2009.07.02. 11:47
Znanosti će po mome mišljenju biti lošije, jer je teško dobiti na to mjesto političara koji će se moći suprostaviti ( nije ni Primorac mogao koliko je htio) duboko skrivenim interesima snažnih stranačih ličnosti koje ne surađuju u konstrukciji ili destrukciji po stranačkom, ideološkom ili nekom kriteriju izvrsnosti i razvoja, već izrazito osobnih interesa i godinama uspostavljenih mreža dominacije nad cjelinama visokoga obrazovanja i znanosti. Cinizam je što će par protagonista žestokih kampanja protiv Primorca izgubiti trajni oslonac samopromocije,..... Ne možeš biti političar a ne biti bar malo cinik ( nije to loše). Sanaderov postupak ipak nije samo ciničan. On je, vrijeme će pokazati, bio pred zidom prije svega svoje stranke i na određeni način, talac najvažnijih oslonaca u davnašnjem zauzimanju vrha HDZ-a, a kasnije i politike države, koju je vodio uz kompromise sa snažnim frakcijama
Žrtve koje je podnosio nisu bile male. Jedna od najvažnijih je bila vanjskopolitička iskaznica, na kojoj je on stavio potpis – Europa kao sudbina. Ta iskaznica je bila puna samoubilačkih poteza i gomilali su se računi grupacijama oko njega. Trebalo ih je jednom platiti, a najveća plaća je – evo vam funkcije i moj blagoslov.
Sanader je uspješan političar. Dakle, nikako ne dolaze u obzir tumačenja kako je pobjegao, kako je „kukavica“, „pizda“ i slične mizerije njegovih političkih oponenata, koji i opstaju javno isključivo na mrvicama interesa javnosti za najoriginalniju kritiku Sanadera u zadnjih šest godina. On je pred zidom, koga kao svaki razuman čovjek namjerava rušiti ne-guranjem. Bez bagera, prebacujući odgovornost na stožere koji su držali zid. Kao Samson, slijep, pod zidinama hrama, a vidi bolje nego zdravih očiju.
Stranka je ( država) pred novim (zadnjim) velikim redefiniranjem, daleko složenijim nego nakon Tudjmanove smrti, a to se ne može postići bez jasne personalizacije društvene odgovornosti. Tada su stvari bile jednostavne. Znali su se javno loši i dobri momci. Danas ne, a jednako su takvi. Kosorici je Sanader vratio počasti, otprilike kao predaja premotane zastave i počasni plotun na političkom grobu. I Hebrangu. Hebrang je nešto više od toga, presonifikacija jedne grupacije gurua koju uz njega sačinjavaju Bebić i Šeks, pa je besmisleno nagađati o orjentaciji stranke prema ličnostima Kalmete, Milinovića i sličnih, jer to su prije svega praktični ljudi, bez bitnijih ideoloških ograničenja i zadrtosti. Dinosaure Sanader bez žestoke moralne kompromitacije u članstvu nije mogao prevladati, bez urušavanja vlastitoga političkoga lika. Oni nisu bili spremni bez visokih počasti ići ( sjetite se Sabora). Dao im je vlast i nominacije.
Neće Kosorica dugo biti predsjednica Vlade, a neće biti izbora, jer, vlast je prevelik izazov za čitav niz ključnih lidera iz opozicije ( Čačić, Pusić, cijela kamarila SDP-ovaca) koji odavno nemaju karizmantičnoga autoriteta nad sobom i spremni su za tren oka okrenuti leđa današnjim formalnim liderima, pogotovo načelima. S jeseni Hrvatsku čeka velika koalicija, bez izbora, izvedena iz osobnih interesa i razvoja stvari sa HDZ-om. Kada se jedan mastodont transformira, a slijedi stvarna transformacija stranke, onda to ostavlja snažne posljedice na cijelo društvo i državu. Ovaj put jako pozitivne.
Kosor i ono što ona personificira nestati će sa političke scene ( nekompetentnost i služenje liderima), Hebrang je dovoljno lukav da odbije kandidaturu ( ili dovoljno lud da izgori k'o šibica), što me asocira na jedan prošlogodišnji razgovor sa prof. Kostovićem u kojemu je jedan drugi političar trebao „goriti“ u režiji upravo Hebranga. Ostati će HDZ sa bitno novim odnosima, praktičnim vodstvom, koje će se konačno kloniti ideologije i dovesti prije svega SDP na čistinu koju će nakon toga morati prijeći na isti način kao i HDZ sada. Dno krize nije samo ekonomsko, povratka nema i bez političkoga, i pada, i uspona.
Oporbu tek čeka taj proces, jer i Milanović je prijelazno riješenje, dok se ne poslože odnosi snaga. On je imao i propustio priliku nakon izbora za šefa SDP, kada se pred parlamentarne izbore „zalijepio“ na Sanadera. Nije se još odlijepio niti je sposoban biti autentičan lider.
Gdje je u tome znanost i obrazovanje?
Pa gdje i cijelo društvo. Potpuno je pogrešno taj segment pokušati gledati i malo drugačije. Nije bilo jedino za mandata ministra Primorca, jer, nakon prvih godina svoga mandata, kada se morao grčevito boriti za opstanak u vučijoj jami najperverzinijih interesa, a znanost je više od bilo čega u Hrvatskoj premrežena vrlo snažnim, nejasnim, netransparentnim i neobičnim interesnim mrežama jer je na relativno malu društvenu strukturu u igri jako veliki novac; Primorac je postao značajna nacionalna politička ličnost, prilično neovisan i o Sanaderu i mogao je, i nametao je, svoje ideje i riješenja. Toga više neće biti, jer, nakon njega znanost i obrazovanje će, djelom nastaviti inercijom njegovih projekata, djelom splasnuti u političku zavjetrinu koja je inače prije Primorca carevala nad tim resorom.Teško je očekivati lidera toga političkoga ranga na tome mjestu. A proporcionalno politčkome utjecaju i snazi ( popularnosti) svaki je resor dobitnik u internoj raspodjeli. Znanosti će po mome mišljenju biti lošije, jer je teško dobiti na to mjesto političara koji će se moći suprostaviti ( nije ni Primorac mogao koliko je htio) duboko skrivenim interesima snažnih stranačih ličnosti koje ne surađuju u konstrukciji ili destrukciji po stranačkom, ideološkom ili nekom kriteriju izvrsnosti i razvoja, već izrazito osobnih interesa i godinama uspostavljenih mreža dominacije nad cjelinama visokoga obrazovanja i znanosti. Cinizam je što će par protagonista žestokih kampanja protiv Primorca izgubiti trajni oslonac samopromocije, prije svih prof. Đikić, ali dolazak Kosor, makar i na kratko na čelo Vlade, eventualno nakon toga u velikoj koaliciji uvijek raspoloženoga Flege za „vladanje“, Đikiću može donijeti važnije stvari od stalne fotke u medijima. Imaće oboje priliku pokazati da su ozbiljno mislili. Vidjećemo.
Sanader je odaslao vjerojatno najsnažniju političku poruku od kada se bavi politikom. Nije on umoran ( iako i to jeste), nije problem riješiti „kamione“, ili bilo što slično. Jer, tko je uvjerljiva oporba? Nema je van HDZ-a, a to Sanader bez teških kompromisa nije mogao riješiti. Zato – krompir u šape i pušite ljudi! Iako Sanader pokušava djelom svojih izjava malo opteretiti i lidere EU, boli njih neka stvar i za Obamu, ne za Sanadera, dok su svakodnevno u avionu i na TV. Sanader je i time pokazao rafiniranost za javno otvaranje prostora za realne poilitičke procese u tišini, finu politiku, koja će daleko iza očiju javnosti razriješiti ono što nitko ne može sa strane. Sami protagonisti interesa i grupacije moraju odumrijeti.
Konačno, predsjednički izbori. Biti će prilično prijelmni, iznimano važan pokazatelj kamo ide ova zemlja. Ne loš. Dapače. |
Iz Jutarnjeg:
Do petka HDZ mora naći i novog ministra obrazovanja jer je sada sigurno da Dragan Primorac odlazi iz vlade. Primorac je već jučer popodne Sanaderu dao ostavku. Tko bi ga mogao zamijeniti još nije odlučeno. Do jučer baratalo se raznim imenima, a kao najsigurniji kandidati spominjali su se bivša dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica i Slobodan Uzelac, aktualni potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a.
Ajme. Učiteljica engleskog s poviješću kojekakvih skandala i redneck koji svoje dosadašnje funkcije obavlja po nacionalnom ključu, nikako po kompetenciji. Idemo ljudi, imamo do sutra za izlobirati nekog bar malo suvislijeg. |
|
Quote:
Idemo ljudi, imamo do sutra za izlobirati nekog bar malo suvislijeg.
e da... 'Drumovi će poželjet Turaka, a Turaka nigdje biti neće' |
|
Na #2: Vjerujte, drumovi još nisu ni približno toliko dešperatni da bi poželjeli upravo pobjeglog Turčina  |
|
Quote:
upravo pobjeglog Turčina
Pa Turci su bili i ostali sila. A znaju zabiti i u zadnjim sekunadama . |
|
|
na # 2
od lošeg uvijek može gore, izazov je biti bolji od odličnog ;-)
|
|
|
Quote:
od lošeg uvijek može gore, izazov je biti bolji od odličnog ;-)
Lijepo rečeno. Da kriza daje optimum duha, ne svjedoči samo Vaš prilog, već i link na moj posao. Ima i drugačijih ishoda, poput linka na "Simonicu".... |
|
U članku o Simonici piše i ovo...
- O Jadranka, Jadranka, drži se ti metle i kuhinje, nestani iz politike! - komentar je jednog člana trenutno najpopularnije grupe na Facebooku.
Baš me zanima da li je netko od "bisera" na Facebooku ikada rekao nekom visoko pozicioniranom političaru (dakle ne političarki) da se drži metle i kuhinje?
Primitivizam.... Možda bi ga bilo manje da se umjesto nekih drugih novih predmeta, ili barem uz njih, u škole uvelo obrazovanje o ljudskim pravima. |
|
Code:
e da... 'Drumovi će poželjet Turaka, a Turaka nigdje biti neće'
Što su to "drumovi"? |
|
| Da, da Simonicu za ministricu znanosti! Podržavam! |
|
| Da, da Simonicu za ministricu znanosti! Podržavam! |
|
| drumovi su ceste ili putovi... |
|
| Početak raspleta? Da... i rođenje je početak raspleta života, a završava smrću. Time želim reći da rasplet ne mora završiti pozitivno već danjim šokovima i "raspletima". Živi bili pa vidjeli. |
|
Quote:
Da... i rođenje je početak raspleta života, a završava smrću
Nije nnetočno, ali puno pesimizma. Politika ima svoje cikluse. Ne možete očekivati da generacija političara koja u vrlo različitim razdobljima ( Hrvatska je od osamostaljenja prošla snažno kondenzirano u nekim segmentima nekoliko stoljeća redovne političke evolucije i to ostavlja repove i snažne tragove) upravlja zemljom može odgovoriti na svaki izazov.
A teško je ljude koji imaju moć uvjeravati, jer počesto moć ignorira argumente. Zato sam rekao u uvodnom tekstu da nije razumno gurati "zidove". Njihovo rušenje košta, ali, što se mora - mora. Ostavka i ovaj šok je ta cijena.
Drugo, nema izlaska iz ekonomskoga ciklusa divljega kapitalizma bez izlaska iz političkoga ciklusa divlje demokracija. To je sada upravo počelo, to je taj početak.
Jednostavno generacija političara koja ima očito prejaku moć u HDZ-u mora dobiti priliku - nestati sa političke scene. Jer, ako analizirate, vidjećete da ni Šeks, ni Bebić, ni Hebrang, ni Kosor nikada nisu bili ključni igrači. A kondenzirali su ogromnu moć. Slično se događalo početkom devedesetih, kada su igrači iz drugih i trećih redova partije nahrlili u HDZ i preuzeli vlast na valovima, s jedne strane političke pohlepe tzv. novih, neiskusnih političara, a s druge strane, na radikalnoj nacionalističkoj retorici koja je upravo njih amnestirala od prošlosti. U biti, javna memorija je najkrhkija biljka na svijetu, ne može je se uzgojiti bez neviđene pozornosti, a to nije zavjetrina. Na sunce s njim i to je Sanader napravio. |
|
Code:
drumovi su ceste ili putovi...
Ispravno je reći: İstek yolunda olan Türkler, ancak Türkler olacak daha. |
|
Quote:
Da, da Simonicu za ministricu znanosti! Podržavam!
Ovo ozbiljno mislite!? Zašto ne Kregara, na primjer? |
|
#16
ovisi što ste učili u školi |
|
| #17 Da, mozda se opomognemo s posmrtnom pripomoci. |
|
Quote:
Da, mozda se opomognemo s posmrtnom pripomoci
Nisam na to mislio, iako mi je poznata ta epizoda. Mislio sam na nepriličnost komentara sveučilišnog nastavnika, čemu sam odgovorio protuprijedlogom njegovoga dekana i nedavnoga kandidata za gradonačelnika Zagreba.
Inače, primjetio sam sklonost vrlo podmuklim komentarima o političarima i vrlo osjetljiv oprez prema( bolje rečeno strah, je li?) od jasnijem izjašnjavanju o političarima i/ili onima koji bi to mogli postati. Ako je to tako ovdje, što očekivati od novinara, medija i javnosti? |
|
| Nepostenje u biografiji covjeka se tesko moze shvatiti kao "epizoda". |
|
| Interesantno je da upravo je u ocima javnosti upravo politicarima i ostalim budzovanima "dozvoljeno" i "normalno" ono sto bi normalnog ocvjeka obiljezilo zauvijek. |
|
#0 > eventualno nakon toga u velikoj koaliciji uvijek raspoloženoga Flege
Boze sacuvaj. |
|
Radovan Fuchs je postao ministar MZOŠ.
-bg- |
|
Na #24 Ako je to tako drago mi je čuti, jer priče o dr. Neviu Štetiću, Gdji. Šuici, dr. Uzelcu me baš nisu radovale. Uvjek sam mislio da kada ode neki ministar, rektor, dekan, logično mi je bilo da onaj koji je dugo bio blisak suradnik, naslijedi dotične. To je nekada dobro a nekada se traži novo lice, sklonije radikalnijim promjena.
Mislim da je u osobi dr. Fuchsa izabran kontinuitet, i dobro je (po meni) da je to osoba koja razumije znanost i visoko obrazovanje a ne vrtiće i osnovne škole, time ne umanjujem i njihovu važnost u sustavu.
Čestitke |
|
na # 25
Bas bi me zanimalo da mi pojasnite sto po vama u ovom slucaju znaci kontinuitet? Kad stvari idu dobro, nitko ne zeli prekidati kontinutet. Ali, sto ako situacija realno nije dobra? Primjerice, u slucaju da neka zemlja ima najveci odljev mozgova u Europi, je li dobro njegovati kontinuitet? Ili, primjerice ako je razina korupcije u toj zemlji takva da je usporedjuju s "africkom" pa to opasno nagriza i znanstveno-akademsku zajednicu, je li dobro njegovati kontinuet? Molim vas, pojasnite za kakav se kontinuitet zalazete. |
|
Quote:
Ili, primjerice ako je razina korupcije u toj zemlji takva da je usporedjuju s "africkom" pa to opasno nagriza i znanstveno-akademsku zajednicu, je li dobro njegovati kontinuet
Nema što korupcija "nagrizati" znanstveno -akademsku zajednicu. Nije korupcija strano tijelo niti je znastveno-akademska zajednica van društva. Tim pristupom se ne može niti definirati a još manje riješavati korupcija kao problem. I, kako se često ističe pitanje korupcije u stranačkim i inim političkim prepucavanjima ( djelimično otud i "razina" korupcije), a njeno riješavanje veže za pojedine ljude, nema veće i pogubnije pogreške. Korupcija niti je nastala isključivo kao novohrvatski proizvod ( cijela bivša Jugoslavija je sustavno počivala na vrijednosnim temeljima korupcije), niti ju je moguće riješiti jednim udarcem. Kontinuitet je na primjer razvoj institucije državne mature kao pristupnice sveučilištu. To su i nacionalni ispiti, to je.....Gore od slijepoće na korupciju je vidjeti korupcijom sve. Osnov svake korupcije kao društvene anomalije je zloupotreba položaja. Svakoga. Posebno javnog, a najpogubnija je u postupcima koji se multipliciraju na široku društvenu zajednicu. Novinarstvo je puno korupcije, u najmanju ruku ništa manje nego zanstveno-akademska zajednica. |
|
na # 27
Ako niste primjetili, moram vas upozoriti da nisam pitala sto vi mislite. Pitanje sam postavila kolegi # 25 jer me njegovo misljenje zanima. Nadam se da je na Connectu jos uvijek dozvoljeno obratiti se nekoj osobi kad vas zanima stav te osobe. |
|
Na #26 Kada kažem kontinuitet, mislim da će dr. Fuchs nastaviti politiku D. Primoraca, nastaviti Bolonjski proces, nastaviti državnu maturu, nastaviti povezivanje s EU programima i projektima ERASMUS, FP7, EUREKA, ITEA.......
Nadam se da će i rješiti problem školarina, na korist studenata, nadam se da će se promijeniti zakon o Znanosti i Visokom obrazovanju tako da Rektora biraju svi sveučilišni profesori od docenta do redovitog profesora, tajnim glasovanjem a ne kao do sada samo dekani fakulteta. Nadam se da će uvesti izvrsnost pri izboru u znanstvena i nastavna zvanja sukladno specifičnosti znanstvenih područja a ne da samo objava CC rada znači da si zanstvenik, a sve ostalo "puj pike ne važi"
Imat će on puno posla |
|
Quote:
Ako niste primjetili, moram vas upozoriti da nisam pitala sto vi mislite
Kolegice, ako pitate ovdje na portalu, onda je to pitanje svojina svih članova, pa nije korektno izreći komentar #28. Inače, privatno komunicirajte. Toliko o tome. Ja polemiziram sa stavom i to je standard ovdje. Ako niste primjetili! Ne smeta meni Vaš standard osobno ni malo, ali šteti okolini pa moram regirati.
Inače, upozorava pozornik, prometni znak, netko tko ima čime izvršiti upozorenje. Vi "upozoravate" s namjerom zabrane iznošenja mišljenja o javno izrečenom stavu, što je, makar minimalna netolerancija. Moraćete potražiti medij gdje to prolazi, ovdje ne. |
|
Na #26: Evo, kad volite javno izlaziti sa pitanjima-konstatacijama, čini mi se zanimljivima, potrudite se objasniti:
Quote:
Primjerice, u slucaju da neka zemlja ima najveci odljev mozgova u Europi, je li dobro njegovati kontinuitet
što sve utječe na "odljev mozgova" iz jedne zemlje. Usput, nisam primjetio da problematizirate to pitanje, ako ga već držite toliko bitnim u Jutarnjem listu. ( Ne mislim pri tome na uzimanje par izjava)
i
Quote:
Ili, primjerice ako je razina korupcije u toj zemlji takva da je usporedjuju s "africkom"
Tko je uspoređuje i na temelju čega međunarodne institucije rade poredak korumpiranih društava? To je također tema koju, ako isključimo kampanju IKB nazad pola godine o
izabranim fakultetima i pojedincima trpi rubrika znanosti. Time se daje daleko snažniji doprinos borbi protiv korupcije nego konstatacijama kako je eto ima više nego igdje. Imate alat, iskoristite ga. |
|
Quote:
Gore od slijepoće na korupciju je vidjeti korupcijom sve.
S ovime se nikako ne mogu sloziti. Zapravo, ta tvrdnja mi izgleda posebno opasno u okruzenju gdje svako malo svjedocimo o slucajevima i fine i grube korupcije, a oni koji na to upozore bivaju smijenjeni s duznosti, sudski gonjeni ili izlozeni drugim oblicima pritiska. |
|
Na #24:
Novine ništa ne pišu. Možda je ipak Simonica?
-bg- |
|
Na #33: Nezanimljiva vijest. "U nedostatku boljih ideja, dugogodišnji birokrat u MZOŠ-u i muž bivše ministrice promaknut u ministra."  |
|
na # 33 i # 34
Ime Radovana Fuchsa kao potecijalnog ministra znanosti vec se par dana vrti u medijima ( u Jl je pisalo jucer), a na HTv je sinoc objavljeno s prilicnom sigurnoscu. Ono sto stalno isticem na Connectu jest da interes medija nije isti kao i interes znanstvenika. U situaciji kad se Hrvatska nalazi u najtezoj situaciji nakon rata, nekako je pitanje tko ce biti ministar znanosti ipak u drugom planu.
na #34
Inace, ovo mi je prvi glas da je Radovan Fuchs muz bivse ministrice. Mislim da je ipak rijec samo o istom prezimenu. |
|
Na #32: To što se ne možete "nikako" složiti s ovim"[Gore od slijepoće na korupciju je vidjeti korupcijom sve."
/U] mogu cijeniti kao Vašu nultu stopu tolerancije i izraz beskompromisne osobnosti mladoga znanstvenika. Samo u tom segmentu to bih potpisao.
Međutim, da ste dekan filozofskog fakulteta, rektor zagrebačkog sveučilišta, ministar ili urednik u snažnom mediju, ovaj bih stav ocjenio na žalost pogubnim i opasnim.
Ta tvrdnja ( moja) nikako nije određena okruženjem u kojem [U]" mi izgleda posebno opasno u okruzenju gdje svako malo svjedocimo o slucajevima i fine i grube korupcije, a oni koji na to upozore bivaju smijenjeni s duznosti, sudski gonjeni ili izlozeni drugim oblicima pritiska. " jer ni jedan od tih slučajeva nema presudan pečat na definiciju razloga korupcije, time ni na njeno iskorjenjivanje. Opet, kao filozof ( dakle sa vrlo širokom izobrazbom i realnim sposobnostima kompleksnoga razumijevanja društvenih fenomena, što nije po definiciji već vidim u raspravama, kad hoćete ) mislim da neobično osobno pristupate tome fenomenu.
Ne može se nakon pedeset godina ozakonjene korupcije, zatim nakon davadest godina nezakonite ali tijekom revolucije iz koje hrvatsko društvo tek izlazi, koliko god bili pojedinačni slučajevi, sve proglašavati devijantnim pravilom. To je opasno, ne ono što sam ja rekao.
Zaglušujuća vika preko medija o samim devijacijama je izrazito destimulativna, a stalno ponavljanje i stalno isticanje isključivo loših vrijednosti, makar i u negativnom smislu iste nameće kao dominantan društveni standard. Iz njega, zbog izrazite težine "plivanja protiv struje" i nužnoga respektiranja realne moći institucionalizirane devijacije i njenih protagonista u borbi protiv njih; proizilazi i svojevrsna prilagodba devijaciji. Zašto?
Jednostavno. Svi oni koji donose odluke ( rekao bih "plivači protiv struje") su, uz to što su i sami institucije, ljudi sa svim životnim izazovima. Mudro je to respektirati. Inače, ako izaberete loš timing, koliko ste god u pravu i Vaši ideali bili ispravni, nikome nećete pomoći ako izgubite utakmicu sa "lošim momcima". I lošim Sustavom. Konačno, kakve ovo ima veze sa naslovnom temom?
Po mome mišljenju, Sanader se centrima moći (neke sam apostrofirao u uvodnom tekstu) suprostavio na jedini preostali način, protov kojega se oponentima nemoguće boriti. To je ciklično čišćenje političkoga sustava, ciklus prilično usporediv sa ekonosmkim ciklusima. Zbog svega toga, nikako niste u pravu. |
|
Sindikat zaposlenika u hrvatskome školstvu "Preporod" priopćio je danas da se angažman bivšeg ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca ne može ocijeniti uspješnim jer u osnovnome i srednjem školstvu nije ispunio dana obećanja.
"Najvažniji nerealizirani Primorčev projekt je Hrvatski nacionalni i obrazovni standard (HNOS), koji je bučno najavljen 2005. godine, a danas više i ne postoji", izjavio je predsjednik "Preporoda" Željko Stipić na današnjoj konferenciji za novinare u Splitu.
Cijeli članak možete pročitati na stranicama Slobodne Dalmacije |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
Edukacija
Connect::Portal::Gosti
2010.03.15. 04:59h CET