| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Serija clanaka o bivsim talentiranim ucenicima. treci dio
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Vinko Zlatic
|
|
|
|
2004.10.18. 14:27
Nakon duzeg vremena stize i slijedeci u seriji clanaka o bivsim nadarenim ucenicima Zadarske gimanzije. Clanci se objavljuju u Zadarskom listu, a potpisuje ih novinarka Dubravka Poljak. Danas je predstavljan Vladimir Krstic, fizicar na PMF-u u Zagrebu.
N: VLADIMIR KRSTIĆ NAŠ JE SLJEDEĆI MLADI TALENT
PONIKAO IZ ZADRA I S TRENUTAČNIM BORAVKOM U ZAGREBU
Naslov: Projekt državne mature i
izrada kataloga znanja za svaku su pohvalu
Podnaslov: Danas su srednjoškolci u svom
slobodnom vremenu izloženi ogromnoj količini informacija. One dolaze s televizije,
radija, interneta, vrište s jumbo plakata, izmjenjuju se beskonačnim nizom SMS
poruka. Većina tih informacija je nevažna, ali društvo očekuje da se stalno bude u
toku, a posebno u nevažnim stvarima. Međutim, obrada tih informacija u bilo kojem
smislu predstavlja nezanemariv napor. U takvoj okolini pretrpan školski program
efektivno postaje još teži, a to ih dovodi u lošiju poziciju od moje
generacije
Razgovarala: Dubravka POLJAK
ZADAR - Nakon kraće stanke nastavljamo s
našom rubrikom Zadarski mladi talenti (u Hrvatskoj i inozemstvu). Već smo pisali o
tome zašto radimo na ovakvim temama, a vi ste nas, kako čujemo, dobro prihvatili i
shvatili našu namjeru. Jednostavno, želimo Zadranima, ali i širem okruženju, ukazati
na potencijal koji Zadar ima, a ne tiče se nužno košarke ili nekih drugih sportova,
manekenki, konobara...
Naravno, ničije zasluge ni talente ne umanjujemo, ali
doslovno vas tjeramo da obratite pažnju na ove koje vam mi želimo servirati na ovaj
način i na ovim stranicama. Dosadašnji razgovori bili su uspješni, pogodili cilj i
ne samo kod vas nego i kod hrvatskih znanstvenika u inozemstvu. Naime, zahvaljujući
"connect portalu" kojeg su osmislili upravo hrvatski znanstvenici, razgovore s ovim
zadarskim talentima može vidjeti cijeli svijet, i to je naša namjera. Ako budete
dovoljno strpljivi, doznat ćete još puno o mladim Zadranima, što do sada niste ni
sanjali.
Vladimir Krstić rođen je u Zadru 16. 07. 1971, gdje je završio osnovnu i
srednju školu (MIOC). Diplomirao je fiziku na PMF-u u Zagrebu 1997., a magistrirao
teorijsku nuklearnu fiziku i trenutno radi na izradi doktorata. Zaposlen je kao
asistent na PMF-u, Odsjek za fiziku. Vlado Krstić još je jedan od Zadrana koji
obećavaju, a to je svojim životnim putem do sada opravdao. A tek su mu 33 godine i
ima puno pravo razgovarati o hrvatskoj znanosti, nedostacima i prednostima,
očekivanjima i planovima. Stoga smo ga prvo upitali:
Ľ Kako biste okarakterizirali
odnos države i društva prema mladim talentima ?
- Uglavnom se talenti u znanosti
prepuštaju dobroj volji i inicijativi pojedinaca, koji su vrlo slabo ili nikako
financijski motivirani za takvu vrstu rada.
MEĐUN: Talente prvo treba
prepoznati
Ľ Kako pravilno pristupiti razvoju mladih talenata?
- Slično kao sa
sportskim talentima. Talente treba prepoznati, okupiti ih u "klub", dovesti
"trenera" koji će ih voditi, te osigurati prateću infrastrukturu (prostor, računala,
literaturu...). Da bi sve to funkcioniralo potreban je i novac, a kao i u sportu,
što više novca, bolji rezultati.
Ľ Koliko sudjelovanje na olimpijadama može donijeti
koristi budućem znanstveniku? O kakvim je iskustvima riječ?
- Odlazak na olimpijadu
je nagrada za nečiji višegodišnji rad. Tamo uspoređuješ znanja i sposobnosti s
natjecateljima iz cijelog svijeta, stičeš poznanstva koja kasnije mogu prerasti u
znanstvenu suradnju i dobiješ motivaciju za daljni rad.
Ľ Jesu li sadašnji
srednjoškolci u boljoj poziciji od vaše generacije, kad je riječ o uvjetima rada i
napredovanju?
- Danas su srednjoškolci u svom slobodnom vremenu izloženi ogromnoj
količini informacija. One dolaze s televizije, radija, interneta, vrište s jumbo
plakata, izmjenjuju se beskonačnim nizom SMS poruka. Većina tih informacija je
nevažna, ali društvo očekuje da se stalno bude u toku, a posebno u nevažnim
stvarima. Međutim, obrada tih informacija u bilo kojem smislu (npr. jednostavno
ignoriranje, ignoriranje nebitnog pri traženju bitnog ...) predstavlja nezanemariv
napor. U takvoj okolini pretrpan školski program efektivno postaje još teži, a to ih
dovodi u lošiju poziciju od moje generacije. Sami tehnički uvjeti promijenili su se
utoliko što današnja djeca imaju računala i internet. Nastavni kadar je podjednako
loš, što je posljedica niskih primanja.
MEĐUN: Do titula se ne dolazi lako
Ľ
Koliko ste upoznati s reformama školstva u Hrvatskoj?
- Samo onoliko koliko sam
pročitao u dnevnom tisku. Konačno je netko shvatio (ministar Primorac) da su
recenzije osnovno i srednjoškolskih udžbenika vrlo često neprofesionalne, da su
školski programi pretrpani činjenicama koje ne uče djecu misliti, već rade od njih
strojeve za pohranu podataka. Za pohvalu je projekt državne mature i izrada kataloga
znanja.
Ľ Smatrate li da se u Hrvatskoj dolazi lako do znanstvenih titula?
-
Zanemarimo li nezakonite postupke (kupovanje diploma, kupovanje ispita,
objavljivanje tuđih znanstvenih radova kao svojih), za koje smatram da nisu toliko
učestali, do znanstvenih titula ne dolazi se lako. Razlog je u trajanju procesa
sticanja znanstvene titule, što posebno vrijedi za eksperimentalne znanstvenike
(biologe, molekularne biologe, fizičare i sl.) kojima zastarjela oprema može bitno
produljiti trajanje eksperimenata.
Ľ Može li se nekvalitetan znanstvenik prošvercati
kao valjan u jednom dugoročnom periodu? Kakav je sustav kontrole nečijeg znanja i
napredovanja?
- Zakonom su propisani uvjeti za napredovanje. Glavni pokazatelj
kvalitete nečijeg znanstvenog rada je broj objavljenih radova u uglednim znanstvenim
časopisima. Znanstvenici zaposleni na sveučilištima obavljaju pored znanstvene i
nastavnu djelatnost. Vrednovanje znanstvenog rada je uglavnom dobro riješeno, dok je
problematični dio vrednovanje nečijeg nastavnog rada. Tako neki vrlo loši predavači
(po mišljenju studenata i dijela nastavnog osoblja) predaju nerijetko važne kolegije
do penzije (rjeđe) ili smrti (češće).
MEĐUN: Nedostaju veliki projekti
Ľ Čega sve
nedostaje u hrvatskoj znanosti?
- Nedostaju veliki projekti. Ako želimo rezultate u
znanosti, nećemo mnogo postići gomilanjem malih projekata s budžetima od nekoliko
stotina tisuća kuna. Veliki projekti imaju sve nužne uvjete za postizanje dobrih
rezultata: puno novaca, ljudi i opreme. Veliki projekti mogu se simulirati suradnjom
više malih projekata, što se u praksi, na žalost, uglavnom svodi na zajedničko
korištenje opreme.
Ľ Koje biste mjere poboljšanja položaja znanstvenika u
Hrvatskoj vi predložili?
- Naravno da bih želio veće plaće. Sadašnje plaće nas
prisiljavaju da tražimo dodatne izvore zarade, a tada trpi znanost. Osim
materijalnog, loš nam je i društveni položaj. Pogledajte samo kakav tretman imamo na
hrvatskoj televiziji. Znanost je marginalizirana; znanstvene emisije emitiraju se
prekasno, a gotovo nikad u najgledanijim terminima; čak ni završetak projekta
sekvencioniranja ljudskog genoma nije bila udarna vijest središnjeg dnevnika,
važniji su kojekakvi Šeksići, Ćiroidi, Jezerinci ili Severine. Takvim ćemo pristupom
teško pridobiti mlade da se bave znanošću, što je državni interes.
Ľ Može li mladi
znanstvenik kvalitetno uskladiti posao i obiteljske obveze?
- Savršeno sam ih
uskladio. Neoženjen sam.
Ľ Bavljenje materijalnim problemima vas zaokuplja više nego
bi trebalo?
- Znanošću se vrlo rijetko bave bogati ljudi . Nije to više "zabava"
dokonih bogataša. Znanost je težak i stresan posao. Treba joj se potpuno posvetiti,
a razmišljati o tome kako popuniti proračunske rupe dodatno vas opterećuje i ometa,
što je nažalost za većinu nas danas neizbježno.
MEĐUN: Rješiti problem energije
Ľ
Znanost u službi materijalnog, odnosno globalne ekonomije, postaje neizbježna.
Slažete li se s tim?
- Danas velike svjetske kompanije troše ogromne količine
novca na istraživanje i razvoj. To je znanost. Znanost je i na institutima i na
sveučilištima, gdje je nekad bila u službi općeg dobra, ali danas se situacija
mijenja. Velike kompanije sponzoriraju istraživanja na sveučilištima i time de facto
postaju vlasnicima rezultata istraživanja. One to čine iz jednostavnog razloga:
isplativije im je financirati neki projekt na sveučilištu, gdje za male novce
angažiraju armiju mladih znanstvenika, nego te ljude zaposliti u svojoj kompaniji.
Ľ
Smatrate li humanističke znanosti inferiornima u odnosu na prirodne?
- Ako se
inferiornim smatra da su manje sposobne obaviti neko istraživanje, onda ne smatram
da su humanističke znanosti inferiorne u odnosu na prirodne. Metode istraživanja u
prirodnim znanostima koriste i u humanistčkim, a razlika je jedino u predmetu
istraživanja.
Ľ Koje otkriće držite presudnim za opstanak ljudske vrste?
- Presudno
otkriće se tek treba dogoditi i ono mora rješiti problem energije. Veliku većinu
naših potreba za energijom danas zadovoljavaju neobnovljivi izvori energije.
Novinski članci često nas plaše napisima koji govore kako su ti izvori konačni i
kako, eto, samo što ih nismo potrošili. Doista, ti izvori jesu konačni, ali zalihe
koje su nam na raspolaganju određuje cijena eksploatacije. Mada su obnovljivi izvori
energije u pravilu ekološki prihvatljiviji, oni se ipak zbog svoje trenutno velike
cijene proizvodnje danas manje koriste. Takvi izvori energije doći će više do
izražaja onda kada njihova cijena postane usporediva s cijenom energije dobivene iz
fosilnih goriva. Veliku nadu znanstvenici polažu u projekt proizvodnje, pohrane i
iskorištavanja vodikovog goriva, za koje se vjeruje da bi bilo ekološki
prihvatljivo. Mogući problem za opstanak ljudske vrste je i pojava nekog super
virusa (ono što znanstvenike danas plaši je npr. mogućnost "spajanja" virusa ptičje
i "ljudske" gripe).
Ľ Kojoj znanosti u Hrvatskoj predviđate najbrži uspon?
- 21.
stoljeće je stoljeće molekularne biologije. Ta se znanost brzo razvija u cijelom
svijetu, pa očekujem da će tako biti i u Hrvatskoj.
MEĐUN: Suradnja s mladim
znanstvenicima
Ľ Kojeg svjetskog znanstvenika najviše cijenite i zašto?
- U
današnje doba rezultate postižu timovi, a ne pojedinci, kao nekad, pa mi je teško
nekog izdvojiti.
Ľ Kakva su vaša iskustva s inozemnim znanstvenicima?
- Pozitivna.
Uvijek me ugodno iznenadi brzina kojom odgovaraju na moja mail-om postavljena
pitanja.
Ľ Koje su mane, a koje prednosti rada u inozemstvu?
- U inozemstvo odlaziš
jer želiš raditi na boljoj opremi, biti bolje plaćen, pridružiti se nekoj grupi koja
radi na sličnoj problematici i na taj način steći nova znanja i iskustva ili
jednostavno zato jer ti institucija na kojoj si zaposlen produljenje ugovora
uvjetuje višegodišnjim znanstvenim radom u inozemstvu. Nedostaci rada u stranim
zemljama razlikuju se od osobe do osobe . Netko se teško odvaja od poznate okoline,
dok će nekom drugom smetati prilgođavanje na nove običaje, zakone ili način
prehrane.
Ľ Težite li ikad tome da za život zarađujete u jednoj od bogatih zapadnih
zemalja, baveći se istim ili sličnim poslom?
- Povremene promjene radnog okruženja
pozitivno utječu na znanstveni rad, a i veća plaća svakako godi.
|
Da odmah i komentiram sto sam postao. Jako mi se svidja Krsticevo razmisljanje. Tocka  |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(20 kom., prije 13 hrs.) | | Zastoj u radu portala
(15 kom., prije 1 dan/a.) | | cross citations
(21 kom., prije 1 dan/a.) | | Civitas, znanstvenici i mediji protiv nasilja
(1 kom., prije 2 dan/a.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 10 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 10 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 10 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 11 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 11 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 11 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.22. 04:06h CET