| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Intervju s akademikom Mislavom Ježićem o znanstvenom izdavaštvu u Hrvatskoj
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Damir Kovačić
|
|
|
|
2010.01.28. 19:40
Glas Koncila je u svojoj rubrici (Pri)govor znanosti objavio intervju s akademikom Mislavom Ježićem, članom Povjerenstva za izdavačku djelatnost Ministarstva znanosti. Tema je problem financiranja znanstvenog izdavaštva u Hrvatskoj.
Ono potiče rad u znanstvenoj zajednici, otvara znanstvenicima perspektivu da će moći pokazati rezultate svojega rada, priopćiti ih drugima i dobiti uzvratnu obavijest za dalji rad. Ono, osim toga, omogućuje i ocjenjivanje znanstvenoga rada naših znanstvenika, kao i svagdje u svijetu, pa predstavlja i ključno mjerilo za izbor znanstvenika sa sveučilišta, instituta i drugih znanstvenih organizacija u znanstvena zvanja. Kada bi to izdavaštvo stalo, urušio bi se sustav izbora u znanstvena zvanja i cijela organizacija znanstvenoga rada u zemlji. Srušili bismo se u barbarstvo.
Intervju s akademikom Mislavom Ježićem u Glasu Koncila|
Quote:
Nacionalne struke pak uopće mogu postojati jedino ako postoji nacionalno znanstveno izdavaštvo, bilo na hrvatskome bilo na stranim jezicima. Bez njega su zatrte jer se vrlo malo može objaviti u inozemstvu od onoga što je za opstanak nacionalne kulture presudno potrebno.
(1) Nije svejedno je li znanstveno izdavastvo na hrvatskom ili na svjetskim jezicima, jer ako je na hrvatskom, onda je bitno suzen krug kompetentnih recenzenata; toliko suzen da se tocno zna tko su kompetentni recenzenti, sto onda podriva srz anonimnog recenziranja kao jamca kvalitete znanstvenih publikacija.
(2) Ne znam zasto MJ smatra da se vrlo malo od onoga sto je za opstanak nacionalne kulture presudno moze objaviti u inozemstvu. Meni se cini da ako je nesto doista presudno i relevantno, onda se moze objaviti u inozemstvu (ili bar u domacoj publikaciji ali na svjetskom jeziku), ako se ne moze objaviti u inozemstvu, onda je upitno je li to odista presudno i relevantno.
Quote:
Kada bi to izdavaštvo stalo, urušio bi se sustav izbora u znanstvena zvanja i cijela organizacija znanstvenoga rada u zemlji. Srušili bismo se u barbarstvo.
Nisam siguran je li to nuzno. Kada bi to izdavastvo stalo, mozda bi znanstvenici bili natjerani objavljivati u inozemstvu, a to bi sigurno povecalo kvalitetu njihove produkcije. (Disclaimer: ne zelim ovime reci da treba zatvoriti slavine znanstvenom izdavastvu u HR, vec samo to da mi se tvrdnja MJ-a cini upitnom. Rejoinder: ako bi domaci znanstvenici i bili natjerani objavljivati u inozemstvu, pitanje je koliko bi ih to uspijevalo, pa bi onda mozda ipak doslo do urusavanja sustava. Ako je tako, nek' se urusi, pa da pocnemo uvoziti!)
Quote:
Za knjige vrijede analogni kriteriji , osobito u nekim područjima, kao što je humanističko.
Hm, svasta se objavljuje u obliku monografija i zbirki. I kako se dobiva potpora za financiranje znanstvene knjige? Tako sto zamolis dva prijatelja (pajdasa, duznika isl.) da ti napisu recenziju, tu recenziju nitko od nadleznih ne procita i dobije se odredjeni postotak. Evo link na jedan primjer. To su kriteriji?
Quote:
Ne želim vjerovati da bi Hrvatska vlada mogla dopustiti da joj se uruši organizacija znanstvene zajednice, da joj umukne znanost, i da zaboravimo na istraživanje svojega kulturnoga identiteta baš pred ulazak u Europsku Uniju kada će nam sve to najviše trebati.
Umjesto istrazivanje vlastitog kulturnog identiteta, cini mi se puno vaznijim povecati kvalitetu znanstvene produkcije i uvjeriti Europsku uniju da imamo znanstveni sustav koji nije potpuno beznadezan. |
|
| U vezi s linkom koji sam stavio u post #1, da postedim clanove Connecta citanja cijelog prikaza. Radi se o knjizi kojoj je jedan od recenzenata bio autor glavnine autorskog dijela knjige, i to dijela knjige koji je pun flagrantnih propusta. Evo jos jednog takvog slucaja, takodjer iz humanistickih znanosti, ako nekoga zanima: link. |
|
Na #0 Smatram da se u receciji i krizi u MZOS-u prvo odarilo tako što se ide na kresanje znanstveno stručnog izdavaštva i financiranja EU projekata, na žalost.
Smatram da kvalitetno znanstveno stručno izdavaštvo treba postojati i financirati se u Hrvatskoj ali paralelno na hrvatskom i na engleskom jeziku. Dobar primjer su časopisi Energija (izdavač HEP.a) i Tehnički Vijesnik, izdavač Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu. Journal of Computing and Information Technology izdavač SRCE Jasno da je bolje i kvalitetnije objavljivati u stranim časopisaima razine IEEE i IEE u našem području.
Mislim da nam se ne piše dobro jer se sredstva znatno reduciraju, a o tome je već pisalo negdje u ranijim diskusijama o tome 
Na #1 "uvjeriti Europsku uniju da imamo znanstveni sustav koji nije potpuno beznadezan." nećemo biti lako jer evo primjerice ETF Osijek i HEP -OPS su dobili kvalitetan EU projekat iz programa EUREKA - ITEA2. Naslov IMPONET -Inteligent Monitoring of Power NETworks. Po prvi puta u tom ITEA 2 clusteru koji se bavi IT tehnologijama nazočna je Hrvatska. Značajani EU partneri iz Španjolske -nositelj Projekta, Francuska, Slovenija, Belgije, Turska i Egipat ... NO sredstava nema i HEP nije zainteresiran, jer "nema" novca za to???. E to je tragedija Hrvatske i njenog odnosa prema EU. Predstavnici naših Nacionalnih kordinatora nisu nitibili na eveluaciji u Briselu tog i drugih EU projekata, jer dobiveni su još iz drugih područja Eto to je naša stvarnost. Pa valjda Hrvatska izdvaja u te EU fondove a evo ne može sufinancirati ili financirati takav projekat, Toliko truda i rada nizašto. |
|
Dakle projekt IMPONET je u nasim rukama postao projekt IMPOTENT  |
|
Na žalost izgleda će biti tako  |
|
| Uzet ću si pravo kazati da nešto iskustva s izdavaštvom imam. I cijelo moje iskustvo u tome svjedoči da kolega u tekstu #1 ima potpuno pravo. Nema napretka u znanosti dok se budu formirale i održavale male autistične skupine umotane u celofane "nacionalnih interesa". |
|
Lista publikacija (do 2002.) akademika Mislava Ježića se nalazi ovdje: link
Nevjerojatno, gospodin je INDOLOG, i većinu svojih radova je napisao na hrvatskom. Je li indologija hrvatska nacionalna znanost?!? Nešto što prije svega zanima ljude u Hrvatskoj?!?
Jasno je zašto ljudi poput akademika Ježića grozničano brane domaće izdavaštvo. Jer kada iz njihove bibliografije maknete sve te beznačajne radove u domaćim zbornicima koje nitko ne čita, ostaje bibliografija koja nigdje u svijetu koji ima normalne kriterije ne bi bila dovoljna ni za docenta, a kamo li za akademika. Za Hrvatsku bi bilo jako dobro da takav tip znanosti umukne jednom za svagda. |
|
Na #6 Slažem se s Vama ali mislim da trebaju opstati pojedini kvalitetni časopisi kod nas, jasno isključivo dvojezično (hrvatski i engleski)
Na žalost zadnje moje spoznaje (za koje bih volio da nisu istinite) idu k tome da će se i drugi kvalitetni časopis iz područja elektrotehnike, elektroenergetike zbog štetnje izgleda ugasiti (Nestala je odavno dvojezična Elektrothenika a sada je moguće da se i Energija ugasi (koju izdaje HEP d.d.)
Što se tiče #7 slažem se s B.L. i smatram da su više (po meni) Indologiji doprinjeli prijevodi Vedskih spisa: Bhagavad Gite, Srimad Bhagavatama, Śrī Caitanya Caritāmṛte, Teachings of Lord Caitanya, Nectar of Devotion, Śrī Brahma-saṃhitā, Śrī Īśopaniṣade, i drugih koje su prevedene u organizaciji ISKCON-a nego neki radovi autora iz #0  |
|
Jedan kolega koji nije clan Connecta pratio je ovu raspravu i odlucio prokomentirati neke sadrzaje, pa prenosim njegove komentare. Inace, kolega je vlasnik izdavacke kuce koja objavljuje jedan znanstveni casopis i znanstvene knjige iz humanistike.
(#1)
Quote:
...ako se ne moze objaviti u inozemstvu, onda je upitno je li to odista presudno i relevantno.
Mislim da je ovo problematicno. Na zalost, ne moze se sa sigurnoscu tvrditi da je s tim u svezi MJ sasvim u krivu.
Quote:
Ako je tako, nek' se urusi, pa da pocnemo uvoziti!/QUOTE]
Uvoziti znanstvenike koji će, umjesto postojećih hrvatskih – odgajati hrvatske mlade znanstvenike: DAPACE, kad bi se mene pitalo, SVAKA ZNANSTVENA DISCIPLINA TREBALA BI ZAPOSLITI DO DVOJICE STRANIH ZNANSTVENIKA -- kojima bi bila duznost da vode doktorske studije i s doktorandima i drugim mladim znanstvenicima da zajednicki realiziraju projekte koje financira Hrvatska zaklada za znanost.
[QUOTE]Hm, svasta se objavljuje u obliku monografija i zbirki... zamolis dva prijatelja (pajdasa, duznika isl.)... To su kriteriji?
Mislim da nisi u pravu: sve vise od toga, tj. od rukopisa + dvije recenzije, koje trebaju biti, autorima i izdavacu bilo bi odvracajuce od apliciranja na natjecaj. Uostalom, odlucujuce je Povjerenstvo koje je u stanju gledati i autonomno ocijeniti predani rukopis -- a ne recenzije! Rekao sam da je upravo Povjerenstvo problematicno, zato sto ne djeluje transparentno. Nakon zakljucenoga natecaja trebali bi biti objavljeni svi projekti-dobitnici potpore, a takdodjer obavezno i svi projekti kojima je potpora odbijena. TADA BI, MISLIM, PRESUSILO I OTPALO KLANOVSKO MULJANJE kojima je upravo netransparentnost omogucila da love u mutnom.
Quote:
Umjesto istrazivanja vlastitog kulturnog identiteta, cini mi se puno vaznijim povecati kvalitetu znanstvene produkcije i uvjeriti Europsku uniju da imamo znanstveni sustav koji nije potpuno beznadezan.
TOČNO.
#6
Quote:
Nema napretka u znanosti dok se budu formirale i održavale male autistične skupine umotane u celofane "nacionalnih interesa".
TOČNO.
#7
Quote:
gospodin je INDOLOG ... Za Hrvatsku bi bilo jako dobro da takav tip znanosti umukne jednom za svagda.
Ovo nije netocno, ali je izreceno vrlo brutalno. Ovaj post (#7) pokazuje da se i neki hrvatski znanstvenici razgovaraju kao prizemni prostaci s hrvatskih portalskih i novinskih foruma.
#8
Quote:
...smatram da su ... Indologiji više doprinjeli prijevodi Vedskih spisa... koje su prevedene u organizaciji ISKCON-a nego neki radovi autora...
Nije netočno... |
|
Quote:
Mislim da nisi u pravu: sve vise od toga, tj. od rukopisa + dvije recenzije, koje trebaju biti, autorima i izdavacu bilo bi odvracajuce od apliciranja na natjecaj. Uostalom, odlucujuce je Povjerenstvo koje je u stanju gledati i autonomno ocijeniti predani rukopis -- a ne recenzije!
Ja ne trazim vise od toga, nego da se to provede drugacije, tj. kako spada. Naime, da te dvije recenzije rukopisa knjige ne budu napisane od strane osoba koje je autor rukopisa zamolio da ih napise, nego da ih napise netko tko je neovisan i kompetentan. Dakako, u maloj sredini kakva je nasa nema puno kompetentnih, pa bi bilo tesko odrzati i privid anonimnosti. No vec bi bio iskorak da Povjerenstvo, a ne sam autor, bira recenzente, po mogucnosti prema jasnim nacelma kompetentnosti.
Ali onda imamo sljedeci problem, karakteristican za sredine u kojima vladaju osobni sukobi, klanovske podjele i feudalni mentalitet: neovisni recenzent prepozna ciji je rukopis, pa ako je u losim odnosima s autorom ili njegovim klanom, isporuci negativnu recenziju. Kako to sprijeciti? Vjerojatno bi transparentnost, na kojoj insistira kolega u #9, dalo znacajan doprinos rjesenju tog problema. |
|
| Prostaci s hrvatskih portalskih i novinskih foruma su uglavnom, poput autora teksta u #9, anonimni. Autori tekstova na Connectu (uz rijetke iznimke) stoje imenom i prezimenom iza napisanog. |
|
Pri tome ne mislim da je osoba iz #9 prostak, nego da ovakvo anonimno dociranje nije korektno. Ne vidim ni u čemu je prostaštvo tvrdnje da je znanstvena produkcija koja je dostupna samo na hrvatskom jeziku, pogotovo u disciplini u kojoj u svijetu ima puno više kompetentnih nepristranih recenzenata i zainteresirane publike, svrha sama sebi, odnosno akademskom opstanku svojih autora. Što nema puno veze s interesom javnosti koja tu djelatnost financira.
|
|
Na navodno "prostaštvo":
Quote:
Za Hrvatsku bi bilo jako dobro da takav tip znanosti umukne jednom za svagda.
je izravna referenca na izjavu akademika Ježića u interviewu:
Quote:
Ne želim vjerovati da bi Hrvatska vlada mogla dopustiti da joj se uruši organizacija znanstvene zajednice, da joj umukne znanost, [...]
Ako akademik Ježić može izjaviti da ne želi da neki vid znanosti umukne, onda smatram da ja imam pravo izjaviti da, naprotiv, ja to želim. Ne vidim gdje je tu prostakluk.
A ako gospodin izdavač želi iznositi mišljenja i dalje anonimno, možda da se pridruži kršćanskoj inicijativi "pro scientia". |
|
Komentare kolege izdavaca prenio sam anonimno jer sam mislio da se u postovima ne spominju imena i prezimena. Zar ovaj portal nije anoniman za sve osim za clanove?
Inace, izdavac je svoje komentare poslao meni, a ja sam ga upitao mogu li to staviti na Connect. Dakle, to je islo na moju inicijativu. On se slozio s prijedlogom i pritom napisao recenicu uvoda kojom se identificirao imenom i prezimenom. To sam ja odlucio eliminirati zbog svog razumijevanja pravila rada ovog portala. Ispravite me ako krivo razumijem ta pravila, ali ne osudjujte izdavaca zbog anonimnosti. |
|
| Na #14: U redu - očito je ovdje situacija oko anonimnosti komplicirana. Samo recite kolegi neka malo pažljivije čita prije nego proglašava druge prostacima. |
|
na # 9 i # 14
Dosad smo prenosili reagiranja ljudi koji nisu clanovi Connecta tako da su oni svojim imenom i prezimenom gostovali na necijem postu ( i ja sam jednom prilikom 2005. godine prenijela reakciju moga prijatelja pa su me na Connectu kritizirali jer nisam navela njegovo ime).
Dakle, anonimni izdavac je na vasem postu trebao biti potpisan imenom i prezimenom.
|
|
Mislim da zakljucak ne slijedi. Ako je se prije krsilo nacelo anonimnosti za neclanove, ne znaci da ga treba krsiti i sada.
Ali oko ovoga dizemo previse prasine. Covjek je iznio svoje misljenje, ja sam ga prenio, a clanovi Connecta, ukoliko ne zele citati i komentirati misljenja koja su anonimna, neka to ne cine. A ako ih smeta sto je nesto postirano anonimno, neka za to krive mene, a ne autora prenesenih komentara. Meni se cinilo da ti komentari sadrze neke tvrdnje vrijedne paznje koje dolaze od covjeka koji je kao izdavac znanstvenih publikacija izravno ukljucen u problem o kojemu raspravlja MJ u uvodnom postu i o kojemu se povela diskusija. |
|
> Ako je tako, nek' se urusi, pa da pocnemo uvoziti!
Ne vidim zašto bi za uvoz i konkurenciju trebalo čekati drastične krize.
#16 Ne slažem se da treba navoditi imena komentatora općih fenomena koje citiramo (osim ukoliko se ne radi o per hominem napadima). POnekad postoji takva potreba. Recimo neki student mi se žali na taj i taj fenomen iz bolnjskog sustava. Ja nisam student pa dakle nemam pravo prenositi takva iskustva ? Ili da izlažem jadne studente i time impliciram i konkretne profesore koji su provoditelji loše zamišljenog sustava ? Ajde molim vas.
Na glavnu temu posta:
1) Slažem se s BL, da nema smisla ulagati u časopise kojima je osnovna svrha biti safe heaven za svjetski teško objavljivu literaturu. Čuo sam suprotno mišljenje čak i od uspješnih ljudi (s preko 70 CC radova recimo) u vrlo konkuretnim znanostima (recimo kemija) koji brane neke takve časopise jer kao tamo mogu letter objaviti brže pa dokažu strancima da su prvi, a da pošalju van neki im mogu ukrasti prvenstvo u toku recenzije. Meni je to nedovoljan razlog (a postoje i drugi oblici zaštite). Da se mene pita Fizka A i Fizika B ne bi dobili potporu (zbog nekvalitete i slične funkcije), no možda ne znam da ti časopšisi imaju neku treću funkciju. Matematički Glasnik je časopis kojem kvaliteta raste, no sama po sebi njegova kvaliteta još u ovom trenutku nije ni daleko dovoljna da konkurira u CC, no ipak mislim da bi taj časopis biti s većom podrškom zbog ekonomske funkcije: po recioprociotetu matematičko društvo dobiva od stranih u zamjenu za jeftino godište glasnika, godišta nekog drugog svjetskog časopisa, a takvima je godišnja cijena tipično 10-15 puta veća što dovodi do ušteda koja daleko nadmašuju financijsko ulaganje u taj časopis koji zadnjih godina dobiva jako malo potpore, prema kriterijima sadašnjeg povjerenstva za časopise kojemu su neki formalni kriteriji bitni od opće isplativosti i smislene funkcije.
2) Ne slažem se s BL da indologiju i slične treba ukinuti. Indologija je za Hrvatsku niche market; uzgoj koza se ne ukida mada je kravlje mlijeko značajnije za ekonomiju Hrvatske. Tako indologa ima nekoliko i s malo sredstava, za razliku od nekoliko redova veličina više znanstvenika, profesora, pisaca, priojekata, uređaja itd. u akademskoj i znanstvenoj medicini. Biti predstavnik većeg ne daje ti pravo da gaziš manjeg, no proporcionalna analiza se može i treba pažljivo provesti. Jedna od osnovnih funkcija akademske indologije i drugih humanističkih znanosti (van hrvatskog bloka koji je pitanje za sebe i gdje se pod kapom nacionalnog značaja prodaje i kojekakvo smeće) je da se akademski pomažu razni civilizacijski procesi u aspektu te domene. Ako nemate stručnjake kojima se možete obratiti kako ćete organizirati kulturne djelatnosti koje zadiru u tu domenu, od gostovanja recimo idnijskih glazbenika, pisanja chaptera u enciklopediji, suradnje s ambasadom, širenja turističke ponude, izdavaštvo u odmeni raznih interesa intelektualaca i durgih itd. Kod znanja, aspiracije onih visoko se lakše ostvaruju ako već postoje oni koji su doprli do znanja koja su više na ljestvici.
Pri tome tvrdim u njegovu obranu, da Prof. Ježić nije tko god (tu se čini se ne slažem s BL; oba smo outsideri za to područje no i oba imamo i neke pokazatelje/relevantne informacije) po erudiciji i publicistici, a do neke mjere i u samoj znanosti. Nije istina da se publikacije u humanističkim znanostima ne traže ako nisu u vodećim časopisima. Zapravo je tipično u tim znanostima (koje jesu malene po broju ljudi i sredstava, pa tako i proporcionalno spore, ali stabilne u svom razvoju) da ljudi kopaju po arhivima za specifičnim radovima koji se tiču upravo one teme koju netko obrađuje. Hrvatski jezik je daleko veći problem nego rang časopisa, mada nekad ima i svoju manju prednost (razvoj terminologije, komparativni prikazi, tematike koje odgovaraju tradicionalnoj snazi domaćih škola u tom području itd.).
Ipak trebalo bi komentirati neke specifičnosti štzo je to značajna publikacija u sličnoj disciplini. Uz vodeće časopise, koji su recimo u komparativnoj aryanskoj i indoevropskoj lingvistici, JIES (Journal of Indoeuropean Studies), Zeitschr. für vgl. Sprachforschungen, JAOS (Journal of Asian Oriental Society) etc. u tom području jako se cijene monografije za koje su obično recenzije (recimo one u JIES) izuzetno kritične (čak je i legendarna Maria Gambiutas dobila tuš o ženskom biasu u svom glavnom djelu) i često dobivaju vrlčo određeni status koji je nemjerljiv samim izdavačom ili nakladom. Treće za razliku od proceedingsa u fizici, keimiji i biologiji, gdje ulazi uglavnom ponavljanje objavljenih rezultata, smatra se velika čast biti učesnikom raznih Festschrifta u humanističkim znanostima, koji ako su posvećeni nekoj od vodećih ljudi teško da će urednici objaviti nešto neinovativno ili trećeklasno; a često i legendarni radovi tamo završe. Having said that, ipak je vrlo očita razlika između gorespomenute duge, ali manje opipljive, bibliografije na stranicama naše akademije (HAZU tradicionalno jako vrednuje humanističku erudiciju i društveno-popularni utjecaj i malograđansku popularnost (school examples su slučajevi tipa akademika Bilandžića, i pokojnih Tuđmana i Supeka), a prerijetko znanost i umjetnost same), i nekog ko među prvima pada na pamet na svjetskom nivou. Recimo, meni je prvi na pamet kad sam čitao gornji post pao čuveni Yaleovski indolog Stanley Insler: (bibliography, pdf). |
|
| Gdje je BL napisao da indologiju treba ukinuti? |
|
I nije napisao, kao ste odobro primijetili, no ne smatram da je nesporazum. Sigurno da će mnogi shvatiti kao da je doslovno to napisao.
Rekao sam da se slažem s BL da je dobro ukinuti praksu financiranja časopisa samo da bi znanstveni uradci koje nisu međunarodno konkurentni preživjeli, pa se time slažem da takvu znanstvenu podaktivnost treba ukinuti, i slažem se da to nije isto što i ukinuti recimo cijelu indologiju.
No, ekstenzija koja tvrdi da ljudi poput akad. Ježića nisu dovoljno značajni za Hrvatsku (jedan naglasak: nije hrvatska nacionalna znanost), da svekolika aktivnost koju oni provode nije vrijedna onog malog financiranja koje njihovi mizerno financirani projekti imaju, je ipak bliže pozivu da se ukine cijela disciplina. Dio te aktivnosti je vrlo koristan, dio je ekonomski isplativ (recimo neke od publikacija, ekspertiza, recenzija, usluga za druge medije, doduše ne znanstveni časopisi), dio je akademski vrijedan, dio je obrazovno vrijedan, recimo za susjedne struke. Recimo da nije dobre indologije ne bi bilo ni dobrih rezultata iz komparativne lingvistike (recimo iz tog kruga je izašao i Ranko Matasović, koji je vrlo mlad postigao svjetski renome u poredbeno-povijesnoj lingvistici). Slažem se s rezanjem nesvrhovitih časopisa, slažem se s pozivom na konkurenciju i međunarodne natječaje, no ne s donekle impliciranim rezanjem cijele aktivnosti vezane uz ljude koji između ostalih aktivnosti publiciraju i tamo, barem ne uz bolje takve primjere. |
|
> čuveni Yaleovski indolog Stanley Insler
Izvinjavam se za brojne tipografske i druge nepažnje kad pišem (ko i obično) u žurbi. Naravno, kaže se Yaleski. |
|
Na #18:
Quote:
Having said that, ipak je vrlo očita razlika između gorespomenute duge, ali manje opipljive, bibliografije na stranicama naše akademije (...), i nekog ko među prvima pada na pamet na svjetskom nivou.
Kolega, moj komentar #7 odnosio se upravo na to i samo na to. Zato i dalje ne vidim dobro s čime se to ne slažete. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Zašto znanstvenici s iskustvom iz prakse nisu zanimljivi našim fakultetima?
(37 kom., prije 8 hrs.) | | Citiranost i njena pouzdanost
(15 kom., prije 1 dan/a.) | | Bill Gates: Zaboravite sveučilišta, web je budućnost obrazovanja
(16 kom., prije 2 dan/a.) | | Održava li se na MEFST kolegij Homeopatija?
(8 kom., prije 2 dan/a.) | | Milenij obnovljivih energija
(2 kom., prije 2 dan/a.) | | Rebalans budžeta u Ministarstvu znanosti
(7 kom., prije 3 dan/a.) | | Koločep kao utočište za znanstvenike
(7 kom., prije 8 dan/a.) | | Primatolog Marc Hauser s Harvarda povlači rad u Cognitionu
(4 kom., prije 9 dan/a.) | | Grafen ključan za brzo očitavanje genetskog koda
(7 kom., prije 9 dan/a.) | | "Prijeti li nam zaista ledeno doba?" - Paar vs. Vinković
(71 kom., prije 15 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2010.09.03. 07:28h CEST