| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
"Science" objavio tekst ministra Primorca o unaprjeđenju hrvatskog obrazovnog sustava
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Uglješa Đukić
|
|
|
|
2009.06.26. 11:56
Ugledni svjetski znanstveni časopis Science objavio je u svom posljednjem izdanju članak ministra Dragana Primorca o stvaranju Hrvatske kao društva temeljena na znanju, priopćeno iz Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta.
Ministar Primorac u članku je opisao brojne projekte nužne za stvaranje Hrvatske kao najkonkurentnijeg obrazovnog sustava u ovom dijelu Europe, a ističe kreiranje i uvođenje elektronskih obrazovnih sadržaja iz matematike, kemije, fizike i biologije, kojim se bitno ujednačava i unaprjeđuje sustav srednjoškolskog obrazovanja u RH, a koji su odnedavna postali dostupni svim učenicima u RH.
Posebno se osvrnuo na CARNet-ovo sustavno umrežavanje 700 osnovnih i 391 srednje škole, 650 školskih knjižnica te 54 učeničkih domova, a naveo je također kako se veliki napredak ostvario i uvođenjem informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU) kroz koji studenti mogu prijavljivati ispite, pratiti programe nastave, i imati ulaz u brojne baze podataka.
Primorac u članku naglašava i jedinstveni projekt e-otoci koji je osigurao povezivanje otočkih škola s kopnom i to najsuvremenijim videokonferencijskim sustavom. Osvrnuo se i na pokrivenost većine srednjih škola (njih 280) sustavom pametnih ploča, trenutno najnaprednijim IT sustavom koji se koristi u obrazovne svrhe.
Kako bi se nadoknadio nedostatak informatički educiranih nastavnika tijekom proteklih 4 godine za njih 20 tisuća organizirano je intenzivno informatičko obrazovanje kroz Nacionalni portal za učenje na daljinu "Nikola Tesla", a svi sudionici koji su ispunili uvjete dobili su europsku ECDL (European Computer Driving Licence) diplomu.
Istaknuo je, također, rad na Nacionalnom informacijskom sustavu prijave na visoka učilišta te važnost ovoga sustava kao i e-Matice (baza podataka osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova sa gotovo 30 milijuna podataka), u projektu državne mature čija puna realizacija započinje od 2010. godine.
Primorac na kraju ističe da se za ovako velike iskorake u primjeni IT u hrvatskom obrazovnom sustavu tijekom posljednjih 5 godina uložilo gotovo milijardu kuna.
Članak je, kako se navodi u priopćenju Ministarstva, napisan na poziv samog uredništva časopisa Science, a zbog njihova zanimanja za pomake u području obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj, a sam poziv za pisanje uslijedio je nakon ministrovog izlaganja na godišnjoj konferenciji Američke udruge za unaprjeđenje znanosti (American Association for Advancement of Science - AAAS), 2007. godine u San Franciscu.
Izvor: Slobodna Dalmacija
Link: http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/59494/Default.aspx|
ulaganja u infrastrukturu su OK, ali ne vidim koliko koristi od toga zasad imamo. pitanje je koliko i kako se dotična infrastruktura koristi? samo postojanje tehnologije ne znači da se ona i koristi kako se spada.
npr. meni nije jasno zašto su sadržaji na lms.carnet.hr (srednjoškolski sadržaji i Carnetovi tečajevi vezani uz ICT) dostupni samo korisnicima unutar AAI@Hr, tj. zašto ti sadržaji nisu javno dostupni svim građanima? i koliko se ti sadržaji uopće koriste?
to da učitelj završi ECDL tečaj ne znači da će biti u stanju iskoristiti tehnologiju kako bi radio bolju nastavu. super za "pametne ploče", ali što sa njima kad vidim da većina ljudi jedva koristi PPT prezentacije kako se spada? |
|
Sama tehnologija neće premostiti podjele u znanju
"Društva znanja ne bi smjele oblikovati i voditi sile tehnologije nego odluke društva", rekao je u Maastrichtu Abdul Waheed Khan iz UNESCO-a, obraćajući se 23. Svjetskoj konferenciji o otvorenom učenju i obrazovanju na daljinu Međunarodnog savjeta za otvoreno učenje i obrazovanje na daljinu (ICDE). |
|
Znam da je kroz proteklih par godina bilo problema (kontroverzi?) oko (ne)obnavljanja pretplata na vece baze clanaka u Hrvatskoj? Moze li netko od kolega komentirati kakve je trenutno situacija? Ima li pristupa punom tekstu clanaka na npr. ScienceDirect, Elsevierove baze, IEEExplore, itd.?
|
|
Quote:
Ova koncepcija obuhvaća četiri glavna načela: slobodu izražavanja, opću mogućnost pristupa informacijama i znanju, uvažavanje kulturnih i jezičkih razlika te kvalitetno obrazovanje za sve, načela koja, kako kaže Kahn
Ovo lijepo zvuči, ali je klasično "uenovski", dakle, najčešće prilično apstraktno i nerealno. Opravdava plaću u svjetskoj organizaciji i ne puno više. Pristup informacijama, po mome mišljenju ključno "načelo" iz navedenih, nije dominantno pitanje načelne društvene ravnopravnosti, jednakosti ili slobode, već realnih mogućnosti. A one su prije svega ovisne od ekonomskih interesa.
Quote:
"Moj se optimizam zasniva na činjenici da vodeći vladini funkcionari sve više priznaju kako je investiranje u široke i kompleksne domene znanja bitno da bi se postavili temelji za oporavak, održiv razvoj, privredni rast i prosperitet", dodao je.
"Vodeći vladini funkcioneri" odavno to znaju, ne samo priznaju, i od toga izravno ovisi razvijenost njihovih zemalja. Ključno je pitanje kako sa ovom konstatacijom pomiriti "opću mogućnost pristupa informacijama i znanju" koja je često osnovni element prednosti na svjetskom tržištu, na koje gospodin Kahn nema valjan odgovor.
I, konačno,
Quote:
"Društva znanja ne bi smjele oblikovati i voditi sile tehnologije nego odluke društva
djeluje prilično "vatikanski" ( iz sfere duhovnosti da ne bi bilo odveć sarkastično shvaćeno), jer uz različite mogučnosti tumačenja, previše je velika izloženost mogućnosti tumačenja suprostavljanja "sila tehnologije" nekom apstraktnom humanizmu. A to je jako opasno za svaki realni humanizam.
|
|
Na# 3 Koliko je meni poznato na IEEExplore ne postoji osim za članove pojedinih IEEE Societies, koji imaju pristup svojim Transactions of ....
Možda grješim, pa molim da me kolege isprave. Znam kada mlađe kolege asistenti i novaci traže nešto moraju uzeti naš login i password  |
|
| Nazalost, ova odluka takodjer bas ne pomaze mladjim kolegama - znanstvenim novacima... |
|
| Na #5: Da, clanovi imaju pristup izdanjima svojih poddrustava. Cini se da se nije nista promijenilo po pitanju institucionalne pretplate na IEEE koja bi bila jako korisna (barem onima u tehnickim znanostima). |
|
Ovaj clanak, osim dominantne samopromocije, prezentira iskrivljenu sliku skolskog sustava u HR. Nijedan edukacijski sustav se ne moze izlijeciti e-programima, pametnim plocama i softwerom nego ozbiljnim ulaganjem u profesore , fakultete i skole, te strucnim i odgovornim radom. U tim zadacama MZOS kontinuirano pada na ispitima vec 5-6 godina.
Sam clanak i posljedicnu agresivnu medijsku prezentacija treba promatrati u pokusajima naguravanja na listu za P, posebice nakon medijskih ucjena ostavkom i pokusaja trgovine zbog odnosa u vladajucoj stranci.
Sve se moze svesti na reklamu:
"Tako lepa, tako blizu" iz ministarstva turiza uz obavezno "samo ja i nitko prije mene" iz MZOSa.
|
|
| Lakše je kupiti racunala i umrežiti ih nego uvesti red (međunarodne kriterije) u sustav znanosti i obrazovanja. A ovo drugo je dugoročno znatno potrebnije! |
|
#9
Mislim da je u politici problem što se dugoročna ulaganja, bez obzira koliko ona kvalitetna bila, vodećima ne isplate - jer su im potrebni, kakvi takvi, rezultati prije izbora (uz prešutnu pretpostavku da im je prioritet ostajanje na vlasti).
Upravo je zato lakše uložiti u opremu (a i isplatljivije političarima na vlasti), jer će rezultati biti opipljivi, a ne u edukaciju učitelja, nastavnika i profesora - koji su, vjerojatno, puno bitniji čimbenik u čitavom problemu - čiji će rezultati biti viđeni tek za nekoliko godina.
Takvo razmišljanje je, naravno, pogubno, ali, nažalost, poprilično realno i shvatljivo. |
|
Quote:
Ovaj clanak, osim dominantne samopromocije, prezentira iskrivljenu sliku skolskog sustava u HR.
Zar nije sve što čovjek promovira i "samopromocija"? Ovdje je ključno pitanje je li ovaj članak koristan za identitet Hrvatske u akademskom svijetu ili nije? Ne vidim načina da pojavljivanje članka ministra jedne zemlje u ovakvom časopisu nije dobro za tu zemlju. Ako je netko pozvan napisati takav članak i u puno manje značajnim časopisima i/ili medijima, mislim da to čini čast i njemu i njegovoj zemlji.
"Iskrivljena slika školskog sustava" je vrlo relativna ocjena. Naći će se puno mjerodavnih ljudi koji će se složiti s time, ali i puno više onih koji neće. U svakom slučaju, ni jedan ministar, niti u tri mandata, ne može biti ni zaslužan ni odgovoran za "sliku školskoga sustava", jer, svaki sustav, kako su neke kolege i primjetili, čini prije svega ljudski potencijal. Samo, tehnologija i njena implementacija u osnove sustava nisu otegotna okolnost, dapače. Da raščlanimo korjene "ljudskoga potencijala" i mjerimo koliko je ljudi i koliko navika i vrlina stvoreno u kojemu mandatu? To bi ntek bilo politikanstvo.
Upravo ovakvim člancima se stvara između ostaloga pozitivna slika, a ja mislim da je bitnije što je ispod te slike, što se baš i ne određuje i redefinira jednim potezom, jednim zakonom, jednim mandatom i ministrom. U ovom slučaju ovakva slika ne može biti nestimulativna ni jednome hrvatskom akademcu ni građaninu u svakodnevnom ostvarivanju esencije sustava.
Quote:
Lakše je kupiti racunala i umrežiti ih nego uvesti red (međunarodne kriterije) u sustav znanosti i obrazovanja. A ovo drugo je dugoročno znatno potrebnije!
Točno. Samo, nije ni to baš lako, i to je netko trebao napraviti, jer ta računala nisu isporučena na livadu. Netko je osposobljen to "umrežiti", netko time upravljati a vjerojatno imaju i svoju funkciju. Kupnja računala i njihovo umrežavanje u sustav ukazuje na jednu tendenciju, ideju, pravac razvoja i što je najvažnije kvalifikaciju prioriteta u ovome slučaju u jednoj zemlji.
Kriteriji i njihovo uvođenje su prvorazredna nužnost, ali nije ih moguće vremenski brzo postići i ostvariti kao kupnju računala, što ni malo ne umanjuje značaj "kupnje računala". Ja mislim da se i time stvara nuždan tehnološki temelj i za uvođenje i što je najvažnije mjerenje kriterija.
Quote:
Takvo razmišljanje je, naravno, pogubno, ali, nažalost, poprilično realno i shvatljivo.
Biste li malo argumentirali to "pogubno" u kontekstu ulaganja u opremu i edukacije nastavnika i učitelja? Zar mislite da nije "edukacija" i osposobljavanje učitelja i nastavnika za upravljanje suvremenim informacijskim tehnologijama u nastavi? |
|
Quote:
Biste li malo argumentirali to "pogubno" u kontekstu ulaganja u opremu i edukacije nastavnika i učitelja?
Bih. Smatram da je pogubno djelovati u okviru kratkoročnih rezultata, iz razumljivih razloga, koji su manje vrijednosti od onih dugoročnih.
Quote:
Zar mislite da nije "edukacija" i osposobljavanje učitelja i nastavnika za upravljanje suvremenim informacijskim tehnologijama u nastavi?
Naravno da jest, no da li su svi učitelji, nastavnici i profesori uistinu osposobljeni ili je riječ o tome da je dat "alat", ali ne i "upute" o upotrebi istoga.
Odmah ću reći da svi nisu, jer imam izvanredan primjer iz svoje sredine (nomina sunt odiosa). Pitam se koja je stvarna brojka. Ja samo aludiram da bi se trebalo ozbiljno uhvatiti tih problema – jer, govoreći iz osobnog iskustva, ti problemi itekako i dalje postoje, unatoč ovoj, pohvalnoj i potrebnoj, tehnološkoj modernizaciji školstva.
|
|
na 11.
Quote:
Ovaj clanak, osim dominantne samopromocije, prezentira iskrivljenu sliku skolskog sustava u HR.
Quote:
Zar nije sve što čovjek promovira i "samopromocija"?
NIJE. Pa to i vi zasigurno znate. Drugi puta nemojte ne/namjerno izostaviti rijec dominantne....
Stvarno mi nije jasno sto zelite reci raspravom o REALNOM stanju HR skolstva. Vas sadasnje stanje ocigledno ne zanima - ali profesore i dake u skolama zasigurno brine.
|
|
Quote:
Bih. Smatram da je pogubno djelovati u okviru kratkoročnih rezultata, iz razumljivih razloga, koji su manje vrijednosti od onih dugoročnih.
Nisu! I nije Vam to baš argumentacija. Ciljevi se vremenski razvrstavaju u dugoročne i kratkoročne, a jednih bez drugih nema. U svemu. Kratkoročni ciljevi su etape razvoja i nisu po svojoj definiciji suprostavljeni dugoročnim. Mogu biti ako se svjesno žrtvuje razvoj za kratkoročan efekat. To sam tražio da navedete i nadao se da hoćete. Dakle, ako mislite da je i jedan od navedenih elemenata iz članka u suprotnosti sa razvojem, recite.
Quote:
no da li su svi učitelji, nastavnici i profesori uistinu osposobljeni ili je riječ o tome da je dat "alat", ali ne i "upute" o upotrebi istoga
Vjerojatno nisu, ili nisu optimalno. A nemaju svi ni "alat". I? Što bi trebalo? Odustati od osposobljavanja dok se ne steknu uvjeti da se istovremeno u nekom nestvarnom svijetu svima omogući - sve. Nije to u kontradikciji, niti je sustav ( ni jedan) moguće razviti ili ne razviti. Jednim potezom. Sustav se razvija i to je proces. Treba upozoravati na elemente sustava koji su loši, koji kvare cjelinu, ali nikako generalizirati besmislenim apstarkcijama.
To je ono što kolega ističe kao "sliku", kao da je to stara fotografija, vječna i nepromjenjiva. Ljudski je i potrebno je poruku o sebi ( to ju nužnost u politici i uporavljanju ljudskim resursima) učiniti, kako sadržinom, tako i formom prihvatljivom socijalnom okruženju. |
|
Quote:
Stvarno mi nije jasno sto zelite reci raspravom o REALNOM stanju HR skolstva. Vas sadasnje stanje ocigledno ne zanima - ali profesore i dake u skolama zasigurno brine.
Hajdemo ne nagađati. Nagađanje je "vas sadašnje stanje očigledno ne zanima", jer niti je očigledno, niti to možete znati iz rečenoga prethodno, a i - jako me neposredno i posredno zanima. Da se sada ne naganjamo koga više, koga manje zanima, jer je to besmileno, ali, svakako moji životni interesi su bitnije uvjetovani tim sustavom nego Vaši. Trenutno!
Što Vam nije jasno? Rekao sam ovo:"Iskrivljena slika školskog sustava" je vrlo relativna ocjena. Naći će se puno mjerodavnih ljudi koji će se složiti s time, ali i puno više onih koji neće
Zar Vi mislite da se s Vašom ocjenom slaže najveći broj sudionika susatava obrazovanja u Hrvatskoj? Kako to znate? |
|
Quote:
Drugi puta nemojte ne/namjerno izostaviti rijec dominantne
Opet pretpostavljanje!? Kad ste već to potencirali, da malo argumentirate to "dominantno" i kako se to mjeri? Zar to opet nije dojam, a ne apsolutna istina? |
|
Quote:
Nisu! I nije Vam to baš argumentacija. Ciljevi se vremenski razvrstavaju u dugoročne i kratkoročne, a jednih bez drugih nema. U svemu. Kratkoročni ciljevi su etape razvoja i nisu po svojoj definiciji suprostavljeni dugoročnim. Mogu biti ako se svjesno žrtvuje razvoj za kratkoročan efekat. To sam tražio da navedete i nadao se da hoćete. Dakle, ako mislite da je i jedan od navedenih elemenata iz članka u suprotnosti sa razvojem, recite.
Mislim da se nismo dobro razumjeli. Ovo nije sustav koji bi mogli uspoređivati sa maratonom koji se ostvaruje postepenim koracima. Biti ću konkretan i dati primjer. Postavljanje nacionalnog portala za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ je jedan predivan projekt, za kojeg samo žalim što nisam imao kada sam bio u srednjoj školi, ali, držeći repeticije mladim ljudima (priznajem, nije reprezentativan uzorak) uočio sam da pojma nemaju za taj portal, a što se profesora tiče, bar u području u kojem ja djelujem, uglavnom (čast iznimkama koje postoje) pojma nemaju za taj portal. Prije nastavka, opet napominjem da je riječ o malom uzorku (3 srednje škole), ali veoma zanimljivom.
Sada ja Vas pitam: ako je uistinu ovo jedno vrijedno kratkoročno rješenje koje vodi dugoročnom, od kolike je vrijednosti jedan portal za učenje o kojem većina učenika pojma nema, a većina profesora ne zna raditi sa istim?
Nekako mi se čini da je trebalo podjednako vremena i truda posvetiti paralelnom razvijanju sofisticirane tehnologije i softwarea-a za edukaciju i edukaciji profesora na radu sa istim.
Quote:
A nemaju svi ni "alat". I? Što bi trebalo? Odustati od osposobljavanja dok se ne steknu uvjeti da se istovremeno u nekom nestvarnom svijetu svima omogući - sve.
To ste Vi rekli, a ne ja.
Quote:
Sustav se razvija i to je proces.
Upravo to, treba se još razviti da bi imao realni učinak.
Quote:
Treba upozoravati na elemente sustava koji su loši, koji kvare cjelinu, ali nikako generalizirati besmislenim apstarkcijama.
Slažem se sa prvim djelom, drugi pak ne razumijem. Generaliziranje besmislenim apstrakcijama?
Za kraj, moram napomenuti da su mi u oči zapele neke stvari kod Vašeg pisanja. Sami tvrdite da treba upozoravati na elemente sustava koji su loši, što ja upravo i činim, a opet, te iste elemente (neparalelnost edukacije i tehnologije) branite. To mi djeluje nelogično.
|
|
Quote:
Ako je netko pozvan napisati takav članak i u puno manje značajnim časopisima i/ili medijima, mislim da to čini čast i njemu i njegovoj zemlji.
Naglasak treba staviti na : AKO je netko POZVAN i ciniti CAST??>>>>
Par komentara o pozivu i casti:
Koliko znate ministara obrazovanja na svijetu koji pisu pisma urednicima znanstvenih casopisa da objave njihove clanke jer su kao vrlo vazni politicari i znanstvenici u isto vrijeme???
U osobnom razgovoru s urednicima EMBO R (kao clan urednickoh odbora) cuo sam da je DP kontaktirao urednistvo prosle godine i pitao ih da li su zainteresirani za clanak o HR edukacijskom sustavu, jer je on napravio to i to.... Prema izjavi urednika EMBO R ministar je nudio svoj clanak EMBO Ru, a ne obrnuto. Medutim: U HR medijima je MZOS plasirao informaicje kako je jedan od "najuglednijih" casopisa na svijetu EMBO R "POZVAO" ministra da napise osvrt o znanosti u HR o njegovim velikim rezultatima. Razumijem postojanje spin doktora u MZOSu ali zasto tolika doza spiniranja?- posebno u sadrzaju: samohvala glavnog autora, isprepletena neistinama i ignoriranje bilo kakvih konkretnih podataka o problemima u sustavu. Zar je normalno da je ministar jedini autor na tim clanicma iako mnogi u MZOSu znaju da su druge osobe pisale dijelove tih clanaka? Pa zar nije mogao podjeliti malo "slave" sa svojim suradnicima????.
KAKVA je korist za HR bila od tog clanka? ILI drugo pitanje da li politicari koriste takvu laznu promociju u HR medijima za svoje interese ili interese ucenika?
Sada imamo slicnu situaciju sa Sciencom (razlika 1 godina). Isti stil - ista pitana?
o CASTI osobe i ZEMLJE:
Posto ne znam za niti jedan slican slucaj ministra obrazovanja na svijetu osim velikog DPa iz male HR koji eto ima dva "narucena" clanka, u dvije godine s duplom dozom samohvale. U isto vrijeme studenti, daci i profesori strajkaju - a o tome se ne nalazi niti jedna rijec u clancima. ZASTO? Da li takvi clanci prezentiraju realnost HR ili je to lazna slika?
Zar se bilo tko moze ponositi prikrivanjem ozbiljnh problema u svojoj zemlji i to predstavljati kao cast cijele zemlje?
S druge strane zasto mislite da gradani biilo koje zemlje trebaju osjecati ponos ili cast ukoliko ministar obrazovanja pise clanke o sebi i samo svojim dostignucima (prvim i povijesnim naravno, jer nitko prije njega nije nista radio).
Sto mogu o tome reci profesori i znanstvenici koji vec desetljecima unapreduju sustav i postizu rezultate politicarima usprkos????
U normalnim drustvima cijeli slucaj bi se razvijao drukcije - umjesto bombasticnih clanaka u novinam na temelju priopcenja iz MZOSa- znanstvena i obrazovna zajednica bi javno reagirala i demantirala neistinitu prezentaciju svog ministra. To je praksa demokratskih drustava. Osim toga u demokratskim drustvima ministar obrazovanja se nikada ne bi USUDIO napisati ovakve clanke.
U zakljucku: MOTIVACIJA pisanja oba clanka (EMBOR i SCi) je politicke naravi - vidi #8 - a ne unapredenje ili promocija skolstva u HR. To je vec poznata matrica propagande doticnog politicara koji ima "problema" sa vlastitom egom i politickim ambicijama, pa koristi jeftine populisticke trikove u pokusajima zavaravanja HR javnosti. Nazalost - za mlade u HR. |
|
Poštovani,
Napisali ste »Lakše je kupiti računala i umrežiti ih nego uvesti red (međunarodne kriterije) u sustav znanosti i obrazovanja. A ovo drugo je dugoročno znatno potrebnije«.
Prvo, bez alata nema zanata. Dakle treba osigurati sredstava za kupovinu računala i ostale infrastrukture. Ono što je pritom tragedija da zahvaljujući i hrvatskoj znanosti mi već odavno to možemo osigurati samo iz strane akumulacije (krediti) i onda to potrošiti na kupovinu opet pretežno stranih proizvoda.
Drugo, Vi možda i najdulje od svih članova Connecta utječete i to preuspješno na znanstvenu politiku u Hrvatskoj.
Međutim biste li jednom osim opće fraze napisali što znači »uvesti red (međunarodne kriterije) u sustav znanosti i obrazovanja«. Da ne bi bilo poslije nesporazuma. Jer posljedice Vaše preuspješne politike rađaju svaki dan sve neuobičajenim rezultatima.
|
|
| Veoma ću rado odgovoriti na Vašu tvrdnju da "možda najdulje od svih članova Connecta utječete i to preuspješno na znanstvenu politiku u Hrvatskoj". Ima samo jedan uvjet: molim Vas da Vi naprije navedete argumente za moju "preuspješnost". |
|
Na #17:
Usporedite:
ovo: Prije nastavka, opet napominjem da je riječ o malom uzorku (3 srednje škole), ali veoma zanimljivom.
i
ovo: od kolike je vrijednosti jedan portal za učenje o kojem većina učenika pojma nema, a većina profesora ne zna raditi sa istim?
Vaše je iskustvo takvo, navodite ga, a ljudi iz moje neposredne blizine u školstvu imaju nešto drugačije ili bitno drugačije. To sam Vam htio reći. Kako ste se zapitali u daljnoj raspravi nad nelogičnošću moga pristupa ovim pitanjima ( nije to karakteristika koju možete uočiti u mome pisanju jer takav dojam stječete na temelju toga što svako pitanje nad kritičku misao bilo kome, tumačite kao "branjenje", što apsolutno nije točno) i istakli da ne razumijete generaliziranje apstrakcijama (besmislenim), onda Vam je upravo ovo što ste naveli primjer. Ovdje se govori o sustavu i on jeste usporediv sa maratonom. Kada odete u krivom smjeru jedan korak, gubite utrku, energiju, da ne govorim o više koraka. Ja tražim ( ne branim ništa) da se govori o tome krivom koraku a ne na temelju jednoga, dva ili tri iskustva donose zaključci o funkcioniranju sustava, makar koliko ta iskustva bila jedinstvena i zanimljiva.
To je generaliziranje, iz čega izvodite tumačenje o prirodi politike ( vidjeti prethodni komentar) kao gotovu stvar. Kako ste u nedavnoj raspravi Vi ( ne mogu sada provjeravati ali mislim da ste baš Vi to bili) naglasili nužnost "znanstvenoga promišljanja" u svemu, onda se tako i ponašajte u promišljanju o društvenim pojavama i događajima. Ovo Vam nije reprezentativno, a za takvu ocjenu ne moram biti znanstvenik.
Quote:
Nekako mi se čini da je trebalo podjednako vremena i truda posvetiti paralelnom razvijanju sofisticirane tehnologije i softwarea-a za edukaciju i edukaciji profesora na radu sa istim.
Potpuno pogrešno. Ne može se računati na "podjednako vremena" u dva bitno drugačija i bitno različito složena procesa. Softwer i postojeću tehnologiju rade već educirani stručnjaci kojima treba programsko vrijeme za stavljanje u osposobljavanje sustava. Edukacija ljudi koji će ga koristiti traje znatno duže, ponajprije jer ih je daleko više i nisu već postojeći stručnjaci. To nije niti moguće niti racionalno, planirati sa ciljem istovremenih optimalnih efekata.
Evo primjer. U eksploziji primjenjenoga računalstva tijekom završnih godina XX stoljeća, samo su relativno stručni ljudi koristili dostignuća te tehnologije. Nisu svi ljudi prethodno išli na tečajeve za korištenje računala, pa kupovali. Daleko više ih je kupovalo, priključivali se na internet, paralelno ili naknadno učili. Rezultati si vidljivi na svakom koraku. Tako je i sa uvođenjem susvremene tehnologije u javnu upravu a to je uz sve još otežano čitavim nizom statusnih pitanja kompletnoga kadrovskoga potencijala, o čemu jedna civilizirana i socijalna zemlja mora voditi računa.
Ovo je Vaša rečenica, ponavljam Vam je:
Quote:
no da li su svi učitelji, nastavnici i profesori uistinu osposobljeni ili je riječ o tome da je dat "alat", ali ne i "upute" o upotrebi istoga
da razjasnimo tko je što rekao, a na temelju ovoga:
Quote:
A nemaju svi ni "alat". I? Što bi trebalo? Odustati od osposobljavanja dok se ne steknu uvjeti da se istovremeno u nekom nestvarnom svijetu svima omogući - sve.
jer ste zaključili ovako:
Quote:
To ste Vi rekli, a ne ja.
Točno, ja sam rekao gornji navod. A sada usporedite Vaš i moj navod, pa mi recite da nije pitanje proizišlo iz Vašega komentara!? |
|
Quote:
Naglasak treba staviti na : AKO je netko POZVAN i ciniti CAST??>>>>
Pa stavite. Ako sam dobro razumio smisao Vašega navođenja epizode sa EMBO, aludirate da je nešto slično bilo i u ovome slučaju. Pa nakon aluzije, jasno to kategorički tvrdite. Moguće je da je bilo upravo tako kako govorite, jer ja znam točno ono što su mediji objavili. Vi biste za takvu tvrdnju trebali znati više. Znate li?
Moram priznati da mi iz Vaših navoda proizilazi jedna stvar, koja prilično upitnim čini principe uređivačke politike takvih časopisa, kako spomenutoga EMBO tako i u ovome slučaju Sciensa. S obzirom na otvorena pitanja nad etičnost vrhunskih znanstvenika iz USA koji su bili gosti ministra Primorca u više navrata ( Holand i ostali) gdje ste govorili o "naručenom intervju-u", "Titovim lovištima" i sličnim "povlasticama" koje izravno dovode u pitanje čast tih ljudi, to mi već ukazuje na vrlo, vrlo relanu mogućnost ( ako je to točno) da i najveći autoriteti i uglednici iz svijeta, padaju na neprincipijelnim stvarima.
Pitanje: Je li uobičajeno da časopisi kao Sciens i EMBO pristaju na kompromise, dopuštaju "pritisak", i/ili instrumentalizaciju u, kako ste rekli u svome prvom komentaru ovdje, političke svrhe?
Ako to čine, kako Vi aludirate, u slučaju ministra Primorca, imali li razumnoga razloga da to ne čine daleko većimj znanstvenim i političkim autoritetima diljem svijeta?
Quote:
Posto ne znam za niti jedan slican slucaj ministra obrazovanja na svijetu osim velikog DPa iz male HR koji eto ima dva "narucena" clanka, u dvije godine s duplom dozom samohvale. U isto vrijeme studenti, daci i profesori strajkaju - a o tome se ne nalazi niti jedna rijec u clancima. ZASTO? Da li takvi clanci prezentiraju realnost HR ili je to lazna slika?
Trebalo bi navesti što je netočno od navedenoga u članku pa govoriti o "duploj dozi samohvale".
Može jedno pitanje analogno ovome Vašeme navodu? Kada Vi javno govorite o MedILS-u recimo ( a sjećam se u jednome članku u znanstvenom časopisu prošle ili pretprošle godine) navodite li Vi sve probleme ( iako čak niste ni najodgovornija osoba instituta) koji se događaju u razvoju toga instituta? Ili ciljate obavjestiti svjetsku javnost o uspjesima koje je postigao? Ja znam odgovor, mislim da je potpuno normalno to što Vi radite, ali nije normalno kada drugima osporavate to pravo. |
|
Quote:
Usporedite:
ovo: Prije nastavka, opet napominjem da je riječ o malom uzorku (3 srednje škole), ali veoma zanimljivom.
i
ovo: od kolike je vrijednosti jedan portal za učenje o kojem većina učenika pojma nema, a većina profesora ne zna raditi sa istim?
Pa očito je da se ovo gore ne isključuje, jer je u prvom dijelu postavljen uzorak, a u drugom dijelu dano stanje istog uzorka.
Quote:
i istakli da ne razumijete generaliziranje apstrakcijama (besmislenim), onda Vam je upravo ovo što ste naveli primjer.
Opet napominjem da je ova slika pogrešna, jer sam ja dao analizu navedenog uzorka i, kao što ste vidjeli, lijepo sam naglasio da je riječ o malom uzorku, te, prema tome, prešutne pretpostavke nije ni bilo niti generalizacije.
Quote:
Kada odete u krivom smjeru jedan korak, gubite utrku, energiju, da ne govorim o više koraka.
Ja vjerujem da je u novinarstvu svaka poredba prihvatljiva, radi ljepote teksta, međutim, ovakve usporedbe, za koje sam naglasio da se ne bi trebale raditi u ovome slučaju, nisu valjane, jer ih možemo nizati do neizbrojivosti i apsurda; dati ću primjer: „Ne možete kupiti čovjeku auto, a da ga prije toga niste naučili kako da vozi – jer mu auto neće ničemu služiti.“ I opet smo okrenuli primjer u korist paralelnosti i tako dalje, i tako dalje..
Quote:
To je generaliziranje, iz čega izvodite tumačenje o prirodi politike ( vidjeti prethodni komentar) kao gotovu stvar.
Kao prvo, nejasna je Vaša poveznica generalizacije sa mojim postom o prirodi politike s obzirom da sam u tom postu naglasio da je to moje mišljenje, uz poštenu napomenu prešutne pretpostavke – što je jako nužan dio u zaključivanju, a ne neki točan zaključak, i da imam logičke argumente za isto mišljenje.
Da sam rekao da „to jest tako“, onda bi iznio i studiju.
Ako mislite da moje mišljenje nije logički potkovano, to mi je drago, jer bi mi uljepšalo pogled na politiku, te bi volio da mi to objasnite.
Quote:
naglasili nužnost "znanstvenoga promišljanja" u svemu, onda se tako i ponašajte u promišljanju o društvenim pojavama i događajima. Ovo Vam nije reprezentativno, a za takvu ocjenu ne moram biti znanstvenik.
Ovo sam Vam objasnio u prethodnim pasusima.
Quote:
Edukacija ljudi koji će ga koristiti traje znatno duže, ponajprije jer ih je daleko više i nisu već postojeći stručnjaci.To nije niti moguće niti racionalno, planirati sa ciljem istovremenih optimalnih efekata.
Ako nije moguće, povlači li to tvrdnju da profesori ipak nisu educirani po tom polju i da je riječ tek o formalnim brojkama? Povlači li to da je ovo prešutna pretpostavka koja se nigdje ne spominje u radu?
Quote:
Odustati od osposobljavanja dok se ne steknu uvjeti da se istovremeno u nekom nestvarnom svijetu svima omogući - sve.
Ma razumijem ja ovo, samo što ovo nije jedino rješenje. Imate više rješenja, a ja ću navesti samo jedno: uložiti više sredstava i osposobljavati istovremeno i tehnologiju i profesore. Ja ne vidim da bi to bila odlika nekog, kako Vi kažete, „nestvarnog svijeta“, ali opet, nisam upućen u financiranje ministarstava (osim što znam da je MUP-u debelo povećan proračun, a MZOS-u i ne baš), pa ostavljam vjerojatnost da ste u pravu.
|
|
Na #23: Ne isključuje se uzorak od tri (3) škole i izraz "većina učenika i profesora"!? Ovdje se ( u temi) ne govori o Vašemu uzorku već o sustavu koga prestavlja ministar. To nije Vaš uzorak, pa, iako navodite da "nije reprezentativan" niste time svojim stajalištima dali legitimnost. Ponavljam, nismo otvaralai raspravu o segmentu, stanju u tri škole već o cijelome sustavu. Ministar o tome mora govoriti.
Quote:
Ja vjerujem da je u novinarstvu svaka poredba prihvatljiva
A da malo ne pretpostavljate što je u "novinarstvu" prihvatljivo što ne? Prvo, ja ovo ne pišem niti diskutiram kao novinar, niti Vi kao znanstvenik. Ne suprostavljajte te stvari, jer nemate niti jedan razuman argument, pogotovo i radi toga što se i novinarstvom bavi znanost, po njenim postulatima se izučava i obrazuju studenti.
Trebam li Vam reći da u novinarstvu nije svaka usporedba prihvatljiva! Usporedba sa maratonom koju ste naveli je kao negaciju, pokazuje da prilično loše razumijete i znanstveni proces. U najmanju ruku upoznat sam s njim onoliko koliko to zahtjeva visoko obrazovanje.
Quote:
Da sam rekao da „to jest tako“, onda bi iznio i studiju.
Ma kakvu studiju!? Zar Vi stvarno vjerujete da za doslovce sve oko nas treba studija za zauzimanje relevantnih pozicija i donošenje odluka? Jako griješite, da ne govorim gore izraze. Ako i iznosite svoje mišljenje to mora biti proizvod relevatnoga znanja, ne tradicionalnih preduvjerenja. A, iskreno, u ove dvije tri rasprave, niste me uvjerili da ste na "ti" sa nekim elementarnim znanjima.
Quote:
Ovo sam Vam objasnio u prethodnim pasusima.
Dajte molim Vas. Ništa niste "objasnili", jer ne možete naknadno popraviti netočne i neutemeljene stavove i navode. To se ne da objasniti.
Quote:
Ako nije moguće, povlači li to tvrdnju da profesori ipak nisu educirani po tom polju i da je riječ tek o formalnim brojkama? Povlači li to da je ovo prešutna pretpostavka koja se nigdje ne spominje u radu?
Nema formalnih brojki. U ovom kontekstu postoje točne ili netočne brojke. Ako znate da nisu točne navedite, inače nemojte osporavati. Navodi onaj tko osporava. Profesori nisu potpuno educirani ( to sam napisao i to znam), ali ne može se Vaš uzorak izjednačavati sa pojom "profesori". Taj pojam podrazumjeva cjelinu. Vidite kolega, razgovor i diskusija treba biti precizan, pojmovi jasni i nedvosmisleni ako se radi o tvrdnjama.
Quote:
uložiti više sredstava i osposobljavati istovremeno i tehnologiju i profesore
Niste li s ovim u teškoj kontradikciji, gledajući ukupno Vaše stajalište u ovoj raspravi? Ako je tehnologija "sitnica" u razvoju sustava, zašto bi "novac" bio bitniji? Njime se može nešto platiti, mogu se platiti i tehnologija i ljudi, ali morate imati koga platiti i realno vrijeme u kojemu će on uraditi svoj posao.
Tko kaže, nadalje, da se istovremeno ne radi ili nije radilo na osposobljavanju tehnologije i profesora? Samo, nisu to, kako sam Vam već rekao isti procesi. Ne traže isto vrijeme i ograničeni su realnim ( često fizičkim) mogućnostima, ali i količinom novca na raspolaganju.
Da zaključim ovo, kako ne bi prešlo u replike radi replika, svojim stajalištem o potrebi angažiranja veće količine novaca, jasno ste potvrdili da ni implementacije tehnologije i infrastrukture nije sitnica. Dapače. To jasno pokazuje smjer, pravac razvoja jedne zemlje, njenoga obrazovanja i znanosti, jer je logično pretpostaviti da nitko iole normalan to nije kupovao da bi se predstavio u Science. bio ili ne Primorac na funkciji ministra, u Vladi, vladao HDZ, SDP, SDS netko će to koristiti i neće trebati trošiti ni resurse ni vrijeme za to. To je bit ove rasprave. |
|
Quote:
Ne isključuje se uzorak od tri (3) škole i izraz "većina učenika i profesora"!?
Naravno da se ne isključuju, jer pod “većina profesora” se misli na dati uzorak. Ne čitate pozorno.
Quote:
To nije Vaš uzorak, pa, iako navodite da "nije reprezentativan" niste time svojim stajalištima dali legitimnost. Ponavljam, nismo otvaralai raspravu o segmentu, stanju u tri škole već o cijelome sustavu.
Ne bi se baš kladio da se može umanjiti važnost ovoga uzorka, premda nije reprezentativan za cijelu Hrvatsku, ali je veoma važan – jer je reprezentativan za jedan grad koji broji 25 000 stanovnika. Nemam pravo ovo poopćiti, ali imam pravo, iz uzorka, na osnovanu sumnju – koju opet, iz poštovanja, nisam iznio, nego sam se držao uzorka.
Quote:
Usporedba sa maratonom koju ste naveli je kao negaciju, pokazuje da prilično loše razumijete i znanstveni process
Zanimljivo je da me Vi učite znanstvenim procesima, a kada bi ste to još mogli i argumentirati – bio bi zadovoljan.
Quote:
A, iskreno, u ove dvije tri rasprave, niste me uvjerili da ste na "ti" sa nekim elementarnim znanjima.
A elementarna znanja su po Vašoj definiciji..?
Quote:
Dajte molim Vas. Ništa niste "objasnili", jer ne možete naknadno popraviti netočne i neutemeljene stavove i navode. To se ne da objasniti.
Pa gdje su ti „netočni i neutemeljeni stavovi i navodi“?
Quote:
Profesori nisu potpuno educirani ( to sam napisao i to znam), ali ne može se Vaš uzorak izjednačavati sa pojom "profesori". Taj pojam podrazumjeva cjelinu. Vidite kolega, razgovor i diskusija treba biti precizan, pojmovi jasni i nedvosmisleni ako se radi o tvrdnjama.
Problem je što niste razumjeli; ja sam odmah definirao o kakvom uzorku govorim, a Vi ste generalizirali. To ne može biti moja greška.
Quote:
Niste li s ovim u teškoj kontradikciji, gledajući ukupno Vaše stajalište u ovoj raspravi? Ako je tehnologija "sitnica" u razvoju sustava, zašto bi "novac" bio bitniji? Njime se može nešto platiti, mogu se platiti i tehnologija i ljudi, ali morate imati koga platiti i realno vrijeme u kojemu će on uraditi svoj posao.
Ma dajte, neću više raspravljati ako ćete nastaviti vaditi iz konteksta. Naime, ja sam vam ovim:
Quote:
Ma razumijem ja ovo, samo što ovo nije jedino rješenje. Imate više rješenja, a ja ću navesti samo jedno: uložiti više sredstava i osposobljavati istovremeno i tehnologiju i profesore.
Odgovorio na ovo:
Quote:
A nemaju svi ni "alat". I? Što bi trebalo? Odustati od osposobljavanja dok se ne steknu uvjeti da se istovremeno u nekom nestvarnom svijetu svima omogući - sve.
Da pokažem da se ovo ne implicira, nego da ima više rješenja i da ja nisam implicirao ovo što ste napisali.
Tako da ste citatom ovim izvukli iz konteksta, što je vrlo opasno kod rasprave i nikako nije poželjno ukoliko se želi da rasprava bude konstruktivna.
Toliko od mene u ovoj temi, ne mogu raspravljati sa Vama jer ili ja pišem nerazumljivo za Vas (ili općenito) ili me Vi ne čitate pozorno (ili općenito), a to vodi u nekakve beskonačne petlje nanovoga objašnjavanja, tako da sam na kraju krajeva, sa svojim pisanjem, onečistio ovaj forum nepotrebnim ponavljanjem onoga što sam rekao u prvom postu i zato se ispričavam ostalim čitateljima.
Zdravo!
|
|
Na 22
Trebalo bi navesti što je netočno od navedenoga u članku pa govoriti o "duploj dozi samohvale".
Jedan primjer iz clanka u Bussiner.HR-Potvrda Appeltovih tvrdnji: Jutarnji besramno nahvalio Primorca
Valja ipak napomenuti da Hrvatska u analizi tvrtke Strategy Analytics iz Bostona po dostupnosti širokopojasnog interneta u svijetu svrstana na neslavno 42. mjesto u konkurenciji s 58 zemalja. Analizom objavljenom u lipnju ove godine Hrvatska se smješta u društvo zemalja koje imaju 21 do 28 posto građana spojeno na broadband poput Češke, Meksika, Čilea i Kine dok npr. susjedna Slovenija ima 58 postotnu pokrivensot širokopojasnim internetom.
Prema podacima Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije u RH je 31. ožujka zabilježen broj od ukupno 722.110 širokopojasnih priključka internetu i ostvarena gustoća od 16,28 posto. |
|
Poštovani!
Drago mi je da ste prihvatili obrazložiti svoje viđenje napretka hrvatske znanosti. Možda će te misli biti uskoro korisne zainteresiranim.
Zbog djelomične tajnosti Connecta ne mogu ulaziti u pojedinosti obrazloženja svih Vaših dostignuća. Zato zbirno, Vi ste tijekom svoje karijere obavljani niz vrlo visokih i vršnih profesionalnih, znanstvenih i društvenih dužnosti.
Međutim, od kada znam za Vas, a to je barem od kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća, Vi ste bili predvodnik uvođenja vrednovanja svekolike hrvatske znanosti, na temelju podataka u komercijalnim bazama podataka. Stvarni dosezi Vašeg djelovanja toliko su uspješni da to nadmašuje vjerojatno i Vaša najsmjelija očekivanja. S nesagledivim posljedicama, ne samo za hrvatsku znanost.
|
|
| Na #26: Zar je toliko relevantno mišljenje nekoga novinara Bussiner.HR, koji i dalje ne polemizira sa navodima iz Primorčeva teksta, već prilično bezobrazno napada EPH i JL zbog objave interesantne informacije; da ga uzimate kao argument na moje pitanje? Čudi me da imate tako loše mišljenje o JL. |
|
na 28.
Cemu sluzii vasa diskusija na protalu? Dobro vam je kolega u 25 napisao.
Naucite se citati komentare osoba s kojima ulazite u rasprave. Postediti cete nas brojnih postova koji bas nista ne kazuju osim vase nasusne potrebe biti osoba koja sve najbolje zna.
Osobno sam prenio samo podatke Hrvatske agencije za elektronicke komunikacije te analizu tvrtke Strategy Analytics iz Bostona po dostupnosti širokopojasnog interneta u svijetu. Cini mi se da MZOS precesto spinira podatke tako da izgledaju bolji nego sto stvarno jesu. Prema pravim pokazateljima HR obrazovni sustav je na mjestu gdje i realno pripada. Sto vam to znaci"nekog novinara bussines.HR?
Drugo: gdje ste procitali da imam lose misljenje o JL???
|
|
Quote:
Cemu sluzii vasa diskusija na protalu? Dobro vam je kolega u 25 napisao
Ne zamarajte se time. Čemu i Vaša. Je, svašta je kolega 25 napisao.
Quote:
Drugo: gdje ste procitali da imam lose misljenje o JL???
Pokušao sam naći smisao linku iz Bussiner.HR. Ja držim da taj tekst ne govori ništa već ružno, nekolegijalno i nekompetentno napada Jutarnji. Čudilo me je da ste ga postavili bez bilo kakve ograde od sadržine.
Quote:
Naucite se citati komentare osoba s kojima ulazite u rasprave. Postediti cete nas brojnih postova koji bas nista ne kazuju osim vase nasusne potrebe biti osoba koja sve najbolje zna.
Jako pažljivo čitam. To je problem, zar ne? Bolje bi Vam bilo kada već nešto pokušate potencirati, biti spreman za raspravu o tome, nego, kada nemate argumente nepozvan savjetovati o načinu rasprave. Učim i dalje kako raspravljati, ali - ne od Vas. |
|
| Mi se, očito, nismo razumjeli. Nažalost to nije prvi put. Tocno je da dugo djelujem u hrvatskoj znanosti i da sam o pogrešnom sustavu vrednovanja u njoj govorio i govorim desetljecima. Jedino mi niste odgovorili sto je od toga prihvaćeno. Zar Vi doista mislite da su sadašnji kriteriji vrednovanj u hrvatskoj znanosti i visokome školsku sukladni svjetskim kriterijima. Ako tako mislite, usuđujem se reći ili da ništa od onoga što sam napisao niste pročitali ili niste razumjeli. Na primjer, da su primijenjeni kriteriji koje ja predlažem, veoma bi mali broj projekata u Vašem Tehnologijskom vijeću uopće prošao prvu stepenicu jer uopće nisu originalni tehnologijski projekti. To vrijedi i za većinu "znanstvenih" projekata. |
|
Poštovani,
Zahvaljujem na odgovoru. Tehnologijsko vijeće imalo je dva razdoblja. Prvo, poticajno, s većim udjelom prolaznosti. Drugo, prolaznost je pala ispod 40 %. Nažalost, pokazalo se da čak i kada je bilo uspješnih završetaka projekata, da je izostao interes istraživača pretvaranja toga u komercijalne proizvode. Nedostaje ta kultura. Slažem se i s ocjenom o Z- projektima. Međutim nadam se da znate da će ono što je bilo „pokrivano“ sa Z-projektima sada biti drugačije financirano. Ono što Vi predlažete ostvarivat će se putem Nacionalne zaklade za znanost. Nadajmo se da će tamo biti ljudi koji će znati ostvariti i Vaše prijedloge. Međutim ipak ostajem pri tvrdnji da je Vaš najveći doprinos hrvatskoj znanosti prosudba njezinih znanstvenika putem komercijalni baza podataka. Dopuštam da se mnogi ne će složiti s tom ocjenom, ali to je tako.
|
|
Na #32 Ako je ovo doprinos hrvatskoj znanosti
"Međutim ipak ostajem pri tvrdnji da je Vaš najveći doprinos hrvatskoj znanosti prosudba njezinih znanstvenika putem komercijalni baza podataka"
onda mi je jasno zbog čega smo u stanju kaojem jesmo a to je da svi jure objavljivati u časopisima u tim bazama, a da ne rješavaju vitalne problem u svojem regionalnom i širem hrvatskom okružju, pa uvozimo "svakakog vraga" pa čak i ono što smo do 90-tih proizvodili sami.
Sada je jedan tehnički časopis u Hrvatskoj ušao u SCI-Extended bazu (A -citacija po ktioteriju Matičnog Odbora) pa da vidite telefonske i ine poziva i navale na objavljivanje. No bar je naš pa će koristiti inženjerima u praksi, nadam se.  |
|
Da se ipak vratimo u raspravu o ovoj temi. Smatrao sam i dalje smatram da je nasušni prioritet u hrvatskoj znanosti i visokome obrazovanju baš uspostavljanje svjetskih mjerila. Zato što bez toga cijeli sustav postaje i ostaje upitan, pa je i svako ulaganje u njega upitno. To, dakako, ne znači da je kupovanje opreme samo po sebi loše, ali je pitanje koliko je investicija korisna/isplativa.
A sada da odgovorim kolegi u #32. Vi ste u svome tekstu zapravo priznali da je teško zakljlučiti kako sam, svojim zalaganjima, bio "preuspješan". Prije bi se moglo reći da sam bio "neuspješan". U svim sam svojim tekstovima redovito naglašavao kako se same brojke pri ocjenjivanju znanstvenika jednostavno ne smiju rabiti, jer ne odražavaju ukupnost ocjene. Ali isto tako da se brojke ne smiju ni zanemarivati, samo što ih moraju interpretirati stručnjaci koji ih doista razumiju. Ne mogu ja biti kriv što su birokrati s veseljem uzeli samo brojke i oslanjali se na njih pri ocjenjivanju. To je, dakako, posebno za njih, mnogo lakše nego provesti dublju analizu. Ipak, Vi imate pravo na Vaše gledište ("...ali to je tako.") iako je ono pogrešno. Problemi nastaju kad ga morate argumentima potkrijepiti. |
|
Na # 33:
Quote:
onda mi je jasno zbog čega smo u stanju kaojem jesmo a to je da svi jure objavljivati u časopisima u tim bazama, a da ne rješavaju vitalne problem u svojem regionalnom i širem hrvatskom okružju, pa uvozimo "svakakog vraga" pa čak i ono što smo do 90-tih proizvodili sami.
Kolega kad već spominjete vraga ne mogu vam ne odgovoriti da je razlog što svakog vraga uvozimo to što su nam inžinjeri nekreativni i nesposobni da 'svakog vraga' izmisle i proizvedu.
Nikada nismo govorili na ovom portalu da 'inžinjeri u praksi' ne trebaju. Ali shvatite već jednom da je to posao kreativnog inžinjera da stvara tehnološke inovacije, a ne da samo instalira uvezene strojeve, naprave, uređaje, te ih eventualno održava.
U čitavom razvijenom svijetu Europe i USA znanstvenici napreduju, dobivaju pozicije, itd. sustavom peer review-a koji koristi raspoložive baze podataka. Tu ni vi a ni poštovani profesor IČ nećete zaustaviti niti vrijeme, niti Reutera. Teško da će RH biti replika nekadašnje izolirane Albanije.
Više puta smo jasno rekli u diskusijama da novac za znanstvena istraživanja ne bi trebao ići kvazi-znanstvenicima, posebice ne nekreativnom (impotentnom) inžinjerstvu, jer ti uopće nemaju rezultata.
I nemojte, molim vas, pričati da tehnička struka ne može raditi znanost po kriterijima prirodnih znanosti. Na IRB je u prvim decenijama Odjel za elektroniku bio izuzetno prosperitetan i njegovi su znanstvenici (inžinjeri) kasnije napravili izuzetne karijere u inozemstvu. Nedavno je bivši rudjerovac, Veljko Radeka (potražite njega na Web of Science!), dobio ugledno priznanje - imate vijest na irb-webu, a i sljedeći link vam daje dobar pregled
Veljko Radeka
Sve što želim reći jest da znanstvena istraživanja u tehničkim strukama moraju biti vrednovana prema svjetskim kriterijima za tehničke struke. Koji su to kriteriji - budite ljubezni pa se raspitajte.
-bg- |
|
Na #35 Vaš stav već znam i ništa mi novo niste rekli o "inžiljiranju". Bilo bi bolje da u IRB-u više svojim radom pomognete hrvatskoj industriji, a nadam se da ćete s novom Ravnateljicom to uspjeti i pomaknuti se bliže "real world-u"
Ja sam upravo protiv toga da se instaliraju uvozni strojevi, pogotovo oni koje su "inžiljiri" već znali i proizvodili kod nas a da ne govorim o tehnologijama koje se mogu kod nas napraviti a uvoze se recimo "postrojenja za proizvodnju električne energije na bioplin". (90% može biti naše ali je obrnuto).
A što bi bila uloga dr. inžiljira iz tehničkih zananosti da pišu radove za strane baze podataka a od toga "fajde nema nikakve kod nas" Pa samo nastavite tako.
Imam jedan svježi primjer kolege koji ide u "znanstvenog suradnika" s 2 CC rada a nije "inžilirao" ništa niti ikad vidio elektro industriju, postrojenje ili praksu. No kako nam ga skrojiše tako se ponašaju naši mladi "inžiliri". Sve prema pravilima naših prethodnika o kojima je kolega I.Ć. pisao
Šteta što su vaše kolege naše struke napravili "karijeru u inozemstvu" a nis bili od koristi onima koji su učožili u njihovo školovanje  |
|
| 33, 35 Po zdravom razumu osnovni kriterij kvalitetne znanosti su znanstvena otkrića i bitna originalna poboljšanja postojećih znanja. Postoje članci koji sadrže varijacije na već publiciranu temu i neki ih rutinski prave jer taj recept se cijeni u mediokritetskim sredinama; dakle to je takodjer kvaziznanost. Postoje takodjer članci koji sadrže više bitno različitih otkrića odjednom. Postoje otkrića koje prave pojedinci, a ponekad se njihovi n-ti koautori koji su radili rutinski dio posla njima diče, ravnopravno, a često i doslovno ko da su jedini autori. Bitan je sadržaj, a ne forma (npr. korice, promjena vanjštine samoplagiranih članaka i slično). |
|
Na #37  U potpunosti se s vama slažem, posebice zadnjim dijelom teksta. |
|
Na #36:
Poštovani kolega, nije mi bila namjera ljutiti vas.
Quote:
Bilo bi bolje da u IRB-u više svojim radom pomognete hrvatskoj industriji, a nadam se da ćete s novom Ravnateljicom to uspjeti i pomaknuti se bliže "real world-u"
IRB neće biti industrijski institut. Upravo je danas izvješen novi Statut koji su ministarstvo i Nacionalno vijeće odobrili i koji jasno definira i određuje IRB kao skup fleksibilnih podinstituta koji se osnivaju temeljem posve neovisne međunarodne evaluacije i znanstvene izvrsnosti. Nova ravnateljica stoji apsolutno iza novog Statuta i to jest približavanje "real world-u" ali RAZVIJENOM real world-u. IRB će uspjeti onoliko koliko bude imao talentiranih mladih ljudi - ako uspije onda će njegova uloga u obrazovanju mladih naraštaja znanstvenika i kreiranja spinoff-a biti puno veća nego danas.
Moderni, razvijeni svijet nas uči da drugog puta nema.
Apsolutno računamo na profesionalnu pomoć najboljih hrvatskih znanstvenika koji su u inozemstvu. Ne samo to - već program 'instaliranja' nekoliko najboljih za lidere u novom IRB s kompletnim 'paketom'.
Zvuči kao fantastika?
Prije godinu i pol ideja Statuta IRB temeljenog na MPG sustavu je izgledala fantastika.
Sada taj Statut visi na oglasnoj ploči.
Umjesto da se ljutite, poštovani kolega, budite ljubezni i pogledajte kriterije za tehničke struke u EU zemljama i USA. Ne mogu biti više fer od toga.
Usput, g. Radeka je obrazovan i napravio karijeru u ovoj zemlji na IRB prije nego je otišao vani.
-bg-
-bg- |
|
Na #39:
Quote:
Sada taj Statut visi na oglasnoj ploči.
Nadam se da taj statut neće dopuštati natječaje za radna mjesta "starog kova" poput onog koji je u NN objavljen 19.06.2009, na webu IRB-a pet dana kasnije: link. Za suradnička zvanja rok je bio znamenitih 8 dana od objave u NN, ili tri dana od objave na webu IRB-a. Sve to pod novom ravnateljicom. Čemu cirkus, ako se misli ozbiljno? |
|
Na #40:
Nije cirkus, kolega. Na snazi je do sljedećeg tjedna stari statut, a rok za natječaje je određen zakonom (minimalni). Raspitat ću se i napisati ovdje točan odgovor. Ideja da se dovedu najbolji ljudi (iz inozemstva) je tvrda linija nove ravnateljice. Ne mogu ne složiti se s tim.
-bg- |
|
Na # 39 Poštovani kolega B.G. Niste me "razljutili" ali razmišljamo na različite načini i dopustite da je to tako danas uredu.
Iz vaših dosadašnjih postova imam dojam da baš nemate visoko mišljenje o inženjerima tehničke struku, no možda se varam i mogu i razumijeti jer ste vi fizičar.
Kada govorim o uvozu svega i svačega "kritiziram" politiku koja to omogućava a da ne provjeri radi li se i može li se to napraviti kod nas, ali to je drugo pitanje ne za vas i mene.
O prof. Radeki sve naj, naj naj jer znam što znači biti IEEE Fellow i pri tome dobiti prestižnu nagardu IEEE Award svoje sekcije na Long Islandu, za 50-godišnji rad što je iznimno značajno.
BTW za to sam saznao davno još prije nego što ste mi vi uputili na postu, kada mi je jedan akademik s FER-a rekao u razgovoru da ide kod Dekana FER-a do ga o tome izvjestii obavijesti javnost.
Vama u Institutu želim svako dobro i svjetski ili EU uspjeh u svakom pogledu i nemojte slučajno postati "industrijski instutut"
Još vas jednom molim nemojte nas u Hrvatskoj stavljati u položaj istraživača na Brookhaven National Laboratory jer možda sva imovina našeg Sveučilišta ne vrijedi koliko jedan od njihovih laboratorija u departmentima. |
|
Na #42:
Quote:
Na snazi je do sljedećeg tjedna stari statut, a rok za natječaje je određen zakonom (minimalni).
Nije bitno. Kao što sam navodite, 8 dana je zakonom određenim MINIMALNI rok, ne maksimalni i ne jedini. I takav natječaj na webu IRB-a se objavljuje pet dana nakon objave u NN. Drugim riječima, natječaj je za sve praktične potrebe otvoren samo onima koji su o njemu prethodno obaviješteni privatnim kanalima. Ako se ozbiljno misli s novim statutom, zašto se tjedan ili dva prije njegova donošenja provodi natječaj po najgoroj ili skoro najgoroj interpretaciji staroga? Netko koristi zadnju priliku da bude izabran po staarim uvjetima prije no nastupe novi, za njega nepovoljniji? Or what? |
|
Kolega, ako hrvatske fizičare predstavljaju oni poput BG ili kada je važnije za tehničare da se kod njihova izbora gleda na faktor odjeka nekog časopisa, nema nade za Hrvatsku. Bit ćemo uvijek samo potrošači i to tuđe akumulacije. A posebno hrvatski znanstvenici. Zagrebački tramvaj zaista je ništa, izvoz licenci transformatora itd. Neka si takvi korifeji hrvatske znanosti pročitaju u najnovijem broju Polimera što misli o tome zašto hrvatski inženjeri ne mogu načiniti više u članku "Kako vide budućnost Hrvaske". Napisano iz pera jednog od najboljih poznavatelja hrvagske industrijske zbilje. Koji je sa svojim inženjerima iz Elektro-kontakta dostigao udio na svjetskom tržištu od 35 %.
Osobno, pisaniju BG sam doživio kao nagori mogući napad na hrvatske tehničare. Ovaj puta bez oprosta. Jedini je problem što je to napisano pod šifrom, pa ne smijem ga javno imenovati. Što je on to tako epohalno načinio u fizici da smije pričati o drugima na navedeni način.
|
|
> Na snazi je do sljedećeg tjedna stari statut, a rok za natječaje je određen zakonom (minimalni).
Zasto MINIMALNI ? |
|
41 > Ideja da se dovedu najbolji ljudi (iz inozemstva) je tvrda linija nove ravnateljice.
Veliki je tu problem taj sto sadasnji proces daje biranje u savjetnika u trajnom zvanju tek nakon reizbora nakon najmanje 3 godine u zvanje savjetnika. To znaci da bi vrhunski znanstvenik imao 3 godina manju placu i status od kolega koji su jednostavno dovoljno dugo bili u Hrvatskoj i rasolili se (pacali, kao kiseli kupus ili marinirano meso, op. prev.), prije nego bi mu po sadasnjim "pozitivnim" propisima o napredovanju pripalo pravo na najvisu poziciju u sustavu. S tim idiotskim propisom naravno gubimo konkurentnost u privlacenju vrhunskih znanstvenika. Hitno je da se to promijeni, upravo zbog toga. |
|
Na #44:
Quote:
Zagrebački tramvaj zaista je ništa,
Je li to ovaj: Croatian-made tram criticised as "cramped and noisy". Koliko ih je prodano izvan Hrvatske? I gdje? Prema izvorima s Wikipedije (link) sva testiranja zainteresiranih su propala.
Ili ćemo opet sami sebe uvjeravati da su naši tramvaji najbolji na svijetu a da to eto nitko drugi ne vidi?
Quote:
izvoz licenci transformatora itd.
Kratka Vam je nešto lista... Jesu li ti transformatori i ostale (prerijetke i izolirane, a nikako redovite) uspješne priče uspjeli zaraditi barem onoliko koliko su tehnologijski projekti i zProjekti iz tehničkih znanosti dosad sprčkali na ništa (bez komercijalno ispaltivog proizvoda, bez CC radova)?
Malo elementarne ekonomske matematike, profesore, a ne kao vaš kolega Paar koristiti anegdotalne i depresivno prerijetke pozitivne primjere da pokušate dokazati da su hrvatski inženjera dobri. Nisu. Vrlo malen proj hrvatskih inženjera je dobar, inventivan i produktivan. U postotku, debelo premalen. Možemo pogledati preko plota da vidimo što treba napraviti da budu bolji. A možemo i hvaliti inženjere na temelju anegdota i "ki bi da bi" argumenata, a za izostanak realnih rezultata kriviti npr. kvalitetne fizičare i biologe. Vidim što ste Vi izabrali. |
|
Dugo ste šutili. Nije ovdje bio cilj sveobuhvatna analiza. Vi to tako i tako ne bi shvatili što su sve znali hrvatski inženjeri. Ali sve mogu manje raditi jer nemaju za koga. Uvoznički lobi može sve jeftinije. Zašto pročitajte u navedenom članku. Pa pobogu ljudi je li vi svi skupa mislite da će nas trabunjanja koja će možda biti nešto za 50 godina spasiti. Dođite ovamo i nešto načinite. Tražite da se svi maknu kako biste vi to dokrajčili. Tvrdim da zahvaljujući vizionarima CC-a u Hrvatskoj to postaje sve važnijini kriterij izbora. Ne moraš znati nešto konstruirati ali možeš biti veliki znansvenik ako si analizirao neke elemente kon strukcije. Pitam se gdje imaju takve sustave gdje se bira na osnovi faktora odjeka. Možda u Češkoj, jer oni štampaju u Hrvatskoj članke, pa popune samo jedan broj Metalurgije s 15 radova. Ili kada neki naši časopisi tiskaju 14 Kinezna, 11 Indijaca i 3 naša autora.
Kolega, dajte već jednom načinite neštp konkretno. Stalno vrtite istu ploču. Postali ste dosadni. Ništa u toj Hrvatskoj ne vrijedi. U redu. Pa što to Vas briga, uživajte u norveškoj pokrajini. |
|
47 > the inadequacy of legroom
To je meni licno najveca zamjerka (uz sigurnost: lako ga je razbiti u sudaru) ovom tramvaju. Stolice koje stoje jedan naprama drugome paralelno liniji voznje vas prisiljavaju da se ili sjednete bocno ili da koljenima tiskate koljeno covjeka koji vam je u stolici nasuprot. U nekim novijim vozilima su valjda zbog toga slozili stolice koje su vec same slozene bocno. No s obzirom na velicinu tramvaja broj sjedala je jako malen. Imam jos jednu zamjerku a to je da se usred ljeta dok se ljudi znoje, ventilacija samo rashladjuje, a ne provjetrava dovoljno. Tako ako je vozilo parkrano na zadnjoj stanici udjete unutra, zna biti smrad i ne mozete si pomoci. |
|
Na #46 Koliko je propis "idiotski" pokazuje i provjera na bazi podataka znanstvenih radova "Objavljeni radovi (CROSBI)" da kolega kojeg spominje B.G. nema niti jedan, što se može razumijeti jer radi u SAD- ali je kod nas bio slučaj redovitog profesora koji je došao iz Njemačke i nije imao upisane formalno
radove u Bazu, jer ih je objavio vani, pa je izgubio zbog recenzenata Znanstveni projekat. No to je i tako nevažno el. inžiliri ne rad ništa važno.
Na #44 E kolega I.Č. ne troše oni tuđu akumulaciju veća je "kvaka" u tome da koriste našu koju svi građani kroz račune za struju plaćamo a razvijamo Dansku, Njemačku i Austrijsku industriju i tehnologiju. Dobro je to objasnio u jednoj emisiji dr. Stjepan Car iz Končar Instituta kada je točno naveo koliko se izdvaja za obnovljive izvore po svakom KWh kroz naše račune a onda iz tih sredstava nabavljaju vjetro elektrane, bioplinska postrojenja, postrojenja na biomasu, solarni i termo kolektori koju mogu proizvesti Končar, Belišće, Solaris ... i drugi. No za to nam nisu krivi B.G i B.L. čiji stavovi to indirektno podržavaju već naši političari i resorna ministarstva.
BTW sve osim lopatica VE se proizvodilo i može proizvesti u Hrvatskoj što je Končar i dokazao, ali su "interesantnije" Danske, Austrijske i Njemačke, na jeftino kupljenom (na vrijeme) zemljištu u Dalmaciji. |
|
| Na #50 jasno ta TV emisija je bila na lokalnoj Vinkovačkoj TV pa je širi auditorij nije moga vidjeti a i što bi to zanimalo cijelu Hrvatsku, što ima za reći dokazani znastvenik i gospodarstvenik iz Končar Instituta? |
|
primorac je u časopisu Science imao veliki članak o sebi mislim 94te u kojemu je sebe predstavljao kao mesiju koji nas dolazi spasiti identificirajući žrtve rata (tako da se vjerovatno radi o staroj vezi primorca s nekim iz uredništva Scienca).
I što se je desilo?!, zdimio je na specijalizaciju iz pedijatrije.
To je prokušana primorčeva formula: malo istine, malo laži, malo "mi smo ne-razvijeni i jadni", a sve u svrhu zadovoljenja vječito gladnog ega.
|
|
Na #48:
Quote:
Pa pobogu ljudi je li vi svi skupa mislite da će nas trabunjanja koja će možda biti nešto za 50 godina spasiti.
Vjerojatnost da nas to "trabunjanje" spasi je, kako mi se čini, puno veća nego li vjerojatnost da nas spase tramvaji koje nitko izvana ne kupuje.
Quote:
Dođite ovamo i nešto načinite. Tražite da se svi maknu kako biste vi to dokrajčili.
Možda bih i došao kada bih vjerovao da mogu nešto (dovoljno) načiniti. Ali ne vjerujem. Barem dok se Vi i Vaši ne maknete
Quote:
Kolega, dajte već jednom načinite neštp konkretno.
Ja, hvala na pitanju, u svom poslu svakodnevno radim vrlo konkretne stvari. Ali Vi ih niste u stanju razumjeti ništa više nego li bih ja shvatio što su sve znali hrvatski inženjeri. To ih ne čini manje konkretnima. A za korist, njenu stručnu procjenu ću prepustiti boljima od Vas.
Quote:
Ništa u toj Hrvatskoj ne vrijedi.
Vrlo paušalno generalizirate. Iz mojeg ukazivanja da jako malo toga vrijedi imputirate mi da tvrdim da ništa ne vrijedi. Istodobno, tu šačicu pozitivnih primjera koristite da kažete da kažete da hrvatski inženjeri u globalu vrijede. Ma nemojte molim Vas. Konkretnim ljudima treba odati priznanja za konkretna postignuća. Ja to rado činim. Vi ste taj koji neopravdano generalizira i zaključuje o prosjeku na temelju svojstva ekstrema. Da ste pažljivije slušali predavanja svog idola prof. Đuraševića, znali biste da to ne smijete činiti i zašto ne smijete. |
|
Na #44:
Quote:
Osobno, pisaniju BG sam doživio kao nagori mogući napad na hrvatske tehničare. Ovaj puta bez oprosta. Jedini je problem što je to napisano pod šifrom, pa ne smijem ga javno imenovati. Što je on to tako epohalno načinio u fizici da smije pričati o drugima na navedeni način.
Kolega IČ,
1. posve ste krivo procijenili da ja napadam hrvatske tehničare. Naprotiv, smatram ih najvažnijim elementom u stvaranju bogate Hrvatske. Upravo zato me i smeta da se neprestano proziva znanstvenike (fizičare) jer, eto, ne rade ono što u svakoj razvijenoj zemlji rade inžinjeri. Uspješni inžinjeri.
2. Nemate vi meni ništa opraštati - ja sam iznio svoje mišljenje u slobodnoj zemlji - ovo posljednje ne zaboravite. Mogu biti u krivu iako nažalost nisam.
3. Za moj skromni doprinos fizici, ako vas to muči, valja pitati kompetentne ljude. Sugeriram: R. D. Peccei, Vice Chancellor for Research, UCLA. Ili nekog drugog. Proveo sam desetak godina u inozemstvu (München, Zürich, Paris, Marseilles, Hamburg, Los Angeles) i valjda su me za nešto inozemne institucije plaćale.
Moj sam stav o inžinjerstvu (tehničarima, kako ih vi zovete) napisao u ranijim postovima:
Quote:
Kolega, u velikoj ste zabludi ako mislite da ako hrvatski znanstvenici unaprijede svjetsku znanost da to ne unapređuje hrvatsku znanost. Jedino ako hrvatska znanost nije dio svjetske znanosti.
Hajde da govorimo otvoreno. Ova vaša druga istraživanja 'koja će unaprijediti hrvatsku znanost i gospodarstvo u cjelini' ne postoje. Postoji samo dobra i loša znanstvena istraživanja. Dobro ili loše inžinjerstvo. Kreativno ili kopirajuće.
Ono što vi ne vidite ili ne želite priznati jest da samo vrlo kvalitetna bazična istraživanja mogu dovesti do novih, konkurentnih izuma, spinoffa, iskoraka i time do profita.
I sljedeći stari tekst je jasno odredio moj stav
Quote:
Hrvatska privreda i industrija trebaju kreativne inžinjere koji će svojim invencijama napraviti skokove.
Ovo je moj generalni stav i dobro sažimlje moje gledanje na ulogu tehničkih znanosti i razvoja tehnologija. Vjerujem da iz njega svatko dobronamjeran može zaključiti da zapravo inžinjerstvu pridajem odlučujuću ulogu u napretku.
No sada dolazi pitanje.
Kako odgojiti, prepoznati, vrednovati inžinjere, po kojim ih kriterijima birati na pozicije, itd?
Moj odgovor je jednostavan: slijediti razvijeni svijet. Kolega SČ s ETH, kolega DamR s norveškog tehničkog sveučilišta, kolega Frano B koji zna kako to radi DARPA, itd., mogu jasno posvjedočiti o tim kriterijima.
Dragi kolega IČ, nije moj stil da vrijeđam bilo koga. Iz mojih citiranih navoda možete razabrati (iako možete imati suprotno stajalište) da ja itekako pridajem veliku važnost inžinjerstvu (odnosno tehnici).
Molim da tako to i shvatite i ne pokušavate prijetiti nedavanjem oprosta ili javnim prozivanjem, jer vam to ne priliči.
-bg- |
|
Pretpostavljam da je za clanove Connecta zanimljivo priopcenje za javnost. Dobila sam ga mejl veceras, a stoji i na webu IRB-a:
http://www.irb.hr/hr/news./00526/Ministar_Primorac_na_radnom_sastanku_na_IRB-u.pdf |
|
Quote:
Što je on to tako epohalno načinio u fizici da smije pričati o drugima na navedeni način.
Evo samo bih želio dati primjedbu. Uz dužno poštovanje #44, kojeg izrazito cijenim, mislim da je ljudski kazati da indicija u prethodnom ne stoji.
#54 Možda nije napravio nešto "epohalno", ali smatram da je napravio puno. Potkrjepljujem listom citacija: link (uz napomenu: okreniti i drugu stranisu, tek tamo se ima šta vidjeti). Očito nije baš za baciti djelo dr. BG.
Inače, smatram da bi Hrvatska mogla prozvoditi puno bolje inžinjere. A mogla bi si dati malo truda i da ne zadrži (zadrži ili vrati nakon boravka u inozemstvu) samo osrednje, nego i najbolje, koji redom (iz mog malog osobnog iskustva) hrle vani.
Uz ovakav sustav sigurno ih neće zadržati.
Mislio sam da će Bolonja tu popraviti situaciju, ali mislim da ću se razočarati, zajedno s hrvatskim gospodarstvenicima. Uzorak na temelju kojeg zaključujem je prvenstveno s FER-a.
Međutim, ovo nije tema ove rasprave. Nastavimo s temom. |
|
Mislio sam da je pravilno inženjer, ne inžinjer. I google daje omjer hitova 12:1 za inženjera.
wikipedia: Inženjer
|
|
Na #57:
Duju iz Velog mista zovu "inžinjer od baluna". Kolega, vjerojatno je uobičajeno reći 'inženjer' a 'inžinjer' je dalmatinska varijanta koja mi se osobno sviđa. Očito se radi o kroatiziranoj stranoj riječi.
Evo vam link na 'inžinjere'
Inžinjeri
-bg- |
|
Quote:
Pretpostavljam da je za clanove Connecta zanimljivo priopcenje za javnost. Dobila sam ga mejl veceras, a stoji i na webu IRB-a:
Meni bi bilo još zanimljivije čuti kratku interpretaciju i dojmove kolege -bg- . Priopćenja su priopćenja. |
|
Na #59:
Quote:
Ministar je iskazao svoju punu podršku nastojanjima ravnateljice i vodećih tijela Instituta za osuvremenjivanje ustroja i rada Instituta koji će omogućiti da se Institut kroz slijedećih nekoliko godina promakne u međunarodni centar znanstveno‐istraživačke i visokoobrazovne izvrsnosti.
Ma, ministar si je u zadnjih tjedan-dva mogao dopustiti da podrži što god mu padne na pamet. Boli njega više... |
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Skola Medijskog Pracenja
|
SIWA 2007
|
WikiFF
|
| Zadnje komentirano |
 | Europska povelja za istraživače i Kodeks o zapošljavanju istraživača - POZIV
(9 kom., prije 6 hrs.) | | HSIN prisiljen otkazati stručnu suradnju s AZOO?
(4 kom., prije 1 dan/a.) | | Sindrom Paar
(32 kom., prije 2 dan/a.) | | Poziv na predavanje
(1 kom., prije 3 dan/a.) | | Komemoracija u spomen na prof. dr. sc. Gretu Pifat-Mrzljak
(1 kom., prije 3 dan/a.) | | Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta na IRB-u
(24 kom., prije 5 dan/a.) | | Financijska potpora za hrvatske doktorande u inozemstvu
(14 kom., prije 6 dan/a.) | | Gašenje hrvatskih znanstvenih časopisa?
(15 kom., prije 6 dan/a.) | | VL: 'USKOK i na "Ruđeru": Sumnja se na izvlačenje novca'
(5 kom., prije 6 dan/a.) | | Akcijski plan za mobilnost istraživača: konzultacije o položaju mladih znanstvenika
(2 kom., prije 7 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2010.03.14. 01:50h CET