| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Poremećaj pomanjkanja pažnje
|
|
|
|
|
Poslao/poslala: Branimir Lukić
|
|
|
|
2004.10.27. 10:39
International Herald Tribune donosi članak o poremećaju pomanjkanja pažnje (brzi prijevod s engleskog - Attention Deficit Disorder - AAD) koji zahvaća između 3 i 5 % djece. Takva djeca su obično "zločesta" u školi ili "hiperaktivna". Dok je u SAD-u problem prepoznat, pa čak i dijagnosticiran tamo gdje ga nema (jer je u interesu i terapeuta i farmaceutske industrije), u Europi se o njemu malo zna.
Većina američkih doktora vjeruje da se radi o biokemijskoj neravnoteži u transmiterima u mozgu, i istraživanja u SAD-u pokazuju da djeca koja imaju AAD, a nemaju odgovarajuće liječenje imaju ozbiljnih problema u socijalizaciji kasnije. Ono što je šokantno kako na to reagiraju učitelji i doktori u Britaniji, Francuskoj i Italiji. U najvećem dijelu se krivi loš odgoj u obitelji (koji stavlja dodatan pritisak na roditelje kojima je teško izaći na kraj s takvom djecom), a jedna psihijatrica iz Pariza tvrdi kako francuski doktori potpuno odbacuju ideju o AAD-u jer se radi o "američkoj izmišljotini". |
| Uopce mi nije jasno koja bi to znanstveno utemeljena evidencija mogla iskljuciti odgoj kao kljucni faktor u formaciji djece s navedenim poremecajem. Ne vidim nista sokantno u europskom pristupu "novoj bolesti". Sokantna je cinjenica da preko 6 milijuna americke djece trosi Prozac. I sokantna je cinjenica da je 1952. godine, prema Američkom psihijatrijskom udruženju, bilo definirano 112 mentalnih poremećaja, a danas je taj broj povećan na 374. |
|
| Pa valjda zapadno društvo pogoduje razvoju novih psihičkih poremećaja. Čuo sam nedavno na radiju nekog psihijatra koji je tvrdio da ne znam koji postotak Nijemaca boluje od nekog poremaćaja koji se manifestira tako da ne vide i ne prepoznaju ljude oko sebe, ali ozbiljno! Znači, ako te neko ne pozdravi na cesti, on nije bezobrazan i uopće te ne mrzi, nego boluje od tog poremećaja modernog društva. |
|
Europski doktori bi barem trebali uzeti u obzir mogućnost postojanja biološke podloge. Članak navodi razliku u psihijatrijskoj tradiciji u SADu i Francuskoj - u SADu psihijatri proučavaju i biokemijske faktore koji mogu dovesti do poremećaja, a u Francuskoj se pretežito oslanjaju na Frojda - što meni govori da se problemu može pristupati i prilično (znanstveno) ideološki. Ne bi bio prvi puta da je cijela zajednica potpuno u krivu. U ovom slučaju sam prije spreman povjerovati američkim psihijatrima jer se bave problemom duže, dok francuski odbijaju uopće njegovo postojanje. Mislim da u današnje vrijeme polako otkrivamo koliko smo zapravo determinirani genetskim kodom, što možda nije uvijek najlakše prihvatiti. Što se tiče ovog broja mentalnih poremećaja, možda je naše poznavanje njih čisto povijesno uvjetovano. Evo što kaže Martin Seligman, predsjednik istog udruženja (American Psychological Association) kaže u jednom interviewu: The domain of psychology that I come from — clinical psychology, social psychology — has one major medal on its chest: If you look back to 1945 to 1950, no major mental illness was treatable. It was entirely smoke and mirrors. The National Institute of Mental Health essentially invested between $20 and $30 billion — It's never been the National Institute of Mental Health by the way; it's always been Mental Illness — on the question of the relief of mental illness. In 1946 the Veterans Administration Act was passed, and practitioners found they could get jobs if they worked on mental illness, and that's what happened to the practice community. In 1947 NIMH was founded and academics like me found that you could get grants if you're working on mental illness. That's what happened to 90% of the science in psychology. |
|
Da izbjegnemo nepravdu prema Evropi (ili barem Hrvatskoj) koja se cesto dogadja radi neinformiranosti, moram vas obavijestiti da je prosle godine Edukacijsko- reheabilitacijski fakultet iz Zagreba organizirao niz seminara po lijepoj nasoj u zelji da se nastavnike uputi u problem ADHD-a (attention deficit-hyperactive disorder). U tim smo se izlaganjima upoznali s najnovijim istrazivanjima na tom polju, i tako saznali da je rijec o premećaju koji u najvećoj mjeri ima biološku osnovu (ostecenja mozga, poremecaji u razvoju mozga genetskog podrijetla). Sto se odgoja tice, buduci da smo dobili niz uputa kako raditi s djetetom koje boluje od ovog poremecaja, onda to ocito pokazuje da odgoj itekako ima neku ucinkovitost (a ne samo lijekovi) - sto sam imala prilike upotrijebiti u praksi i stvarno je pokazalo rezultate. Mislim da je u Hrvatskoj puno veci problem manjak strucnog kadra - broj psihologa i defektologa rasporedjenih po skolama. Svejedno je kojeg je podrijetla ADHD, kad se njime ionako nema tko (strucno) baviti. |
|
| Biokemijska (dakle genetska) podloga ovog sindroma je po meni neupitna. Međutim, i izvana (dakle odgojem ili neodgojem) se može imati utjecaja na konačnu rezultantu (ponašanje djeteta). To je stara dilema o relativnom utjecaju gena ili vanjskih činitelja na bilo koje svojstvo neke jedinke. Dok postoje svojstva koja su isključivo genski, odnosno isključivo okolišno uvjetovana, takva su ipak rijetka, i velika većina se nalazi negdje između na toj skali. Treba ipak reći da je zadnjih desetljeća postalo vrlo jasno da geni imaju značajan utjecaj na formiranje psihičkih svojstava. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Projekt Deja Vu (2 kom., prije 1 hrs.) |  | Zagrebačko sveučilište podijeliti na tri (2 kom., prije 4 hrs.) |  | MLAZ - Mišljenje o novim reformama sustava novaka (79 kom., prije 6 hrs.) |  | Testovi i rješenja zadataka s natjecanja iz fizike i matematike (10 kom., prije 8 hrs.) |  | Nagrada Marinu Soljačiću (3 kom., prije 2 dan/a.) |  | ScienceStage.com - novi portal za znanost! (5 kom., prije 2 dan/a.) |  | stimulacija za pisanje FP7 projekata (29 kom., prije 2 dan/a.) |  | Prijedlog novih članaka Zakona o znanosti i visokom obrazovanju (122 kom., prije 2 dan/a.) |  | Održana je VII Balkanska Energetska Konferencija (3 kom., prije 4 dan/a.) |  | Citiranost i korupcija (3 kom., prije 5 dan/a.) | |
|
|
|