tako i Primorcu dajem potporu u ostvarivanju navedenih projekata no izrazavam veliku skepticnost glede svega, kako moju tako i svih ljudi s kojima sam kontaktirao na kongresu.
Poslije ministrovog izlaganja uslijedila je pauza za kavu i poster prezentacije novaka mislim prirodoslovne sekcije. Poster prezentacije su trebale biti i u pauzi za rucak, a osoba koja je to sve organizirala vjerojatno nikada nije bila na nekoj konferenciji i to je bilo sramotno organizirano. Dovoljno je da kazem kako su poster sekcije bile unutar pauza za rucak i kavu gdje su se doticne stvari servirale na sasvim drugom mjestu od postera sto je imalo za posljedicu da postere nitko nije vidio. Takodjer postere pojedine sekcije su bili postavljeni za vrijeme rada maticne sekcije umjesto da je bilo postavljeno obrnuto i da su posteri recimo prirodoslovne sekcije bili postavljeni za vrijeme zasijedanja drustveno-humanisticke sekcije. O samoj ulozi i odnosu prema znastvenim novacima na konferenciji reci cu nesto u zakljucnom dijelu.
Prirodoslova sekcija je zapocela s radom odmah nakon pauze. Voditelji sekcije su bili dr.Pavuna i akademik Paar dok je moderator sekcije bio dr. Fuchs. Pocetno izlaganje je odrzao dr. Pavuna u svom stilu. Vec nakon njegove prezentacij mogla se uociti glavna razlika u pristupu znanstvenika iz inozemstva i iz RH koja se prema mom misljenju provlacila kroz citavu konferenciju. Znastvenici iz RH su vise deklarativno orjentirani, vole grandioznost i pompu, najavljuju uvijek revolucionarne projekte i promjene u sustavu koje rijetko kada sprovedu. Znastvenici iz inozemstva su vise orjentirani na konkretne i realne projekte koje zele zapoceti i time pomoci RH. Izlaganje dr. Pavune je bilo vrlo inspirativno, a posebno mi se svidjelo sto je stalno naglasavao ulogu mladih i perspektivnih znastvenika. U sklopu toga je jako ishvalio znanost.org no prepustam kolegama da posebno izvjeste o prezentaciji connecta i drustva znanost.org na kongresu. Izlaganje akademika Paara koje je nakon toga uslijedilo imalo je svrhu prikazati kako se i u RH moze raditi vrhunska znanost. Predstavljene su brojke, projekti koji su visoko produktivni kao i primjeri nekoliko uspjesnih znastvenika starije, srednje i mladje generacije. Zamjeram akademiku Paaru sto je kao primjer uspjesnog znastvenika naveo i jednog prof. koji je po meni primjer kako ne treba raditi znanost. Doticni prof. je vrlo produktivan kada se pogleda broj cc radova (mislim 65). No gotovo svi radovi su objavljeni u prakticki njegovom cc casopisu sa ukupnom citiranoscu od 0 citata (zamenarimo li to sto se je doticni sam citirao iz clanka u clanak). Model osnujmo vlastiti cc casopis i producirajmo niskokvalitetne znastvene radove na pokretnoj traci koje nitko u svijetu i RH ne cita nije model na kojem trebamo graditi znanost u RH i prenosi krivu poruku mladim istrazivacima. Nakon Paara izlagali su predstavnici znastvenika iz dijaspore (dr. Bacic iz New Yorka, jedan fizicar iz Australije, vec spominjana jedina dama iz Njemacke te koliko mi se cini van sluzbenog programa i na inzistiranje dr. Pavune Vinko Zlatic je predstavio znanost.org). Kao sto sam vec naveo, doticna predavanja su bila pretezno orjentirana na konkretne projekte. Pokazalo se da su sekciju slagali u zadnji cas zbrda-zdola no bila je zanimljiva observacija gospodina iz Australije koji je zbrojio 2 i 2 iz statistika koje su dali ministar i akademik Paar oko jedne stvari koje smo mi u RH poprilicno svjesni svjesni. Razmisljanje ide otprilike ovako: U RH je unutar zadnje 2 godine financirano oko 1800 znastvenih projekata koji su objavili oko 1800 radova. S obzirom da su najbolji projekti objavli 40tak radova, nuzno moraju postojati projekti koji nisu objavili niti jedan rad. Koliko je takvih projekata, sto je s njima i da li se doticni projekti i dalje financiraju s obzirom da znanstvena uspjesnost nije ugradjena u mehanizam podjele novca. Sekcija je vec prakticki zavrsila kada je dr. Pavuna inzistirao da se predstavi znanost.org. Vinko je napravio odlicnu prezentaciju i to je, nazalost, bio jedan od rijetkih konkretnih projekata koji su bili prezentirani.
Takodjer nazalost, nekoliko komentara voditelja sekcije akademika Paara i moderatora sekcije dr. Fuchs o bivsem ministru dr.Flegi pokazala su koliko su znastvenici i dalje politicki biplolarizirani. Osobno se ne slazem s znanstvenom politikom dr.Flege i to prvestveno zbog njegove politike spram novaka, no po meni je na rubu skanadala da voditelj i moderator sekcije daju osobne uvrede bivsem ministru na kongresu gdje zelimo pokazati jedistvo svih hrvatskih znastvenika. Sve dok ce se znanstvenici u RH djeliti na "nas" i "njih" prema politickoj orjentaciji, a ne prema kreativnosti, sposobnosti i kvaliteti rada, do tada cemo ostati zakopani u mjestu bez mogucnosti napredka.
Ovo, vec poprilicno dugo, izvjesce bi htio zavrsiti komentarima o odnosu spram mladih ljudi i znastvenih novaka. S pravom se dr. Pavuna ispricavao mladim ljudima i novacima na izvjescu sekcija u Vukovaru jer smo tamo bili kao ukras i za zavaravanje javnosti kako se citava znanost brine o mladim perspektivnim ljudima. Organizirali su nam poster prezentacije na koje prakticki nitko nije dosao zbog propusta u organizaciji. Nismo pozvani na drugi dio konferencije u Vukovar jer ocito smatraju da mi nemamo tamo sto doprinjeti. U ministarstvu ocito zaboravljaju da smo mi ta snaga koja ce Hrvatsku pokretati za 5, 10 ili 15 godina. Zaboravljaju ocito i da su mnogi od nas proveli neko vrijeme na inozemnim sveuclistima te da smo puni novih ideja i volje za radom kako bi poboljsali sustav znanosti u RH. Zao mi je sto ministarstvo ocito ne respektira tu snagu i potencijal koji se nalazi medju novacima i mladim znastvenicima.
Na kraju bi samo dodao kako moja pitanja glede organizacije i koncepcije kongresa, postavljena u rubrici gostovanja dr. Barisica, i dalje stoje. No cak bi i preko toga mogao prijeci ukoliko ovaj kongres stvarno bude jezgra novih ideja i promjena u RH. Mozda je ta iskra, tracak nade za znanost u Hrvata koja se rodila u meni na ovom kongresu samo podsvjesna zelja da se stvarno nesto i promijeniti. No bez obzira na to, gospodi iz ministarstva porucujem da paze sto rade. Previse je mladih perspektivnih znasntvenika otislo iz RH jer ste ih upravo vi politicari razocarali.
|
Aaaaaaa  nije Vinko Zlatic predstavio Connect, nego Dejan Vinkovic!!!!!!!
Nemoj mi u zasluge pripisivati tudju muku  |
|
| Moje duboke isprike obojci.... Pomijesao sam vam imena... Nije bilo namjerno |
|
ma kako si mene tako lijepog i pametnog mogao pomjesati sa onim onim astrofizicarem 
No hard feelings Dejo ... |
|
| Pa s obzirom da vas obojcu jos nisam osobno upoznao, a imena vam se nekako rimuju Dejan Vinkovic/Vinko Zlatic.... Hm... Dogadja se... |
|
Uz Dejanovo usmeno izlaganje, Drustvo znanost.org imalo je i dodatnu, stalno postavljenu prezentaciju, koju smo odrzavali za zainteresirane posjetitelje naseg standa na samom standu. Prezentacija je u Flashu7.0 a mozete ju pogledati na:
http://mozak.znanost.org/~duje//seminari/zorg.swf |
|
| Mene jesi - bar mislim - ti si imao poster sa jadranom na hfd-u? |
|
| p.s. ispricavam se sto sam zaboravio ubacit link kao link, nego sam ga ubacio samo kao tekst... usput, u donjem lijevom uglu prezentacije imate dvije strelice za listanje prezentacije napred i natrag. isto tako mozete upotrijebiti i strelice na tastaturi. |
|
Potpuno se slažem da je Paarov odabir četvorice kvalitetnih hrvatskih znanstvenika čisto bacanje pijeska u oči, koje ako se prihvati imat će za jedini rezultat zavaravanje dijela političara da situacija nije onoliko strašna koliko jest.
Podsjetimo se, Paarova velika četvorka su Maksić, Vretenar, Šiber i Buljan. Teorijski kemičar i tri teorijska fizičara. Ne sumnjam (u nedostatku suprotnih informacija) u briljantnost sve četvorice, ali činjenica je da oni mogu raditi kvalitetnu znanost u Hrvatskoj jer se bave područjima/metodologijom u kojoj znanstvena politika i sustavno ulaganje u znanost igraju uvjerljivo najmanju ulogu. Opasno je i glupo tvrditi da, zato što su oni u stanju raditi dobro i puno u Hrvatskoj, da bi to u načelu mogli i molekularni biolozi komparabilnih intelektualnih potencijala.
Naravno, u znanstvenoj politici se možemo pretežno orijentirati na ono u čemu smo dobri, ali slika idealnog hrvatskog znanstvenika kao nekoga tko puno publicira iz svog brloga na Horvatovcu i za kojeg nije čuo nitko osim ljudi iz njegovog uskog područja fundamentalne znanosti je nešto što si niti jedna suvisla država ne bi stavila u strateške prioritete u razvoju znanosti. Zato mislim da je Paar 100% promašio temu. |
|
| Za Vretenara znam, jer mi je on bio profesor iz nuklearne fizike. Ono sto je on uveo, a sto ja podrzavam je polaganje "usmenih" preko kolokvija, a polaganje pismenih preko projekata. Znaci, vise svjetski nacin. Kao predavac, Vretenar je izvrstan, i znam da je on jedan od onih sa brda (aka Fizicki odsjek PMF-a u ZG), koji zapravo nesto RADE. On ima jake veze sa Njemackom i s njima u kolaboraciji je nuklearna grupa dosta jaka. Ja ne znam sto je Paar rekao o njemu, i ne znam podatke o Vretenarovim cc radovima niti citatima. Ali ono sto znam je da je uveo malo svjezine gore na brdo i pokazao da se moze raditi znanost u HR - ali samo u kolaboraciji sa strancima. Za ostale navedene ne znam. Osobno, mislim da je Vretenar mozda i bio tamo kao jedan od svijetlih tocaka u tome svemu sto je Paar naveo. |
|
| Koliko ja znam Vretenar je jedini znanstvenik s brda kojeg (potpuno nevezano uz njegovu "kolaboraciju" nuklearci u svijetu citaju kao poznato ime. Dakle ne usko specijalno, vec faca teorijske nuklearne - ako grijesim neka me netko upuceniji ispravi. |
|
| Još jednom, ne sumnjam u kvalitetu navedenih istraživača. Međutim, u strategiji razvoja znanosti u Hrvatskoj nije dovoljno reći "mi imamo kvalitetne ljude, koji i bez ulaganja i strateških prioriteta objavljuju puno CC radova". Treba načiniti prioritete koji će poboljšati vidljivost znanosti u svijetu i potaknuti transfer tehnologija i komercijalizaciju. Vidljivost se ne postiže brojem CC-radova nego objavljivanjem u malom broju zaista vrhunskih časopisa, a za TT i komercijalizaciju treba izabrati područja istraživanja kod kojih je to dvoje realno očekivati. |
|
Duje, dobra ti je prezentacija, ali mogao si bar malo onaj 'banner' od connect-a sredit - izgeda kao da je sastavljen od 4 pixela  nhf |
|
To se slazem, ali je li Vretenar taj covjek koji ima svoj CC casopis?
Ja samo kazem da on po meni JE znanstvenik koji bi trebao sluziti kao primjer dobrog znanstvenika i profesora u HR.
A za izabir podrucja - to je vrlo relativno. Kad pogledas, na IRB-u i IFS-u, od strane fizike, se forsira cvrsto stanje. To je i vise nego moguce ukljuciti u industriju i upotrijebiti i razvijati tehnologiju. ALI, na zalost, situacija je tragedija, i niti jednog od cvrstostanjca koje sam imala prilike upoznati/vidjeti na djelu ne bi predlozila za primjer znanstvenika. Po meni, trebalo bi podrzavati granu znanosti gdje ima ljudi koji ZELE raditi i dokazuju se rezultatima. Sto ti vrijedi ovo silno cvrsto stanje kada sa zgrazanjem gledaju na cinjenicu da se ukljuce u industriju (to je ispod njihovog preuzvisenog "levela")???? Uostalom, pogledajmo Cile. Ima jaku astronomiju. Ne mogu je upotrijebiti u industriji, ALI dobivaju silnu lovu od svih da im ljudi grade teleskope na njihovom tlu. I jos onda dobivaju vrijeme na teleskopima.
Osobno mislim da ne bi trebalo gledati grane znanosti prema iskoristivosti, jer ti uvijek netko moze reci da upravo tvoja grana je useless. Mora se ici na znanstvenu evaluaciju, ali slazem se s tobom da ona mora biti utemeljena na internacionalnim cc casopisima, a ne domacim/osobnim casopisima. |
|
Bok svima!
Ja sam trenutno u HR i imam slab/sporadican pristup Internetu.
Kada se vratim u Princeton za par dana stavit cu svoj osvrt (i nesto slikica) o kongresu, i stavit cu na Portal svoju prezentaciju koju sam odrzao na Kongresu.
pozdrav!
Urednik Portala
Dejan Vinkovic
|
|
| A mogo bi se i javiti malo ... vole |
|
Quote:
Uostalom, pogledajmo Cile. Ima jaku astronomiju. Ne mogu je upotrijebiti u industriji, ALI dobivaju silnu lovu od svih da im ljudi grade teleskope na njihovom tlu. I jos onda dobivaju vrijeme na teleskopima.
Nismo se dobro razumjeli - SVATKO tko ima vanjski funding za ono što radi ima pravo raditi što hoće (nakon što plati overhead troškove instituciji na kojoj radi). Ja sam samo govorio o prioritetima za dodjelu hrvatskih državnih novaca. |
|
| Ah... OK. To ima smisla. Ne znam otkud se Vretenar financira. Ali mislim da on ima nas funding, a ne strani. |
|
Pa kad vec o imenima.... Nisam mislio na famoznu cetvorku vec na petoga kojeg je Paar naveo... matematicara dr. Pecaric... Casopis je MATHEMATICAL INEQUALITIES & APPLICATIONS, izdavac Element, a casopis ima impakt faktor od 0.316.... No da budemo u potpunosti korektni, dr. Pecaric ima radova koji su u drugim casopisima. Najcitiraniji rad mu ima 15 citata...
Jos jedna stvar da me se nebi krivo shvatilo.... Naravno da podrzavam svaki RH casopis koji ulazi pod CC pa tako i doticni.... No osobu koja preko 90% svog znanstvenog rada objavljuje u takvom casopisu s prosjecno 0.3 citata po radu ne mozemo zvati vrhunskim RH znanstvenikom svjetskog glasa i isticati kao primjer kako treba raditi znanost u Hrvata.... |
|
"...ali slika idealnog hrvatskog znanstvenika kao nekoga tko puno publicira iz svog brloga na Horvatovcu i za kojeg nije čuo nitko osim ljudi iz njegovog uskog područja fundamentalne znanosti..."
Ne znam na koga tu Lenhard misli (usput, ne znam ni tko je Lenhard... ), ali znam da je za vrlo malo znanstvenika cuo netko izvan "njihovog uskog podrucja fundamentalne znanosti". Ne znam ni sto Lenhard smatra "brlogom". Ja sam svojom sobom na IFu prilicno zadovoljan. Nije bas uredna, ali brlog nije.
Kako se moje ime povlačilo i po dokumentima koje je priredio prof. Paar, a i po ovom forumu a da pritom nisam "ni kriv ni dužan", niti na vrijeme obaviješten, malu reakciju smatrao sam nužnom. Inače, puno više volim čitati diskusije na ovom forumu nego u njima sudjelovati. |
|
Quote:
Ne znam na koga tu Lenhard misli (usput, ne znam ni tko je Lenhard... ), ali
Pa nemojte mi reci Siber da ne znate tko je Lenhard?!
|
|
| Ovo je izazivanje, i takav nivo razgovora nam zaista nije potreban na portalu. |
|
Dragi Toni, nisam zaista mislio ništa loše. Za ljude poput tebe ja bih uveo hrvatski ekvivalent McArthur Fellowshipa pa radi što želiš (jer je TO u strateškom interesu Hrvatske). Ali problem je u tome što ne može svatko u hrvatskoj znanosti raditi što želi. Prvo, jer za mnoge grane znanosti je potrebna infrastruktura i novci koja tebi ne trebaju za ono što radiš (ako ti i treba jaki computing powerhouse, može biti na drugom kraju svijeta), a drugo, Hrvatska (opet) mora imati strateške prioritete. Zatim, i nakon novaca i prioriteta neke se grane znanosti (prije svega eksperimentalne) susreću s preprekama u ovoj državi uz koje bilo kakva konkurentnost i produktivnost ne dolaze u obzir. Primjer: trivijalni enzim kojieg na zapadu naručiš danas a dobiš sutra u Hrvatskoj se čeka po tri mjeseca nakon narudžbe. Ništa bolje nije ni s ostalim kemikalijama. Pa sad ti zamisli kako to utječe na dinamiku posla. Jedna moja narudžba P-32 (vrijeme poluraspada 15 dana) je stajala na Plesu deset dana jer se gospodi hrvatskim carinicima nije žurilo. I onda mi dođe Paar i izvuče četiri teoretičara kao dokaz da se u Hrvatskoj može raditi kvalitetna znanost. Sorry, ali zaključak mu je malo previše općenit a da ne bi bio i pogrešan i štetan.
Ako Paar pak misli predložiti da se hrvatsko prirodoslovlje orijentira na teorijske discipline, dobro. Ali onda mora mene i druge uvjeriti da je to u strateškom interesu Hrvatske. Možemo se baviti znanošću iz estetskih pobuda, ali povijesno gledano oni slikari koji ne uspijavaju prodati svoje slike u pravilu gladuju. Ili predaju likovni u osnovnim školama. Ili imaju mecenu - a Hrvatska država je premala i presiromašna da bi bila mecena svima zainteresiranima.
A brlog je pak bio moja umjetnička ekspresija |
|
| Naravno. Ali to je nista u odnosu na omalovazavanje u 8. komentaru. |
|
Ako te smeta omalovažavanje u komentaru #8 smeta, onda na njega odgovoriš - koja rečenica točno i zašto. Iz komentara #20 je apsolutno nemoguće skužiti na što ciljaš, i prva pomisao je da trollaš. I onda - što te smeta u #8?
|
|
Quote:
I onda - što te smeta u #8?
Mislio sam na ovo:
Quote:
ali slika idealnog hrvatskog znanstvenika kao nekoga tko puno publicira iz svog brloga na Horvatovcu i za kojeg nije čuo nitko osim ljudi iz njegovog uskog područja fundamentalne znanosti je nešto što si niti jedna suvisla država ne bi stavila u strateške prioritete u razvoju znanosti.
Ipak, zlonamjerno nisam shvatio "brlog na Horvatovcu" kao umjetnicku ekspresiju, tako da povlacim primjedbu i ispricavam se. |
|
Ma dobro je da je kongres odrzan, ali vidit cemo kakvi ce rezultati iz toga izac. Svakako smatram pozitivnim da se nesto ipak mice. To uljeva nadu. Proradi li ta zaklada, i budu li se ispravno evaluirali projekti i doprinosi, mislim da bi moglo bit puno bolje.
Sta se tice financiranje fundamentalnih istrazivanja vs primjenjivih mislim da u Hrvatskoj situaciji prvo treba pocet sa primjenjivim istrazivanjima i sa definiranim podrucjima koja drzava treba financirat.
Ta bi ulaganja trebala srednje/kratkorocno rezultirati stvaranjem knowhow-a u Hrvatskoj iz nekoliko strateskih podrucja koja drzava definira kao bitna. Kroz te ce se projekte ne samo podici razina znanja u HR znanosti, nego ce se to i prenijeti na dodiplomske studije. Time ce se generirati i novi kadrovi profila koje je drzava odredila kao strateski. A to ce kroz te kvalitetne kadrove (kojih fali) i kroz knowledge transfer direktno vuci ekonomiju naprijed.
Za postizanje tako necega drzava mora prestati sa financiranjem "opcenitih projekata" i projakata koji nisu proizveli nikakve rezultate u smislu publikacija u najprestiznijim konferencijama/casopisima, i fokusirati sredstva na mlade docente koji ce stvaranjem svojih grupa i svojim ambicijama vuci sustav naprijed.
Naravno, za to treba promijeniti i sustav napredovanja koji ne bi smio biti automatski, nego kroz natjecaje. Isto tako, uvodjenje tenure track-a bi bilo izuzetno dobro, jer bi kroz svoj tenure track period mladi docenti imali visoki poticaj da obajvljuju na kvalitetnim konferencijama i u kvalitetnim journalima.
Puno toga treba napravit, i bojim se da ce tu biti dosta otpora. Posebno sta sa ciljanim raspisima, drzava prisiljava znanstvenike da izlaze iz svojih poznatih podrucja i da se preorijentiraju na nove tehnologije, tehnike, metode, pa cak i grane znanosti. Ali na kraju, ako znanstvenici nece biti dinamicni i stalno ucit i istrazivat nova podrucja, a onda kako to ocekivat od drugih?
Mozda kroz jedno desetljece Hrvatska bi onda mogla ponovo financirati fundamentalna istrazivanja. Jer, ipak Hrvatska je zemlja od 4.4 miljona stanovnika i ne moze financirati sve grane znanosti, a sigurno ne sa BDPom na ovoj razini. Hrvatska trenutno moze financirati jedino one prioritetne i srednjerocno isplative, u cilju osiguranja na znanju temeljenog razvoja. |
|
Dragi mladi kolege, mislim da treba pricekati i vidjeti sto ce biti nakon Kongresa. Cinjenica da je u proracunu znanost prosla s oko 4,5% povecanja govori vise od svih lijepih rijeci Ministra. Osim toga, mogli ste vidjeti da za znanost ide samo oko 0,38%, s time da vecina ide za place. Osim toga do sada su se financirali losi i neproduktivni projekti pa je stvarna svota koja je racionalno investirana jos i manja.
S Paarom sam javno polemizirao i nemam sto dodati. I da je sve sto Paar kaze dobro fundirano, znacilo bi to samo da i u Hrvatskoj ima dobrih znanstvenika. Ali sto je s onih 10 700 koji su registrirani u Ministarstvu? Na temelju kojih kriterija oni ostaju u popisu i dobivaju novce?
Na kraju, objavio sam pregledni clanak u cosopisu KEMIJA U INDUSTRIJI (vol. 53, br. 10, listopad 2004.). Do punoga teksta mozete doci putem mrezne stranice www.hdki.hr
Pozdrav. V. Silobrcic
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
Edukacija
Connect::Portal::Gosti
2008.09.08. 05:16h CEST