| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Kako je nastao život i ima li ga na drugim planetima?
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Ivan Đikić
|
|
|
|
2009.06.28. 14:41
Kvalitetan clanak Tanje Rudez u JL Najvece zagonetke znanosti. Vrijedno za procitati - vise od 50% intervjuiranih znanstvenika su clanovi connecta.
Koji su najveći misteriji moderne znanosti? U posljednjih 200 godina, otkad je počeo ubrzani razvoj moderne znanosti, čovječanstvo je došlo do niza uzbudljivih i fascinantnih spoznaja. Kontaktirali smo 10 mladih hrvatskih znanstvenih nada kako bi za Jutarnji list pojasnili što je po njima najveća zagonetka moderne znanosti. |
Užitak je čitati radove gospođe Rudež. Nadam se da će uskoro pasti i novi post na njenom blogu ( http://www.reci.hr/blogs/tabula_rasa/default.aspx ).
|
|
na # 1
Hvala vam na lijepim rijecima. Planirala sam danas napisati blog, ali sam imala dosta posla u redakciji pa cu napisati sutra i onda nastaviti u redovitom ritmu, svaki tjedan. Sto se tice blogova, svim zaljubljenicima u znanost pripremamo malo iznenadjenje... |
|
Tipično nedjeljno, lakoprobavljivo štivo. Dobra ideja. Obrada teksta već klasična, odgovara profilu Jutarnjeg lista, posebno nedjeljnog izdanja ( već neko vrijeme tip legendarnoga Politikinog zabavnika), po mome mišljenju odlična.
Moja osnovna primjedba kao stalnoga čitatelja Jutarnjeg je što se i ovaj put na panel temama vrte isti ljudi. To može poslati različite poruke čitateljima, a u pravilu nije kompliment novinaru ni novini. Bez obzira na ugled ljudi, njihova dostignuća, ako se stalno ponavljaju, to nije dobro. Ja mislim da je stalno ponavljanje desetak-petnaest znanstevnika, od kojih pet-šest izrazito često i u svakoj prilici, ili upitan kriterij, ili lijenost novinara, ili potcjenjivanje "ostatka" znanstvene zajednice. |
|
Na#3. Mozete li biti toliko ljubazni i postediti nas vasih kritika usmjerenih uvijek na istu novinarku (upitan kriterij, ili lijenost novinara, ili potcjenjivanje "ostatka" znanstvene zajednice). TR je vodeca znanstvena novinarka u HR koja se istinski trudi raditi svoj posao na temelju visokih profesionalnih standarda - taj status se nece promjeniti bez obzira na vase komentare (lijenost, upitne kriterije itd).
Glede clanka: izbor sugovornika je odlican. Mozda niste upoznati ali tih 10 mladih znanstvenika uistinu predstavljaju vodece strucnjake u svojim podrucjima. Sto vi mislite tko je drugi trebao biti intervjuiran?
Nemojte nam kvariti bas sva zadovoljstva diskusije na portalu. U clanku se govori o velikim izazovima znanosti i toliko je pametnih izjava izneseno o kojima se moze s gustom raspravljati. To bi trebao biti veci dio nasih stremljenja na portalu. Medutim takve rasprave se tesko mogu pokrenuti jer pojedinci precesto rasprave preusmjeravaju na osobne napade. Malo clanova portala uopce zeli ili moze nesto reci u takvom okruzenju.
|
|
na # 3
Ja mislim da je u pitanju lijenost, strasno neznanje i na planetu Zemlji jos nevidjena nekompetenecija neke novinarke. Kako takva osoba uopce moze raditi u Jutarnjem listu ili bilo gdje na Zemlji? Zbilja je grozna ta Tanja Rudez. Kako to da unatoc svim naporima koji su poduzeti te zena jos radi u Jutarnjem listu? |
|
Iskrene čestitke autorici na odličnu članku! Užitak ga je čitati, izbor odličan: mladi, priznati i cijenjeni u svom području, elokvnentni znanstvenici.
Moja dobronamjerna kritika: da je samo malo više ovakvih članaka i predstavljenih ljudi... (naravno, priznajem da je s jedne strane moja (recimo "popularizatorska") želja, a s druge novinarska struka koja ima svoja pravila i ograničenja, o kojima jako malo znam  ) |
|
na # 6
Hvala vam. Prostor za popularizaciju znanosti u medijima je sve siri i to je jedno od podrucja u novinarstvu koje nece bitno pogoditi kriza ili cak "smrt" tiskanih medija. U dnevnim tiskanim izdanjima cesto postoje limiti u populizaciji znanosti zbog dinamike dnevnih dogajaja, ali je zato on-line prostor prakticki neogranicen. Eto, ja moram priznati da sad uzivam uceci raditi nove oblike poput videa i ono sto mi je posebno drago istaknuti jest da ucim od kolega koji su 15 do 20 godina mladji od mene. Iako se nadam da tiskani mediji nikad nece umrijeti (meni osobno tiskovine su zakon), ipak se puno toga seli na internet koji ima puno sire mogucnosti u popularizaciji znanosti. |
|
Na #4:
Quote:
Mozete li biti toliko ljubazni i postediti nas vasih kritika usmjerenih uvijek na istu novinarku (upitan kriterij, ili lijenost novinara, ili potcjenjivanje "ostatka" znanstvene zajednice
Da se nešto razumimo kolega! Kritike nemaju veze s ljubaznošću, jer moj komentar na tekst uopće nije samo negativna kritika. Dapače. Vi biste trebali, ako Vam smeta potencijalna negativna kritika takvih tekstova, u uvodnom postu napisati i/ili zamoliti da se u raspravu ne uključuju članovi portala koji bi mogli izreći nešto što nije isključivo pohvala. Ja bih tako ljubaznu molbu uvažio. I, ne navodite više tu floskulu o "stalno jednoj novinarki", jer vrapci znaju tko je to, a ja ne iznosim ništa osobno, niti komentiram njenu frizuru niti privatni život, već javno djelovanje. Da ne znam što reknem o "stalno istim novinarima i ljudima" prvi biste mi čestitali! Vi nemojte forsirati rasprave na uratke te jedne novinarke, pa nećete imati problema koji Vas muče, iako ne bi trebali.
Kada već stavljate tekst Tanje Rudež na portal, onda ste valjda sukladno Vašim rafiniranim stavovima o toleranciji, slobodnome mišljenju i dobronamjernosti kritike, spremni čuti i drugačiji stav od onoga što biste Vi željeli. Ja sam mislio da Vam to nije korektno sugerirati ovdje javno, ali vidim da jeste i da se mora.
Quote:
Glede clanka: izbor sugovornika je odlican
A tko je osporio jednoga jedinoga sugovornika osobno, kao intelektualca, znanstvenika ili bilo kako? Ja neke od njih jako cijenim i to ne krijem. Ali, ako ste pažljivo čitali bit moje primjedbe i prijedloga je da, čak i da je petnaest Nobelovaca stalni izbor jednoga autora u jednome mediju, to je loše. Ležernim tonom sam naveo moguće pretpostavke zašto je to tako. A ima ozbiljnijih mogućih tumačenja, koje nisam naveo. Utemeljenih! Dakle, ne petljajte imena ljudi, nemaju veze sa mojom primjedbom!
Quote:
Nemojte nam kvariti bas sva zadovoljstva diskusije na portalu
Čija zadovoljstva? Zar Vas zadovoljava pohvala i zar je Vama diskusija redanje komplimenata. I to samo i isključivo, neovisno o utemeljenosti, Vašim bliskim prijateljima i istomišljenicima. Dajte se uozbiljite konačno.
Quote:
TR je vodeca znanstvena novinarka u HR koja se istinski trudi raditi svoj posao na temelju visokih profesionalnih standarda - taj status se nece promjeniti bez obzira na vase komentare (lijenost, upitne kriterije itd).
Ok. Vaše mišljenje. Kada već tako smiono navodite javne komplimente TR, biste li, evo da se i ja pridružim i to konačno shvatim, rekli par činjenica koje bi mogle potkrijepiti to "viskoih profesionalnih standarda"? Vodeći ne trebate argumentirati, jer ovisi od usporedbe, što nije bitno. I Hrvatska je vodeća zemlja u tisuće stvari ako je usporedimo sa BiH, ali nije ni blizu Austrije u istim tim stvarima. |
|
Na 8. Odustajem od dalje rasprave s vama.
Uvazite bar moju zamolbu da se u ovom postu raspravllja o znanstvenim temama, novim izazovima, znanstvenim limitima, ludim idejama, bilo o cemu znanstvenom, samo ne o filozofskim nadmurdivanjima ili prodikama.
|
|
Na #9: Vaš izbor. Ne vidim što je "znanstveno" u Vašim ocjenama kvaliteta novinarstva autorice TR. Ili da ne-znanstvenici ne raspravljaju? Ja mislim da je bit Vašega odustajanja ovo:
Quote:
Kada već tako smiono navodite javne komplimente TR, biste li, evo da se i ja pridružim i to konačno shvatim, rekli par činjenica koje bi mogle potkrijepiti to "viskoih profesionalnih standarda"?
jer je to skilzak teren i zahtjeva argumente. |
|
Postavljajuci ovaj post zelja mi je bila da mladi znanstvenici i studenti pocnu raspravljaju o znanosti i znanstvenim izazovima.
Kada ce vama biti dovoljno da dopustite drugim clanovima da raspravljaju bez vasih nevezanih komentara? Mozda ce vas ovo zadovoljiti:
Kolega 10 je uvijek u pravu:
TR je losa novinarka, dobiti ce uskoro otkaz u JL jer steti maticnoj kuci.
ID je socijalno neinteligentan i ne zna se brinuti o sebi,
BL ne zna pisati a ipak se pojavljuje u medijima,
VS je skrsio cijeli HR znanstveni i obrazovni sustav,
DP je napokon uspio sve obnoviti i nacionalni je heroj 23 stoljeca,
IC je vodeci tehnoloski mag koji ostvaruje profit od 10 milijardi kuna.
Mogu li sada znanstvenici nesto reci o znanosti. Hvala unaprijed.
|
|
Na #11: Iskreno, blesav komentar, još blesaviji manevar! Da nagađam po inicijalima, ovako!
BL vjerojatno ne zna SVE, ali za razliku od Vas - zna pisati. Vraški dobro. Veoma ga cijenim. Ne samo ja.
VS je možda i skršio nešto, ali ne znam što. Također zna pisati, vrlo je jasan i veoma ga cijenim. Ne samo ja.
DP je dosta toga obnovio, dosta toga vjerojatno i sigurno pogriješio, nije nacionalni heroj, pogotovo ne 23 stoljeća. možda postane, ne znam, kao ni Vi. Veoma je inteligentan, normalan čovjek i veoma ga cijenim. Ne samo ja.
IC je ostvario dosta toga. Je li ili nije mag ne mogu suditi, koliko je ostvario milijardi kuna, također ne znam. Svojim radom po mišljenju ozbiljnih ljudi postigao je zavidnu znanstvenu karijeru. Ja ga veoma cijenim kao intelektualca.
A, IĐ i TR? Ne bih bez razložnoga povoda, jer ne želim po Vašemu obrascu ovo pretvarati u svađaonu ako Vam se protivurječi.
Zato sam i tražio objašnjenje navoda o "visokim profesionalnim kriterijima" da trabunjamo na pamet! |
|
da trabunjamo na pamet!
treba glasiti
da ne trabunjamo na pamet! |
|
Quote:
Uvazite bar moju zamolbu da se u ovom postu raspravllja o znanstvenim temama, novim izazovima, znanstvenim limitima, ludim idejama, bilo o cemu znanstvenom, samo ne o filozofskim nadmurdivanjima ili prodikama.
Moram priznati da mi se ne svidja ovakva pejorativna upotreba pridjeva "filozofski" gdje se taj pridjev asocira s nadmudrivanjima a disocira od znanosti. Postoje mnogi koji su filozofiju stavili na los glas, sto dopusta negativnu oznaku doticnih ali ne i same filozofije. |
|
Gospodine M.LJ., nikada ništa od Vas nisam tražio, ali sada Vas molim da ne okrećete ovako lijepu temu u nekakve rasprave o tome tko je trebao biti u članku, a tko nije. Uistinu je, u cijeloj priči, nevažno da li se neki ljudi stalno pojavljuju ili ne – važno je da se znanost popularizira. To je uistinu težak zadatak, koji gospođa Rudež tako dobro obavlja i uistinu je velik i zavidan dar imati takvu sposobnost popularizacije znanosti.
Tako, u ime svih nas nepoznatih i malih popularizatora znanosti, koji doprinosimo koliko možemo i stvarno se trudimo da znanost zablista u našim malim krajevima i da mladim ljudima prenesemo žar i ljubav koja nas vodi kroz studij znanstvenih usmjerenja, molim Vas da prepustite ovaj članak ljepoti znanosti i dozvolite da uživamo u istom bez nepotrebnih kritika.
Ja moram reći, što je možda i naivno od mene da govorim, da me užasno i duboko žalosti, tj. da me pogađaju ove kritike za koje smatram da su nebitne u odnosu na važnost ovoga članka. Uvijek pokušavam biti racionalan i ne uključivati emocije (osim kada držim popularna predavanja ) u rasprave, ali sada se samo nadam da netko od mojih kolega, koji su izvanredni popularizatori znanosti i svi (do ti jednog) bolji od mene, neće vidjeti ovakve kritike na ovako predivan članak i time biti pošteđeni razočaranja koje takve kritike donose.
Osobno sam ništica u usporedbi sa svojim kolegama, koji su briljantni studenti, ali mi je drago kada bar jednog mladog čovjeka uputim ka znanstvenim putovima jer time povećavam šansu da će Hrvatska izroditi, jednog dana, izvrsnog znanstvenika koji će unaprijediti, svojim otkrićima, ne samo našu znanstvenu zajednicu, nego i čitav Svijet. I zato je ovakav članak, ma koliko god da nekima ne odgovara, pravi dijamant u moru gluposti koje nam mass mediji serviraju i zbog toga još jednom zahvaljujem gospođi Rudež na ovako predivnom članku i nadam se da će ih, kao što je kolega Cvitković (koji je, moram naglasiti, izvrstan student!) napomenuo, biti još i više!
|
|
#14
Ma ne znam na što je I.Đ. mislio, ali i ja imam običaj tako reći, ali osobno ne mislim na filozofiju kao znanost, nego Vam se to tako kaže, ono, u narodu Ma vjerojatno ste i sami imali iskustva da Vam netko kaže "ajd' ne filozofiraj", ali to je sve stvar govora.
Inače i ja sam, na kraju 4. srednje, se mislio upisati filozofiju i zamalo i jesam i jako je cijenim, te sam primijetio da je dosta mojih profesora fizičara cijene. Matematičari malo manje  |
|
| Na #15: Kolega, klonite se patetike. Vi ste u prvom postu ocjenili članak. To nije znanost, niti popularizacija znanosti. Nemate me razloga ništa moliti, ali nemojte praviti ni paradu, jer to loše i neuvjerljivo radite. Da biste bili uvjerljiviji, pogledali biste raspravu i imali petlje upozoriti onoga tko je "poludio" na argumentiranu kritiku. Tko Vam smeta raspravljati o znanosti?! |
|
#17
Ja razumijem da je to Vama patetika, jer Vi, bojim se, ne razumijete znanost. No, to je očekivano.
Inače, moj kolega sa studija je također razočaran s Vašim pisanjem, u tolikoj mjeri da ga možemo očekivati uskoro na Connectu - no vidite da sve ima svoju funkciju, čak i Vaši postovi |
|
| Znam da se u hrvatskom glagol "filozofirati" rabi gotovo iskljucivo pogrdno, i smatram da su tome dobrim dijelom doprinjeli i losi filozofi, pa ipak mislim da to nije korektno prema onima koji se tom akademskom disciplinom bave ozbiljno i predano. |
|
| Jedna novinarka, pri čemu je ocjena je li ona najbolja ili najlošija znanstvena djelatnica, ali ipak samo u tiskanim medijima (uključivo internet), sporedna, izabrala je temu i upitala niz mladih ljudi da joj odgovore na postavljeno pitanje. Ispao je za mene zanimljiv tekst koji je pripremljen vrlo moderno, uključivo video izjavu. Zaista ništa sporno. Dapače pohvalio bih ovom zgodom novinarku. Uvijek mi se više sviđa kada nešto ostvaruje izvorno s našim znanstvenicima, nego kada se prepričavaju tuđi tekstovi. Ostaje problem ponavljanja nekih imena, ali on nije karakterističan samo za ovu novinarku. Ljudi surađuju češće s provjerenim sugovornicima. Sigurniji su u kvalitetu i održavanje rokova. Svaki novinar ima svoj krug suradnika, ništa loše. Loše je što ima sve manje raspoloživog prostora za znanost u tiskovinama. A osobita je slabost što se svi u pravilu „pale“ na „znanosti o životu“ i preostale prirodne znanosti. Premalo je povezivanja društveno-humanističkih, prirodnih i tehničkih znanosti u cjelinu. No to nije problem samo ove novinarke. Da zaključim, potpuno se slažem s autoričinom izjavom da su tiskovine „zakon“, ali se proširuje informacijski prostor internetskim izdanjima itd. Znam da autorici ovih nekoliko redaka ne znači ništa, ali treba pohvaliti svaki konstruktivni napor. A ovaj tekst to jeste. |
|
Na #20:
Quote:
Ljudi surađuju češće s provjerenim sugovornicima. Sigurniji su u kvalitetu i održavanje rokova. Svaki novinar ima svoj krug suradnika, ništa loše
Profesore, nije to tako benigno pitanje niti sporedna primjedba. To što većina novinara u Hrvatskoj tako radi, nije argument u korist tzv. znanstvenoga novinarstva. To je isto kao da sada tvrdite da je netko u Hrvatskoj u okviru njenih standarda, često nepotvrđenih po međunarodnim standardima, vrhunski znanstvenik. To se može reći, najgore je što smo i naviknuti na to, ali, na žalost u informacijskom svijetu svopće dostupnosti vidimo da to nije ispravno. I da je štetno.
Navešću neke stvari zbog kojih mislim da to nije profesionalno ni dobro.
- dnevna novina ima svoj ritam i zahtjeva jako veliki broj potencijalnih izvora informacije, pogotovo u sferama koje su eliminacijski uvjetovane u međunarodnom okružju, kao znanost i znanje u cjelini. Ti izvori u ponajvažnijoj dnevnoj novini ne bi smjeli biti samo domaći.
- upravo zbog dinamike i svojevrsnoga pritiska na javnost stalnim velikim količinama informacija, izvori, sugovornici i teme, moraju biti što raznolikije. Što raznovrsnije. Svako ponavljanje, koliko god bilo s razumnim povodom, treba minimalizirati, jer uz sve, novina mora imati svježinu. Biti novost.
- ni jedan ozbiljan novinar ne bi smio dopustiti čak niti špekulacije o svojoj objektivnosti, naklonosti nekima i animozitetu prema drugima, a to se odnosi i na izbor tema i izbor sugovornika. Ako to čitatelj može uočiti, onda to diskreditira njega, novinu, diskreditira i teme ( kako god bile obrađene) ali i sugovornike, koji ni krivi ni dužni služe kao ukras prepoznatoj neprofesionalnosti. Ili alibi. Ponavljanje to omogućava, htjeli to ili ne.
- ponavljanje tema, sugovornika ( u ovome slučaju) relano sužava kontaktnu bazu novinara, a to je jako vidljivo na dnevnoj dinamici novina. Sjetite se pokušaja novinarke Rudež uvođenja periodičnih kolumni u rubriku znanosti u JL. Tada je najvidljivije bilo kako se ne može daleko sa takvim pristupom. Išle su kolumne Radmana, Đikića, Flege, Melčića i Lenharda ( možda, možda još jedna). Jedino je Lenhard bio otkriće i osvježenje. nije slučajno dobio kritike kakve je dobio. Jesu li kolumne prestale, jer iz nekih razloga nema novih imena u znanstvenoj zajednici?
- visoki profesionalni standardi u novinarstvu zahtjevaju i neku vrst potvrde nezavisnoga ( nikako uvijek istoga) autoriteta prilikom objave nečijega znanstvenoga uspjeha/otkrića. Sjetite se toga. Nikada, doslovce nikada se nije dogodilo na stranicama Jutarnjeg da Rudež pozove nekoga međunarodnoga stručnjaka koji bi rekao par rečenica o otkriću našega znanstvenika. Time, uz to što je dobro da i sam znanstvenik prestavlja svoje otkriće, propušta dati tome uspjehu realnu i autentičnu težinu. I dovodi samoga znanstvenika u poziciju da se mora braniti od "samopromocije". A nije to problem. Svaki znanstvenik joj sam može sugerirati ime autoriteta i preporučiti mu da se uključi, ako to ona hoće. Zašto ne bi?
- Stalnim ponavljanjem istih imena ili pretežitih imena, nužno se ili sužavaju teme, ili dovodi vrlo ugledne znanstvenike u jednoj oblasti u poziciju rizičnoga komentiranja stvari koje možda i jako dobro poznaju, ali nisu po zvanju pozvani za to. Time se otvara realni animozitet pozvanih znanstvenika prema rubrici, novini, javnosti.
- vrhunski profesionalizam u novinarstvu podrazumjeva i to izričito isključivi otklon od nekorektne selektivnosti. Navešću jedan primjer, ima ih koliko god hoćete. Jedan znanstvenik MedILS-a objavljuje rad u vrhunskom međunarodnom časopisu, PR služba instituta obavještava kao i u slučaju Ivana Đikića sve medije, tako i Jutarnji, ali ni - slova. Čovjek se ne zove ni Radman ni Đikić! Navešću sličnih primjera koliko hoćete iz Hrvatske o ignoriranju vrhunskih međunarodnih uspjeha.
- ne smije se iz tema, rubrike i medija u kojem radi, vrhunskoga novinarskoga profesionalca vidjeti njegov rigidan odnos prema vjerskim, ideološkim i stranačkim idejama i/ili ljudima. U Rudež se to vrlo očito vidi i to, što je još poraznije, ne na autorskim tekstovima.
- nikako se ne bi smjelo vidjeti tko su stalno dobri a tko stalno loši momci na javnoj, političkoj i znanstvenoj sceni kod autora koji drži do mrvice profesionalizma. Korektan novinar piše o događajima, povodima, vrlo konkretnim bez preduvjerenja i kvalifikacija neovisnih o tome.
Konačno, to su samo neki od razloga zbog kojih sam primjetio to što sam primjetio. ako i tko misli da to nisu bitne stvari za promociju vrhunskih vrijednosti u znanosti, nije moj problem. Ja sam siguran da ništa loše ne može biti izvrstan obrazac za ništa dobro!
- |
|
Kolega 10/21 je nenadmasan. Sa zeljom da prestane sa svojim dugim postovima o primjerima profesionalizma u novinarstvu ponavljam:
"TR je losa novinarka, koja ce uskoro dobiti otkaz u JL jer steti maticnoj kuci ovakvim clancima."
Moze li kolega 21 dopustiti bar malu raspravu o znanstvenim izazovima u ovom postu?
(Otvorite novi post pa cete vidjeti koliko ce vam se ljudi javiti na temu profesionalizma u novinarstvu)
|
|
#19
Zanimljivo, nikada nisam razmišljao da bi to moglo zasmetati. Hvala što ste uputili na to, međutim, bojim se da će se to teško iskorijeniti iz našeg govora.
Možda kada Hrvatska postane zemlja znanja
Zdravo. |
|
Na #22: Pa zašto ne izdvojite jednu ili više teza mladih anketiranih znanstvenika i konačno otvorite raspravu o tome!? Jel Vam ja smetam? Izuzev ako Vam to nije izlika za bjeg iz rasparve o "visokim standardima profesionalizma" kojim neumorno častite svoje najbliže prijatelje, prilično nasilno namećući to kao činjenicu o kojoj se ne smije ništa drugačije misliti.
Briga me hoće li ili neće TR dobiti otkaz i nanosi li štetu matičnoj kući. Ona nanosi svim onim što sam naveo u #21 ozbiljnu štetu popularizaciji znanosti u zemlji. To što Vi niste u stanju prihvatiti da popularizacija Vas osobno nije popularizacija znanosti, ne namjeravam ja mjenjati, ali hoću ukazati. Javna percepcija znanosti počiva u ogromnom procentu od udjela medija u njenoj promociji. Pa sad, računajte je li "visoki profesionalizam" u znastvenom novinarstvu taj koji kreira tu sliku ili nije? Umjesto da i sami reagirate kada se Vašemu kolegi vrhunskom znanstveniku ignorira promocija i njemu i cijeloj zemlji vrhunskoga otkrića, zavijate tu na mjesec roneći suze za znanošću. Kako to možete prešutjeti? Zar to nije direktna šteta popularizaciji znanosti?
A kada već toliko želite drugačiju raspravu, evo, nudim Vam vrhunsku misao jednoga od mladih znanstvenika, koje tako ogorčeno "branite" od mojih "napada":
Quote:
Neki pak smatraju da je problem u postojećim okvirima nerješiv pa predlažu promjenu okvira. Jedni stoga zagovaraju reviziju raširenog poimanja svijesti kako bi se ona mogla uklopiti u postojeću znanstvenu paradigmu, a drugi predlažu reviziju postojeće znanstvene paradigme kako bi se njime mogle obuhvatiti, osim fizikalnih, i činjenice svijesti
Pavel Gregorić
Ističem ovo, uz čitav niz zanimljivih mišljenja, kao ono koje bi moglo integrirati njih većinu u smišljenoj raspravi. Evo, izvolite. |
|
Na #6:
Quote:
Iskrene čestitke autorici na odličnu članku! Užitak ga je čitati, izbor odličan: mladi, priznati i cijenjeni u svom području, elokvnentni znanstvenici.
Mogu samo potpisati i dijeliti oduševljenje mladog kolege. Veseli me da se i kolegi IČ svidio tekst. Čestitke TR za izvrsnu ideju i interview.
Nažalost, dragi MLj, tema koju razglabate ide ad personam i ne spada u ovu raspravu koja diskutira interviewe mladih hrvatskih znanstvenika u zemlji i inozemstvu. Tu je savjet IĐ vrlo dobar - otvorite novi post na tu temu.
-bg- |
|
Na #25:
Quote:
Nažalost, dragi MLj, tema koju razglabate ide ad personam i ne spada u ovu raspravu koja diskutira interviewe mladih hrvatskih znanstvenika u zemlji i inozemstvu
Dragi BG cijenim Vašu primjedbu ali se ne slažem s njom. Prvo, nema rasprave, ne mojom krivnjom, jer oduševljavanje podrazumijeva i ne-oduševljavanje, i to bi bila rasprava. Drugo, ako se govori o popularizaciji nečega ( znanosti) onda je nužno govoriti o modelima i nositeljima te popularizacije i to u duhu normi svake popularizacije. Slažete se valjda da popularizacije nema bez medija, a mediji imaju svoje zakonitosti i specifičnosti, bez obzira o kojim se temama radi. Treće, osvrnuti se na izloženi članak a tijekom rasprave na istaknute kriterije autora nije ad personam, ne više nego bilo koja argumentirana rasprava o bilo kojem događaju od značaja za javnost sa njegovim protagonistima.
Zabrinjavajuće je koliko se olako prelazi preko krajnje osobnih javnih kvalifikacija ljudi, kako kolega, tako i pogotovo javnih ličnosti, ovdje; a s druge se strane svaka, i najmanja kritika dočekuje na nož i kvalifikacijama koje ne stoje.
Dakle, cijenim angažman, ali, stav nije utemeljen. Zašto? Bojim se da sam djelom u postu #21 odgovorio na to pitanje. |
|
Na #25:
Quote:
tema koju razglabate
Nenaviknut na ovakve izraze od Vas kolega -bg- nisam ga ni primjetio u kontekstulanom čitanju pa Vas molim, biste li mi malo pojasnili što ste mislili pod "razglabanjem"? Jako mi je važno, ne radi nekakve daljne diskusije, već da znam. |
|
| Razglabanje je vrlo svakidasnji izraz i oznacava diskusiju na siroko, na dugacko, u detalje, vrtnju lijevo i desno u diskusiji... |
|
| Na #28: Zahvaljujem, ponešto i sam znam o "razglabanju", ali pitao sam kolegu -bg-. Naime, izrazi s koriste sa svrhom, a -bg- ih uvijek tako koristi. Bar do sada. Javno se izraziti određenim izrazom je i poruka onome kome je namjenjen. Želim čuti tu poruku što se kaže "na glas". |
|
Na #29:
Quote:
Zahvaljujem, ponešto i sam znam o "razglabanju", ali pitao sam kolegu -bg-. Naime, izrazi s koriste sa svrhom, a -bg- ih uvijek tako koristi.
Dragi M, ovaj put nije bilo ništa ciljano s moje strane već sam nespretno uporabio izraz koji ima i negativnu konotaciju. Mislio sam na raspravljanje, diskutiranje. Ispričavam se.
-bg- |
|
Ispričavam se, morati ću malo prekinuti ovaj niz ad infinitum kojega inače nemam ni volje ni želje pratiti.
Zanimljiv i veoma čitak članak. Tema je, naravno, široka, intrigantna te privlači kako laike tako i stručnjake raznih profila.
Pa ipak u smislu (male i) pozitivne konstruktivne kritike primjećujem da se ovaj problem može predstaviti, ili konvertirati, kao pitanje Fermijevog paradoksa ("gdje su?") i, još korak dalje, kao pitanje Fermijevog paradoksa komunikacije ("gdje su njihovi signali?"). Vidim da se u ovom članku govorilo od proteina do kozmologije. Veoma široka debata. Stoga se odmah postavlja pitanje dubine takve debate. Primjerice, kolega je mogao spomenuti barem neke teorije koje pokušavaju prevladati potrebu za tamnom energijom (npr. širem pučanstvu bi sigurno bilo zanimljivo čuti za "cosmic void" hipotezu).
U svakom slučaju, čini mi se da bi traženje odgovora na Fermijev paradoks (ili neku njegovu pojednostavljenu izvedenicu) bio očekivani, i pozitivan, nastavak ovakvog članka. |
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Skola Medijskog Pracenja
|
SIWA 2007
|
WikiFF
|
| Zadnje komentirano |
 | Europska povelja za istraživače i Kodeks o zapošljavanju istraživača - POZIV
(9 kom., prije 1 dan/a.) | | HSIN prisiljen otkazati stručnu suradnju s AZOO?
(4 kom., prije 1 dan/a.) | | Sindrom Paar
(32 kom., prije 2 dan/a.) | | Poziv na predavanje
(1 kom., prije 3 dan/a.) | | Komemoracija u spomen na prof. dr. sc. Gretu Pifat-Mrzljak
(1 kom., prije 4 dan/a.) | | Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta na IRB-u
(24 kom., prije 6 dan/a.) | | Financijska potpora za hrvatske doktorande u inozemstvu
(14 kom., prije 6 dan/a.) | | Gašenje hrvatskih znanstvenih časopisa?
(15 kom., prije 6 dan/a.) | | VL: 'USKOK i na "Ruđeru": Sumnja se na izvlačenje novca'
(5 kom., prije 7 dan/a.) | | Akcijski plan za mobilnost istraživača: konzultacije o položaju mladih znanstvenika
(2 kom., prije 8 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2010.03.14. 21:10h CET