Uvjeti korištenja stranica znanost.org.
Connect povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
 
   Edukacija  Gosti  Hrvatska  Inozemstvo  Osvrti  Posao  Razno  Znanost

 
Naslovnica    Linkovi   Urednistvo   O portalu   Pravila   Donacije Baza    Party    Gallery    E-Connect    WikiFF    Science Initiatives
 
Članovi
Korisničko ime

Lozinka

Remember me
Zaboravili ste lozinku?
Niste clan CONNECT-a?

Što je connect::portal?
Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj. Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)

Izdvajamo
Sustav moderiranja komentara

Kako kao clan Connecta mozete sudjelovati u moderiranju rasprava na Connect::Portalu.

Connect::Portal::Gosti

Predložite buduće goste Connect::Portala
Opširnije ...

Prijašnji gosti:

Akademik Ivan Supek
(opširnije)

Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)

Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)

doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)

Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)

Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne Zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize, osvrte, intervjue, ...

Prijašnji prilozi :
Promocija na PMF-u: cijena 2000 kuna!
Sliku prvog ekstrasolarnog planeta obradio hrvatski znanstvenik
Komunikacija znanosti - od industrijskog do informacijskog doba
Povratak znanstvenika iz dijaspore
Marin Soljačić dobitnik nagrade Adolph Lomb iz područja optike
Kultura plagiranja
Interview: Vjesnikovo novo ruho
BBCev Horizon
Dijalog povodom Projekta Družba-Adria o izvozu ruske nafte kroz Jadran
Transfer "know-how" vs. gomilanje informacija
Neuronski kôd - ulazak u Matrix
Ministarstvo znanosti i umjetnosti (drugi dio)
Razgovor sa Pavom Barišićem, tajnikom organizacijskog odbora Prvog kongresa hrvatskih znanstvenika
Ministarstvo znanosti i umjetnosti (prvi dio)
Službeno-neslužbeno sa FER-a
Planeti ponovo postavljaju pitanja
Interview sa Steven Squyresom, voditeljem znanstvenog tima Mars Rovera
Understanding Melodies of Cosmic Strings
Otkriva li Hubble nove planete?


Posao:

Planeti ponovo postavljaju pitanja   PDF  Print  E-mail 
Poslao/poslala: Bojan Pečnik  
2004.10.19. 16:12
Časopis New Scientist je objavio dva članka vezana uz prve rezultate Spitzer teleskopa i planetarnu problematiku.

Oba članka pokazuju da na putu do shvaćanja evolucije planetarnih sustava čekaju još mnoga iznenađenja.

Prvi članak (Press release Spitzer teleskopa) govori o cirkumstelarnim diskovima iz kojih nastaju planeti. Nedavna promatranja Spitzer svemirskim teleskopom nagovještavaju da je raznolikost tih diskova veća nego što se mislilo, da diskovi mogu "živjeti" duže, te da kamene planetarne jezgre ne nastaju gradualnom akumulacijom malih asteroida, već su posljedica sudara "planetarnih embrija" - kamenih tijela veličine između Mjeseca i Marsa.

Velika raznolikost protoplanetarnih diskova ne bi trebala biti iznenađenje, jer i zvijezde dolaze u svim veličinama. No dosadašnji standardni model se uglavnom bazirao na razmatranju mogućnosti formiranja planeta iz "standardnog" diska, čija je masa donja granica za disk iz kojeg je nastao naš, Sunčev sustav. Ekstrasolarni planeti nađeni u zadnjih desetak godina ukazuju da ne postoji preferirana orbita za "odrasle" planete, što je još jedna činjenica koja govori u prilog raznolikosti protoplanetarnih diskova.

U članku se također spominje da "promatranja podupiru standardnu teoriju nastanka planeta u roku od 10 do 100 miliona godina". 100 miliona godina je vrijednost proširena sa najviše par desetaka miliona godina kao gornja granica, pa je sad mnogo lakše "stvoriti" planete unutar standardne teorije, koja ima problema sa stvaranjem plinovitih divova prije nego protoplanetarni plinoviti disk nestane.

Artist conception
Credit: NASA/JPL-Caltech/T. Pyle (SSC-Caltech)
Umjetnički prikaz sudara "planetarnih embrija" iz kojeg se stvori velik oblak prašine.
Animacija sudara i evolucija tog oblaka tokom kruženja oko matične zvijezde: sudar, evolucija.
Također se govori o disku prašine starom 330 miliona godina. Diskovi iz kojih nastaju planeti su kombinacija plina i prašine, a sama prašina bi (trebala) nestati iz sustava (uglavnom pasti na zvijezdu) unutar milion godina. Postojanje "prašninastog" diska ukazuje da se, i 330 miliona godina nakon nastanka zvijezde, planetoidi veličine Mjeseca još uvijek sudaraju - formiranje sustava još nije završeno. Nastanak kamene jezgre planeta iz takvih "planetarnih embrija" mnogo prirodnije objašnjava kemijsku raznolikost planeta u unutarnjem dijelu Sunčevog sustava.

Dosadašnji "standardni model" je pretpostavljao statistički proces - polagano nastajanje jezgre nakupljanjem malih asteroida i kometa. Nasuprot tome, kemijski diferencirani "planetarni embriji" stvaraju planete stohastičkim procesom - udar "embrija" sa velikim udjelom vode u proto-Zemlju ili u proto-Mars potpuno je slučajan događaj, a kako takvih događaja ne bi trebalo biti puno, nije neobično da su planeti (u našem sustavu) različitog kemijskog sastava.

Postojanje "prašinastog" diska tako kasno u evoluciji planetarnog sustava daje jake naznake da je nastanak planeta sličnih Zemlji uobičajen u našoj Galaksiji.

Drugi se pak članak bavi diskom oko zvijezde CoKu Tau 4, iz molekularnog oblaka zviježđa Bika. Naime, infracrveni spektar te 1-2 miliona godina stare zvijezde ukazuje da "unutarnji" dio cirkumstelarnog diska nedostaje. Postoji nekoliko (možda i vjerojatnijih) objašnjenja zašto bi nestao taj dio diska, no autori zagovaraju planetarnu hipotezu.

Ako bi planet doista bio razlog rupe u disku, bio bi to najmlađi ekstrasolarni planet dosad pronađen, te bi predstavljao ozbiljan problem za sadašnju teoriju nastanka planeta (koja predviđa nastajanje takvih planeta u roku od 10 do 20 miliona godina).

Alan Boss je zagovornik alternativne teorije nastanka plinovitih divova, u kojoj kamena jezgra (koja uzima najviše vremena u procesu nastajanja planeta) nije potrebna. Ta teorija predviđa vrlo brz nastanak plinovitih divova - unutar nekoliko (desetaka) tisuća godina, no zahtjeva vrlo masivan protoplanetarni disk, te ima velikih poteškoća pokazati da oblak plina unutar protoplanetarnog diska može kolabirati u planet (bez kamene jezgre).

Ako taj mladi plinoviti div stvarno postoji, bez obzira kako nastao, svojim gravitacijskim utjecajem zaštititi će manje planete unutar njegove orbite i povećati šanse za razvoj života, baš kao što je i Jupiter pružio šansu Zemlji.

Komentari (clanova koji su komentirali: 1)
Komentara po autoru:    1

#1: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2004-10-19 18:20:28
Bojane, hvala na ovom zanimljivom osvrtu! 
Malo sam popravio html tagove i prebacio citav tekst u rubriku "Osvrti". Budem jos dodao i slikice od tih istrazivanja kasnije u tekst.


Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.


   znanost.org
   CONNECT
   Nebo na Poklon
   Svemirsko ljeto 2007
   Ljetna skola astronomije
   Ljudski boravak u Svemiru
   Sastanak FHA 2007
   Skola Medijskog Pracenja
   Casopis INDECS
   SIWA 2007
Teme:
Dogadjanja
No Latest Events


Rasprave o 2. kongresu hrvatskih znanstvenika

Kalendar dogadjanja
May 2008
M T W T F S S
2829301 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1
This month

Zadnje komentirano
Hrvatski recenzenti - igracke u rukama "utjecajnih" lobija ili...?
(166 kom., prije 2 hrs.)
Prihvaćen Akcijski plan za poticanje ulaganja u znanost i istraživanje
(14 kom., prije 6 hrs.)
Prekidnica - ČOS otkrila nepoznati igrokaz M. Krleže
(5 kom., prije 6 hrs.)
Današnje predavanje Richarda Hortona, urednika Lanceta, u Zagrebu
(38 kom., prije 1 dan/a.)
Impact Factor - broj koji proždire znanost?
(29 kom., prije 2 dan/a.)
Tribina Gornji Grad
(16 kom., prije 2 dan/a.)
Gulagizacija hrvatske znanosti
(60 kom., prije 2 dan/a.)
Znanost i Web 2.0
(5 kom., prije 3 dan/a.)
Nakon đaka na ulicu i studenti - u borbi za svoja prava
(50 kom., prije 5 dan/a.)
MedILS Summer School on Life in Extreme Conditions
(1 kom., prije 8 dan/a.)

Tekstovi proteklih dana
Ponedjeljak
15 500
Petak
Nakon đaka na ulicu i studenti - u borbi za svoja prava
Star Party 2008
Zašto prof. MŠ još nije redovni profesor
Ponedjeljak
Dvije prekidnice
Subota
Inventura udzbenika za 3,2 milijuna kuna
Prekid rada Portala u nedjelju
Petak
Znanost u virtualnom svijetu, Drugome Zivotu (Second Life-u)
Kome to treba i zašto?
Utorak
Dan planeta Zemlje

 
top


Disclaimer: poslane vijesti ne odražavaju nužno mišljenje Društva znanost.org, već individualnih članova connect zajednice. 2008.05.17. 01:47h CEST

 
johnsmith@fizika.pmfst.hr