| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Čatić: "U osobi sveučilišnog djelatnika nastavnik najveći gubitnik"
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Boris Lenhard
|
|
|
|
2004.10.07. 19:17
Prof. dr. Igor Čatić u Vjesniku lamentira o ulozi sveučilišnih nastavnika.
POJAŠNJENJE: Igor Čatić je redoviti profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Između ostaloga, jedan je od autora dokumenta "Iskorak 2001", član je Tehnologijskog Vijeća MZOS-a, Povjerenstva za izdavačku djelatnost MZOS-a, te Programskog savjeta za Program kulture, znanosti i obrazovanja Hrvatske televizije. (Drugim riječima, to znači da ima priliku izravno i neizravno utjecati na donošenje odluka o budućnosti znanosti, tehnologije i visokog obrazovanja u Hrvatskoj...)
Ozbiljno sam razmišljao da svoje mišljenje o gornjem članku sročim i pošaljem u Vjesnik, ali sam zaključio da me članak previše uzrujao i da je bolje da se u takvom stanju ne laćam tipkovnice.
Samo kratko: po svemu zaključujem da je prof. Čatić nastavnik iz nekih drugih vremena, kojemu su ideal sveučilišni profesori austrougarskog tipa (osnovna svojstva: nedodirljivost, nepogrešivost, trodijelno odijelo, džepni sat na zlatnom lancu). Sve, ali sve što je napisao je u potpunoj suprotnosti s trendovima na zapadu: od toga da je osnovna zadaća sveučilišnog djelatnika da bude nastavnik, pa do stava o ekstremnoj važnosti razvoja hrvatskog nazivlja.
Ovdje se već raspravljalo o tome da i najbolji nastavnici na kvalitetnijim sveučilištima ne mogu računati na obnovu ugovora bez adekvatne znanstvene produkcije. Sviđalo se to nekom ili ne, to je realnost. Kao prilagodbu, mnoga sveučilišta (pa i ovo na kojem sam radim) pokušavaju minimizirati udio klasičnih oblika nastave (ex cathedra) i uvesti nove, u kojima je težište na učenju, a ne na podučavanju. Nastavnici su "facilitators" koji nadziru proces učenja, i u takvoj raspodjeli uloga kvalitetni znanstvenici i stručnjaci se bitno bolje snalaze nego "profesionalni predavači".
A što se nazivlja tiče, mogu posvjedočiti da se ovdje u Švedskoj (koja ima dvostruko više stanovnika nego Hrvatska, 20 puta veći nacionalni dohodak i nebrojeno puta veću i kvalitetniju znanstvenu produkciju) Šveđani uopće ne trude prevoditi udžbenike s engleskog jezika. U struci, svaka ozbiljnija tvrtka piše projektnu dokumentaciju na engleskom jeziku. Sve doktorske disertacije iz prirodnih znanosti i medicine se obavezno pišu na engleskom jeziku. Šveđani jako vole svoj jezik, ali ne inzistiraju na njegovoj uporabi tamo gdje mu u suvremenoj znanosti i tehnologiji nije mjesto. Hrvati bi se trebali zamisliti nad time. Oni u Hrvatskoj koji troše mjesece i godine na hrvatsko nazivlje se trebaju zapitati za koliko ljudi prevode svaki pojedini pojam. Osobno smatram da se radi o klasičnom krštenju jarića - ako student biologije ili kemije ne zna neki pojam iz npr. biokemije na engleskom jeziku, znanje odgovarajućeg hrvatskog pojma si može zataknuti za šešir - jer mu sigurno neće trebati za bilo kakvo ozbiljno bavljenje strukom.|
Istina je, prof. Čatić se zalaže za sve suprotno onome kako su trendovi u razvijenim državama. On i sam tvrdi da je tako u razvijenim državama i da se on s takvim sustavom ne slaže.
Međutim, nehotice ili ne, kritizirajući "multinacionalno-globalistički pokret" u ovom je članku Čatić dotaknuo jedan specifičan hrvatski problem, a to je moralna erozija sveučilišta. Mislim na prepričavanje čini mi se prilično trule atmosfere na toj konferenciji u Cresu.
A ja mislim da TAJ problem nema veze sa globalnim trendovima gdje profesori na fakultetima moraju ponajprije biti vrhunski znanstvenici, nego je to problem sustavne negativne selekcije profesora tj. sveučilišnih ljudi u Hrvatskoj, koji je jednak i za vještine kako u nastavi tako i u znanosti.
Hoću zapravo reći, kad bi profesori na hrvatskim Hrvatskoj stvarno bili vrhunski znanstvenici, ja se kladim da bi i nastava bila odlična.
Quote:
Prof. Kalin ima pravo, sveučilišni djelatnik trebao bi biti prije svega nastavnik. Znanstvenik neka bude primarno onaj koji radi u institutu.
Ovime Čatić protuslovi čak i austrougarskoj (humboltijanskoj) tradiciji, i još više ruši ionaku jadnu sliku koju imaju hrvatska sveučilišta. Naime po toj, "austorugarskoj" predodžbi, na sveučilištu su najsposobniji i najbolji ljudi.
I još, to uopće nije istina da se profesorske "nastavničke sposobnosti praktički provjeravaju samo tijekom tzv. nastupnoga predavanja". Studenti u Njemačkoj svaki semestar ocjenjuju nastavnike, a u Velikoj Britaniji i SAD je to vjerojatno još strože.
|
|
| Meni je tragično da du mnoginastavnici na našim sveučilištima zapravo isključivo nastavnici. To što usput rade nekakva istraživanja, kao fol se bave znanošću i objavljuju radove je za njih samo nužno zlo. Pravog znanstvenika krasi instinktivna znatiželja, to je ono što ga pokreće i određuje mu aktivnosti, a ne samo potreba da zadovolji neki minimum koji bi mu osigurao zadržavanje radnog mjesta. |
|
| Izgleda da je broj komentara znatno opao otkad je Velić kod nas koji se tu javljamo dijagnosticirao želju da ispadnemo pametni pred javnošću. Pa kad smo već prokazani, onda se ne trebamo ustručavati nego pisati i dalje. |
|
Mislim da sveuciliste ipak nije djecji vrtic pa da se moraju imati ne znam kakve pedagoske vjestine u poducavanju. Ionako profesor uglavnom nikako ne moze ispredavati sve sto bi studenti morali znati. Na kraju sve ovisi o samom studentu i njegovoj motivaciji... A sto se tice predavackih vjestina, dobar znanstvenik ce biti i dobar (ili bar dovoljno dobar) profesor jer bez takvih vjestina ne bi ni mogao doci do pozicije profesora (bar vani).
Ah, cega/koga sve nema na nasem Sveucilistu. Ali nije ni to jos najgore- ovaj se bar trudi izmislit hrvatsko nazivlje, sto znaci da nesto radi 
Boris, ajde ti ipak nesto napisi u Vjesnik kad se smiris  |
|
Da, nije sveuciliste vrtic, medjutim neki profesori nastavni dio svoje obaveze stvarno olako shvacaju. Pricam o osobnom iskustvu sa studija fizike.
Ako ti cijela godina ne dolazi na predavanja (jer niti oni najbolji u klasi ne razumiju sto predajes), morao bi se zabrinuti nad time. Ili kada ti konzistentno 80% studenata pada ispite.
Ili bi barem morao biti netko tko ce te natjerati da se zabrines. |
|
Mario, ono o čemu pričaš je boljka cijelog PMF-a (a vjerojatno i većine ostalih fakulteta u Hrvatskoj) - sveučilišni nastavnici smatraju da su neotuđivi vlasnici i gospodari svojih kolegija i da na njima mogu raditi što hoće. To je opet austrougarska ostavština, gdje je profesor uvijek u pravu, bez obzira koliko loše i neučinkovito obavlja svoj posao (jedan profesor s biološkog odsjeka PMF-a znamenit je po izjavi "Nije teško biti sveučilišni profesor, teško je postati").
To, naravno, nema nikakve veze s time bave li se ti profesori znanošću i koliko. To je isključivo stvar osobne odgovornosti tih nastavnika. A problem je primarno taj što na PMF-u ne postoji nikakav mehanizam osim osobnog osjećaja odgovornosti koji bi služio za kontrolu kvalitete nastave. Kad sam bio student (1990-94) imali smo ankete na kraju nekih kolegija, ali je još uvijek bilo diskrecijsko pravo predmetnih nastavnika hoće li reagirati na njih i kako. Osobno znam barem jednu veleuvaženu profesoricu koju su studenti (pogotovo najbolji) konzistentno pokapali na anketama, a koja je na to samo odmahivala rukom da se neće valjda obazirati na to, jer da kaj deca znaju. Još je gore to da na mom matičnom studiju cijeli program nije temeljen na tome što budući molekularni biolozi trebaju znati, nego praktički predstavlja odraz važnosti i omjera snaga pojedinih nastavnika na biološkom odsjeku. Primjera je bezbroj. Npr. u moje doba jedan stari profesor je predavao tri obavezna kolegija. Nakon što je otišao u mirovinu, a kolegije preuzele njegove bivše asistentice, dva od ta tri kolegija su po kratkom postupku postali izborni. Predviđam da će se to dogoditi i s nekima od sadašnjih obveznih kolegija kada se njihovi nositelji povuku. U cijeloj priči nitko se ne pita što je važno naučiti studente (i kako) da budu kvalitetni i konkurentni u svojem budućem zanimanju. Kao opravdanje, sadašnji profesori navode nekolicinu svojih bivših studenata koju su uspjeli u svijetu kao dokaz da su oni dobro obavili svoj posao. To je vrlo šarlatanska logika bez ikakvog realnog temelja, ali očito djeluje na neupućene.
Ovdje gdje trenutno radim postoji cijeli odjel za sveučilišno obrazovanje. Trenutno pohađam tečaj "Basic Course in Education for University Teachers" koji je preduvjet za kasniji izbor u zvanje izvanrednog profesora, i kojeg organizira spomenuti odjel. Ovdje na kraju svakog kolegija studenti rade detaljnu evaluaciju kolegija i nastavnika. Ako te studenti jedne godine pokopaju kao nastavnika, dobiješ dodatne konzultacije od stručnjaka o tome što bi trebalo promijeniti i kako, i još jednu priliku da ispraviš stvar slijedeće godine. Ako ne uspiješ onda ti ukidaju kolegij (ako je izborni) ili ga daju drugima (ako je obavezan). Napominjem da ovo sve moraju proći nastavnici koji se manje od 20% svog radnog vremena bave nastavom (ne znam nikoga ovdje tko u nastavu ulaže više vremena). |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(20 kom., prije 13 hrs.) | | Zastoj u radu portala
(15 kom., prije 1 dan/a.) | | cross citations
(21 kom., prije 1 dan/a.) | | Civitas, znanstvenici i mediji protiv nasilja
(1 kom., prije 2 dan/a.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 10 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 10 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 10 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 11 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 11 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 11 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.22. 04:13h CET