2009.04.27. 14:02
"Zašto ne bi država financirala dvije godine apsolventskoga staža, kad je to uobičajeno? Zašto ja ne bih imao besplatno školovanje ako padnem godinu"?- pita apsolvent zagrebačkoga filozofskoga fakulteta, sudionik Nezavisne studentske inicijative. I, pobune.
"Petice dobivaju djeca bogataša"- kaže njegov kolega preko naslovnice moćnoga dnevnoga lista.
Zašto ne bi, pitam se ja, Konzum, Mercedes, GM, zašto ne bi Sanader, Merkel ili Obama, donijeli Zakone da se plaća dvije godine nedolaska na posao?! Stvarno, zašto. Ili, zašto ne bi mama proglasila štednju i dvije godine ne spremala ručak, pod dojmom bijede i gladi na afričkom kontinentu? Stvarno, zašto!?
Drugi najmoćniji list u zemlji na naslovnici danas poručuje: „Petice dobivaju djeca bogataša“, a to je izjava jednoga studenta iz Nezavisne studentske inicijative.
Prije toga u istim novinama čitam izjavu studenta prosvjednika na FFZG koji otprilike kaže: „ Zašto ne bi država financirala uz redovne četiri godine, još uobičajene dvije godine apsolventskoga staža, na koji imam običajno pravo“!? Stvarno, zašto ne bi? Da to usporedimo sa jedinim realnim društvenim čimbenikom koji donosi novac – radom. Zašto ne bi poslodavac plaćao dvije godine izostanka s posla radnika ( neradnika) koji ne dolazi na posao?! Stvarno, zašto ne bi?
Ako uzmemo ozbiljno izjave hrvatskih znastvenika u svijetu, koji su se školovali u Hrvatskoj, a školuju inozemne studente, po naprednim pravilima, koji, svi od reda kažu – školovanje je odgovornost i studenta, ne samo države, ne samo roditelja, ne samo apstraktnog društva, onda imamo opet istu priču. U Hrvatskoj se događa nešto, mislim na studentake prosvjede, što nema ekvivalent nigdje u svijetu. Razvijenom i naprednom svijetu. I, što nema nikakve veze po svojoj unutarnjoj biti sa globalnom inicijativom. Ona je samo poslužila svrsi. I, posve prizemnim interesima, kojima se fućka za univerzalne vrijednosti, pod kojima potstiču novi naraštaj.
Njima legenda, zapis u povjesti, a - nama pozicije i moć.
A, nije imalo ni u bivšoj državi, Jugoslaviji. Ja sam kao student imao studentski kredit, neki su imali stipendiju, kako god se zvala, ali – uvjet za nastavak plaćanja bio je - biti uspješan. U socijalizmu, koji je bio poznat po tome, što nije vrednovao rezultate rada!? Važnija je bila pozicija.
Što ovo traže hrvatski studenti, odnosno, njihova vrlo glasna manjina, nedostojna bilo kakve legitimne i demokratske inicijative? Mogu li se iza ovih poklika svrstati vrijedni, dobri, pametni studenti, čiji roditelji, ili plaćaju porez iz kojih se grade novi kampusi, iz kojih se subvencionira njihova studentska prehrana, domovi, iz kojih se grade nova veleučilišta po svim krajevima Hrvatske, ili plaćaju izravno, kroz školarine i mjesečna davanja koja nitko u ovoj državi ne – bilježi. Trebalo bi njih pitati, otprilike onako, kako je Ante Tomić pitao u svome tekstu o – Vedranu. Studentu.
Teško. Ne mogu, zapravo, sigurno.
Što je onda ova Nezavisna studentska inicijativa sa filozofskog fakulteta u Zagrebu?
Nije djevičanska, nema sumnje. Jer, da jeste, onda bi imala lidere, imala bi realne zahtjeve usprkos mladenačkoj nerealnosti pod firmom – budimo realni, tražimo nemoguće, kako je bit stvari pokušao definirati potsjećajući se vjerojatno svojih dana Inoslav Bešker ovih dana, imala bi vodstvo, koje bi znalo prosuditi kada je postiglo potrebni legitimitet u hrvatskoj javnosti, kada treba početi sa pregovorima.
Njima, izgleda ne trebaju pregovori. Njima, po svemu dostupnome, ne odgovara riješenje problema. Jer, student, apsolvent s početka priče, ima – vremana. Njemu se ne žuri kao njegovome ocu, majci, kao susjedu i radniku privatne firme recimo, jer, on ne zarađuje već uživa u aktualnoj legendi. Ali, ne zna da je legenda koju on pamti, a spominjali su Budišu i Čička, imala u svojoj bitnosti i jednu dimenziju, koju sada nitko ne može imati. Imali su spremnost na – vlastitu žrtvu. I, održive ciljeve.
A što ovi danas imaju?
Roštilj, grah u ogromnom loncu, potporu bolesno ambicioznih i krajnje osobnih sindikalnih lidera, kojima je protest pitanje osobne časti uz 15. 000 kuna mjesečno; par zafrkanata sa gitarama koji glume altrernativu, i - medijsku pozornost.
Majku svih zbivanja i svakoga smisla.
Ili, čak i potrebu za čišćenjem djela savjesti i/ili prošlosti, jer mi nismo smjeli, niti mogli - biti prosvjednici. Bolje ikad nego nikad! Čast spašavaju novi naraštaji. Ili, šutljivu oportunističku veliku većinu, kao i u svakome nezrelome društvu.
Zašto?
Prilično sam siguran, zato što Nezavisna studentska inicijativa, nije ni nezavisna, ni studentska iako su oni nositelji, a ni inicijativa, jer nema inicijatora i inicijalnih ideja; pogotovo što nema mladenačku nevinost i čistoću. Naslovi s početka teksta, bezimena inicijativa, izbjegavanje razgovora i – aktualne teškoće ove zemlje, jasno pokazuju da se radi o klasičnoj anarhističkoj priči, sa ultraljevičarskom pozadinom, kojoj je u njenoj biti, zapravo jedino relevantno borba za – aktualnu vlast.
A, studenti?! Pa, i onako, ostaće im legenda, ostaće čak i bez imena ovaj put, a dobiće tapšanje po ramenu jadnika koji nisu svoje zahtjeve smjeli sami istresti pred hrvatsku javnost umornu od problema. A, dalo bi se o tome nagađati, iako nije djevičanski, za ovaj tekst.
Recimo, pođimo od toga gdje je sve počelo? Zašto je nesretni i nespretni Boras izgorio u pokušaju komunikacije sa studentima, i prije nego je sjeo za večeru za dekanskim stolom? Tko su njegovi porotukandidati za mjesto dekana filozofskog fakulteta u Zagrebu? Za koga studenti ostalih zagrebačkih i hrvatskih fakulteta prosvjeduju, smisleno prosvjeduju? Nije da ne vjeruju u svoju misiju, ali - koji su efekti, u svakom slučaju?
Dobićemo odgovore jako brzo, a djelimično ih vidimo i sami, samo što je teško povezati uz sve svoje probleme tisuće detalja oko nas.
Samo se sjetite kampanje na temelju „pisama čitatelja“ u jednim našim moćnim novinama, sjetite se „profesora torbara“, „korumpiranih uprava“, „bešćutnih dekana i političara“, sjetite se "školovane novinarke koja ima duplo manju plaću od profesora" sjetite se serije tekstova, koja je prethodila ovome svemu. I, usporedite sa bezličnim, nesadržajnim, besmislenim i nerješivim zahtjevima sadašnjih jezgri studenata. I, usporedite sa naslovima o klasnim razlikama, veličanju nerada i bogomdanim pravima. A, gdje su odgovornosti?
Odgovori leže pred nama, svaki dan, u riječima bezimenoga studenta koji ministru kaže da je „građanin Primorac“, pri čemu po vokaciji i izrazu lica jasno nema pojma što to simbolizira i koju revoluciju, u riječima i djelima raznih alternativa i ustrašenih profesora raznim kampanjama koje su ih gotovo dotjerale na stup srama, ni krive ni dužne, koji – podržavaju destrukciju, kako bi se umilili najširoj javnosti. Postali populisti, stvorenja za - draganje.
To je druga priča, dekani i rektori, profesori što su pristali biti igračke u rukama jedne ultralijeve klike, čiji je jedini posao i smisao, uzeti djevičanstvo generacije, ostaviti im blesavu legendu, a sebi priskrbiti moć, utjecaj i – vlast.
|
"Naslovi s početka teksta, bezimena inicijativa, izbjegavanje razgovora i – aktualne teškoće ove zemlje, jasno pokazuju da se radi o klasičnoj anarhističkoj priči, sa ultraljevičarskom pozadinom, kojoj je u njenoj biti, zapravo jedino relevantno borba za – aktualnu vlast."
"...dekani i rektori, profesori, što su pristali biti igračke u rukama jedne ultralijeve klike, čiji je jedini posao i smisao, uzeti djevičanstvo generacije, ostaviti im blesavu legendu, a sebi priskrbiti moć, utjecaj i – vlast".
stvarno savršen tekst. 
autor je majstorski raskrinkao međunarodnu zavjeru u kojoj su svi akteri instrumentalizirani od strane povampirenih sljedbenika emme goldman. tako duboko razumijevanje anarhizma je nešto što se rijetko sreće i u samih anarhista. još da ubaci i anarhosindikalizam - i gdje ćeš većeg vraga!
|
|
| Na #1: Vi to stvarno o anarhizmu?! Dajte kolega, da ipak malčice iznesete koji stav, a ne samo i jedino negodovanje, pod krinkom potsmijeha. I to je izraz, ali, ako je zubat k'o na smailiću, onda je prazan. A iz prazne čaše se ni ambrozija ne pije. |
|
naravno, uvijek je moguće da iza svega zapravo stoje slovenci i njihova tajna služba (zamaskirana u ultraljevičare koji su pak maskirani u studente, a ovi u neradnike) na čelu s rastkom močnikom lol
"Situaciju u Sloveniji opisao je Rastko Močnik, poznati sociolog i aktivist te redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Ljubljani.
– Diplomski studiji u Sloveniji su potpuno slobodni od plaćanja. Postdiplomski studiji se plaćaju, ali omjer je takav da država plaća šezdeset posto, a student četrdeset, kaže Močnik koji je izrazio svoju podršku zagrebačkim studentima.
– Osobno se zalažem da školstvo bude potpuno besplatno. Nedopustivo je da se obrazovanje veže uz materijalni status, zaključuje Močnik.
U Sloveniji je do studentskih prosvjeda došlo 2007. godine, i bili su uspješni, jer je navedeni zakon povučen iz parlamenta, a resorni ministar smijenjen, kaže Andrej Pavlišič, student koji je sudjelovao u prosvjedima. Inače, slovenska studentska udruga Avtnomna tribuna uputila je podršku zagrebačkim studentima koji blokiraju FF.
Izvor NoviList.hr |
|
Quote:
Osobno se zalažem da školstvo bude potpuno besplatno. Nedopustivo je da se obrazovanje veže uz materijalni status, zaključuje Močnik.
I, kaže, kaže
kaže,
Močnik!
A tko je taj!? |
|
| Ako stvarno ne znate tko je Rastko Mocnik (ne znam salite li se?), nije ni gugl sramota koristit, bozemoj:-) |
|
Quote:
nije ni gugl sramota koristit, bozemoj:-)
Slažem se. Nije. A smije li se misliti bez google-a i Rastka Mocnika!? Meni se čini da smije, tako sam naučen. Ili, za svako mišljenje trebam citirati, usprkos tome što je točno. Radi, kako jedan kolega reče "potkrijepe"? |
|
Na #3: Ajmo malo ekonomije i matematike.
Ono što se radi od izjava Karin Doolan je čista manipulacija. Dajte ljudi, pa hajde malo idemo razmisliti što sve košta u školovanju, a predstavlja potencijalnu prepreku đacima iz siromašnih obitelji. To su redom:
1. školarina (koje ima ili nema)
2. prehrana (koja je debelo subvencionirana ili nije)
3. smještaj (koji je debelo subvencioniran ili nije)
4. zdravstveno osiguranje (koje netko drugi plaća ili ne)
5. troškovi prijevoza (koji su nesubvencionirani, subvencionirani ili su za studente potpuno besplatni)
SVE to pridonosi jednakosti ili nejednakosti studenata iz obitelji s različitim imovnim stanjem, kao i spremnost tih obitelji (roditelja) da finanicaju studij svome djetetu. (Jer, bogati tata može npr. reći da ne da novce jer on nije završio studij pa ne treba ni njegov junior, ili junioru uskratiti financiranje iz drugih razloga. Ni to nije razlog da se junioru ne pruži mogućnost kao svima ostalima.)
NIJE ISTINA da su školarine u sadašnjem sustavu bilo jedini, bilo dominantni izvor nejednakosti. Hrana i smještaj, kada se plaćaju po stvanoj cijeni, višestruko nadmašuju iznose školarina na državnim institutima. Javni prijevoz po komercijalnoj cijeni također bi bio reda veličine školarine. Međutim, studenti se voze besplatno. Račun se ispostavlja poreznim obveznicima. Plaćaju ni 20% od stvarne cijene obroka u studentskim menzama - što znači da ih država hrani do 80%, za što se račun također ispostavlja poreznim obveznicima, iako je nekim studentima, koji nemaju svojih prihoda i koje roditelji nedostatno financiraju, i 20% puno. Što se smještaja tiče, 8% studenata (što po izvoru iz MZOS-a predstavlja 50% onih koji prebivaju više od 30 km daleko od mjesta studiranja) stanuje po studentskim domovima po cijeni ispod stvarne cijene koštanja. Razlika do stvarne cijene se kao račun ispostavlja pogodite kome.
I zato, gospodo studenti, ne, školovanje na fakultetima nije besplatno. Ako sve zbrojite vidjet ćete da vam DRŽAVA POKLANJA VIŠE NEGO ŠTO VAM SVEUČILIŠTA NAPLAĆUJU. To pak NE ČINI NI JEDNA DRŽAVA S NASLOVNO BESPLATNIM ŠKOLSTVOM koju uzimate kao primjer! Ono što se u Norveškoj. Švedskoj ili Finskoj NE naplaćuje su školarine. Ali tim istim državama ne pada na pamet da svim studentima plaća 100% prijevoz, 80% hranu, i za 8% studenata 60% smještaj. Za sve osim školarine studenti uzimaju kredite, neovisno o tome dolaze li iz bogatih obitelji, iz manje bogatih obitelji, ili iz sirotišta. Ako želite stvarnu jednakost, zauzmite se za takav sistem i budite dovoljno zreli da nakon što krenete stdirati više ne uzmete niti jednu kunu od svojih roditelja. Pa da vidimo.
|
|
na #7
dakle i vi mislite da je iza svega urota ultraljevičara? s krajnjim ciljem - osvajanjem vlasti?
|
|
na #6
a tko vas je naučio da se smije misliti bez googla i rastka močnika? |
|
Na #7:
Quote:
dakle i vi mislite da je iza svega urota ultraljevičara? s krajnjim ciljem - osvajanjem vlasti?
Ne mislim. Ali ne mislin ni da je taj stav išta vrijedniji podsmjeha nego studentski stavovi o komercijalizaciji i neoliberalnom kapitalizmu kao pozadini uvođenja školarina. Blesavi jedni, blesavi drugi. |
|
|
| Na #11: Kolega, bilo bi lijepo kada biste prestali spamati rasprave linkovima koji imaju slabe ili nikakve veze s temom, valjda u ndadi de ćete nekoga zavarati da se radi o nečemu što govori u prilog Vašim tezama. |
|
na # 12
s kojom to tezom? ovo je link na resurs koji može dodati (za nekog) novu perspektivu raspravi o neoliberalizmu....
ali imate pravo, nije jasno zašto je link tu. dakle, tu je zbog "blesavih" studentskih stavova o komercijalizaciji i neoliberalnom kapitalizmu. |
|
| Na #14: Kolega, jeste li Vi čitali što od Stiglitza? Da jeste, budite uvjereni da ga ne biste uzimali u obranu studentskih reza o neoliberalizmu ili koemrcijalizaciji. |
|
| Na #14: Kolega, jeste li Vi čitali što od Stiglitza? Da jeste, budite uvjereni da ga ne biste uzimali u obranu studentskih teza o neoliberalizmu ili komercijalizaciji. |
|
Na #7: Boris, hvala. rekli ste bit stvari.
Quote:
a tko vas je naučio da se smije misliti bez googla i rastka močnika?
Vidite, kolega. vjerojatno je neka vrsta predestinacije, rekao bih -priroda čovjeka. Ali, da nisu djelovali ljudi, jesu. Recimo: prof. dr. Gajo Sekulić, prof. dr. Besim Spahić, ( nemojte istraživati, ili da; jedan je doktorirao u Heilderbergu, drugi na Sorboni, a onaj koji nije- ja sam, kolega), a nije nedostajalo profesora u gimnaziji u Širokom Brijegu, u to vrijeme jednoj od najboljih gimnazija po svim mjerljivim rezultatima u Bosni i Hercegovini. Usput, mislio bih i bez njih - sigurno! A, vidi se i po ovome što pišem, zar ne?
Dakle, kolega, ja sam taj koji piše i misli svoje komentare. O tome diskutirajte, a ne linkajte kada nemate petlje ili mišljenja.
Quote:
dakle i vi mislite da je iza svega urota ultraljevičara? s krajnjim ciljem - osvajanjem vlasti?
Ma, o kakvoj Vi to uroti pričate, od samoga početka?! Gledajte, kolega. Ja nisam napisao dijagnozu urote, niti mislim da je to uopće uljudno DANAS spominjati. Urote su relikt prošlosti, a ako to ne znate, ne prtljajte ovdje, jer za to nemate ni JEDAN razlog. Pogotovo ne u mome tekstu. A, blesav je, shvaćate li, BLESAV motiv svakoga prosvjeda, ako nema za cilj - odlučivanje! Ili, neku vrstu vlasti! To je anarhizam, sa skrivenim, nesvjesnim ciljem.
Ja znam što je to anarhizam, što je to ljevica, što je desnica, što je politika; znam i što je ultraljevica, zato o tome pišem. Ako Vam to nije jasno pitajte, jer, mogli biste biti i u Saboru, a ne znati to; dakle u hrvatskim okvirima nije sramota ne znati.
Ne znati osnove politike.
Ja znam.
Zato i pišem.
A, Vi, ili raspravljajte ili ne, ovisno što o onome što sam napisao - mislite. Svojom glavom. |
|
na #15
za mene je stiglitz, između ostalog, interesantan u kontekstu mjera protiv socijalne isključenosti....
"Stiglitz made his comments at a talk at the Center for Economic Policy Research. He also defended government spending on science education and research and said that making college more affordable is an important goal of Clinton's budget proposal because easier access to higher education reduces income inequality and increases economic growth. "
"...he added that increasing access to college is important as well "if you believe in equilibrium in markets."
izvor:
Stanford University Press
također ima veze i s pitanjem distribucije sredstava. dakle nitko ne očekuje da je proračun nešto neograničeno iz čega se može financirati sve što kome treba. ali pitanje je načina odlučivanja i prioriteta koje netko određuje i toga na temelju čega ih određuje.
"By way of context, Stiglitz and Bilmes list what even one of these trillions could have paid for: 8 million housing units, or 15 million public school teachers, or healthcare for 530 million children for a year, or scholarships to university for 43 million students. Three trillion could have fixed America's social security problem for half a century".
Izvor: Guardian
studentski protesti i jesu išli u pravcu reduciranja nejednakosti (da ne ponavljam sve što je bilo rečeno na portalu do sada), a ne u pravcu "dajte nam da te novce potrošimo na kavu i cigarete".
način na koji to studenti rade je efektan. smišljen je da privuče pažnju javnosti i natjera odgovorne da osmisle neku suvisliju politiku. zato to i jesu ultimativni zahtjevi, a ne studija izvedivosti.
|
|
Na #17:
Quote:
studentski protesti i jesu išli u pravcu reduciranja nejednakosti (da ne ponavljam sve što je bilo rečeno na portalu do sada), a ne u pravcu "dajte nam da te novce potrošimo na kavu i cigarete".
Još jednom pročitajte #7. Studenti se deklarativno bore za reduciranje nejednakosti, ali nisu baš razmislili o tome što toj jednakosti najviše doprinosi, i zato pozitivnoa reakcija na njihove zahtjeve ne može dovesti do suvislije politike. Sve dok studenti nemaju vlastitih prihoda niti kredita, sve što ih košta će plaćati njihovi roditelji nejednakih mogućnosti. Znači, bez kredita generatori nejednakosti su i stanarina za studentski dom ili nedajbože privatna podstanarska soba, knjige, kao i ručak od 4,40 kuna. I to nije svima jednako lako platiti. Treba li i to svima biti besplatno? Ili da ipak konačno svi skupa prestanu biti blesavi i pogledaju kako to rade pametne zemlje? |
|
# 16
bez uvrede, ali iz ovog što ste napisali u početnom postu, ja mogu samo zaključiti da ne znate puno o anarhizmu odnosno ne razumijete njegovu osnovnu ideju. vidim jedan ćušpajz tekst u kojem ima svega i svačega. |
|
na #18
koju biste pametniju zemlju preporučili kao model?
|
|
| Na #20: Bilo koju u kojoj visoko školstvo dobro funkcionira. Hoćete li uzeti model Velike Britanije ili Finske je manje bitno. |
|
na # 21
koji su po vama preduvijeti da bi model tima Britanije ili Finske zaživio tj. bio uspješan u Hrvatskoj? |
|
Na #22: Preduvjet je da, koji god model izabrali, da ga se u Hrvatskoj implementira na isti način, s jednakim standardima kao i tamo gdje dokazano funkcionira, a ne izmišljati "hrvatske posebnosti". Sve treba regulirati zakonom i pravilnicima kakvi su na snazi i tamo i držati ih se, a ne oslanjati se na sličnosti i razlike u "mentalitetu". Ne davite. Ako bude izmišljala svoj model, Hrvatska neće nikamo dospijeti. Kao i drugdje gdje odbija raditi na način na koji rade bolji od nje.
(Za početak odite do mladca koji je izjavio da je njemu država dužna plaćati dvije apsolventske godine i pošaljite ga u tri đavola. To nije nikakv buntovni ljevičar nego razmaženo, sebično, lijeno i rasipno derište.) |
|
| Na #19: Ne možete zaključiti, ali ako hoćete, nitko Vam ne smeta. Ljudi svašta zaključuju. |
|
vezano na #23
ono sto je meni interesantno je cinjenica da je npr. mnogo stvari ne funkcionira u ovom trenutnom sustavu, ni u ovom "bolonjiziranom", kao ni u onom prethodnom; i da, slazem se da su stvari krivo argumentirane, medjutim, nekako imam osjecaj da je lakse pobuniti se protiv necega kao sto su skolarine (financijski aspekt) jer ce to vise zapaliti mase, nego pobuniti se protiv katastrofalne kvalitete nastave koja se odrzava na ovom sveucilistu (svaka cast izuzecima, ima ih!) - sto je po nekom mom razmisljanju edukativni/obrazovni/nazovi_kako_zelis aspekt.
vec se je previse puta pokazalo nazalost da obrazovanje nosi nula bodova u ovom drustvu, i pozivati se na to da je kvaliteta nastave losa i cijeli sustav da ne valja - ne bi se, bojim se, nista postiglo. medjutim, pozovi se na financije - i eto ti ga bune!
ja osobno bih se volio pobuniti protiv kvalitete nastave, medjutim, sumnjam da bih daleko dosao - jer budimo realni - lakse je promijeniti sustav (kao sto nam vrli ministar vec i najavljuje da krece u promjenu Zakona), nego promijeniti ljude koji su u sustavu. my 0,02$ |
|
Na #25:
Quote:
ja osobno bih se volio pobuniti protiv kvalitete nastave, medjutim, sumnjam da bih daleko dosao - jer budimo realni - lakse je promijeniti sustav (kao sto nam vrli ministar vec i najavljuje da krece u promjenu Zakona), nego promijeniti ljude koji su u sustavu. my 0,02
Nije, kolega. Promijeniti sustav na način da u njemu ostanu isti ljudi na istim položajima je mission impossible.
A što se tiče bune protiv kvalitete nastave, ja sam se pokušao buniti kao student (jedno prije 15-16 godina - ja sam, vidite, svoj četverogodišnji studij završio za tri godine, 11 mjeseci i par dana, i uopće mi nije padalo na pamet da bih ja bio tamo neki apsolvent). I istina, buna nije pomogla. Moji kolege su se bunili samo kad je nešto od nastavnih obaveza bilo teško - ako je bilo očajno loše a lagano, to nisu smarali problemom. Danas barem možete biti subverzivni i poslati svom lošem profesoru (anonimno, ako treba) link na video-predavanja na MIT-u, Yaleu ili Berkeleyu, da vide kako to rade bolji od njih, kao i poslati im izvadak iz suvremenog udžbenika da vide koliko su zastarjeli (to je na mom matičnom studiju bio najveći problem). Probajte. Ako već sami ne skupljaju feedback od studenata, shove it down their throat. |
|
ok, mozda se nismo bas razumijeli - mislio sam "promijeniti" sustav, u smislu, opet samo kozmeticki napraviti promjenu (kao sto je to i bolonja napravila). ali ok, razumijemo se sad valjda.
sto se tice ovog drugog - hvala vam na savjetu, medjutim, s obzirom da sam bio zaposlen u sustavu koji me skolovao, totalno sam izgubio ikakvu iluziju da cu bas ja ici mijenjati taj isti sustav (oguglao sam! ). meni se neda biti one-man-band, i vjerujte, to nije u mom slucaju odraz nikakve lijenosti, nego iskljucivo zbog navedene prethodne cinjenice, a zbog koje mi dizanje ikakvih buna vise vuce na sizifov posao. mogu vam poslati na pm jedan od razloga, jer mi se uistinu ovdje ne da ulaziti u osobne detalje.
sto se tice ove ideje o slanju linkova - razumijem u potpunosti - ali, iskreno, zar uistinu mislite da ce los profesor uopce reagirati na jedan takav link? mislim da to zapravo i radi razliku izmedju dobrih i losih profesora.... |
|
Na #27:
Quote:
sto se tice ove ideje o slanju linkova - razumijem u potpunosti - ali, iskreno, zar uistinu mislite da ce los profesor uopce reagirati na jedan takav link? mislim da to zapravo i radi razliku izmedju dobrih i losih profesora....
Moje je iskustvo da dobar dio loših profesoura uopće nije svjestan da studenti primijećuju da su loši. U takvim slučajevima možda pomogne. A ako su takvi da su loši, znaju da su loši i nije ih briga, ili su pak toliko autistični da misle da studenti nemaju što suditi koliko su oni dobri ili loši - barem neka znaju da nemaju autoriteta. |
|
Kada se stvar ogoli (iako možda studenti toga nisu svjesni) studenti se ustvari bore za komercijalizaciju visokog obrazovanja a ne protiv nje. Zašto?
Pa ukoliko pogledamo neke europske zemlje pa čak ione iz kojih je ovaj cijeli pokret potekao možemo vidjeti da je stvarno u nekim zemljama studiranje na javnim visokim učilištima besplatan (ma što to značilo).
Međutim u isto vrijeme na istom mjestu na privatnim visokim učilištima je studij itekako skup. Papreno skup.
To dovodi do stanja da na javnim visokim učilištima ostaje najgori kadar a sve što valja odlazi na privatna visoka učilišta.
Kao posljedica toga je teža zapošljivost sa diplomom sa javnog visokog učilišta nego s diplomom privatnog visokog učilišta.
Dakle Hrvatska je za razliku od nekih nam zemalja u regiji zaista najnekomercijaliziranija zemlja što se tiće visokog obrazovanja i zaista zahvaljujući odoljevanju pritiscima strukture (MZOŠ i NVVO) nisu popustile pritisku za osnivanjem većeg broja privatnih sveučilišta.
Dakle Javna Sveučilišta nije moguće privatizirati dakle komercijalizacija prijeti kao i vani u većem broju privatnih sveučilišta.
Problem je što su pokretaći prosvjeda prevedene proglase iz francuske pokušali prilagoditi Hrvatskim uvjetima ali je to iz ranije navedenih razloga jako jako teško.
Tu leži i osnovni razlog zbog kojeg organizatori izbjegavaju svaku raspravu na način kako je to napravio kolega #7.
Međutim nisu problem studenti nego nije jasno kako nitko iz medija nije to napravio.
|
|
Druga stvar je toliko apsurdna da čovjek jednostavno u nju ne može povjerovati.
Dakle osobno sam svjedočio kada su neki rektori uvjeravali ministra da treba uvesti školarine za sve što je minisat kategorički odbio. Isti ti rektori sada se slažu sa studentskim zahtjevima za besplatnim obrazovanjem.
Drugo nevjerojatno je da oni dekani koji su jedini povečavali školarine kada je ministar molimo da to ne rade sada se slažu sa studentima da školarine ne trebaju
Izgleda da se jedino MZOŠ zalaže za školarine iako ne vidi ni kune od njih.
PRije nego što izvedem zaključak moram reći da su "školarine" u Hrvatskoj nastale ne zbog manjeka sredstava nego zbog politike upisa.
Dakle u to vrijeme država je određivala i visinu školarine i upisne kvote.
Tako bi npr. država odredila da joj filozofa indologa i komparatista te antropologa ne treba pa je rekla ja (država) odrađujem da će država financirati po 20 studenatat ove godine po smjeru ali ako netko baš želi upisati spomenute studije (koji državi nisu potrebni) onda neka sam plati svoje školovanje.
POtrebno je napomenuti da je tada
broj raspoloživih mjesta na svim visokim učilištima u HR koje student može upisati potpuno besplatan bio veći od interesa studenata
Što to znaći.
Znaći da je svaki student mogao upisati studij besplatno. (mislim da može to i sada) samo što naravno nitko nece da ide studirati strojarstvo i brodogradnju te neke smjerove na PMF-u nego svi oce psihologiju, ekonomiju pravo.......
Dakle odgovorno tvrdim da je visoko obrazovanje sada dostupnije svima (bez obzira na socijalni status) nego što će biti eventualnom promjenom.
Doduše nisu vam dostupni studiji koji želite ako niste bili dobar đak ali svake godine ostane brdo nepopunjenih besplatnih mjesta na tehničkim fakultetima i PMF-u koji su dostupni svima čak i bez prijemnog!!!!!!!!!!!!!!!!!
Dakle što se MZOŠ-a tiče nema nikakvog problema da se školarine kakve sada postoje izbace te da one ostanu samo kao destimulacija nerada. Štoviše Mislim da će se kvaliteta nastave bitno popraviti iz jednostavnog razloga što će biti puno manje studenata je fakultetu neće gledati studenta kao dodatni izvor prihoda pa će im biti u interesu da ih bude što manje u grupama.
Međutim mislim da će upravo na onim faklutetima koji su tako benevolentno predavali ključeve studentima biti najviše otpora protiv ukidanja školarina jer će ostati bez 30% postotnog uvećanja na plaću i placenih putovanja na egzotična njesta na račun studenata. |
|
Na #29/30: Dobra ideja. Ukinite sve školarine i vratite državne kvote na državna učilišta, te se pobrinite da ih se učilišta i fakulteti strogo pridržavaju. Bez iznimaka. Naročito kada u Hrvatskoj postoji nekoliko mjesta na kojima se obrazuje slični ili isti profil, veću kvotu dajte tamo gdje je obrazovanje tog profila po objektivim mjerilima kvalitetnije i za koje postoje bolji uvjeti.
(Jedini problem vidim u tome da oni koji danas upisuju pravo ili psihologiju uz plaćanje vjerojatno nisu "štof" koji bi na studiju strojarstva ili nastavničke fizike na PMF-u daleko dospio, ma koliko besplatni bili...) |
|
Ako sam dobro shvatio, studenti traze zadrzavanje postojecih ukupnih upisnih kvota (dakle kvota onih koji se upisuju na trosak MZOS-a i onih koji se upisuju za vlastite potrebe). Pri tome traze da oni koji se upisuju na trosak MZOS-a ne placaju nikakve dodatne participacije, a da se skolarine onih koji se upisuju za vlatrite potrebe od sada pokrivaju iz proracuna.
Ako je to tocno, fakultetima nece biti u interesu smanjivati kvote, kao sto sugerira BP u #30, jer ce i dalje dobivati novac za te studente - samo ne od studenata, nego iz proracuna. Stovise, meni se cini da bi ova situacija mogla pogodovati inflaciji kvota za vlastite potrebe jer fakulteti sada mogu biti sigurni da koliko god studenata upisu unutar te kvote - drzava ce to financirati. |
|
Na #32:
Quote:
Pri tome traze da oni koji se upisuju na trosak MZOS-a ne placaju nikakve dodatne participacije, a da se skolarine onih koji se upisuju za vlatrite potrebe od sada pokrivaju iz proracuna.
Halo? Koja je onda, iz perspektive MZOS-a, razlika između prvih i drugih? Za prve plaćaju preko lump-suma, a za druge pojedinačno? Joj razlike drastične. Bojim se da nam djeca koja ovakvo nešto traže baš nisu jako pametna. |
|
Zasto bi studente bilo briga postoji li ili ne razlika izmedju prvih i drugih? Izlgeda da oni hoce jednu jedinstvenu kvotu koja ide na trosak MZOS-a, a koja kvantitativno odgovara dosadasnjoj kvoti
onih koji su se upisivali na trosak MZOS-a plus kvoti onih koji su se upisivali za vlastite potrebe. |
|
na linku slobodnifilizofski imate s desne strane tekstove na koje se, vjerujem, studenti pozivaju....
što se tiče kvalitete nastave...ovo je dio teksta iz FAQ na istim stranicama
P: Koji su vaši ciljevi, za što se zalažete?
O:...zahtijevamo zapošljavanje onolikog broja profesora na sveučilištima koji je predviđen bolonjskim standardima no koji se, međutim, ne provode. Zahtijevamo proširenje smještajnih kapaciteta u studentskim domovima. Zahtijevamo veći broj stipendija, veći broj adekvatnih i funkcionalnih nastavnih prostorija i veće i relevantnije knjižničke fondove.
P: Kako sve to financirati? Jeste li zaboravili nedavni krah svjetskih ekonomija?
O:Burze su krahirale zbog neoliberalne kapitalističke doktrine koja propagira nedodirljivost privatnog biznisa kojemu je osnovni cilj maksimalizacija profita. Profit sâm po sebi nije sinonim za progres, napredak društva diktiraju daleko šire sastavnice, među njima i odnos prilikom raspodjele tog profita. U neoliberalnom sustavu (ne dajte da vas ime zavara, ovaj sustav nema nikakve veze s građanskim slobodama) preferiraju se potrebe krupnog kapitala, a glavno je oružje kojim se vlasnici tog kapitala u zadobivanju političke i ekonomske prevlasti u društvu služe – tržišna logika. Svi svjetski analitičari - kako s pozicije ljevice tako i desnice - priznaju što je uzrokovalo nedavni kolaps, što je nemoguće zanemariti budući je i sâm bivši predsjednik SAD-a priznao što se dogodilo kad je zatražio intervenciju države za pomoć posrnuloj ekonomiji (iako se ta pomoć zapravo svodi na pomoć onima koji su do te katastrofe i doveli).
P: Znači li to da vi priznajete da obrazovanje košta?
O: Naravno da košta, no poanta je u tome da se obrazovanje ne bi smjelo voditi nestabilnim i neodrživim zakonima tržišne logike. Uloga bi državnog aparata trebala biti (i najčešće jest) minimalna po pitanju upravljanja visokoškolskim ustanovama, no povlačenjem države iz financiranja tog resora ona u stvari predaje štafetu privatnom sektoru koji nije ograničen tim pravilima. Umjesto države koja se ne miješa dobivamo privatne investitore koji nalažu svoj režim u kojemu termini "isplativost" i "maksimalizacija profita" igraju glavnu ulogu. Osim toga, dovoljno se sjetiti da porezi nisu nimalo niži otkad studenti plaćaju svoj studij te da se ti novci jednostavno preusmjeruju nekamo drugamo.
inače, smatram da je bp u # 29 upozorio na nešto jako bitno. pokušat ću vidjeti sa studentima kako to komentiraju... |
|
Na #29/30/31/32 Kolege sada ste pokrenuli prava pitanja kada se kaže ili na rektorskom zboru dana sdogovori da će školovanje biti besplatno za redovite studente koji izvršavaju svoje obveze.
Dotičete se upisnih kvota koje su uvijek bile napuhivane od nekih dekana i fakulteta do u nesagledive veličine a čiji diplomirani studenti nakon toga završavaju i borave mjesecima ili godinama na burzi.
Slažem se državne kvote na državna sveučilišta, kvote suglasne gospodarskim potrebama, ali sad je tu "kvaka" jer nitko nigdje nema i ne zna koliko kojeg kadra treba (ili možda zna). Naših diplomiranih studenata na birou nema a da ih ima još više završenih mogli bi se zaposliti.
No tu treba imati petlju i u MZOSU reći nekim fakultetima-dosta je s upisima stotina studenata kojima se uzimala školarina a oni završavali n radijatorima i stubištu hoćete konkretno Pravni Ekonomski ....
Ako se želi može se ostavi mogućnost studiranja "za osobne potrebe" ili ja bih to nazvao pravim imenom izvanredni studij to treba omogućiti za one koji se žele školovati mimo sustava MZOS-a. No i tu kvote moraju biti određene prema prostoru, kadrovima, opremi i zato AZVO ima pune ruke posal da "pročešlja" sve članice Sveučilišta i odredi tko i koliko može s postojećim uvjetima upisati.
Točno je to da se dio Rektora i dekana jako zalagoa za školarine a sada kao zastupaju studente. To je poznato licemjereje kod nas.
Druga stvar bi bila vezana za materijalne troškove i račune koje fakulteti imaju (struja, plin, grijanje, voda......) Trebali bi se direktno i u cijelosti plaćati iz državnog proračuna Riznica -MOZS a ne sredstva dobivati "uđuture" na rate pa se snalazite sami. Ako je račun od HEP-a, Vodovoda s registriranih brojila to se treba platiti izravno. Načuo sam da jer kod srednjih škola tako, možda grješim. I to bi bilo transparentnije svima.  Ovako imamo infomcije da smo "kratki" s pokrićem materijalnim troškova i onda se dosjetili idemo na participaciju školarine od studenata pokrivati rupe ili još što je još gore kako kažu koleg u nekim postovima profitirati i dizati plaće.
Plaće se mogu dodatno podići samo dodatnim napornim radom i vremenom provedenim na projektima s EU, s gospodarstvom i raznim dodatnim vidovima LLL, tečaja i seminara i usavršavanja stručnjaka iz gospodarstva. That is all. |
|
odgovor kontakta za medije glasi da nije nužno da javni fakulteti budu lošiji od privatnih, odnosno da privatni nude toliko prednosti profesorima da svi koji vrijede napuste javno školstvo...
uglavnom, kolege u zamiru su imali svojedobno prilike razgovarati s profesorima na ekonomskom fakultetu u skopju (sveučilište sv. kiril i metod). i rečeno nam je (kontakt je saso josimovski, http://www.eccf.ukim.edu.mk/) da su njihove plaće bolje, i uvjeti rada bolji nego na privatnim fakultetima i da njihov kadar naprosto ne odlazi. |
|
Quote:
No tu treba imati petlju i u MZOSU reći nekim fakultetima-dosta je s upisima stotina studenata kojima se uzimala školarina a oni završavali n radijatorima i stubištu hoćete konkretno Pravni Ekonomski ....
Nedostatak petlje opravdavat ce se, kao i do sada, odbijanjem da se zadire u autonomiju sveucilista. Zapravo, drzava ne zeli traziti odgovornost za sredstva koja ulaze u visoko obrazovanje, jer bi u tom slucaju morala potezati neke jako nepopularne korake - a znamo koliko su ministru mrski nepopularni koraci.
Quote:
Ako se želi može se ostavi mogućnost studiranja "za osobne potrebe" ili ja bih to nazvao pravim imenom izvanredni studij to treba omogućiti za one koji se žele školovati mimo sustava MZOS-a.
Ja sam shvatio da studenti traze besplatno obrazovanje za sve redovne studente. Ovo sto vi predlazete moglo bi se protumaciti na sljedeci nacin. Dosadasnju kvotu onih koji upisuju na trosak MZOS-a proglasiti redovnim studntima, a dosadasnju kvotu onih koji upisuju za vlastite potrebe proglasiti izvanrednim studentima. I sve ostaje isto kao i do sada. |
|
Quote:
odgovor kontakta za medije glasi da nije nužno da javni fakulteti budu lošiji od privatnih, odnosno da privatni nude toliko prednosti profesorima da svi koji vrijede napuste javno školstvo...
Nije nuzno, ali je vrlo izgledno.
Quote:
uglavnom, kolege u zamiru su imali svojedobno prilike razgovarati s profesorima na ekonomskom fakultetu u skopju (sveučilište sv. kiril i metod). i rečeno nam je (kontakt je saso josimovski, http://www.eccf.ukim.edu.mk/) da su njihove plaće bolje, i uvjeti rada bolji nego na privatnim fakultetima i da njihov kadar naprosto ne odlazi.
Sto se tice slucajeva tranzicijskih zemalja u kojima postoje i privatna sveucilista, tu postoji cijeli niz lokalnih parametara koji utjecu na to odlucuju li se nastavnici preci na privatno sveuciliste ili ostati na drzavnom. Neki od tih parametara ukljucuju strah od neizvjesnosti zaposljavanjem na privatnom sveucilistu (na drzavnima tko zasjedne moze bez poteskoca do penzije, kao i kod nas), relativnu recentnost i neuhodanost privatnih sveucilista, kvalitetu i broj studenata, kvalitetu i broj kolega nastavnika, itd. |
|
Gledajte.
Zaista nema smisla da država plaća studij za 1000 psihologa godišnje!!!!!!!
Dakle B.L. je naslutio u kojem smjeru se ide.
Kad su se lijepo solidarizirali sa studentima sada se MZOŠ doduše ukuiniti školarine na prvoj godini studija ali ce isto tako vratiti doniošenje kvota u ruke države. pa ce se na javnom visokom ucilistu moci upisati 20 psihologa godišnja ali ce oni koji se ne upisu moci upisati strojarstvo ili bilo koji od profesorskih smjerova na PMF-u.
Naravno da ce to dovesti do komercijalizacije i otvaranja privatnih studija psihologije prava i ekonomije i ostalih popularnih studija na kojima ce skolarine biti puno puno vise nego sta su ove sada.
Ali što su tražili to su dobili. Ne mislim na studente nego na vodstva visokih ucilista
|
|
Quote:
uglavnom, kolege u zamiru su imali svojedobno prilike razgovarati s profesorima na ekonomskom fakultetu u skopju (sveučilište sv. kiril i metod). i rečeno nam je (kontakt je saso josimovski, http://www.eccf.ukim.edu.mk/) da su njihove plaće bolje, i uvjeti rada bolji nego na privatnim fakultetima i da njihov kadar naprosto ne odlazi.
Tako je i kod nas. Ni kod nas profesori ne odlaze jer su uvjeti na javnima još uvijek puno puno bolji nego na privatnima. |
|
Rijetko konstruktivna rasprava. Znalaca. Jedno pitanje koje bih, kao građanin van akademskoga sustav htio potencirati na ovo:
Quote:
Dotičete se upisnih kvota koje su uvijek bile napuhivane od nekih dekana i fakulteta do u nesagledive veličine a čiji diplomirani studenti nakon toga završavaju i borave mjesecima ili godinama na burzi.
Ako uzmemo da je znanje roba ( istina posve specifična i exluzivna), onda je čisto ekonomski meni logično slijedeće:
1. Država svojim sredstvima "kupuje" za svoj razvoj potrebno znanje ( broj visokoobrazovanih ljudi)
2. Ostali, svi, kupuju ono što misle da im se isplati investirati za neke njihove i društveno ne prepoznate potrebe. Imaju pravo i država ne bi smjela ometati.
3. Fakulteti ( bili privatni, bili javni) proizvode robu a standarde kvalitete uređuje država. Kao i u svemu.
U konačnici, bolje je imati, makar i na burzi, školovane, nego ne-školovane ljude, iako to uvijek nije ekonomski, sa stajališta BDP isplativo.
Pratite svi ( posebno, rekao bih kolega PG, kome usput ističem poštovanje za slobodan pristup diskusiji, što nije slučaj gotovo nikada kada se radi o vlastitim institucijama, gdje se obično šuti) ponašanje dekana i rektora, koji, čini mi se, nekritički pristajući na studenstke zahjeve, nabacuju fantastičan volej MZOŠ-ću da u ovoj oblasti konačno uvede reda.
Jesam li u pravu? |
|
Na #34:
Quote:
Zasto bi studente bilo briga postoji li ili ne razlika izmedju prvih i drugih? Izlgeda da oni hoce jednu jedinstvenu kvotu koja ide na trosak MZOS-a, a koja kvantitativno odgovara dosadasnjoj kvoti
onih koji su se upisivali na trosak MZOS-a plus kvoti onih koji su se upisivali za vlastite potrebe.
...plus besplatni sladoled na svakom predavanju, i besplatnu tortu na svakom ispitu na koji izađu 
Ono što i studenti i njihovi matično fakulteti ignoriraju je nešto što se zovu ugovorne obaveze. U normalno uređenoj državi
- fakukteti ne smiju uvesti iznebuha školarine studentima koji su se upisali pod uvjetima koji te školarnie ne uključuju, ALI
- ni studenti koji su se upisali "za osobne potrebe" nakon što su ugovorno prihvatili obvezu plaćanja školarine ne smiju zahtijevati da se njihove ugovorne obaveze ukidaju na tuđu štetu.
Trebaju shvatiti da nema fundamentalne razlike između toga i kredita za stan. Nit banka smije povećavati glavnicu kako se sjeti, niti primalac kredita usred otplate smije prestati plaćati jer smatra da je dosta platio ili da on taj stan zaslužuje besplatno. Svako jednostrano mijenjanje uvjeta na taj način jest KAOS i u konačnici je štetno za sve uključene, a naročito za buduće studente. Molim dogovoriti uvjete unaprijed, a onda stisnuti zube i pridržavati ih se do kraja studija. Buniti se samo kada fakultet/sveučilište ne poštuje ono što je unaprijed dogovoreno. |
|
# 39 slažem se, no dok se privatna sveučilišta uhodavaju javna se mogu poboljšati...
za to treba imati, kako je već rečeno - petlje.
|
|
Na #38 Ne ne, niste me razumjeli. Zna se kolika je kvota bila od MZOS-a financirana za svaki fakultet.
Sve ostalo, tko može ili prema kriterijima AZVO-a Akreditacijske agencije smije upisati više, to bi bilo na teret onog koji to želi upisati i platiti.
Jako sumljam u osnivanje privatnih tehničkih fakulteta, jer sredstva koja su potrebna su izuzetno velika i dugo godina se formira kvalitetno tehničko učilište. |
|
Quote:
Uloga bi državnog aparata trebala biti (i najčešće jest) minimalna po pitanju upravljanja visokoškolskim ustanovama, no povlačenjem države iz financiranja tog resora ona u stvari predaje štafetu privatnom sektoru koji nije ograničen tim pravilima. Umjesto države koja se ne miješa dobivamo privatne investitore koji nalažu svoj režim u kojemu termini "isplativost" i "maksimalizacija profita" igraju glavnu ulogu.
Pa da nitko od novinara nije popljucao ovu izjavu kakva bi prilicila najorim demagozima i politicarima.
Dakle ako se država preda financijsko upravljanje upravama sveucilista predala ga je u privatne ruke
Ako država preda financijsku palicu sveučilištu onda to nije nikako blisko privatnom sektoru po mom mišljenju bliže je samoupravljanju.
|
|
na # 46
pa postoji samoupravljanje i u privatnom sektoru....
ali ja taj dio studentskog teksta čitam drugačije. moja je asocijacija bila na situaciju u kojoj npr. tvrtke financiraju znanstvene labose na sveučilištima čime zapravo utječu na to što će se istraživati.... što samo po sebi ne treba biti loše ali je opasnost u tome da se istraživanja od kojih nema neposredne koristi - ne financiraju i ne provode....
također, tekst shvaćam i kao upozorenje da se povlačenjem države tj. smanjenjem financiranja osiromašuju javna sveučilišta čime se utječe na kvalitetu nastave itd. pa time u konačnici stvara prednost za privatne škole. |
|
Quote:
Na #38 Ne ne, niste me razumjeli. Zna se kolika je kvota bila od MZOS-a financirana za svaki fakultet. Sve ostalo, tko može ili prema kriterijima AZVO-a Akreditacijske agencije smije upisati više, to bi bilo na teret onog koji to želi upisati i platiti.
Mislim da ja Vas jesam razumio, ali nisam siguran jeste li Vi mene razumjeli. Ono na sto referirate u mojem postu #38 bilo je napisano iz perspektive studentskih zahtjeva. Ne zaboravite da studenti traze da svi redovni studenti budu oslobodjeni placanja studija, pri cemu pod redovnim studentima razumiju one upisane u kvotu na trosak MZOS-a PLUS one upisane u kvotu za vlastite potrebe. Dakle, ako je neki fakultet uz kvotu na trosak MZOS-a primao jos 100 studenata za vlastite potrebe, a prema kriterijima AZVO taj fakultet moze primiti jos samo 30 studenata - i za tih 30 studenata studij mora biti besplatan. TO je studentski zahtjev.
|
|
Quote:
npr. tvrtke financiraju znanstvene labose na sveučilištima čime zapravo utječu na to što će se istraživati....
Dajte molim Vas. Pa vapimo za tim. Da je bilo pameti ne bi PLiva gradila svoje labolatorije nego bi se istrazivanja obavljala na PMF-u i Rudjeru.
Ali naravno u Hrvatskoj nema ni K... od komercijalizacije. To je ono što sam ranije napisao.
Prevedeni Francuski tekst protiv komercijalizacije nema smisla u Hrvatskoj.
Quote:
kao upozorenje da se povlačenjem države tj. smanjenjem financiranja osiromašuju javna sveučilišta čime se utječe na kvalitetu nastave itd. pa time u konačnici stvara prednost za privatne škole.
Jeste li vi normalni. Ma koji trendovi. Trend ulaganja u visoko obrazovanje nikada nije a niti ce ikada biti veci!!!! Usporedite proračune od 2003. 2009.
Kazem Vam prevedeni tekstovi ne valjaju!!!!!!!!!!!!!!!!!
mogli ste ostaviti ilustraciju stisnute šake ali ste tekst morali napisati svoj!!! |
|
Na #48 Ako je tako kolega
"pri cemu pod redovnim studentima razumiju one upisane u kvotu na trosak MZOS-a PLUS one upisane u kvotu za vlastite potrebe"
S time se ne slažem, što je samo moja osobno mišljenje.
No ako ima uvjeta da na nekom fakultetu koji školuje kadrove koji se mogu zaposliti u privredi onda i ovo treba financirati:
"Dakle, ako je neki fakultet uz kvotu na trosak MZOS-a primao jos 100 studenata za vlastite potrebe, a prema kriterijima AZVO taj fakultet moze primiti jos samo 30 studenata - i za tih 30 studenata studij mora biti besplatan. TO je studentski zahtjev. "
Da slažem se da i tih 30 bude na teret MZOS-a.
|
|
#49
vi namjerno uzimate samo dio mog komentara i zanemarujete ono što je u njemu poanta.
ja ne pišem na francuskom nego na hrvatskom. komentiram studentske zahtjeve onako kako ih ja razumijem. oni se dijelom referiraju na neke trendove u inozemstvu što pokazuje da čitaju i prate što se gdje događa ili se događalo. i s obzirom na to da smo skloni preuzimanju stranih modela pa odustajanju od njih, nekim ad hoc modifikacijama, korisno je da netko upozorava na moguće posljedice....
|
|
#49
vi namjerno uzimate samo dio mog komentara i zanemarujete ono što je u njemu poanta.
ja ne pišem na francuskom nego na hrvatskom. komentiram studentske zahtjeve onako kako ih ja razumijem. oni se dijelom referiraju na neke trendove u inozemstvu što pokazuje da čitaju i prate što se gdje događa ili se događalo. i s obzirom na to da smo skloni preuzimanju stranih modela pa odustajanju od njih, nekim ad hoc modifikacijama, korisno je da netko upozorava na moguće posljedice....
|
|
Quote:
"Dakle, ako je neki fakultet uz kvotu na trosak MZOS-a primao jos 100 studenata za vlastite potrebe, a prema kriterijima AZVO taj fakultet moze primiti jos samo 30 studenata - i za tih 30 studenata studij mora biti besplatan. TO je studentski zahtjev. "
Da slažem se da i tih 30 bude na teret MZOS-a.
Da i onda ukoliko ima kapaciteta za školovanje 1000 psihologa godišnje ili još bolje inžinjera rječnog prometa jedno 2000 godišnje onda je najbolje da država to ljepo plati umjesto da te novce unaprijedi u swtipenditranje i poticanje studenata da upisuju profesorske smjerove PMF-a i strojarstva!!
Stvari nisu tako jednostavne. Država mora odrediti u kojem smjeru ide i kojeg ce joj kadra trebati za 3 5 ili 7 godina. Taj kadar treba financirati i poticati i stipendirati.
Npr. (ovo je zaista samo primjer i ne mislim da treba u tom smjeru ici) Ukoliko cemo se bazirati na brodogradnji onda treba svakom studentu koji upise brodogradnju i strojarstvo osim besplatnog studija omoguciti i stipendiju cca 2000 kuna mjesecno besplatan dom (ukoliko mu je potreban) plus jos racunalo i program za crtanje i sta ja znam sta.
Jedino sta mi nije jasno da netko tko za sebe kaze da je siromasan umjesto da upise strojarstvo besplatno jer uvijek ostane mjesta oni upisuju psihologiju komparativnu kljiževnost filozofiju tako da kad i završe ostanu siromašni jer nemaju gdje raditi.
|
|
Quote:
vi namjerno uzimate samo dio mog komentara i zanemarujete ono što je u njemu poanta.
JA citiram ono šta ste napisali kao i vi na početku rasprave.
Dajem Vam i argumente da to što ste napisali jednostavno nije istina i da se može provjeriti.
I na kraju vam dam razlog zbog čega ste u zabludi i kako su nastali ti studentski zahtjevi koje "komentirate"(branite) |
|
na # 54
a kud onda pripada ovaj dio: ...što samo po sebi ne treba biti loše ali je opasnost u tome da se istraživanja od kojih nema neposredne koristi - ne financiraju i ne provode.... |
|
| i na kraju i ja vama objasnim zašto je tekst Najčešćih pitanja i odgovora takav kakav je.... |
|
Quote:
a kud onda pripada ovaj dio: ...što samo po sebi ne treba biti loše ali je opasnost u tome da se istraživanja od kojih nema neposredne koristi - ne financiraju i ne provode....
Da ali u istoj rečenici se upozorava da je nešto opasni ali i nije tako loše.
Kao da je ministar studentima odgovorio "oslobađanje od školarina je jako opasno ali samo po sebi i nije tako loše"
Ista se formulacija može kazati za sve živo na svijetu kao što je vožnja automobilom šetnja kroz park i sl.
Quote:
i na kraju i ja vama objasnim zašto je tekst Najčešćih pitanja i odgovora takav kakav je....
Da objasnite mi istim dvosmislenim riječnikom.
Ako sam dobro shvatio ono što vi kažete
argumenti koje navode studenti zaista su neprimjenjivi u Hrvatskoj ali postoji opasnost (iako nema pokazatelja koji na to upućuju upravo suprotno) a bu kroz 50 godina bili
Ok nemam ništa proti toga da se upozorava na opasnosti ali to onda treba i staviti u taj kontekst kao što su zaštita okoliša, opasnosti globalizacije, nestanka pitke vode, prednosti i nedostatci GMO hrane i sl. A ne ovako mi smo protiv školarina kažu studenti. Primorac im kaže pa neka vam ih vrate oni koji su vam ih i naplatitli.
A studenti na to odgovaraju ne želimo naše školarine nego se borimo za pravdu i jednakost a onda studentica na sindikatu reče citiram "Marširat cemo sa sindikatima jer je ova vlast prestala slušat narod" |
|
Nešto mi je čudno.
U Globusu je prije samih prosvjeda izašao članak s najavom prosvjeda gdje je bilo negdje oko 15. ljudi koji su se predstavili kao organizatori i antiglobalisti.
Malo mi je čudno da se nitko od tih ljudi na slici osim doc. Kapovića nije pojavio u javnosti.
Imam osječaj da organizatori napišu djeci papir i gurnu ih pred kamere a dok istovremeno oni ostaju zaštićeni.
Nastavak price je opisao gospon Tomić |
|
|
Quote:
Pratite svi ponašanje dekana i rektora, koji, čini mi se, nekritički pristajući na studenstke zahjeve, nabacuju fantastičan volej MZOŠ-ću da u ovoj oblasti konačno uvede reda.
Jesam li u pravu?
Meni se cini da biste mogli biti u pravu, ali ne treba zaboraviti da se i volej moze promasiti. Pogotovo ako se utakmica igra u gostima pa su vam navijaci osobito neskloni. Meni se cini da sadasnja garnitura u MZOS-u ne voli igrati u gostima. |
|
Quote:
Meni se cini da biste mogli biti u pravu, ali ne treba zaboraviti da se i volej moze promasiti. Pogotovo ako se utakmica igra u gostima pa su vam navijaci osobito neskloni. Meni se cini da sadasnja garnitura u MZOS-u ne voli igrati u gostima.
Ovo se zaista moze zakljuciti na temelju nekih od poteza MZOS-a u zadnjih 6 godina. Ali u 6 godina se svašta može naučiti pogotovo ako je osovina momcadi stalna. Doduše neke stvari su nepromjenjive npr. u hrvatskoj reprezentaciji je Robi Prosinečki volio driblati i to se ne može promijeniti bez obzira koliko puta se dogodilo da je izgubio loptu te da je protivnik brzom kontrom zabio pogodak. |
|
Quote:
Izvještaj i pismo podrške iz HEIDELBERGA
Primili smo danas od naših kolega i kolegica iz Heidelberga pismo podrške i izvještaj o događanjima na njihovu fakultetu. Pročitajte!
Pozdrav!
Bili smo jako iznenađeni što je informacija o našem zauzeću došla do Hrvatske i zbog toga smo se jako obradovali vašoj elektroničkoj poruci.
Mi, studentice i studenti romanistike iz Heidelberga, u srijedu prošloga tjedna na plenarnom smo zasjedanju odlučili da ćemo preuzeti Odsjek. Uvjete studija koji trenutačno vladaju više nismo mogli izdržati. Grupe su bile prepopunjene iznad svake norme jer ima premalo docenata i docentica. Stigli smo čak do toga da prvostupnici i prvostupnice ne mogu pohađati obvezne kolegije jer se u nekim slučajevima oni izvode istovremeno ili se uopće ne izvode.
Zbog toga smo od utorka, 21. travnja u 19 sati do petka, 24. travnja preuzeli Odsjek. U petak je s profesorima postignut privremen kompromis koji će zajednički biti predstavljen sljedećeg utorka rektoru Sveučilišta. Nakon tog razgovora s rektorom raspravit ćemo o tome kako ćemo nastaviti dalje i hoćemo li ponovo zauzeti Odsjek (jer smo zauzimanje samo privremeno prekinuli).
Tijekom zauzimanja više su nas puta posjetili novinari. Dodatne informacije i izvještaje možete naći i na www.rosig.org.
Želimo vam puno uspjeha u vašoj blokadi! We're united in our struggle!
Puno pozdrava solidarnosti iz Heidelberga,
Caro (u ime romanistica i romanista)
Ne vidim nigdje da su makar i spomenuli ministra |
|
Osim toga decki izgleda imaju jasan i glasan zahtjev te sigurno ne traže da i ponavljaći imaju besplatan studij.
Posljednji izvještaj s Plenuma kaže između ostalog:
Quote:
Što se tiče plaćanja pada godine te plaćanja ECTS bodova u slučaju potrebe za ponovnim upisom kolegija, plenum izražava sljedeći stav: besplatno obrazovanje uključuje ponovni upis kolegija, a protiv „vječnog studiranja“ već postoji dovoljno zaštitnih mehanizama.
Mislim da je puno bolje da im parola bude jedan svijet a svatko svoje dipli. Balkanci balkanski a Europljani kulturno
Ajmo mediji gdje ste. Nista drugo nego mrvicu razuma i objektivnosti |
|
Evo link.
http://slobodnifilozofski.bloger.hr/post/izvjestaj-s-plenuma-27042009/1393048.aspx |
|
Na # 53 Promakao mi je vaš tekst kolega B.P. Molim pažljivije čitajte tekst. Na vaše:
"Da i onda ukoliko ima kapaciteta za školovanje 1000 psihologa godišnje ili još bolje inžinjera rječnog prometa jedno 2000 godišnje onda je najbolje da država to ljepo plati umjesto da te novce unaprijedi u swtipenditranje i poticanje studenata da upisuju profesorske smjerove PMF-a i strojarstva!!
je moje napisano:
"na nekom fakultetu koji školuje kadrove koji se mogu zaposliti u privredi "
Znači da se školuju za zanimanja koja se mogu upošljavati a ne za burzu. Mislm da se tu slažemo. |
|
Quote:
Što se tiče plaćanja pada godine te plaćanja ECTS bodova u slučaju potrebe za ponovnim upisom kolegija, plenum izražava sljedeći stav: besplatno obrazovanje uključuje ponovni upis kolegij
Ovo je u načelu "opravdano" utoliko što je plaćanje "po učinku" nepredvidivo i stoga neprihvatljivo za bilo kakvo ozboljno financijsko planiranje studija. Međutim...
Quote:
a protiv „vječnog studiranja“ već postoji dovoljno zaštitnih mehanizama.
...ovo mogu izjaviti samo bedaci ili demagozi (ili kombinacija jednih i drugih). Očito je da ti "zaštitini mehanizmi" funkcioniraju slabo do nikako. Krajnje je neodogovorno od studenata tako nonšalantno odbaciti taj problem.
Rješenje je: vremenski ograničene stipendijie ili krediti ili kombinacija jednoga i drugoga - u vremenu naslovnog trajanja studija. Nakon toga zatvorioti pipu. Nema apsolventskog staža, nema obroka po 4,40 kuna, nema besplatnog prijevoza, a ako studentima nakon završetka nastave treba još godina-dvije-tri-pet da podmire akademske obveze, nek sami smisle odakle ih platiti. |
|
Već postojeći mehanizmi uključuju sustav regulacije studentskih prava koji su, koliko mi je poznato a ako sam u krivu neka me netko ispravi, sveučilišta usvojila na temelju Preporuke za određivanje prava redovnih studenata koju je 2007. uputilo Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje.
Zamolio bih kolegu BP (ili bilo koga tko zna gdje na netu se taj dokument može naći) da ga linka jer je očito relevantan za raspravu. |
|
Na #67: ovdje.
Daleko, daleko preniski kriteriji za učinkovitu zaštitu protiv vječnih studenata. Stundent mora ispuniti 30% obaveza iz prethodne godine za zadržati pravo na besplatni prijevoz i subvencije, a ima i dvije apsolvenske godine na ukupno pet godina trajanja studija (2 na 0+5 ili 1+1 na 3+2). Rasipno do bola. Studiranje na bolonjskom trogodišnjem studiju treba trajati tri godine, na dvogodišnjem dvije, na petogodišnjem pet, i točka. To je ograničenje kojeg se moraju držati i studenti i njihovi nastavnici, kao i oni koji i jedne i druge plaćaju iz državnog proračuna. |
|
Zapravo su kriteriji malo oštriji za pravo na subvencioniranu prehranu i smještaj (gdje student jedne godine može ispuniti 30% obaveza ali ako to napravi i iduče gubi prava u skaldu s onom formulom).
Nije to pravo na apsolventuru, nje nema, nego se studentu daje prilika da jednom zezne (a može se raditi o jednom ispitu što može automatski značiti produljenje studija od godinu dana).
Pitanje za MZOS-ovce. Kada ministar kaže "besplatno obrazovanje za ljude unutar sustava koje ispunjavaju svoje obaveze" misli li na ispunjavanje obaveza kako je definirano ovim dokumentom (posebno mislim na točku 4)?
Samo da napomenem, nisam predstavnik inicijative niti imam ikakvog pojma s čime bi se plenum složio a s čime ne bi, samo pitam jer me zanima.
|
|
nađoh nešto zanimljivo....
"At a time when nations around the world are confronting the worst global recession in 75 years, news that the return on investment in higher education is massive and can generate an astonishing economic rate of return far in excess of other investments will be welcomed by universities everywhere. Authors of a report prepared by the multi-national accounting firm KPMG and released last week say that after examining a range of global research on the economic payoff of the education and research functions of universities, they conservatively estimate the real rates of return for university training at 15% or more and 20%-40% for public university research".
Izvor: University World News
a cijeli report je ovdje Economic modelling... |
|
#68 "Apsolventske godine" su invencija promasaj sustava koji treba smanjiti pod hitno na period potreban za izradu same diplomske radnje (sto ne bi trebalo biti vise od jednog semestra ili 6 mjeseci), na onim studijima koji je zahtijevaju i na nula na onima koji nemaju diplomske radnje (racunam da je baza zavrsetak prijasnje akademske godine -- 31.9. odnosno kraj jesenskih ispitnih rokova). U moje doba su studentska prava trajala jednu apsolventsku godinu, ne znam koja je budalasta vlast taj luksuz produljila na dvije godine.
Zoran Škoda |
|
mislim da se ovdje (The public responsibility for higher education and research) mogu naći mogući odgovori na neka postavljena pitanja...
"One argument has it that students should bear a substantial part of the cost of their studies because higher education will most likely give them access to more highly paid jobs, so that over a lifetime investment in higher education will pay off in pure economic terms. That may be so, although I suspect it is not true for all academic disciplines in all European countries. Some higher education graduates – lawyers would be an obvious example – may reasonably expect a high financial return on their investment of time and money, whereas others – school teachers would probably be a valid example – would not".
"In considering the issue of fees, it should be kept in mind that higher education is generally considered to be of benefit to the individual, even where it does not demonstrably increase overall lifetime earnings, and that access to higher education is not unbiased, in that young people from families of higher socioeconomic status whose parents have higher education degrees are more likely to take higher education than those of lower socioeconomic status with little or no education traditions
in the family. Granted, this argument again raises the question of individual versus group rights, but it should at least serve to illustrate the fact that higher education free of charge to the individual is not an issue to be phrased in black and white". |
|
Molio bih ako netko može komentirati slijedeće navode, pri čemu zanemarimo autorsko mišljenje i usporedbe jer je autor anoniman sa portala JL:
Quote:
Ovo sve vise pocinje sliciti na famoznu jogurt revoluciju s kraja 80-tih. Nekolicina ljudi s jednog fakulteta ide okolo po drugim fakultetima i pokusava iscenirati dogadjanje naroda, zauzeti zgradu i smijeniti legitimno vodstvo. Grozno je jucer bilo vidjeti kako kolovodje ustanka zabranjuju profesorima Hrvatskih studija da govore na tom skupu, nazivaju ih saboterima, dok su istovremeno na pozornici vatrene govore drzali profesori s tudjih fakulteta. A medju studentima vise od pola nije sa studija. Grozim se ovakve milosevicke demokracije!!! Mi studenti ne bismo trebali dopustiti da se nama manipulira iz neznam cijih interesa! To nece proci!!!
Je li moguće da se prosvjed širi na ovaj način, te da kao barjaktari na ostale fakultete idu nastavnici sa FFZG? |
|
uz isti članak piše i ovakav komentar:
"...upravo vlastitim očima gledam što to znači medijska manipulacija. Osobno sam sudjelovao u događaju. 1. Većina studenata su bili studenti s Hrvatskih studija (oko 80 %); 2. pravo glasovanja o blokadi imali su ISKLJUČIVO studenti Hrvatskih studija (iako su se tu uključili profesori koji su bili PROTIV blokade - dakle pokazatelj malenkosti tih profesora); 3. Na fakultet je, nakon izglasavanja blokade, otrčala grupica od 5 ili 10 profesora i zaključala se iznutra. Dakle, protivno volji većine"
da profesori s ffzg-a trče naokolo i agitiraju mi se ne čini baš vjerojatnim ali to može znati samo onaj tko je bio prisutan, a ja nisam. no čak i kad bi se profesori raznih fakulteta priključili svemu tome (ionako se javno izjašnjavaju za i protiv) - kako biste vi to interpretirali?
|
|
Quote:
Većina studenata su bili studenti s Hrvatskih studija (oko 80 %);
Velite - većina!?
Quote:
pravo glasovanja o blokadi imali su ISKLJUČIVO studenti Hrvatskih studija (iako su se tu uključili profesori koji su bili PROTIV blokade - dakle pokazatelj malenkosti tih profesora
Velite - pokazatelj "malenkosti tih profesora"!?
Quote:
Na fakultet je, nakon izglasavanja blokade, otrčala grupica od 5 ili 10 profesora i zaključala se iznutra. Dakle, protivno volji većine
Velite - "dakle protivno volji većine"!?
Imam medisjki atraktivniji prijedlog. Vidim, među studentima i profesionalne revolucionare kao Vili Matula ( na Dnevniku), vjerojatnost da je jedini je ništavna, a kako on i slični imaju isksustva iz borbi za "autentičnost i odumiranje" Donjeg Grada; dajte takvom većinom, skupite stotinjak prosvjednika i zauzmite gradsko poglavarstvo Zagreba. Ako se Bandić pobuni - manjina je! Zar ne?
Quote:
no čak i kad bi se profesori raznih fakulteta priključili svemu tome (ionako se javno izjašnjavaju za i protiv) - kako biste vi to interpretirali?
Jednostavno. Ne rade svoj posao. A izvoz revolucije to nije. |
|
U ovom članku JL prenosi izjavu rektora Alekse Bjeliša, odlučnog kao i uvijek:
Na novinarsko pitanje što će se dogoditi ako studenti nastave blokirati nastavu s obzirom na to da se oni ne slažu s kriterijem uspješnosti, rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš rekao je da "studenti moraju preuzeti svoj dio odgovornosti i prihvatiti da je za sustavne promjene potrebno vrijeme". "Ako nastave insistirati na blokadama, svakako ću Senatu predložiti neke mjere", rekao je rektor.
Dajde molim vas neka netko rektoru kupi kutiju (ili dvije) Viagre. Ovolika količina bezvoljne impotencije u ozbiljnim situacijama već postaje tragična. |
|
Na #76:
A sto ocekujete? Trebalo mu je koliko, desetljece, da organizira normalnije ispite/ocjenjivanja iz jednosemestralnog predmeta Klasicna Mehanika koji je tada drzao na fizici (ne znam da li jos uvijek drzi). Slucajno znam ponesto, to jer je to jedini ispit koji sam pao na studiju, i to 7 (sedam) puta. A i pitanje je jeli na kraju on uopce utjecao na to ili je asistentica promijenila zadatke ili nacin ocjenjivanja.
A sada bi trebao rjesavati probleme ovih razmjera? Ma dajte... get real.  |
|
#76: U Večernjem ima nešto više detalja. Konkretno:
Quote:
Rektorski je zbor zaključio i kako su dekani fakulteta ti koji su dužni osigurati uvjete za održavanje nastave, a ako to ne učine, prema njima će, istaknuo je ministar znanosti Dragan Primorac, biti poduzete odgovarajuće mjere.
Ne bih ovo nazvao bezvoljnošću, koliko strpljivim, ali i nepokolebljivim odlukama.
#77: Pismeni iz klasične 1 je bila jedna od rijetkih negativnih stvari koje pamtim sa studija fizike. Najbitnije je da to danas izgleda puno bolje. |
|
Quote:
Dajde molim vas neka netko rektoru kupi kutiju (ili dvije) Viagre. Ovolika količina bezvoljne impotencije u ozbiljnim situacijama već postaje tragična
I "daleko Sjever" ima prednosti prema zbivanjima u Hrvatskoj. Baš me zanima recept koji biste preporučili gledajući čovjeka na TV
Quote:
Ne bih ovo nazvao bezvoljnošću, koliko strpljivim, ali i nepokolebljivim odlukama
To je izjava ministra Primorca, kako se i vidi iz citata.. Istina, iza nje stoje i rektori, dakle i Bjeliš.
S obzirom na vječito provlačenje teze o autonomiji ( na žalost prisutna je u gotovo svim medijima stalno i nekritički, kada se radi o sveučilištu) mislim da je to deplasirana priča u slučaju kada se po svim kriterijima, čak i poštujući suvremene demokratske raspone tolerancije na prosvjed, ista zloupotrebljava i nanosi realnu štetu jednome segmentu uređenoga društva.
Nema dileme između takve autonomije i poštivanja reda i zakona. Država MORA osigurati red, ako dekani ne mogu, a netko za to mora snositi odgovornost. Ja Primorčevu izjavu tako shvaćam. |
|
Na #78:
Quote:
Ne bih ovo nazvao bezvoljnošću, koliko strpljivim, ali i nepokolebljivim odlukama.
Ja o rektoru, Vi o ministru. A ako bilo što što rektro radi (točnije, ne radi) smatrate nepokolebljivim, očito ga toliko jako volite davidite poteze kojih nema.
Quote:
#77: Pismeni iz klasične 1 je bila jedna od rijetkih negativnih stvari koje pamtim sa studija fizike. Najbitnije je da to danas izgleda puno bolje.
To je najbitnije? To što je desetak generacija studenata nepotrebno maltretirano i izgubilo mjesece života, to je manje bitno? I nije li to maltretiranje bila "zasluga" asistentice koju akademik Paar navodi kao diku i ponos mlade hrvatske fizike? |
|
Pogledajte ovu izjavu rektora na kraju članka
Kad bismo udovoljili studentima u tom njihovom zahtjevu postali bismo globalna iznimka. Jer nema fakulteta na svijetu koji ne uzima u obzir elemente uspješnosti. Zadnji primjer takve prakse imali smo 40-ih i 50-ih u Sovjetskom savezu. |
|
| Na #81: Kao što je primijetio jedan od anonimnih komentara na članak u Jutarnjem, kada bi se principijelino držali kriterija uspješnosti/izvrsnosti, nit bi Bjeliš bio rektor, nit Primorac ministar... |
|
| Možda i ne bi ali i jedan i drugi izabrani su sukladno nekim pravilima (više manje demokratskim) a studenti koji su pokrenuli cijelu pricu su samoizabrani |
|
Na #82: Ja sam mislio da ste prilično alergični na anonimnost . Anonimni komentari jesu često stvarno umni i pronicavi, ali fali im ono što, recimo Vi imate. Potpis.
Drugim riječima, to su - birači na izborima, a između izbora folklor.
Kako se ovdje ne radi o folkloru, već o, opet ću se rado pozvati na Vas, vertikali odgovornosti, koja u svakom trenutku mora biti jasna, ako i malo pretendira na efikasnost, u slučaju studentske pobune, prilično sam siguran, ministar se ako ikada, uklapa u Vaš prilično strogi kvalifikacijski okvir uspješnosti.
Isključujem namjerno podbadanje suparnika u diskusiji. |
|
Na #79:
Quote:
Baš me zanima recept koji biste preporučili gledajući čovjeka na TV
Zadnji put kad sam ga vidio na televiziji izgledao je kao da bi mu prije Viagre dobro došao kakav jači antidepresiv. Ili barem 3-4 mjeseca u toplicama.
Na #84:
Quote:
Ja sam mislio da ste prilično alergični na anonimnost . Anonimni komentari jesu često stvarno umni i pronicavi, ali fali im ono što, recimo Vi imate. Potpis.
Komentar sam prenio jer mi se sviđao njegov sadržaj, a njegov izvor sam naveo jer bih u protivnom bio plagijator |
|
Studenti traze "besplatno skolovanje za sve koji zadovolje uvjete upisa". Dakle, postoje sljedece alternative:
- ili ce se uvjeti, posebice upisne kvote, prilagoditi potrebama naseg drustva, pa svi koji se upisu neka studiraju i to nominalno koliko traje studij ili, kako je to u nekim pravilnicima o studijima, maksimalno 4/3 nominalnog trajanja studija; to onda znaci i da cemo imati puno manje studenata, studija i visokih ucilista nego danas, pa tko voli nek izvoli;
- ili ce fakulteti i dalje autonomno odredivati uvjete upisa, pa cemo imati jos desetine tisuca prometnika, ekonomista i pravnika koji ni sami ni mi s njima necemo znati sto, a to si niti jedno drustvo ne moze dopustiti placati;
- ili cemo, kao do sada imati upisne kvote na teret drzave i studente koji studiraju "po vlastitim potrebama", ali tu onda ne mozemo imati sadasnje stanje da neki fakulteti mole da su im upisne kvote na teret drzave sto manje da bi upisivali sto vise onih po vlastitim potrebama i dizali si place (za nerad i anarhiju, jer istovremeno rade na 3-7 "pravih" i/ili dislocirtanih studija), ali i moramo imati sustav stipendiranja i kreditiranja tih po vlastitim potrebama;
- ili necemo mjenjati nis' jer je ova papazjanija koju imamo idealna.
U svakom slucaju:
- do god MZOS ne isfinancira sve materijalne troskove (ukljucujuci povecanja cijena struje, nafte i slicno) fakulteti ce uvijek imati i izliku i potrebu za uvodenje skolarina;
- do god se sredstva (ili veliki dio njih) doznacena fakultetima odreduju prema broju upisanih studenata, fakulteti ce uvijek teziti sto vecem broju upisanih, ma koliko to besmisleno bilo;
- do god autonomiju ne "spustimo na zemlju" u maksimalistickim tumacenjima i ne vezemo je uz odgovornost, imat cemo i izlike ministarstva za neke poteze ali i, vaznije, "cirkuse u nasem gradu", na kako im tepali;
- profesori moraju studentima pomoci u artikulaciji njihovih potreba, ali i mogucim nacinima ostvarivanja legitimnih prava; nostalgicnost na vremena "kada su i nas tukli" nemaju veze ni sa sadasnjim zahtjevima ni s mozgom.
To na stranu, studenti moraju:
- Tocno reci sto hoce, a ne vikati "mi hocemo besplatno, a oni imaju gomilu masno placenih pravnika pa neka sami to formuliraju kako treba"??!!! Prosto prosirene recenice nisu jednostavno dovoljno dobre!
- Biti spremni delegirati nekoga tko ce pregovarati i ispregovarati sto se od toga moze realizirati. Ocekivati da ce se na planumima od par-sto ljudi ministri, rektori i dekani obvezati na nekakva rjesenja je iluzorno.
- Demokraticnost dokazati ne samo u svojim grupama nego i uvazavajuci argumente neistomisljenika, bez obzira na njihov broj. Nadvikivanje ili glasanje na jednom fakultetu za blokadu nekog drugog fakulteta, a posebno pokusaji obracuna s onima koji pokusavaju odraditi minimalno nuzne poslove (npr. ispite) koji su potrebni tim studentima je, blago receno, kontraproduktivno.
|
|
#80:
"I nije li to maltretiranje bila "zasluga" asistentice koju akademik Paar navodi kao diku i ponos mlade hrvatske fizike?"
Nadam se da se radi o nekoj pogresci... Da, jest da je to bila njezina "zasluga", no ona je bila asistentica iz tog predmeta, a danasnji rektor je bio profesor iz tog predmeta i recimo da nije bio previse entuzijastican nesto promijeniti (studenti se jesu zalili...).
"Komentar sam prenio jer mi se sviđao njegov sadržaj, a njegov izvor sam naveo jer bih u protivnom bio plagijator..."
Ah, te vase navike sa dalekog sjevera, navodjenje izvora citiranja... zahtijevanje da studenti odgovorno studiraju... sto je sljedece? |
|
Na #87:
Quote:
danasnji rektor je bio profesor iz tog predmeta i recimo da nije bio previse entuzijastican nesto promijeniti
Ma ništa on nije entuzijastičan promijeniti, kolega. Siroče, mislio je da će po uzoru na svoju prethodnicu u miru prosjediti rektorski mandat i ubirati rektorski dodatak na plaću. Tko se još sjeća njegovog izbornog programa, u kojem između ostaloga najavljuje integraciju sveučilišta "najkasnije do kraja 2007." i daljnju strogu implementaciju bolonjskog procesa, iako je po načinu izvođenja nastave, prolaznosti i zaostalim obvezama studenata njegov matični odsjek jedan od glavnih kršitelja osnovnih bolonskih načela? |
|
Uz #86: Ako isključimo bespotreban uvod ( kome nedostaje samo autorsko - pametnome dosta!?) kolega dobro govori. Čini mi se.
Jer:
- ističe kao ključni društveni fenomen - odgovornost
- autonomiju sveučilišta veže uz odgovornost ( ja bih dodao upravljanja, jer, odgovornost može biti i u nekim segmentima, recimo, nastave, prema opet, recimo, najboljim autorima)
- ističe neproduktivnost ( nije dodao destruktivnost) mase, koja nema ni poribližno suvremena standard komunikacije ( delegiranje prestavnika)
- ističe nužnost dijaloga sa neistomišljenicima, što je strukturna boljka anarhističkih grupacija, sa skrivenom pozadinom!
Dakle, ako isključimo primjedbe, bravo (iskreno s obzirom na portalske "diskusije") kolega #86. |
|
Na #86
To je onaj Saša kojeg sam poznavao i koji je imenovan u neka upravljačka tijela upravo kako bi svojim umjećem analize koju je ponovno pokazao u #86 pomogao (pre populistički bi bilo reći Hrvatskoj) svima nama. |
|
| Al da od svih ljudi jedini kolega u #86 to vidi to mi je malo pre strašno. Jadna ljepa naša! |
|
ovo je dio najnovije izjave studenata:
"Kolege s fakulteta na kojima je linearni model plaćanja na snazi, pa je samo mala manjina s najboljim prosjekom oslobođena plaćanja, podijelili su s nama zapanjujuću činjenicu. Otkad je na snazi takav model plaćanja, prekinut je prijenos znanja među studentima. Studenti si više međusobno ne pomažu, ne savjetuju, ne dijele literaturu i preporuke, niti raspravljaju o naučenome jer jedni druge izravno doživljavaju kao konkurente. Osim potencijalno katastrofalnog učinka na razini horizontalnog širenja stručnog znanja u navodnom „društvu znanja“, valja se zapitati i koja vrsta socijalne etike se promovira i reproducira kada najviše obrazovne ustanove eksplicitno funkcioniraju po pedagoškoj logici socijalnog darvinizma. Ideološki temelj u srži te pedagogije je vjera da otvoreno i neometano tržišno natjecanje predstavlja vrijednost koja nadilazi sve ostale etičke, socijalne i političke vrijednosti".
izvor: slobodnifilozofski
kako to komentiraju clanovi connecta koji imaju iskostvo studiranja na stranim fakultetima? |
|
Quote:
Otkad je na snazi takav model plaćanja, prekinut je prijenos znanja među studentima. Studenti si više međusobno ne pomažu, ne savjetuju, ne dijele literaturu i preporuke, niti raspravljaju o naučenome jer jedni druge izravno doživljavaju kao konkurente.
A da nije i to istraživanje provela Karin Doolan?
Ajte molim Vas to je isto kao da sad ja napisem da su mi ostalih 5000 studenata s Filozofskog Fakulteta reklo da im je dosta tiranije manjine i da sutra ujutro krecu u oslobađanje svoga fakulteta!!!
Pa da postavim pitanje kako clanovi connecta komentiraju tu odluku i stavove vecine studenata tog fakulteta. |
|
| A kako vi kolega #92 komentirate pronicavu analizu koju je napravio #86?? |
|
Dobio sam jedan zanimljiv prijedlog za školarine.
Koliko ects-a manje ostvariš od onoga što si trebao toliki postotak školarine plačaš.
|
|
| Na #92: A, kako Vi kolega U komentirate to što ste citirali? Da vfidimo Vaše kolega U, zapažanje o tako sročenom mišljenju. |
|
Na #92:
Već dugo nisam nešto tako glupo pročitao. Pa i u USA je uobičajeno "grading on a curve", što ne sprečava ni timski rad kad je kao takav zadan niti obogaljuje "horizontalno širenje stručnog znanja".
Na #95:
Quote:
Dobio sam jedan zanimljiv prijedlog za školarine.
Koliko ects-a manje ostvariš od onoga što si trebao toliki postotak školarine plačaš.
Još jedno rješenje gdje studenti ne mogu predvidjeti trošak unaprijed. Ne komplicirati. Dajte im kredit za tri godine, a poslije neka se snalaze. |
|
moje je osobno iskustvo da kad su ljudi u međusobnoj utakmici, smanjuje se spremnost na međusobno pomaganje.
moje je zapažanje vezano uz suradnju s profesorima raznih fakulteta i znanstvenicima s nekih instituta koji su razmatrali sudjelovanje u projektima financiranim sredstvima eu (dakle u pitanju je kompeticija), da je postojalo međusobno nepovjerenje nekih od tih ljudi, strah da će netko nekome ukrasti ideju ili iskoristiti neki kontakt.... čak nisu bili spremni dijeliti niti neke informacije koje bi, po svojoj prirodi, trebale biti javno dostupne
no studenti ionako nisu prezentirali znanstvenu studiju o ponašanju studenata u ovim ili onim okolnostima već vjerojatno neka svoja zapažanja. mene zanima da li netko tko je studirao vani, na nekom fakultetu gdje se potiče međusobno nadmetanje studenata (na bilo koji način), može potvrditi tako nešto ili su iskustva drugačija. |
|
Quote:
Još jedno rješenje gdje studenti ne mogu predvidjeti trošak unaprijed. Ne komplicirati. Dajte im kredit za tri godine, a poslije neka se snalaze.
Hm.... da zaista ne mogu predvidjeti trošak unaprijed ali ako krenemo od postavke da su studij upisali kako bi ga što prije i uspješnije završili onda je trošak lako predvidjet. On je jednak ili približno jednak nuli.
Da samo što studenti traže kredit na 3+2+3. Ii ne traže jer ne postoje nikakvi zahtjevi osim "besplatnog obrazovanja za sve".
I zaboravio sam dodati
Koliko ects-a manje ostvariš od onoga što si trebao toliki postotak školarine plačaš s tim da je prva godina besplatna svima!!
|
|
Quote:
- ili ce fakulteti i dalje autonomno odredivati uvjete upisa, pa cemo imati jos desetine tisuca prometnika, ekonomista i pravnika koji ni sami ni mi s njima necemo znati sto, a to si niti jedno drustvo ne moze dopustiti placati;
Bojim se da je ovo najvjerojatnija opcija. Na tvrdnju da to niti jedno drustvo ne moze dopustiti placati, studenti ce odgovoriti da obrazovanje nije roba i svima treba biti pristupacno. Jer zasto si drustvo to ne moze dopustiti placati? Pa to je pitanje politicke odluke. Ako zelimo drustvo znanja, onda preraspodjelimo javna sredstva tako da imamo sto vise visokoobrazovanih ljudi - bolje tisuce visokoobrazovnih ekonomista i pravnika nego F-16 avione, Peljeski most i blindirane BMW-e. I MZOS-u bi ova opcija prilicno odgovarala, tako da ne mora uvoditi reda na sveucilista, smanjivati kvote i vuci kojekakve nepopularne korake. Ili grijesim? |
|
Quote:
Već dugo nisam nešto tako glupo pročitao
Dajte, molim Vas, malo senzibiliteta za iskorake u teoriji društvenih odnosa. Ne možete tako brutalno sasjeći u korjenu ideju, nalaz, revolucionarnu teoriju, koja možda stvari vrati na početak XX. stoljeća. A, sve kažete, eto i Vi da na ZG sveučilištu humanističke znanosti zaostaju za svijetom!? Eto Vam dokaza koliko ste u zabludi. Jel tako kolega U?
Kolega BP, malo mi se pretjerano oduševljavate Sašom. Tko god on bio. Il je na sceni pra-priča o povratku izgubljenoga sina, il nešto drugo.
Il je snijeg,
Il su labudovi...
Ja ne djelim Vaš usporedni rang- stav, jer nekoliko je kolega u ovoj i u prethodnoj raspravi dalo jasnu dijagnozu odgovornosti kao fenomena.
A Vi, sve Saši pripisujete!? |
|
Quote:
Koliko ects-a manje ostvariš od onoga što si trebao toliki postotak školarine plačaš s tim da je prva godina besplatna svima!!
Slazem se s BL-om u #97 da je kreditiranje bolja opcija, jer ne rjesavaju samo pitanje skolarina, nego cjelokupno pitanje troskova studija, ukljucujuci stan, hranu i prijevoz. |
|
Da al za kredite Vam trebaju banke. Vjerujte mi pokušali smo razgovarati u nekoliko navrata s najvećim bankama. Nisu htjeli niti razgovarati o tome da kamate budu manje od komercijalnih.
S druge strane problem je da sa kreditima vučete strašno nepopularan potez. Uvodite školarine za sve studente!!!!!!!
Zamislite kakve bi reakcije nezavisne studentske inicijativa takav prijedlog izazvao. |
|
Quote:
moje je zapažanje vezano uz suradnju s profesorima raznih fakulteta i znanstvenicima s nekih instituta koji su razmatrali sudjelovanje u projektima financiranim sredstvima eu (dakle u pitanju je kompeticija), da je postojalo međusobno nepovjerenje nekih od tih ljudi, strah da će netko nekome ukrasti ideju ili iskoristiti neki kontakt.... čak nisu bili spremni dijeliti niti neke informacije koje bi, po svojoj prirodi, trebale biti javno dostupne
Hitno promijenite društvo jer prema ovom što ste napisali s vama su samo jer/dok imaju nekakvu korist. |
|
# 104
da samo znate što ste sad (i o kome) rekli
usput na naslovnici connecta je priopćenje instituta za razvoj obrazovanja... |
|
Inace prema nesluzbenim informacijama studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu pokušali su osim svoga fakulteta zauzeti i još nekoliko zagrebačkih fakulteta ali im to nije uspjelo jer su ih u tome spriječili studenti tih fakulteta.
Dakle
Obranjeni su:
Ekonomski fakultet
Hrvatski studiji
Fakultet političkih znanosti
Strojarski fakultet
i još neki ali nemam potvrđenu informaciju |
|
Na #105
Makar se radilo o meni samom (nemoguće) ostajem pri stavu da se s takvim ljudima ne trebate družiti ni vi ni ja niti itko drugi!!!!!!!!!!!11 |
|
| Nije mi jasno kako amam baš nitko od medije ne može složiti ovakvu vijest da studenti sa filozofskog pokušavaju osvojiti druge fakultete na svom i drugim sveučilištima. |
|
Kolega U, pa ovo što ste citirali, ovu "teoriju", upravo studentica na FFZG čita kao službeni stav studenata!!!?
Iskreno, mislio sam do sada da se s tim šegačite na račun potpunoga besmisla i urušavanja i ono malo kredibiliteta te generacije ( a nekako mi se čini da su malo stariji čak i to sklepali jer mi sa Otvorenoga još uvijek titra sličica onoga Kapovića ( dudoše sliči malo Marxu - neuhranjenom i nezrelom), a Vi to - ozbiljno. Zaboga, s tim tipovima se nije više šaliti! |
|
# 109
ako mislite na 92, pa lijepo piše koga citiram - ima i link.
|
|
Meni sito krediti dobro zvuče. Ja potsjećam da je još u socijalizmu ( ne znam za Hrvatsku, u BiH je bilo) svaki upisani redovni student prilikom upisao imao pravo na studentski kredit.
Krediti su bili određeni uspjehom, prvo u gimnaziji ( dakle pri upisu na fakultet) i imovinskim stanjem studenta.
Skala se po tom osnovu uređivala, a riješavali su se barem administrativno u općinama, ne u bankama, iako je tada nositelj financijskih transakcija bila PBSa, glavna komercijalna banka u BiH.
Za najviši kredit moglo se kupiti bonove za studentski restoran, platiti dom a moglo je ostati i za knjige te koje piće.
Krediti su bili isključivo vezani za obavezu davanja godine ( gubljenje godine je bilo i zbogom kreditu, ali i pravu na dom),
vraćali su se nakon završetka studija i to po skali utvrđenoj za postignuti uspjeh na studiju.
Za prosjek veći od osam (  - ekvivalent ovdašnjoj četvorki, i iznad, nije se kredit vraćao, a za niše prosjeka uspjeha vraćali su se procenti ovisni o utvrđenoj skali, koja je bila fiksna na samome početku studija i prilikom opredjeljenja za kredit. ( Boris je i to isticao kao kvalitet vani)
Na početku svake studijske godine, isplaćivali su se stimlunasi, maximalno do dva puna kredita onima koji su bili uspješni.
Ukratko, ne preporučam ovaj model, jer ne znam njegovu strukturu, ali, definitivno, država bi (MZOŠ) trebao ispitati model da se u ovaj posao maximalno uključe kako centralmna država, tako i sve lokalne i županijske zajednice. |
|
Na # 86 Dobro obrazloženi stavovi s kojima se slažema na #92 bilo bi interesantno da nam se malo obrazloži što to znači horizontalna protočnost znanja, ili to možda znači pomaganje studenata jedni drugima (prepisivanje i provlačenje)
Mislim da vani upravo tako studenti rade, i da postoji natjecanje i pozitivno natjecanje.
"Studenti si više međusobno ne pomažu, ne savjetuju, ne dijele literaturu i preporuke, niti raspravljaju o naučenome jer jedni druge izravno doživljavaju kao konkurente."
Možda nam kolege koje predaju na EU i SAD sveučilištima mogu pomoći i reći kako je to vani. Kod nas je dosta i do sada bilo "međusobnog pomaganja". |
|
Quote:
Da al za kredite Vam trebaju banke. Vjerujte mi pokušali smo razgovarati u nekoliko navrata s najvećim bankama. Nisu htjeli niti razgovarati o tome da kamate budu manje od komercijalnih.
A zasto ne bi doslo u obzir da drzava subvencionira razliku do komercijalnih kredita, kao u slucaju subvencioniranih stambenih kredita za zaposlenike sveucilista? |
|
Net.hr donosi informaciju nakon sjednice fakultetskoga vijeća.
Držim ovo najbitnijim:
Quote:
''Vijeće zagrebačkog Filozofskog fakulteta ponovno je podržalo ciljeve i metode studenata prosvjednika koji deseti dan blokiraju nastavu, unatoč pozivu Rektorskog zbora da se nastava na svim fakultetima uspostavi'', rekao je dekan Filozofskog fakulteta Miljenko Jurković nakon šestosatne sjednice fakultetskog vijeća na kojoj se tražio izlaz iz nastale situacije.
Ovo je, izgleda - otvorena rukavica državi.
Institucionalizacija Nezavisne studentske inicijative.
Ili ljudi, po prastarom receptu pokušavaju biti glasniji od studenata, da bi preuzeli zastupanje i dobili njihovu naklonost ( u tom slučaju vrlo opasna igra, ali i hrabra), i time oslabili njihovu homogenost; ili ulaze u sukob sa državom do kraja?
Zanimljiva pozicija. |
|
Na #100:
Mozda sam trebao reci da si niti jedno drusto ne moze i ne smije dopustiti placati takvo sto? A to sto imamo ogroman broj neracionalnih investicija ne moze i ne smije biti opravdanje za druge neracionalne investicije! Osobno ne vidim bas koristi od gomile visokoobrazovanih koji came na burzi rada ili rade poslove za koje je potrebna niza kvalifikacijska razina.
Inace, mislim da su jos barem dva vazna aspekta vazna za analizu ove situacije:
- drzim da smo svi mi i kao nastavnici, i kao roditelji i kao porezni obveznici i glasaci odgovorni i za to sto problem koji ocito postoji nije prije analiziran i rijesen, i za to sto studenti ne zele, ne mogu ili ne znaju bolje artikulirati svoje zahtjeve;
- kroz sve ovo evidentna je deligitimacija Studentkog zbora, pa se postavlja ne samo pitanje legitmih predstavnika studenata u nekim tijelima, nego i bolje organizacije cijelog tog sustava, a da se sada ne vracamo i na pitanje vrlo upitnog trosenja (s evidentnim zloporabama) velikih sredstava.
Inace, jucer je novi rektor Sveucilista u Rijeci Pero Lucin bio na studentkom plenumu gdje je vise od sat vremena razgovarao sa studentima Novi list. Poslije njega se studentima obratio i dekan Filozofskog faxa Elvio Baccarini. Drzim da je njihova konstruktivnost jako doprinijela konstruktivnosti rasprava ali i smanjenju tenzija.
Nevezano za temu, jucer ujutro je Lucin odrzao, u sklopu ciklusa predavanja "Znanost i drustvo" Novoga lista, prezentaciju svoga rektorskog programa svrstavanje Sveucilista u Rijeci medu 500 najboljih u Europi. Na kraju predavanja je najavljeno da ce sljedece predavanje u ciklusu odrzati nova ravnateljica instituta Ruder Boskovic. Ne mozemo nego s veseljem ocekivati taj dar gradanima Rijeke . |
|
Quote:
A zasto ne bi doslo u obzir da drzava subvencionira razliku do komercijalnih kredita, kao u slucaju subvencioniranih stambenih kredita za zaposlenike sveucilista?
Da to jest realna opcija ali ponavljam
1. Za to su potrebna poveca sredstva i to visegodišnja.
2. To znaci uvođenje školarina za sve što nije baš popularno
|
|
| Hvala na odgovoru. Sto se tice tocke 2, naravno da rjesavanje problema kreditiranjem u ovoj situaciji ne bi bilo popularno, ali ja sam mislio da mi ovdje ne raspravljamo o popularnim nego o optimalnim mjerama. A sto se tice tocke 1, zaista nisam siguran bi li iznos sredstava koji bi drzava trebala uloziti u subvenciju studentskih kredita do komercijalne stope, cak i uz mogucnost linearnog pokrivanja cijelog ili dijela kredita prema uspjehu pojedinacnog studenta, iznosio 300 milijuna kuna godisnje, koliko bi drzavu kostalo da pokrije troskove skolarina onih koji trenutno studiraju "za vlastite potrebe". Trebalo bi sjesti i to izracunati. |
|
Quote:
drzim da smo svi mi i kao nastavnici, i kao roditelji i kao porezni obveznici i glasaci odgovorni i za to sto problem koji ocito postoji nije prije analiziran i rijesen, i za to sto studenti ne zele, ne mogu ili ne znaju bolje artikulirati svoje zahtjeve;
Ovo sam bas jucer objasnjavao nekim kolegama samo sta sam dodao i to da smo odgovorni i sto mediji izvjestavaju o ovome na nacin kako objasnjavaju.
Quote:
kroz sve ovo evidentna je deligitimacija Studentkog zbora, pa se postavlja ne samo pitanje legitmih predstavnika studenata u nekim tijelima, nego i bolje organizacije cijelog tog sustava, a da se sada ne vracamo i na pitanje vrlo upitnog trosenja (s evidentnim zloporabama) velikih sredstava.
I ovo je istina ali sam se nadao da cemo donošenjem novog zakona o studentskom organiziranju baem malo više mobilizirati studente da izađu na studentske izbore. Međutim to se nije dogodilo i studenti su (makar manji broj) sebi izabrali predstavnike. |
|
Quote:
Osobno ne vidim bas koristi od gomile visokoobrazovanih koji came na burzi rada ili rade poslove za koje je potrebna niza kvalifikacijska razina.
Gle, mozda nema izravne ekonomske koristi, ali vazno je i za razvoj osobe da se sto dulje obrazuje. Oni koji vicu da znanje nije roba bit ce osjetljivi upravo na taj aspekt visokog obrazovanja. Ne radi se samo o proizvodnji znanja i vjestina za gospodarski i drustveno korisne djelatnosti, vec se radi i o oblikovanju osoba, zadovoljavanja njihovog zanimanja za svijet, razvijanju njihove kriticnosti i artikuliranosti. Dakako, spomenutom oblikovanju vise pridonosi visoko obrazovanje iz humanistickih i drustvenih znanosti, pa ne cudi sto ovaj studentski prosvjed potjece s filozofskog fakulteta. |
|
Quote:
popularnim nego o optimalnim mjerama
Na žalost živimo u prostoru i vremenu u kojem su jedine optimalne mjere one koje neće naići na osudu šire društvene zajednice (medija) odnosno koje su "popularne".
Quote:
zaista nisam siguran bi li iznos sredstava koji bi drzava trebala uloziti u subvenciju studentskih kredita do komercijalne stope, cak i uz mogucnost linearnog pokrivanja cijelog ili dijela kredita prema uspjehu pojedinacnog studenta, iznosio 300 milijuna kuna godisnje, koliko bi drzavu kostalo da pokrije troskove skolarina onih koji trenutno studiraju "za vlastite potrebe"
Gle mi razgovaramo o ukidanju te idiotsko kretenske moromske kategorije "osobne potrebe"
Dakle ako uvodimo kredite nema smisla da ih uvodimo samo za dio studenata nego ih uvodimo za sve. Dakle svi placaju i svima su omoguceni krediti sa simbolickim kamatama i odgodom vracanja 20 godina plus oslobađanje najboljih.
Pitanje je koliko imamo kreditno sposobnih građana koji već sada nisu zaduženi.
Odnosno tko ili što je krajnji jamac za te kredite.
Država to ne smije biti jer to nema smisla!!!!!!!!!!! |
|
Quote:
kroz sve ovo evidentna je deligitimacija Studentkog zbora, pa se postavlja ne samo pitanje legitmih predstavnika studenata u nekim tijelima, nego i bolje organizacije cijelog tog sustava, a da se sada ne vracamo i na pitanje vrlo upitnog trosenja (s evidentnim zloporabama) velikih sredstava
Apsolutno točno. Ako je išta ovaj protest jasno ogolio ( i ostale su Vam primjedbe pronicave) onda je to legitimnost zastupanja studentskih interesa.
Kakvi su god oni.
Ja bih dodao da realna nezainteresiranost studenata za institucionalno zastupanje kroz Zborove, nije samo karakteristika ovoga vremena, niti je prijezir prema institucijama neobičan za studentski profil općenito. To je u biti ono što ne treba destimulirati.
Ovdje se ne može primjeniti stav da su studenti, neodazivom na birališta za studenstke prestavnike, izrazili stav, kao birači.
Mislim da je za optimalizaciju prestavljanja studentskih interesa potencijalno dobar model, omogućiti im različite vrste neformalne inicijative u okviru formalnih akata sveučilišta, uključivo i ad hoc inicijative, sa ad hoc prestavnicima, koji se mogu mjenjati u svakom trenutku. To bi im omogućilo dezinstitucionalizaciju na formalnoj ravni a, institucionaliziralo u tijelima odlučivanja i njihove alternativne interese. Ukratko, zborova koliko žele, pa čak i samo po pojedinom pitanju od njihovoga interesa. Samo molim da ovo netko ne usporedi sa strankama, jer bi se te inicijative vezale za konkretna pitanja iz njihovoga interesa, a stalnost, kako sam i rekao za trajanje inicijative.
A na minimum bi se svelo nezakonitost izražavanja mišljenja, što obično jesu njihovi protesti, kao i ovaj. |
|
Quote:
Odnosno tko ili što je krajnji jamac za te kredite.
Država to ne smije biti jer to nema smisla!!!!!!!!!!!
Naravno da ne smije. Niti treba. Kredit ima smisla samo akoobavezuje osobno.
Nemamo mi, nema nitko zapravo, svijest da je državna imovina - naša imovina. To je polazište u kojem ne bi trebalo biti - države.
Ali, nije investicijski pristup, ako ga tako gledamo, a moramo, studentskim kreditima tako teško artikulirati.
Zašto?
Prvo, krediti su vezani za - uspješnost. Obavljanje posla. Svakoj se državi isplati investicija u studente koji će svojom izvrsnošću statistički vrlo, vrlo vjerojatno moći vraćati kredit.
Jako joj se isplati da i ne vraća kredit, jer će za par godina aktivnoga djelovanja izvrsnoga stručnjaka, vratiti novac uložen u subvencije ili potpun kredit. Znam da to nije lako govoriti iz ove gospodarske prizme, ali, upravo sad - treba.
Drugo, obrazovanje treba i kroz, zapravo posebno kroz taj segment, učiniti obavezom svih zajednica u jednoj državi. Treba poći od pretpostavke da one na mikro razini najbolje znaju što im treba u razvoju. moraju preuzeti odgovornost. A krediti su jedan od mehanizama.
Treće, funkcioniranje i standardi obrazovanja na sveučilištima ne bi smjelo ovisiti od broja studenata, prevedeno kredita što bi posve isključilo blesavu utrku ( i pokvarenu u biti) fakulteta za upisivanjem prevelikoga broja studenata radi namicanja sredstava.
S obzirom da se odavno provlači imperativ decentralizacije države, ovo je jedan od načina. Decentralizacija je upravljanje i odgovornost, a sve drugo - floskula. Jedino što se mora centralizirati su - standardi, jer država mora imati pšresudan utjecaj na to.
|
|
Quote:
Mislim da je za optimalizaciju prestavljanja studentskih interesa potencijalno dobar model, omogućiti im različite vrste neformalne inicijative u okviru formalnih akata sveučilišta, uključivo i ad hoc inicijative, sa ad hoc prestavnicima, koji se mogu mjenjati u svakom trenutku. To bi im omogućilo dezinstitucionalizaciju na formalnoj ravni a, institucionaliziralo u tijelima odlučivanja i njihove alternativne interese. Ukratko, zborova koliko žele, pa čak i samo po pojedinom pitanju od njihovoga interesa.
To im je omogućeno kroz novi zakon.
Mogu ad hoc osnovati studentsku udrugu za apsolutno bilo šta. |
|
No i dalje niste odgovorili na pitanje=?
Quote:
Pitanje je koliko imamo kreditno sposobnih građana koji već sada nisu zaduženi.
Odnosno tko ili što je krajnji jamac za te kredite.
|
|
| Na #124: Mislim da je to sve skupa besplodno špekuliranje. Jednostavno treba u detalje ispitati modele koje se koriste u nekima od zemljama koje imaju funkcionirajući sustav studentskih kredita. Lako je saznati i tko kreditira, i tko jamči, i koliko su iznosi, i zašto se koriste, i kakvi su uvjeti otplate, i što se radi kada dužnik nije u stanju otplaćivati. Nema potrebe na temelju slabog i nepotpunog znanja o funkcionirajućim sustavima izmišljati vlastiti (u čemu su Hrvati katastrofalno loši, sorry, na svim razinama) a niti špekulirati o tome zašto pojedini sustav kojeg se niste potruditi u detalje upoznati nije za Hrvatsku. Ispitajte sustave nordijskih zemalja, Velike Britanije, Poljske i Češke za početak, pa da vidimo što je u Hrvatskoj moguće implementirati, a što ne. A to da bi studenti sve mukte bez kredita, sa skoro besplatnom prehranom, s mjestom za sve u studentskih domova po cijeni ispod stvarne cijene smještaja, s apsolvenskim stažem kojeg prava bolonja ne poznaje i ne znam čime sve ne, ma i ja bih svašta. |
|
Na #119:
Je, i onda se tako uzdugnuti, kada se raspise mjesto za portira na jednom rijeckom faksu, javi preko sto diplomiranih ekonomista. OK, OK, moze se rezonirati da ce se u nocnim smjenama moci i dalje oplemenjivati, ali to onda kroz modele informalnog obrazovanja koji se sada uvode mogu i bez studiranja od, prosjecno, 6,7 godina.
Mozda su jos neki aspekti vrijedni paznje:
- Nismo li dugim ocekivanjem da se studenti napokon aktiviraju i kazu svoje o ne samo problemima u sustavu obrazovanja nego i puno sire u drustvu stavili pre tezak teret svojih ocekivanja na njih, pa smo mozda sada djelomicno razocarani nekim aspektima njihovih aktivnosti bas zbog svojih prevelikih ocekivanja?
- Peremo li svime time sebe od svoje vec legendarne sutnje?
Sto se jos studentskog zbora tice, milim da je interesantno pogledati kratki video uradak pri vrhu stranice rijeckih prosvjednika ali i fotografije i komentar na Indexu. |
|
Quote:
Mogu ad hoc osnovati studentsku udrugu za apsolutno bilo šta.
Mogu. Ali, ako će organizirati udrugu za zaštitu morževa, onda to pitanje i zastupnika moraju poslati onome tko o tome odlučuje
Dajući im zakonsku i statutarnu mogućnost alternative ( naravno uređenu minimumom standarda, jer studenti ih kao socijalna bića imaju) mogu umjesto zauzimanja fakulteta delegirati one kojima vjeruju da na legalnim isntitucijama brane njihove interese. Da razgovaraju.
Time se izbjegava njihovo podozrenje da su prestavnici kontrolirani, od dekana, rektora, vlade, bilo koga, a njih se uči dijalogom boriti za svoje interese i stavove. A, nikome ne smeta, jer uvodi konkurenciju i u taj segment društvenoga zastupanja. Pozdravljam to, jer uvodi tzv.civilno participiranjed u formalne institucije. Nisam znao.
Evo primjer iz vlastitoga iskustva.
Ja sam kao predsjednik Zbora studenata IV. godine novinarstva imenovao uz suglasnost većine 9 ( devet) zamjenika, od kojih je svaki zastupao Zbor u različitim pitanjima, kako među studentima tako i na tijelima fakulteta. Bila je to u početku na nož dočekana inicijativa, zatim potsmješljiva, zatim - pozdravljena od svih; a što je najvažnije, time smo dobili gotovo stopostotni odaziv na sastanke Zbora.
To držim pretečom toga načina participacije.
Quote:
Pitanje je koliko imamo kreditno sposobnih građana koji već sada nisu zaduženi.
Odnosno tko ili što je krajnji jamac za te kredite
Jasno da je pitanje. Ali, kao i u svemu, građani koji se zadužuju, moraju sami uređivati svoju listu prioriteta. Ne smijemo ih silom usrećivati.
Slijedom toga, za kredit je krajnji jamac uvijek onaj tko ga uzima. Treba mu omogućiti da ima jednake šanse biti uspješan. Jednakost se smije primjeniti državnom politikom samo na to.
Ne vidim boljega načina od stvaranja neophodne odgovornosti za izvršavanje obveza na fakultetu od - financijskih. Dakle, možemo to i drugačije izreći.
Roditelji i djeca, kojima treba obrazovanje, vjeruju ili ne vjeruju - sebi! A država im jamči istu šansu. |
|
Quote:
Sto se jos studentskog zbora tice, milim da je interesantno pogledati kratki video uradak pri vrhu stranice rijeckih prosvjednika ali i fotografije i komentar na Indexu.
Jest ali ovakav nacin podmetanja ne vodi nicemu drugome nego onome sto sam pisao u jedno ranijem postu o tekstu Kasapovicke u Globusu.
Isto vrijedi i za studentske institucije.
Daleko od toga da ikoga branim ali samo kazem da s takvim nacinom odvracamo studente da se kandidiraju na sljedecim izborima odnosno poticemo one studente da se kandidiraju koji žele raditi neke nemoralne stvari.
Al nemojmo molim Vas sada se vratiti na tu raspravu ili ako bas hocete prebacimo se na raspravu o tekstu iz Globusa od Kasapovicke ili na tekst od Hrvoja Krešića sa gl urednikom Di Zeita. |
|
Quote:
Mislim da je to sve skupa besplodno špekuliranje. Jednostavno treba u detalje ispitati modele koje se koriste u nekima od zemljama koje imaju funkcionirajući sustav studentskih kredita.
Ovo što sam preložio funkcionira u Irskoj . Zato sam i mislio da bi nam mogao odgovarati. |
|
|
Na #130: Dobar Vam je model omogućiti ad hoc inicijative u zakonskim aktima na sveučilištu. Nemojte to uspoređivati sa Zborom-Zborovima. Jedan ili više Zborova su institucije, a Inicijative imaju zadaću kanalizirati većinu ideja u - Institucije. Neka budu i blesave, a sigurno će biti ograničene na interese pojedinoga fakulteta. Time se izbjegava i centriranje sredstava u rukama jedne strukture i stvaranje nepotrebne studentske birokracije, što oni najviše - ne vole.
A krediti? Ha, trebalo bi se potruditi, ali više od ovoga nemam kad. |
|
Molim sve one koji imaju veze sa studentima na FF-u da im kažu da ne objavljuju laži o blokiranim fakultetima koje na svom blogu
|
|
Na #119
"Gle, mozda nema izravne ekonomske koristi, ali vazno je i za razvoj osobe da se sto dulje obrazuje".
Smisao cijeloživotnog i daljnje obrazaovanja je da se osobe u svojoj struci obrazuju i usavršavaju a ne da se za niže ranigarna radna mjesta (primjer je naveo kolege S.Z u #126 za portire ili čistačice) javljaju diplomirani pravnici ili ekonomisti.
Smatram da treba podržati sustav obrazovanja "besplatnog" za redovite studente koji studiraju sukladno Bolonji, na teret državnog proračuna ili poduprtog dobrim modelom kreditiranja, koji se ne vraća ako se završi u roku a nikako "zamajavati" i prolongirati izmjenama zakona do 2010/2011 jer smo svjedoci da kada se hoće može urdbom Vlade vrlo brzo i učinkovito rješiti problem.
Nije dobro da prosvjedi traju, jer postoji realna tendencija i opasnost "nasilnog" širenja na druge fakultete, to znači da studenti Filozofskog fakulteta dolaze ili pokušavaju doći i na druge fakultete. To već nije demokratski.
Ako studenti matičnog bilo čijeg fakulteta žele pristupiti prosvjedu, to je njihovo pravo, ali sam protiv najavljene prakse dolaska studenata na druge fakultete gdje ne studiraju i tražiti prekid nastave. Te se pojave najavljuju 
Zato se nadam i priželjkujem što prije razumno i kompromo rješenje, prosvjeda. |
|
Quote:
Te se pojave najavljuju
To se ne najavljuje nego je to pravilo od Zadra, Rijeke, svih Zagrebačkih Fakulteta pa i vašeg Osjeka
Dubrovnik nije pao samo zato što im je bilo daleko voziti.
Što doc Kapović ima raditi na Hrvatskim studijima!!!!!!!
|
|
Quote:
To se ne najavljuje nego je to pravilo od Zadra, Rijeke, svih Zagrebačkih Fakulteta pa i vašeg Osjeka
To znaju i ptice na grani, a i svatko tko ima studente u obitelji i/ili susjedstvu, zna se na kavama, u kafićima a i tko god ima - zdrav vid. Ja nikada nisam vidio u životu više RMPALIJA na jednom mjestu nego neki dan u JEDNOM kadru TV sa "plenuma".
Debeli vratovi, nulerica, nabildani, istetovirani, kopaju nos.... Koji Inicijatori "studentskih" zahtjeva majko božija!!??
Quote:
Što doc Kapović ima raditi na Hrvatskim studijima!!!!!!!
Ajmo kolega U, vratite se s ovim saznanjima ( znali smo ih odmah, zar ne), pa da malo prodivanimo o - anarhizmu i ciljevima pobune!?
Nitko razuman neće, a to pokazuje i ova rasprava između ostaloga, negirati realne probleme, svojevrsnu nepropusnost institucijskih kanala, potencijalno značenje javnoga zaoštravanja pitanja koja su iznjedrena iz ovoga pokreta, ali, u osnovi pokreta to sve nije bilo. To su posve slučajni rezultati. |
|
# 134 i 135
pa zašto BP nije pitao doc Kapovića što tamo radi? kad mu je već bio pri ruci... i onda bi nas sve lijepo mogao informirati o tome što je Kapović rekao.
što se tiče nabildanih na plenumu, čitam na javno.com da na plenumima na FF sudjeluju ili su sudjelovali i prof. boras i prof. zlatar. možda je njih uhvatila kamera?
no šalu na stranu, u ovoj diskusiji je bilo dosta konstruktivnih postova. problem i jeste u tome što se o bitnim stvarima ne raspravlja na pravi način i u pravo vrijeme. time želim reći da u donošenje odluka nisu uključene (ili nisu na pravi način) društvene skupine na koje te odluke utječu. mogu primijetiti da se dosta odluka donosi ad hoc i bez dovoljnog promišljanja. čini mi se i da se mnoge odluke ne doživljavaju pravednima niti smislenima. ne čini mi se niti da se temelje na dovoljnom broju analiza niti da su razmotrena, u dovoljnoj mjeri, iskustva drugih država. ako jesu, onda to nije bilo jasno komunicirano javnosti.
|
|
Quote:
kad mu je već bio pri ruci... i onda bi nas sve lijepo mogao informirati o tome što je Kapović rekao.
Uuuuf, nemojte molim Vas. Zar se nismo načitali ovdje "priopćenja", "stavova", "teorija" kojih se ni pijani partizani ne bi postidjeli, da još prenosi BP što je Kapović rekao.
I, nije bit u tome što je rekao, jer za to ima svoj fakultet, plenum, medije, ulicu, trgove, što god hoće; već - što on radi u blokadi drugoga fakulteta?
Znate zašto su mi simpatične Vaše diskusije i replike? Zbog ovoga:
- ravnopravnost svih društvenih skupina u startu
- odluke ne donositi bez promišljanja ( prenijeti studentima ako imate kanal)
- isticanje pravednosti i smislenosti s naglaskom na - pravednost
- isticanje vrhunskoga značaja komuniciranja javnosti
Drugim riječima, gotovo bih potpisao ovaj drugi (ozbiljni dio komentara), jer, ne dao Bog rmpalijama nazvati gospodina Borasa ili gospođu Zlatar. A, iskreno nisam ih ni vidio na plenumu. |
|
Net. hr:
Quote:
"Ako su i proizvođači vijesti do određene mjere zasićeni tom akcijom, dosad prebrojenih 30.000 peticijom iskazanih glasove potpore svjedoči o tome da šira javnost o tom pitanju ima drugačija stajališta od nekih bučnijih predstavnika medija", poručili su studenti s konferencije za novinare.
Shvaćaju li ovi ljudi razliku između nasilja i razgovora?! Ako je nasilje trebalo poslužiti da se legitimiraju zahtjevi - da. Ali, sada izazivaju -protunasilje!
Koliko je bilo dostupno u javnosti, čitav niz dekana, profesora, građana je podržao u najširem smislu - zahtjeve. I, osudio nasilje kojim se nastoje postići zahtjevi!
Imamo li mi to opet klasičnu priču o inicijatorima nereda, neovisno koliko koštalo samo da bi oni ušli u legendu? Da bi postali medijske zvijezde i skrenuli pozornost najšire javnosti na - sebe. Ne na zahtjeve studenata.
Kladim se odmah, personaliziraće se i ovo prije kraha! Već sam rekao - medijska pozornost, majka svih ciljeva! |
|
_________________________________________________________________
Apsolutno točno. Ako je išta ovaj protest jasno ogolio ( i ostale su Vam primjedbe pronicave) onda je to legitimnost zastupanja studentskih interesa.
__________________________________________________________________
Možda nije direktno vezano za raspravu ali bih želio nešto nadodati o povijesti problema. Pišem uglavnom iz perspektive FF-a jer nju najbolje poznajem. Financijskim pitanjima ću se nastojati baviti samo u mjeri u kojoj su vezana za pitanje tko legitimno predstavlja studente. Još nekoliko ljudi na ovom portalu je upoznato s ovim pitanjima, oko nekih detalja bolje od mene, pa bi ih zamolio da dodaju svoje viđenje.
Post je ogroman i moje isprike na tome ali bih želio da ga pročitaju oni koje zanimaju problemi studentskog organiziranja.
Pitanje tko ima legitimnost zastupati studentske interese je staro koliko i prvi Zakon o Studentskom zboru. Njegovo donošenje izazvalo je nezadovoljstvo i proteste među nekim već postojećim studentskim organizacijama. Studenti FF-a su bojkotirali te izbore i kasnije održali vlastite (no tako izabrani predstavnici nisu primljeni u Vijeće Fakulteta pa se 98. odustalo od te prakse).
Ubrzo se iskristalizirao sukob između udruga i SZ-a. Predstavnici u SZ-u (svi studenti su postajali članovi u trenutku upisa na studij) su tada birani po godinama na svom fakultetu. Pitanje je koliki su utjecaj studenti mogli imati na same rezultate izbora, postoji popriličan broj priča o izbornim prijevarama- izborno povjerenstvo je po Zakonu imenovao prdesjednik podružnice SZ-a čak i kada bi se ponovno kandidirao (zamislite sustav u kojem npr. Šeks bez ikakve kontrole broji koliko je Sanader dobilo glasova), te prijetnjama. Tako izabrani predstavnici su onda ulazili u sustav delegiranja- predsjedništvo podružnice bi delegiralo predsjednika u Skupštinu na razini sveučilišta, tamo bi se na razini šest grupacija fakulteta izabrao jedan predstavnik gurupacije u predsjedništvo koje bi onda izabralo predsjednika-delegata za nacionalnu razinu gdje su delegati opet među sobom birali predsjednika. Ukratko stvorila se (politički obojena) elita, čijim igrama je pravo da predstavlja sve studente u Hrvatskoj mogao dobiti netko tko je izabran s mizernim brojem glasova kao predstavnik svoje godine po već opisanome izbornom sustavu.
S druge strane, udruge (uglavnom strukovne) su se profilirale kao daleko demokratičnije organizacije. Pravo članstva su imali svi zainteresirani studenti, pravo glasa oko svih pitanja svi članovi a po broju članova je vrlo jasno koliko studenata podržava neku akciju). Također su provodile puno aktivnosti vezanih za struku i studij (radionice, tribine, izdavanje časopisa, istraživanja...)
98. je na FF-u osnovan Savez studentskih udruga s ciljem okupljanja strukovnih udruga koje su na njemu djelovale i lakšeg koordiniranja zajedničkih akcija. Koordinacije udruga javljaju se i na Sveučilišnoj razini gdje je djelovalo nekoliko koordinacija studentskih udruga Zagreba (poznati kao KSUZ-ovi), uglavnom s ciljem oponiranja SZ-u i pokretanja inicijative za promjenu modela predstavljanja. Budući da se radilo o vrlo heterogenim skupinama, uglavnom bi se raspadale nakon nekog vremena. Kao metodu obrane od udruga SZ je koristio svoj monopol na financiranje studentskih projekata, protivnicima nisu financirali projekte (ili su ih financirali daleko manje nego što su objektivno zaslužili).
Nakon 2000. u medijima postupno javljaju vijesti o događanjima u SZ-u, što dolazi do vrhunaca za vrijeme Bezjakovog upravljanja SZZG-om (kraj 2002.-sredina 2005.) i HSZ-om. Iz tog doba potječe i jedan od većih uspjeha udruga kada su prvo napravile pritisak da se SZ-u oduzme pravo na dijeljenja novaca za studentske projekte, što je tadašnji ministar Flego i napravio, a nakon toga se uspjele demokratski dogovoriti oko svojih predstavnika u komisiji za financiranje.
Nakon promjene vlasti monopol ponovno preuzima SZ, no već iduće (2005.) godine MZOS odbija tzv. opatijski proračun (proračun kojega je krajem 2004. u Opatiji donijela garnitura Zbora na čelu s Bezjakom nakon što joj je zakonski istekao mandat). Udruge su se u međuvremenu organizirale u pokušaju da preuzmu SZ pa se FF-u (gdje je to bio slučaj od 98.) pridružuje još nekoliko fakulteta (PMF, Pravo...) koji sklapaju koaliciju. Pokušaj je propao pod okolnostima koje sam već opisao u jednoj od prijašnjih rasprava na ovu temu no ono što je važno spomenuti je da se time sukob između udruga i SZ-a pretvorio u sukob dvije struje unutar Zbora- onih koji su se zalagali za dotadašnje metode rada i onih koji su tražili njihovo mijenjanje.
2006. za financiranje SZ-a i odgovornost za odluku o tome kako će se financirati studentski projekti prelazi na Sveučilište. Koje nije pokazalo neki interes da uvede kriterije premda je proračun bio katastrofalan, jasno je preferirao sportske i zabavne projekte nasuprot stručnim i znanstvenima a pripremali su ga ljudi koji su bili u očitom sukobu interesa (s potpuno predvidljivim rezultatima). Na Senatu smo imali podršku FF-a, PMF-a i Prava ali je proračun svejedno usvojen, uz, kako mi je preneseno, sada već legendarni komentar rektorice "Žašto bismo od studenata očekivali više kriterije od onih kojih se sami držimo". Nakon toga su studentski predstavnici FF-a, PMF-a, Prava i Muzičke akademije (što je 1/4 do 1/3 studenata Sveučilišta) istupili iz SZZG-a i osnovali novu organizaciju. Iduću godinu obilježila je trakavica oko pitanja priznaje li Sveučilište novu organizaciju kao ravnopravnog partnera SZZG-u (da skratim, odgovor je bio ne, unatoč pozitivnoj preporuci Odbora za statutarna pitanja).
U međuvremenu se dogodilo još nekoliko važnih stvari.
Otprilike u travnju 2005. MZOS je oformio povjerenstvo za izradu Zakona o pravima redovnih studenata koji je svojim dijelom trebao pokrivati i pravo na organiziranje. Kasnije se prijedlog razbio na dva dijela, dio koji se bavio standardom (koji nikada nije otišao u daljnju proceduru) i dio koji se bavio organiziranjem (iz kojega je nastao sadašnji Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama). Cijela procedura je dugo trajala pa su prvi izbori po novom Zakonu provedeni tek u ožujku 2008. Zakon je bolji od prošlog, premda bi mu se dalo dosta toga prigovoriti ali to ne znači puno samo po sebi.
Drugi važni detalj je bio pojava Socijaldemokratske studentske unije (SSU), kao SDP-ove organizacije među studentima, krajem 2004. Između njih i strukovnih udruga se razvila suradnja na bazi zajedničkog protivnika, no ona je ozbiljno uzdrmana 2006. nakon što su predstavnici SSU-a odbili napustiti SZZG zajedno s predstavnicima već navedenih fakulteta (kad bih bio zloban rekao bih da, budući da su svog člana ubacili na mjesto podpredsjednika SZZG-a, to nije bilo ni čudno), a potpuno puca pred zadnje izbore kada strukovne udruge odbijaju bilo kakvu koaliciju s njima.
Sada bih se zadržao na situaciji pred prošle izbore i pokušao opisati stanje u kojemu su bili akteri na studentskoj sceni:
a) strukovne udruge
Već sam napisao da se njihovim preuzimanjem nekoliko fakulteta sukob sa SZ-om pretvorio u sukob dvije frakcije unutar Zbora. Kada sada gledam na to, na žalost, pogotovo jer sam osobno sudjelovao u tom procesu, moram reći da je to dovelo do suradnje užeg kruga ljudi iz udruga dok je ostatak sve manje sudjelovao u toj priči. Na kraju je to dovelo, u kombinaciji s jednogodišnjim mrtvilom u razdoblju 2007.-2008. do skoro potpunog prestanka komunikacije među udrugama s pojedinih fakulteta. Paralnelno s time, strukovne udruge su u zadnjih nekoliko godina drastično oslabile i smanjile svoje aktivnosti. Na razini FF-a se to jasno može pratiti po broju prijavljenih projekata na fakultetski natječaj. Oko 2003.-2006. znalo ih je biti i do 150. Na ovogodišnji natječaj prijavilo ih se četrdesetak. Nisam u stanju objasniti zašto je došlo do toga.
Dakle, imamo slabe strukovne udruge koje među sobom ne komuniciraju. Pokušaj da se povežu neposredno pred izbore nije završio s najslavnijim rezultatima.
b) Socijaldemokratska studentska unija
Kada su se pojavili izgledalo je da će se profilirati kao respektabilna snaga na studentskoj sceni. No njihov utjecaj je počeo padati čim su se iz organizacije povukli ljudi koji su je osnovali. Ako tome dodamo da su u daleko lošijim odnosima sa strukovnim udrugama nego prije par godina nije čudno da se za njih, barem u Zagrebu, više gotovo ni ne čuje.
c) skupina okupljena oko "liste mladih intelektualaca"
Predvođena nekima od poznatijih ljudi iz prošlih garnitura Zbora. Dobrim dijelom povezana uz HDZ.
Zbor su preuzeli zadnji a jedino u čemu su se do sada imali priliku istaknuti je pokušaj sabotiranja dva studentska prosvjeda.
Da zaključim, Studentski zbor drži skupina kojoj studenti već jako dugo ne vjeruju, njihovi glavni suparnici, strukovne udruge, su u velikoj krizi i sa članstvom i s aktivnostima a SDP-ovci su preslabi.
Tako nastao vakuum popunjava se raznim ad hoc nastalim studentskim inicijativama koje u ovom trenutku mogu privući daleko više studenata od bilo koje organizacije. A ovo je samo najizraženiji takav slučaj.
|
|
"Što doc Kapović ima raditi na Hrvatskim studijima!!!!!!! "
Pitao sam ga jučer što radi.
Odgovor: "Ići ću na svaku tribinu na koju me studenti pozovu".
Što je savršeno u redu. Jesu li neke druge stvari sporne bi se dalo diskutirati ali Kapovićevo kruženje po fakultetima nije.
#138.
"Debeli vratovi, nulerica, nabildani, istetovirani, kopaju nos.... Koji Inicijatori "studentskih" zahtjeva majko božija!!?? "
Ma dajte kolega. Pa na plenumu FF-a sasvim normalno sudjeluje podosta profesora. Nije baš razbijačka atmosfera. |
|
Na #139: Hvala na izvanredno iscrpnom informativnom prilogu. I, kolega BP, evo zašto se isplati razmisliti o ad hoc inicijativama u Zakonu i statutima sveučilišta. Čovjek je to potpuno potkrijepio. Dakle, na stol s tim. A, ja ću se postarati dati Vam precizno obrazloženje. To je budućnost studenstke participacije.
Quote:
Ma dajte kolega. Pa na plenumu FF-a sasvim normalno sudjeluje podosta profesora. Nije baš razbijačka atmosfera
A tko kaže da jeste!? Ja sam samo rekao što sam vidio ( mislim sinoć na nekom od nacionalnih TV kanala u vijestima) a to mi je više sličilo, prema JEDNOM kadru, na neke ratne udruge nego na fakultet. Žao mi je ako sam Vas povrijedio time.
Quote:
"Ići ću na svaku tribinu na koju me studenti pozovu".
Ispravano. Treba ići, gdje Vas pozovu u goste. Ali, prvo, on NIJE student, drugo, imamo informacije da nije pozvan, treće, imamo informacije das u "gostima" njegovi domaćini NE DAJU svojim kolegama i njegovim kolegama, za govornicu.
Da to nije malo nekulturan gost, kada sudjeluje aktivno u raspodjeli udjela u tuđoj kući?! Dragi koloega jeste, vrlo, vrlo nekulturno. |
|
"Ali, prvo, on NIJE student, drugo, imamo informacije da nije pozvan, treće, imamo informacije das u "gostima" njegovi domaćini NE DAJU svojim kolegama i njegovim kolegama, za govornicu. "
Koliko mi je poznato on je tamo kao govornik sudjelovao na tribini koju su organizirali studenti HS-a . Dakle zasigurno je bio pozvan. Jesu li organizatori manjina ili većina studenata nije pretjerano bitno, tribine može organizirat bilo tko.
O tome što se na toj tribini događalo sam čuo svašta ali budući da niti sam bio niti sam u detalje razgovarao s nekim tko je bio ne mogu puno reći. Vi kažete jedno, neki drugi su rekli da im je žao što nije bilo kamera da snime nastup protivnika blokade jer je bio ispod svake razine...
Pustimo Kapovića na miru, ima puno pravo gostovati na tribinama na koje je pozvan.
Osim toga, priče kako su blokade ostalih fakulteta i sveučilišta desanti studenata Filozofskog jednostavno ne drže vodu. Pa koliko bi to studenata koji aktivno sudjeluju u blokadi trebalo biti da bi se usjpješno raširili po cijeloj Hrvatskoj i sve to blokirali svo ovo vrijeme? |
|
|
Quote:
Osim toga, priče kako su blokade ostalih fakulteta i sveučilišta desanti studenata Filozofskog jednostavno ne drže vodu. Pa koliko bi to studenata koji aktivno sudjeluju u blokadi trebalo biti da bi se usjpješno raširili po cijeloj Hrvatskoj i sve to blokirali svo ovo vrijeme?
Pa i ne trebaju držati vodu. Istinite su .
Quote:
Dakle zasigurno je bio pozvan. Jesu li organizatori manjina ili većina studenata nije pretjerano bitno,
Vrflo je bitno kolega. ako Vam netko dolazi u kuću pospremati raspored - ćaća uvijek odulučuje! A, još ako se čeljad slože, čovjek leti na glavu napolje. I, nemojte se pozivati na razvijeni svijet, jer u toj dimenziji, postoji izreka da je provincija najgostoljubivija. Al' kad popizdi.....
Na #143:
Quote:
Ima tu nešto...
Ima, ima. Ima svaki čovjek svoju Ahilovu petu. S obzirom da Vi već neki put citirate ovoga autora, moram Vam reći da se ni po čemu, ama baš ni po čemu ne uklapa u rang Vašega duha, stila i imaginacije u ad hoc raspravi, da ne uspoređujem onu legendarnu kolumnu u Jutarnjem. U ovome jadnome uratku izuzev prilično nasilnih i neautentičnih vulgarizama koji su sami sebi svrha - nema baš ništa.
Ali, kako rekoh, svatko ima slabost. bolje ovakvu nego nešto drugo . |
|
| Na #144: Ima, kolega moj, ima to mnogo što. Gospoda iz opisane općine su se mahom školovala na "fakultetu u susjednoj zgradi" i sličnim mjestima. I rade kako rade (a i cijela država s njima) zato što na takvim fakultetima mnoge važne stvari nisu naučili. I nije ih briga. Kao ni mlade prosvjednike, na žalost. Nije važan rezultat obrazovanja, važno je da je besplatno... |
|
| P.S. Ne sjećam se da sam Ivančića ikada prije "citirao", ovdje ili drugdje. |
|
Na #145: Stil, kolega. Stil. Ne može "dida" biti "cool", ne može puno toga. Prije svega zato sam Vam primjetio nesklad razina. Da je to previdio netko drugi, e, pa ne bih, ali Vi.... . Ozbiljno govorim.
A poruka!? Pa nije ni blizu inventivna, "po zgradama" se govori. Usporedno sa Tomićevim "Vedranom", po stilu i sadržaju, te Pavičićevom analizom neki dan u Jutarnjem ( stil je bitno drugačiji), dođe čovjeku kristalno jasno zašto je Ivančić dobio nogu u Novom listu. Nekako Vas uz takve ne vidim, ali, kako rekoh, slabost je slabost, makar u trenutku.
Da se kladimo da ste ga citirali, odnosno linkali? I to tekst koji nije prošao u Novom listu i objavljen nekih mjesec dana kasnije na istom mjestu. Zapamtio sam ga jedino po - vrijeđanju Hercegovaca, što mu je bila jedina "vrlina", a inače vertilkala uspona i pada gospodina autora. |
|
Quote:
Vrflo je bitno kolega. ako Vam netko dolazi u kuću pospremati raspored - ćaća uvijek odulučuje! A, još ako se čeljad slože, čovjek leti na glavu napolje.
Osim kad Ameri idu izvozit demokraciju. Zapravo ova priča sa 'prosvjetiteljskom' misijom studentata (i asistetana) filozofskog faksa prema svekolikom preostalom demokratski neprosvijećenom hrvackom studenckom puku dosta zvuči kao jenkijevski 'izvoz demokracije' od Vijetnama do Iraka.
To od deklariranih anarhista i antiglobalista nikako nisam očekivao. A pitam se jesu li oni sami to od sebe očekivali. Al važno da je naš forum za dušebrižništvo nad moralnim pitanjima jednoznačno utvrdio ko je u čitavoj priči zapravo glavni smutljivac i neprijateljski element. |
|
"Pa i ne trebaju držati vodu. Istinite su"
Tisuću ih blokira FF, po 200 se zaletilo na svaki od ostalih fakulteta u gradu, a po par stotina još u Pulu, Rijeku, Zadar? I onda su došli vanzemaljci, klonirali Lenjina i poslali ga na preodgoj god Karla Velikog.
Ni na jednom od blokiranih fakulteta nije bilo njihovih studenata koji su ga blokirali to su sve desanti s FF-a? Primjenjena je američka taktika preskakanje otoka iz 2. sv.r.
Mislim, mogu ja tvrditi i, budući da su na plenumu na FF-u viđeni studenti iz Rijeke, Splita i Zadra, da su ustvari oni prvo blokirali FF-a a onda krenili na svoje institucije ali to ne bi imalo nekog smisla. Jednako kao ni ovo što vi tvrdite. Što već je na granici teorija urote.
Doduše, vjerujem da su FF desanti teza koju ćemo sve više imati priliku slušati i da će postajati sve popularnija tijekom idućeg tjedna kada situacija krene prema postupnom smirivanju na ostalim fakultetima, ali to ne znači da je smislena.
"Vrflo je bitno kolega"
Kolega, svake godine održava hrpetina tribina koje organiziraju od dva studenta zbog vlastitog interesa do dvadeset ljudi za njih par stotina. |
|
| Ili u ozbiljnijem tonu, ako se nešto radi po uzoru na nekog i pita ga se za sugestije, to još ne znači da je taj netko izmanipulirao situaciju u kojoj bi ga netko za te iste sugestije pitao. |
|
Malo konkretnih brojki u JL-u:
Student koji padne godinu košta 22.815 kuna
Eto. Ukinite im školarine. Ukinite subvencije i studentska prava ponavljačima. Ukinite pojam "apsolventa" koji bolonja ne poznaje. I svi dobivaju ono što naslovno žele. I još ostane novaca. |
|
Sa Net. hr:
Quote:
"Gospoda rektori zaključcima su svoje sjednice pokazali samo jedno: da nisu dio akademske zajednice koju bi trebali predvoditi. Time su, smatramo, izgubili sva moralna prava zastupati sveučilišta ove zemlje na bilo kojoj razini. Svojim su zaključcima dali za pravo svim studentima u Hrvatskoj koji blokadama zaobilaze institucije jer znaju da se preko institucija ništa ne može napraviti. Tako je čak i jedno beznačajno savjetodavno tijelo poput Rektorskog zbora pokazalo trulost do srži", navodi se u priopćenju.
Mislim da se iz ovoga stajališta dade iščitati kako inicijatori ne namjeravaju finalizirati inicijativu, niti kroz razgovore, niti poslušati stajališta Senata i uprava svojih fakulteta.
Ulazi li ovaj prosvjed u svoju radikalnu fazu? |
|
Quote:
Ulazi li ovaj prosvjed u svoju radikalnu fazu?
Meni se po posljednjim studentskim proglasima već čini da studenti više ni sami ne znaju što točno žele niti bi bili u stanju prepoznati bi li koja i kakva odluka MZOS-a, rektorskog zbora ili nekoga trećega prestavljala ispunjenje njihovih zahtjeva. Vidi se da su đaci svojih profesora - poput njih, ideje ne osmišljaju dalje od razine parole. Ne znam hoće li se prosvjed radikalizirati, ali ako se radikalizira, počet će dobivati više pažnje inozemnih medija i akademskih krugova. A kad se to dogodi, cijeli svijet će vidjeti koliko su ideje hrvatskih studenata politički nezrele i ekonomski nepismene. Ne veselim se tome. |
|
Quote:
A kad se to dogodi, cijeli svijet će vidjeti koliko su ideje hrvatskih studenata politički nezrele i ekonomski nepismene. Ne veselim se tome.
Dobar razlog. Gledao sam danas u "Nedjeljom u 2" - dr. Matu Kapovića, više puta spominjanoga i u ovoj raspravi. Iako je istakao kako on nije lider studentskih prosvjeda, samim pristajanjem na ovakvu emisiju jasno je prethodno rekao - da.
Ja sam taj.
Iako se Stanković prema njemu ponašao prilično miroljubivo, uspio je pitanjima o odnosu prema institucijama, izborima, međunarodnom poretku, globalnim vrijednostima, dobiti jasan profil mladića.
Koji, uz to što zaslužuje pozornost time da je doktorirao sa 25 godina, da mu je sada 27, pa i poštovanje, jer to nigdje nije svakodnevnica, daje odgovor na neviđenu nemuštost incijijativa, manifesta, proglasa i tumačenja - svih izuzev studenata.
Ili je ovaj čovjek, po svojim današnjim stavovima autor recimo legendarne izjave iz #92, ovoga izuzimanja legitimiteta pod #152, ili, što mi je ipak vrlo gotovo tužno prihvatiti, usprkos svome akademskome statusu, evidentnim neznanjem prihvaća nečije nadrisociološke, nadrifilozofske i nadripolitošloške pisanije.
Progovori li ovaj čovjek za neku inozemnu medijsku kuću, tek ćete imati razloga za nelagodu, jer on je nešto više od - studenta.
Volio bih kad bi netko ( vjerujem da kolege iz MZOŠ-a imaju) stavio link na emisiju radi dostupnosti našim inozemcima. |
|
Na #154: Za Matu Kapovića se može naći ovo. S tog linka ističem:
Područje(a) djelovanja
antiEU, antiNATO, kritika neoliberalizma
OK, sad bar znamo tko studentima na FFZG-u puni glavu bedastoćama. |
|
Na #139
Quote:
Iz tog doba potječe i jedan od većih uspjeha udruga kada su prvo napravile pritisak da se SZ-u oduzme pravo na dijeljenja novaca za studentske projekte, što je tadašnji ministar Flego i napravio, a nakon toga se uspjele demokratski dogovoriti oko svojih predstavnika u komisiji za financiranje.
A znate li možda imena barem nekih ljudi koji su čitav posao osmislili i odradili??? |
|
| Osim toga mislim da bi bilo barem pristojno da se doc. Kapović javio vodstvu H.S.-a jer je on ipak profesor pa ne može posječivati druge fakultete kao neki student nego kao gostujući profesor |
|
Na #153 ne vidm razloga da toliko studente smatrate "retardiranima" i da ne znaju što žele i što traže.
Rekli su jasno žele besplatno školovanje "bez participacija" za sve redovite studente koji redovito studiraju po Bolonji.
Ne vidim u tome problem jer toga je bilo i ima ga u nekim zemljama EU.
Ako nema novaca (što je razlog rececija, kriza) treba tim istim studentima a i nama ostalim objasniti kako to ima za druge stvari "bijesne automobile" u javnim tvrtkama, sportske dvorane koje se koriste iznimano malo (izuzev u Zagrebu), razne velebne, zgrade osaguravajućih, kuća, banaka, brokerskih i menadžerskih kuća.
Ne branim niti mi je i najmanja primisao asistenta kapovića, ali on ima pravo na svoj stav i čemu ga kolege stavljaju na "crnu listu". Zar mislite da su svi za EU i NATO ( ja osobno jesam tu nema dvojbe) ali zašto "stigmatizitirati onog/one koji to nisu. To upravo čin naš kolege B.L.
|
|
Quote:
Rekli su jasno žele besplatno školovanje "bez participacija" za sve redovite studente koji redovito studiraju po Bolonji.
Nemojte molim Vas.
Tema rasprave nisu studenti koji ispunjavaju redovito svoje obaveze Quote:
nego oni koji ne ispunjavaju
Nađite molim Vas iti jedan zaključak bilo kojeg plenuma koji govori o tim studentima!!!!!!!!!!!!!!!! |
|
ILi
Prebacimo se malo na Filozofski teren
(Rawls, 199.
Jasno je da se uvjeti društvene suradnje koji su doneseni pod nekim oblikom pritiska jednog ili grupe građana ne mogu nazvati poštenima.
|
|
o troškovima ili tko će to sve platiti
Teatar.hr
tome se mogu pridodati i troškovi misije u Afganistanu |
|
| Nije problem ima li novaca za studente koji ne ispunjavaju redovito svoje obaveze nego to bi bio lud i njima omogućiti bespaltno obrazovanje. |
|
|
Na # 159 i #163 Oni studenti koji ne ispunjavaju obveze ne mogu imati besplatno školovanje, pa to je valjda jasno svima.
Možda njima-prosvjednicima nije jasno na FF i ostalim fakultetima.
Jesam li u krivu?
Ne idem na njihove stranice, i ne čita ali molim studente da objasne stav, bar one koji su na Connect portalu zalažu li se oni da i oni koji gube godine i neredovito prema Bolonji ispunjavaju obveze imaju besplatno školovanje na trete poreznih obveznika.
Pa to bi bila najveća glupost i nepravda prema radnicima i svima nama koji izdvajama za školstvo. 
To na #161 NE PODRŽAVAM
"onima koji ne ispunjavaju obaveze na vrijeme i dalje treba platiti studij kolega #161 " |
|
Na #164: Kolega, čini mi se da ni Vi ne znate ni što studenti žele niti što Vi želite po tom pitanju. U igri je nedopustivo puno slabo ili nikako definiranih pojmova.
- Što TOČNO znači "ispunjavati obaveze na vrijeme"? Po Bolonji, to ne znači položiti 30%, 50% ili 80% ispita prethodne godine, nego SVE.
- Vezano na to, kako ćete odrediti (po suvislim bolonjskim kriterijima) što znači "pasti godinu"?
- Kako ćete i koliko naplaćivati onima koji te obaveze ne ispune, i po kojoj "formuli" - s time što trebate paziti da i lošiji studenti budu u stanju planirati troškove svog studija unaprijed?
Sve do sada predložena rješenja su paušalna i nepromišljena dalje od razine osnovnog principa koji stane u jednu rečenicu (ili na jedan transparent). Probajte malo razraditi detalje pa ćete vidjeti kako ćete upasti u blato do vrata. Najvažnije od svega, niti jedno od tih navodnih "rješenja" ni izbliza ne rješava navodni glavni problem cijele priče - nejednakost pristupa visokom obrazovanju.
I konačno, najidiotskija studentska konstrukcija je "besplatno školovanje za sve BEZ SMANJIVANJA UPISNIH KVOTA". Pa dovraga. Nisu li se sami studenti prije toga pobunili da su neki fakulteti umjetno napuhali kvote za osobne potrebe iz "neoliberalno-kapitalističkih" pobuda - i zada žele da se te kvote ne diraju i da za tu lakomost umjesto studenata (koju su pristali platiti za studij ekonomije jer im je to izgledalo atraktivnije nego besplatni studije npr. nastavničke biologije) plate svi porezni obveznici??? Pa tko je tu blesav? |
|
Na #165
Idemo redom.
1. Nikada nisam rekao da trebaju ostati sve upisne kvote kao do sada (proanalizirajte neke moje postove). I vrapcima na grani je jasno da su neki fakulteti do sada napuhivali kvote, profitirali na studentima, dok su im davali nikakve ili bijedne uvjete studiranja (masovni upisi, sjedenje na stubištima, radijatorima, grupe vježbi koje nemaju veze s Bolonjom itd itd.
2. Ispunjavenje obveze na vrijeme po Bolonji znači davati godinu za godinu, to me ne morate učiti jer to provodimo kod nas.
3. Položiti manje ispita (30%, 50% bodova znači ne prijeći u sljedeću godinu)
4. Krucijalno je OVO PITANJE a na što se studenti po mojem skromnom znanju "havtaju". Jjeli onaj koji nije upisao narednu godinu redoviti student. Tko to odgovori odgovorio je pozitivno ili negativno na njihov osnovni zahtjev.
Velike pameti i "umne spekulacije tu nema". Na to mora odgovoriti MZOS i Sveučilišta. To bi bilo sve od mene. |
|
| Na #166: Što znači "davati godinu za godinu"? Položiti sve ispite (100%) ili 90% ili 80% ili 67%? Na različitim fakultetima se to razlikuje. I onda su studenti kojima su ostala dva-tri ispita s prethodne (bolonjske) godine "redoviti studenti koji su ispunili sve obaveze", a ne samo da nisu, nego im daju da upišu sljedeću godinu/semestar, pa im usred semestra daju i izvanredni ispitni rok da mogu položiti zaostale ispite, ne vodeći računa u kolikoj to mjeri opstruira praćenje nastave iz kolegija koju trenutno slušaju (i koju su po temeljnim bolonjskim načelima dužni pratiti u realnom vremenu). Ukratko, svinjski nered, za koji su uprave onih fakulteta koje ga dopuštaju (i kreiraju) jednako tako odgovorne kao i loši studenti. |
|
Quote:
Velike pameti i "umne spekulacije tu nema". Na to mora odgovoriti MZOS i Sveučilišta. To bi bilo sve od mene
Kolega SN, već sam siguran na temelju Vaših komentara, da svemu prilazite racionalno. Tražite logiku. Ovdje tražite smisao na pogrešnom mjestu.
Apsolutno nikakve veze nemaju ti odgovori sa samom biti prosvjeda. Da ih dobiju, bilo bi nešto drugo. Dakle, ako se ultimativno izbjegava razgovor, pa i na štetu svoje legitimnosti, onda je stvar - iracionalna.
A, je li?
Jeste na terenu tzv. "studentskih prava" i statusa visokoga obrazovanja. Jer, studenti i dio akademske zajednice koji ih je podržao, propustili su priliku nakon što su ovakvim zahtjevima kakvi jesu, ovakvi kakvi jesu i metodama, kakve jesu, umjesto na valovima vrhunca javnosti i realne političke ruke koja im je bila pružena nakon tri dana prosvjeda - nastavili prosvjed i blokadu. Tu se stvar ogolila, a vođe ( ima ih, bez obzira što nisu personalizirani; jer samo budala može povjerovati da plenum ili zbor, ili bilo kakav skup od tisuću ljudi o nečemu istinski odlučuje), su povele stvar u pravcu koji je njima realno bitniji od istaknutih zahtjeva.
Zahtjevi su folklor, ukras, a unutra je - vidimo!
Prosvjed danas nije iracionalan jer, nema razlike u njemu, koliko se god kitio intelektualnim, gandijevskim ( pasivan otpor iako nije), akademskim i sličnim ukrasima; od želje za promocijom i potragom za javnim identitetom vidljivim u TV emisiji - Red Carpet. Imate tamo Simonu i Antu Gotovac, imate Giannu Apostolski, imate Cvitana Jerkovića a imate i Josipa Katalenića koji su spremni biti što god učiniti da bi - opstali u javnosti.
koliko god to ljudima bilo gadljivo, sociološki je fenomen suvremenoga doba i treba ga respektirati kao činjenicu, a, bome i izučavati.
Pokrenuti masu u situaciji kada je realno tisuće otvorenih pitanja, kada pod opsadom istih tih medija jeste samo ono što je - javno, nije problem.
Trebate znati da Vas neće hapsiti, a vidi se da neće, trebate znati par kavanskih nacionalnih problema, trebate imati dovoljno frsutracija kako osobnih tako i mikro društvenih, trebate biti dovoljno uporni pokušati više puta i - jednom ćete zajahati valove. A, tada, prestaju opasnosti, jer, ako Vas itko pozove u red, bićete - žrtva. A na akademske žrtve osjetljiv je ccijeli svijet.
Da prevedem.
Danas je u VL Pavao Pavličić napisao kolumnu, očito pod pritiskom osobne odgovornosti na šutnju većine akademske zajenice na ovo što se događa. Ja predlažem da se, tko nije i pročita genijalni roman toga književnika i nastavnika, u kojemu glavni junak, uvjeren u svoju općedruštvenu misiju i svrhovitost vodi bjesomučnu evidenciju zločina. Kada se statistika ne poklapa - on ubija. Jer, misija ne smije stati.
Na žalost, nesumnjivi vođa ove pobune, osigurao si je pet minuta slave, bez obzira na cijenu. A, nije sam. sigurno.
Nije naročito akademski tražiti velike zavjere u sličnim stvarima, ali, neracionalno je zanemariti utjecaj - javne potrage za identitetom i zvjezdanim trenucima, kojima je danas čovjek izložen. Učinio si, ako si javno učinio.
U tome je suvremenio ratio ovih prosvjeda, a ne u istaknutim zahtjevima. Oni su nebitni, a to nije originalan slučaj. Svjedoci smo toga svakodnevno, pitanje je samo u ovome slučaju - po koju cijenu.
Zato je racionalno očekivati radikalizaciju prosvjeda, jer, granice pet minuta slave nisu vremenske nego - društvene. A nema ih. |
|
Na #166, nastavak. Našao sam što znači "godina za godinu" na Vašem fakultetu (doduše podaci su start za upis u 2007/08, no sumnjam da su ih kasnije postrožili). Izvadak s linka:
Upis 2. godine studija
1. Studenti 1. godine studija koji nakon dekanskog roka steknu 42 ECTS-a upisuju sve ispite 2. godine studija.
2. Studenti 1. godine studija koji nakon dekanskog roka steknu od 24 do 41 ECTS upisuju ponavljanje, ali uz mogućnost upisa toliko ispita u 2. godini studija da im ukupan broj ECTS-a još nepoloženih ispita s 1. godine i ECTS-a ispita s 2. godine iznosi 60 ECTS-a (s dopuštenim prekoračenjem od nekoliko ECTS-a - prvim slijedećim ispitom kojim prelaze navedenih 60 ECTS-a). Studenti nemaju mogućnost naknadnog upisa dodatnih ispita (ECTS-a).
3. Studenti 1. godine studija koji nakon dekanskog roka steknu manje od 24 ECTS-a prema važećem Pravilniku o studiranju gube status redovitog studenta (ukoliko su se u tom statusu do tada nalazili).
Ma bravo. Studenti s nepoloženih 18 ECTS iz prošle godine su i dalje 100% redovni. Studenti koji su u prethodnoj godini jedva uspjeli položiti 42, a u novoupisanoj imaju 60+18=78, od kojih opet 18 mogu prenijeti u sljedeću. Mislite da su to inteligentne odredbe? (Hint: nisu. I oni koji su ih donijeli su za vječno studiranje jednako odgovorni kao i samo vječni studenti).
|
|
Prije pola sata (u 13.16h) na blogu slobodnifilozofski objavljeni su minimalni uvjeti za prekid blokade. Citiram:
"Minimalni su uvjeti za prekid blokade na koje možemo pristati:
1. uredba kojom se nadležni obavezuju platiti sve školarine za akademsku godinu 2009./10.
2. pokretanje procedure za izmjenu zakona kojim bi se osiguralo potpuno javno financiranje visokoškolskog obrazovanja na svim razinama, na način da prijedlog ide na čitanje najkasnije na prvoj jesenskoj sjednici Sabora. Tražimo hitno formiranje radne skupine za izradu zakona u kojoj će sudjelovati i predstavnici fakultetâ. Nacrt zakona mora biti upućen na očitovanje znanstvenim i akademskim institucijama.
Tražimo ispunjenje naših zahtjeva u najkraćemu mogućem roku. Zahtjev ćemo ponavljati svakodnevno do ispunjenja." |
|
Na #170:
Quote:
1. uredba kojom se nadležni obavezuju platiti sve školarine za akademsku godinu 2009./10.
Blago nama s ovakvim studentima.
Što znači "SVE" školarine? Gdje? (Na FFZG-u ili sveučilištu?) Na kojoj razini studija? (Preddiplomskoj, diplomskoj, doktorskoj, svima?) Samo redovitim studentima ili i parcijalno upisanima i ponavljačima, i pod kojim uvjetima? Ako ne samo redovnima, što je deklariranim zalaganjem za izvrsnost?) Je li itko od studenata uopće pomislio na ova pitanja? Bojim se da nije. |
|
Na #169. Slažem se s vama kolega, nakon racionalne logike i tehničkog rezoniranja vidim i ja da to polako izmiče kontroli.
Zahtjevi su sve nerealniji i ja sam prvotno izjavio da podržavam skup s logičkim plaćanjem troškova školarine redovitim studentima koji daju godinu za godinu i polože sve ispite.
Kolege B.L. je "istraživao" prolaznost i uvjete neših studenata, na koje smo ponosni jer je preko 70% bila prolaznost i završilo ih je prvi stupanj BSc. Na žalost (ili našu radost svi su nastavili MSc diplomski stupanj) i nitko nije završio u gospodarstvu, što je šteta.
Kolege B.L. ne zna a niti ne mora znati da smo mi bili prvi još u doba Ministra H.K. uveli pilot model stupnjevite studentske participacije u troškovima kako bismo im olakšali plaćanje školarine,(ukupna je bila 7000, ali smo to podijelili u 4 razine po 1750 ) i to tako da ako je netko plaćao na upisu dio ili cijelu školarinu i položio sve ispite na drugog godini nije plaćao ništa. Obrnuto ako netko nije plaćao na upisu i na bilo kojoj godini i nije se upisao na drugu ili sljedeću godinu onda je plaćau školarinu sukladno mjestu na rang listi. Rang lista se radila svake školske godine za sve godine i sve smjerove. Bio je to mukotrpan posao.
No onda su se našli "pametnij" iz ZGB i rekli to nije dobro i Sveučilišta su donijela odluke upravo ovakve zbog koje se studenti bune. Svaka čast. |
|
Na #170:
Prije svega, hvala na obavijesti.
Drugo, mislite li da je pod 2.stvarni uvjet? Priča o potpuno javnom financiranju visokoškolskog obrazovanja na svim razinama - je blesava. Klasični dio folkolora, o kojem sam govorio ranije.
Ovo se naravno ne odnosi na Vas, ni u kojem slučaju, već na one koji ZAHTJEVAJU! Je li oni stvarno misle da netko krade novac za visokoškolsko obrazovanje i da to nije moguće dokučiti?
Smiješno. O tim stvarima odlučuje i sudjeluje u realizaciji toliko ljudi, da ih dragi Bog ne bi svrstao u - lojalne kriminalce. Taj zahtjev je smiješaniji od ostalih. Svakome upornome je dostupan svaki cent službenih državnih financija! |
|
Quote:
2. Studenti 1. godine studija koji nakon dekanskog roka steknu od 24 do 41 ECTS upisuju ponavljanje,
Dakle doc. Kapović laže kada kaže da u bolonji nema ponavljanja godine i vječnih studenata
To naime ovisi od fakulteta do fakulteta. |
|
Quote:
Što znači "SVE" školarine? Gdje? (Na FFZG-u ili sveučilištu?) Na kojoj razini studija? (Preddiplomskoj, diplomskoj, doktorskoj, svima?) Samo redovitim studentima ili i parcijalno upisanima i ponavljačima, i pod kojim uvjetima? Ako ne samo redovnima, što je deklariranim zalaganjem za izvrsnost?) Je li itko od studenata uopće pomislio na ova pitanja? Bojim se da nije.
Da to je ono što pokušavam nametnuti već dva tjedna. Nitko iz medija pa ni H.K. nece da prihvati to jer kako on kaže "ako studenti prihvate tu raspravu njihova borba je gotova za dva dana
Naravno da jest jer su zaključci rektorskog zbora da se omogući besplatan studij svima koji redovito izvršavaju svoje obaveze.
Međutim izgleda da su studenti nošeni "pobjedom" prečuli zaključke rektorskog i nastavili svoju uzaludnu borbu
te sada traže bilo kakav izlaz iz situacije pa makar to bilo i nekakvo obećanje ministra kojeg su prije kategorički odbacivali samo kako bi mogli reći da su pobijedilil |
|
Na #174:
Quote:
Dakle doc. Kapović laže kada kaže da u bolonji nema ponavljanja godine i vječnih studenata
I iz njegovih napisa, i iz nastupa kod Stankovića, vidi se da postoji jako puno nezgodnih činjenica kojih je dr. Kapović ili blaženo nesvjestan (a u ulozi koji je preuzeo ne bi smio biti) ili ih naprosto ignorira jer se ne uklapaju u njegovu sliku svijeta. Pogledajte samo njegovu petljanciju kod Stankovića oko pitanja norveških studentskih kredita (a slični krediti postoje i u Švedskoj i u Finskoj). Njegovi studenti su žrvna njegove neinformirane utopije i izmišljenih neprijatelja. Najbolje da ga uzmu za kolumnista u Glasu koncila, oni vole takve.
|
|
Quote:
te sada traže bilo kakav izlaz iz situacije pa makar to bilo i nekakvo obećanje ministra kojeg su prije kategorički odbacivali samo kako bi mogli reći da su pobijedilil
Božo, greška! Studenti više ništa ne traže već slijede po izreci - Kud svi Turci, tu i mali Mujo!
Ovima koji vode prosvjede, jedini izlaz iz situacije je - NERED! Tu su na svome i to je ono što je apostrofirao kolega BL. Samo to još igra. Kakvi zahtjevi, ljudi božiji!? |
|
Quote:
Njegovi studenti su žrvna njegove neinformirane utopije i izmišljenih neprijatelja. Najbolje da ga uzmu za kolumnista u Glasu koncila, oni vole takve.
Ova je dobra , pa nek ide u božju m....! |
|
Na # 174 Pa naravno da postoji ponavljanje. Što sa studentom koji nije položio sve ispite? Ili nije stekao broj propisanih ECTS bodova. To nebi trebalo biti različito od fakulteta do fakulteta već jedinstveno na razini Sveučilišta i cijele Hrvatske.
Svakako da smo za izvrsnost i da se studij plaća ne teret poreznih obveznika samo onima koji studiraju sukladno Bolonji i polažu sve ispite. Što je i tko redoviti student određuje Statut Sveučilišta i Fakulteta, nismo ga mi sami izmislili a treba li plaćati i ponavljenje? Pa naravno da NE tu se apsolutno ne slažem s prosvjednicima ako su to istakli ali očito nisu, jer je sve to stavljeno "uđuture". Na valovima zanosa mislim da oni treže i to a to nije uredu.
|
|
Tipkovnica mi je u kvaru pa nisam u mogućnosti redovno sudjelovati u raspravi.
#157 Kolega, to nije praksa. Goste tribine najavljuju ili ne najavljuju njeni organizatori. A što su organizatori napravili ne znam.
# 162 Zamolit ću vas, ponovno, da definirate redovito ispunjavanje obaveza. Još jednom napominjem da nisam predstavnik inicijative, ne mogu govoriti u njihovo ima i ne znam što bi plenum prihvatio ali znam da neće ozbiljno razmatrati bilo kakve izjave ili ponude pune nedefiniranih pojmova koji se mogu različito interpretirati. Dajte potpuno jasan prijedlog pa ćete vidjeti što oni o tome kažu.
#156 Znam. Uostalom, poziv drugima da se, ukoliko to žele, jave s komentarima napisanog se odnosio i na vas.
#M.LJ. Stvarno mi nije jasno čemu ta potraga za fantomskim vođama. Zašto je tako teško prihvatiti da ih nema i da su studenti odabrali drukčiji model organiziranja od onog na koji ste navikli? Kažete da samo budala može povjerovati da 1000 ljudi o nečemu istinski odlučuje. Kako biste onda opisali sustav u kojem nekoliko milijuna ljudi odlučuje tko će npr. biti predsjednik države? Reći ćete da u tom slučaju postoje pravila, procedure... Budite bez brige, ima ih i ovdje. Pravila koja su postavili su vrlo jednostavna, svatko može pismeno ili usmeno predložiti temu, o njoj se raspravlja ako je većina u prostoriji za, svatko može komentirati, na temelju rasprave se formira nekoliko različitih prijedloga o kojima se glasa a onaj koji dobije najviše glasova je usvojen. Kako mislite da je moguće kontrolirati što će njih 1000 izglasati na licu mjesta na tek iznešen prijedlog? |
|
Quote:
M.LJ. Stvarno mi nije jasno čemu ta potraga za fantomskim vođama. Zašto je tako teško prihvatiti da ih nema i da su studenti odabrali drukčiji model organiziranja od onog na koji ste navikli? Kažete da samo budala može povjerovati da 1000 ljudi o nečemu istinski odlučuje. Kako biste onda opisali sustav u kojem nekoliko milijuna ljudi odlučuje tko će npr. biti predsjednik države?
Prvo, od zadnjega pitanja: Nazvao bih ga prestavničkom demokracijom kolega. Jel imate bolje od toga?
I, da se vratimo na početak. Nije teško prihvatiti, već - racionalno NEMOGUĆE kolega. Jel Vi uopće shvaćate čimbenike koji jesu u podlozi odlučivanja na masovnome skupu!? A, skup od tisuću ljudi jeste to? Ako deset, dvadeset ljudi govori na tom skupu, ostali urlaju, slažu se, je li Vi stvarno mislite da oni nešto odlučuju?
Čovječe božiji, je li Vi stvarno mislite da je svaktko tko ZALUTA na Trg Bana Jelačića u Zagrebu za vrijeme skupa HDZ-a, hadezeovac? Je li držite realnim da tih nekoliko tisuća i desetina tisuća ljudi, stvarno svi misle i podržavaju ono što govornici govore i imaju urlik potpore iz prvih nekoliko redova!!!?
Zaboga, nemojte reći da - jeste!
|
|
Quote:
Kako biste onda opisali sustav u kojem nekoliko milijuna ljudi odlučuje tko će npr. biti predsjednik države? Reći ćete da u tom slučaju postoje pravila, procedure... Budite bez brige, ima ih i ovdje. Pravila koja su postavili su vrlo jednostavna,
Imate problem s tzv 'bootstrapom', odnosno s početnim postavljanjem sustava. Naime, kod tih par milijuna postoji tijelo koje se zove državno izborno povjerenstvo, a kojega pak imenuje jedno drugo tijelo a zove se Sabor. Ovo potonje donosi zakone po kojima se izbori odvijaju (odnosno donose odluke), dok ovo prethodno djeluje kao nadzorni i prosudbeni organ tijekom samog provođenja izbora odnosno donošenja odluka. Oba tijela imaju izrazito veliku moć jer se čitava igra igra po pravilima koje oni početno postave i kontroliraju. Ono što oni a priori ugrade ili ne ugrade u pravila, u bitnome ograničava odvijanje čitave igre.
Isto tako, i u slučaju 'plenuma' morala su postojati tijela srodna po ovlastima DIP-u i Saboru (ili je to čak bilo samo jedno tijelo, odnosno ekipica od par ljudi) koja su početno postavila čitav sustav. I naravno da osobe koje su imale ulogu 'članova' tog/tih tijela, makar ih se kasnije i ne vidjelo kod samog plenuma, imaju iznimno velik utjecaj na funkcioniranje istoga i sve odluke koje se na njemu donose, jer su upravo oni ostale uvjerili da je plenum (kako su ga oni osmislili) dobra stvar i barem početno ostale obučili kako plenum funkcionira,
Osim toga, njihov utjecaj nakon 'puštanja plenuma u rad' sigurno nije iščezao, nego ih se smatra 'sivim eminencijama', i zapravo niti jedna odluka se ne donosi bez konzultacija s njima, pa makar i na razini autocenzure ili praćenja lidera ostalih članova plenuma. Uz to, kod njih se ide po mišljenje o 'ispravnom tumačenju pravila plenumske igre' u svim nedorečenim situacijama koje pravila plenumskog djelovanja unaprijed nisu propisala. Dakle, čak i ako su se makli 'izvan pozornice', dotični trajno ostaju glavni arbitri tog sustava, i makar ih se na vani ne spominjali, većina ljudi na plenumu 'po čuvenju' znaju tko oni jesu. |
|
|
Da, komentar #182 stvarno je dobar. Za razliku od #181 gdje se opet provlači stara slika urlajuće gomile. Kolega, nemam vas namjeru opet pokušati razuvjeriti jer to očito ne vodi nigdje.
#182 Da, očito da je postojala skupina koja je postavila sustav i da sasvim je razumno prihvatiti da već samim time ima utjecaj. No, oko ostalih stvari se ne mogu s vama složiti. Za početak, netko može postaviti pravila igre ali to ne znači da će rezultati ispasti u skladu s njihovim idejama. Iz jednostavnog razloga, koji ste i sami spomenuli, što se uvijek može pojaviti više novih „lidera“, odnosno osoba sklonih raspravljanju, s novim idejama pa plenum vrlo lako može prerasti svoje inicijatore. No jesu li oni vođe? Ako definiramo vođe taj način, ima ih toliko da pojam vođe gubi smisao. Pravila plenumske igre tumače moderatori koji se za to biraju dan prije. Budući da se može javiti bilo tko, teško da se radi o efikasnoj metodi kojom bi već postojeća jezgra nametnula svoje stavove. Radi se o vrlo fluidnoj metodi gdje jedan dan „glavne“ mogu biti osobe a,b i c a sutra h,j i q.
#174 Nije li upravo MZOS uporno ponavljao da bolonja ne poznaje pad godine? Ako mislite da postojeći mehanizmi nisu dovoljno dobri, zašto ne definirate nove, javno ih objavite i vidite reakciju?
|
|
Quote:
Za razliku od #181 gdje se opet provlači stara slika urlajuće gomile. Kolega, nemam vas namjeru opet pokušati razuvjeriti jer to očito ne vodi nigdje.
Vodi kolega. Vodi Vas s Vašim stavovima, na žalost, u vrlo opoasni experiment. Koliko ste god oduševljeni neposrednom demokracijom, nje u suvremenom društvu nema. I, ja dobro poznajem te stvari, nisam ovdje jedini, dapače. Zato Vam i govorim, jer, na neki se način osjećam pozvanim.
Neposredne demokracije nije bilo ni u Ateni. Odnosila se na građane, a imali su - robove. Usporedite! Povjest ne pamti tu kategoriju, a, ondje gdje su je pokušavali primjeniti, dajući legalitet ( pazite, nisam spomenuo legitimitet) seljacima, radnicima, proleterima - u kratko; tragično je završio experiment, jer se brzo uvidjelo da SVI ne mogu odlučivati. VRLO je OPASNO kolega kada bilo tko, van postojećih prestavničkih normi i standarda, uzme u ruke zastupanje NARODA. To je uvijek - protiv naroda.
Da se vratim na sami početak. nisam slučajno spomenu - anarhizam. Kako ga god teoretičari tumačili, jedna je stvar jasna. Sve se svodi na vertikalu odgovornosti, i, za to sam oduševljeno ponavljao misao BL, iskreno, jer je rijetka na ovome portalu. Na žalost.
Za svagda, ako hoćete prihvatite - Nema odgovornosti mimo personalne odgovornosti. Nema odlučivanja u ime bilo koga, ako taj netko ne nosi lice i ime. Javno. dostupno. anarhija ima uporište upravo u - plenumima, jer nemaju lice ni ime, koliko god to apstraktno lijepo zvučalo. Ljepota je dio estetike, nije managmenta, nije ni politike, osobna je uvijek stvar i nije za diskusiju. Dakle, ako ste oduševljeni plenumom, nemam ništa protiv, ali - nemojte u, i mome društvu. Jer, tiče me se.
Da raščistimo ovo oko urlajuće gomile! Nije urlajuća, jer, opet, to je stvar dobre organizacije ( nečije) ali i postignutoga stupnja kulkture. Ali gomila jeste što nikakva kultura u ponašanju u sred spriječavanja većine u njihovim isto tako legitimnim pravima, ne može apstrahirati od - nekulture. Danas je kolega standard - koliko god poštivanje izraza, pa i neobičnoga, manjine; poštivanje većinskih istosrodnih stajališta. Nikakva utopija o neposrednoj demokraciji to ne može osporiti, kako praktično, jer to vidite, pretvara se u diktaturu; tako ni teorijski. I, nemojte zafrkavati više s tim. |
|
Kolega, ja nigdje nisam napisao da sam oduševljen neposrednom demokracijom. Nisam, iz niza razloga, ali to je model koji su studenti izabrali za ovu akciju. Ono što ja uporno radim kada pišem o tome je da vam pokušavam opisati kako stanje stvarno funkcionira. Ukratko, da je sustav dovoljno fluidan da na kraju stvarno nema vođa u pravom smislu. Pogotovo jer ne govorimo samo o FF-u. Vi tome možete vjerovati ili ne ali to u konačnici nije moj problem niti glavni razlog zašto sudjelujem u ovoj raspravi.
Nadalje, a već sam to napisao, dok god se ta često spominjana većina jasno i glasno ne oglasi (a to imaju prilike napraviti) igranje pojmovima većine i manjine je samo stilska figura.
Ovime tu temu smatram završenom i čekam definiranje pojmova. |
|
Quote:
Ono što ja uporno radim kada pišem o tome je da vam pokušavam opisati kako stanje stvarno funkcionira. Ukratko, da je sustav dovoljno fluidan da na kraju stvarno nema vođa u pravom smislu.
Kolega, IMAJU! U ostalom komentar #182 Vam je to dobro pojasnio. Upravljati se može iz sjene, a može i stvarno i formalno. Ovdje nema vođe na javnoj ravni, ali - ako sam dobro čitao Vaš osvrt na komentar #182, složili ste se i Vi da je to ORGANIZIRAN prosvjed, te da plenumi djeluju po jasnim pravilima.
Ja Vam pokušavam reći da je to što nemaju personaliziranu odgovornost na javnoj ravni - anakronizam i potencijalno vrlo destruktivno, jer, ne treba, niti se smije, vraćati u upravljanje toliko puta pokušane i UVIJEK propale experimente.
Tko će biti odgovoran ako stvari krenu po zlu? O tome govorim.
A što se tiče onoga što navodite, da ne bude zabune - vjerujem Vam. Zato tako i pišem. |
|
Quote:
Ukratko, da je sustav dovoljno fluidan da na kraju stvarno nema vođa u pravom smislu.
Naprotiv. Upravo činjenica da u plenumu od parsto ljudi do sada nije javno isplivao niti jedan 'lider' ili javno priznati 'tvorac mnijenja'(tj. opinion maker) ukazuje na to da postoji vrlo jaki vođa, kojega svi slušaju i pooštuju do te mjere da se nitko ne usudi 'dignut glavu' i nametnut se kao javni vođa.
Na plenumima - a isto tako i u drugim različitim 'kriznim situacijama' koje su sami organizatori prosvjeda imali u svojim redovima tijekom prosvjeda - sigurno nije sve išlo glatko, i bilo je situacija u kojima je stvari trebalo 'lomit', a što u konačnici to može i mora napravit jedna jedina osoba koja onda prema ostalim 'suborcima' (iako o tome oni izvan uskog kruga 'Centralnog komiteta' zapravo nikad ništa ne saznaju) za to i preuzima odgovornost. A kako to da nije došlo do bipolarizacije plenuma u takvim situacijama? Kako to da su baš sve odluke plenuma donesene bez preglasavanja i natezanja, karakterističnog za svako slobodnomisleće društvo? Kako to da su sve poruke, koje su išle s različitih fakulteta i različitih sveučilišta s potpisom različitih 'Nezavisnih studentskih inicijativa' bile tako koherentne i usuglašene (iako se ta koherentnost zadnjih dana raspala, i svela samo na fakultete zagrebačkog sveučilišta). I na koncu, kako to da sve objave za medije koje plenum na svojim pressicama da stilski i sadržajno iznimno ujednoličene?
Vrlo jednostavno - tako što je 'Veliki brat', ili možda bolje rečeno 'Onaj čije se Ime ne spominje' - držao čvrstu kontrolu u svojim rukama, uz prešutni blagoslov nekoliko 'sivih eminencija' koji su mu sa strane lokalne akademske zajednice 'držali leđa' iz kojekakvih vlastitih interesa.
No ono što je meni osobno najsmješnije, je činjenica da je dotični meštar ceremonije, inicijalima ZP, u svojem subverzivnom djelovanju bio toliko šlampav da je po netu (online tekstovi iz domaćih medija, facebook grupe povezane s prosvjedom, anarhistički forumi) da ga se u pola sata jasno može identificirati tko je i što je. Čak mu i slike možete nači, na kojima se jasno vidi da je on 'alfa-mužjak' čitave priče.
Quote:
Pogotovo jer ne govorimo samo o FF-u
Naravno da govorimo isključivo o FF, i to čak isključivo FFZg. Jer gospodina ZP i njegove sljedbenike s FFZg ste mogli vidjeti na svim prosvjedima širom Hrvatske (dovoljno vam je pregledati fotke i videozapise koje su sami stavili na net), gdje se nisu libili prdstaviti kao 'studenti tamošnjih fakulteta' (a budući su nastupali anonimno, bilo je teže provjeriti jesu li to stvarno ili ne), gdje im se onda pridružilo par lokalnih aktivista koji su u čitavu priču uglavnom 'pali s Marsa' (a zbog čega su se na koncu stvari na drugim sveučilištima tako brzo i raspale). |
|
Quote:
No ono što je meni osobno najsmješnije, je činjenica da je dotični meštar ceremonije, inicijalima ZP, u svojem subverzivnom djelovanju bio toliko šlampav da je po netu (online tekstovi iz domaćih medija, facebook grupe povezane s prosvjedom, anarhistički forumi) da ga se u pola sata jasno može identificirati tko je i što je. Čak mu i slike možete nači, na kojima se jasno vidi da je on 'alfa-mužjak' čitave priče.
Treba pisati:
No ono što je meni osobno najsmješnije, je činjenica da je dotični meštar ceremonije, inicijalima ZP, u svojem subverzivnom djelovanju bio toliko šlampav da je po netu ostavio toliko tragova i referenci na sebe samog (online tekstovi iz domaćih medija, facebook grupe povezane s prosvjedom, anarhistički forumi) da ga se u pola sata jasno može identificirati tko je i što je. Čak mu i slike možete nači, na kojima se jasno vidi da je on 'alfa-mužjak' čitave priče. |
|
Neću ponavljati teme o kojima sam već raspravljao.
"A kako to da nije došlo do bipolarizacije plenuma u takvim situacijama? Kako to da su baš sve odluke plenuma donesene bez preglasavanja i natezanja, karakterističnog za svako slobodnomisleće društvo?"
U krivu ste. Bilo je i sukoba mišljenja i preglasavanja. Ako se sjetite Otvorenog, u njemu je izašao podatak o 650 trenutno prisutnih studenata. Do te brojke se nije došlo nabadanjem nego je reporter prenio brojku na temelju rezultata prebrojavanja glasova. A razlika između za i protiv je bila četrdesetak glasova. |
|
"Suddenly there sprang into his mind, ready made as it were, the image of a certain Comrade Ogilvy...".
1984 |
|
na # 188 i 189
A tko je famozni ZP? Cini se da je mocniji od vas kad uobicajena sredstva kojima se inace sluzite u obracunu s neistomisljenicima i protivnicima nisu pomogla. |
|
Ne mogu vjerovati čega sam se sve ovdje uspio načitati.
Prije svega, jedan disklejmer: nerado sudjelujem u raspravama na ovom portalu, jer smatram da kao novinar imam donekle povlaštenu poziciju u odnosu na ostale sudionike. Možda je to naivno, glupo, licemjerno, nadmeno ili nešto deseto, ali smatram da moji tekstovi dovoljno govore za mene.
Pa ipak, nakon disklejmera, ponavljam: ne mogu vjerovati čega sam se sve ovdje načitao.
Dalo bi se ovdje na štošta osvrnuti, ali ostat ću samo na teorijama zavjere: zar nije u najmanju ruku neukusno kada predstavnici vlasti, koja se trudi od Hrvatske stvoriti zemlju znanja (čitaj: vlasti koja tvrdi kako vrijednost ulaganja u visokoškolske institucije, studente, profesore, stručno usavršavanje, opremu, pristup časopisima, itd itd, s vremenom samo sve više i više raste), sumnjaju u sposobnost studenata Filozofskog fakulteta da sami misle svojom glavom te se sami uspješno organiziraju? Ne želim uopće ovdje ulaziti u to treba li se s tim studentima slagati ili ne slagati, ali sama činjenica da im se odriče sposobnost zauzimanja vlastitog stava te samostalnog organiziranja (dostojanstvenog! impresivnog! veličanstvenog! - kako kaže i sam resorni ministar) bilo kakvog oblika građanskog neposluha izrazito je nekorektna, da ne kažem nešto gore.
Ovakvo je diskreditiranje diskreditiranje najgore vrste - sugovornik nije sposoban za razgovor, netko drugi vodi priču, tuđi su interesi u igri, studenti su samo sredstvo. Nisu čak sami sposobni artikulirati što žele, netko je drugi to napravio, znamo mu inicijale, zaveo je mladež. Istina, riječ je o studentima koji bi se morali baviti upravo društvenim sustavima, političkom filozofijom, neki od njih studiraju nekoliko fakulteta paralelno, neki su od njih daleko iznad onoga što resorni ministar naziva "uspješnim", ali - iza svega sasvim sigurno stoji netko drugi. Jer oni za ovako nešto nisu sposobni.
A H.K. (da ne bi bilo zabune, to sam ja, i zgodno je znati kako se usputni razgovori mogu legitimno koristiti kao službena retorička municija - iskreno, odsada će mi to saznanje itekako koristiti) zaista kaže kako studenti nipošto ne bi smjeli pristati na razgovor u ovako unaprijed zacrtanim okvirima, jer prihvaćanje te rasprave u samom startu poništava ne samo ovaj bojkot, nego i svaki motiv koji je do njega doveo. Prihvaćanjem službene retorike MZOŠ-a studenti bi - kao što vidimo - urbi et orbi priznali kako su izgubljene ovčice kojima samo treba dobrodušna ruka vlastodršca da ih vodi svijetom. A, ako ćemo biti iskreni do kraja, prihvaćanjem službene retorike MZOŠ-a studenti bi zapravo sami sebi skočili u usta, jer ministar se ionako bori za to što oni imaju, baš kao što se bori za ono što će dobiti, bori se za ono što studenti još ni ne znaju da žele, a kada jednom shvate što žele - ministar će biti tu da kaže: ali ja sam vam to sve omogućio, sve što vi želite već imate (a ako ne znate da imate, neka, osvijestit ćemo vas), i sve što želite želim i ja (odnosno želimo ja i premijer Sanader - varijacija na temu, ovisno već o tome obraća li se ministar srednješkolcima koji ne žele državnu maturu, studentima ili nekom trećem tko se tek treba pojaviti na horizontu).
I još jedna stvar: istovremeno je teško ne zamijetiti prešutno zakopavanje ratnih sjekira, donedavno vječno prisutnih u rukama dežurnih moralnih vertikala s jedne strane, odnosno čuvara ognjišta s druge, i to u trenutku kada se pojavila 'crvena opasnost', neartikulirana, priglupa i pomalo vulgarna kakva već jest. Snaga potrebe za dociranjem je naprosto fascinantna, nevjerojatno je kako joj se teško oduprijeti. Doduše, učinak svega što se događalo samo tijekom posljednjih tjedana na pojedinim hrvatskim fakultetima nešto je o čemu različiti forumi za obranu digniteta akademske samodopadnosti mogu samo sanjati, pa stoga valjda ovakve reakcije ne bi trebale ni čuditi. Taština je gadna zvijer, i nije ju lako držati pod kontrolom.
Ukratko, kilo mozga - dvije marke? Možda, a možda i manje. |
|
Poštovana kolegice, pa Vi bar slovite kao vrlo ugledna istraživačka novinarka. Čudi me da mene, čistog hobistu i amatera u tom području, tražite da za Vas odradim novinarsko-israživački posao.
|
|
# 194
Rekla bih da ste dosta ste uspjesan hobist i amater na tom planu. Jedino se nadam da ne tragate po Facebooku, anarhistickim i inim internet portalima na svom radnom mjestu koje je, podsjetimo, financirano novcima poreznih obveznika.
Inace, kad smo kod toga tko sto radi u ovoj drzavi, valja spomenuti da na svakog zaposlenika u privatnom sektoru dolaze 2,5 koji su na drzavnim jaslama. Simbolicki receno meni na teret dolazite vi i kolega BP
jutarnji.hr |
|
Quote:
Simbolicki receno meni na teret dolazite vi i kolega BP
Dakle D.B. vrijedi za makar jednog onda ja vrijedim za 1.5 ili obrnuto.
Hvala što imate tako visoko mišljenje o nama. Prema ranijem vašem pisanju imao sam dojam da i mene i mog kolegu doživljavate maksimalno kao 0.5 osobe možda čak i kao čiste 0.
Ali izgleda da sam se prevario.
Još jednom Hvala! |
|
QUOTE] ali ostat ću samo na teorijama zavjere........... Jer oni za ovako nešto nisu sposobni.................kao službena retorička municija...............Taština je gadna zvijer, i nije ju lako držati pod kontrolom...............kilo mozga - dvije marke? Možda, a možda i manje. [/QUOTE]
Zaista se ispričavam ukoliko sam neke dijelove našeg razgovora prenio na portal (nije prvi put) ali učinio sam to kao i mnogo puta do sada predstavivši osobu H.K. kao jako pronicavu i pametnu osobu do čijeg mišljenja itekako držim čak i onda kada je dijametralno suprotna od mojih razmišljanja. Dakle razmišljanja H.K. koristio sam kao neku vrstu "reference" i priznajem nikada nisam ni pomislio da će se to smatrati "kao službena retorička municija" nikada to ne bi napravio ali kako izgleda da se sve gleda kao"teorija zavjere" (ma što ta fraza značila kao i besplatno obrazovanje) nikada se više necu koristiti spomenutom referencom.
Međutim uza sve gore citirano i uza svo intelektualno izdr........... i dalje ostaje pitanje
Što sa studentima koji ne ispunjavaju svoje obaveze??
Ukoliko itko od studenata ne zna koje su njegove obaveze onda bolje da to javno ne govori jer onda očito ne studira da bi završio nego jer "biti student" je najživotnije razdoblje života. (između djeteta za kojeg se drugi brinu i odraslog koji se brine sam zasebe)
To mogu biti recimo obaveze iz članka 11. ovog pravilnika |
|
|
| Darko Poslek bi se morao informirati o utjecaju europskih integracija na potražnju za kadrovima određenog profila... |
|
Quote:
No, okrenut ću se i trećem općem mjestu, trećem toposu ove antirasprave koja dominira našim medijima, a to je vesela sklonost prihvaćanja kolonijalne perspektive, gdje će nam znanstvenici koji rade na stranim sveučilištima reći zašto je plaćanje studija dobro (jer naravno da oni znaju, pa oni su vani, oni su "izvrsni"). Tako smo od profesora Lenharda sa Sveučilišta u Bergenu (koje ne naplaćuje školarine) doznali da studij svakako treba plaćati,
Sven Marcelić logičkim vratolomijama pokušava studentske zahtjeve prikazati jasnima a sve koji misle drugačije od njega nastoji diskreditirati ili ironijom ili navođenjem neistinitih podataka. Danas se na tapetu našao i kolega B.L. a sutra ću vjerovatno biti i ja.
Samo mi nije jasno jeli kolega B.L. davao izjave medijima ili je Sven njegovo razmišljanje vidio na portalu? |
|
| Sto bi Polsekovo informiranje o utjecaju europskih integracija na potraznju za kadrovima odredjenoga profila opovrgnulo ili promijenilo u njegovom tekstu? Pitam sasvim iskreno. |
|
Nekoliko izvadaka iz članka Darka Polšeka
Stanje je doista zabrinjavajuće; ako profesori s mog fakulteta imaju tako malo poštovanja prema pravu drugih na izražavanje svojeg mišljenja, što bismo onda mogli očekivati od studenata? Situacija je još gora ako uzmemo u obzir neodgovornost Vijeća fakulteta, koje je na sjednici u siječnju jednoglasno izglasalo uvođenje školarina za sve, a potom jednoglasno podržalo studentske zahtjeve protiv školarina.
|
|
Za situaciju sa studentima na Filozofskome dakle nije kriv svjetski poredak, divlji kapitalizam, Vlada ili ministar. Na drugim fakultetima istoga sveučilišta se studira, pa je logično pomisliti da je problem u načinu organizacije studija na fakultetima na kojima se prosvjeduje.
|
|
| Zašto studenti na Filozofskom postavljaju općenita pitanja poput: “Možemo li promijeniti svijet i ukinuti kapitalizam?” Zato što im se čini da je u usporedbi sa sve pragmatičnijim i sve konkretnijim studijima i ostalim strukama - to njihova jedina komparativna prednost. I dok studenti medicine, elektrotehnike, ekonomije ili prava imaju jasan odgovor na problem plaćanja studija, sa studentima na Filozofskom bitno je drukčije: Što raditi nakon svršenog petogodišnjeg studija nederlandistike i hungarologije, judaistike i ukrajinskog, antropologije i poljskog? I čemu takav studij plaćati? |
|
Mislim da na Filozofskom ima mnogo časnih ljudi, no tu ideju smatram opasnom i nedemokratskom. Ona pretpostavlja da postoji jedna ispravna ideja, jedan ispravan interes, jedan smisleni cilj razvoja države i društva. To je pravi pokretač studentskih prosvjeda.
Ali, upravo je to iluzija. I upravo zato što ne postoji takva jedna ispravna ideja o dobrome društvu prosvjed ne rješava problem, jer ne respektira interese svih drugih građana.
|
|
Situacija je još gora ako uzmemo u obzir neodgovornost Vijeća fakulteta, koje je na sjednici u siječnju jednoglasno izglasalo uvođenje školarina za sve, a potom jednoglasno podržalo studentske zahtjeve protiv školarina.
|
|
Dragi kolega, to mogu biti, recimo, ta pravila (a niste prvi koji ih ovdje spominje) a mogu biti i, recimo, neka druga pravila. No dok se potpuno jasno, u službenom obliku, ne definira na koja i kakva se pravila misli, uz izvođenje vratolomija s pričom o ponavljanju godine od istih onih koji su tvrdili da toga više nema, zašto bi studenti takve izjave shvatili ozbiljno?
|
|
Quote:
Dragi kolega, to mogu biti, recimo, ta pravila (a niste prvi koji ih ovdje spominje) a mogu biti i, recimo, neka druga pravila.
Zato su studenti i pozvani u radno tijelo koje ce dogovoriti ta pravila zajedno sa predstavnicima sveucilista i fakulteta |
|
Na #200:
Quote:
Samo mi nije jasno jeli kolega B.L. davao izjave medijima ili je Sven njegovo razmišljanje vidio na portalu?
Nikakve izjave medijima nisam davao o ovoj temi - ali su dva moja komentara iz paralelne rasprave objavljena u članku u JL-u (bez pitanja - ne prigovaram novinarki IKB jer nemam iluzija da oe ovo anonimno mjesto, samo konstatiram).
Gosopdin Marcelić (za kojeg nisam nikad čuo) - ako je i pročitao rasprave ovdje ili članak u Jutarnjem, nije ih pročitao baš pažljivo. Nigdje nisam izjavio da "školarine svakako treba plaćati" - istina je da se same školarine u Norveškoj ne plaćaju - no norveški novopoečeni magistar i dalje počinje život s 400-500 tisuća norveških kruna duga jer mora nečim platiti stan, hranu, prijevoz i knjige za tih pet godina škole. Cijena školarine nije isto što i cijena visokog obrazovanja - čak i onima koji ju plaćaju na FFZG-u ona iznosi tek mali dio pune cijene njihovog obrazovanja. Ignorirati tu činjenicu i istovremeno drečati da "znanje nije roba" i tvrditi da se borite za jednak pristup obrazovanju za sve je pogrešno, nezrelo i glupo. "Znanje nije roba" je parola bez ikakvog sadržaja. S druge strana, OBRAZOVANJE JEST ROBA, koliko god nemisleći tvrdili suprotno. U svijetu postoje vrhunska mjesta na kojem ga možete kupiti, a ako što vrijedi, njegove rezultate kasnije možete i prodati. Ako vam ga pak netko poklanja, to je jako lako smetnuti s uma (i potom proglasiti "temeljnim ljudskim pravom" poput sanitarno ispravne vode, čiju cijenu su mnogi također zaboravili). Na štetu svih uključenih.
Na #193:
Dragi kolega novinaru, e jeste ga svašta nadrobili. Em pričate o nekakvom zakopavanju sjekira (nadam se da se to ne odnosi na mene), em o navodnom traženju tko to stoji iza akcije (meni to pitenje nit je zanimljivo niti mislim da itko bitan stoji iza blokada) em o napadu na "crvene" (nisam niti jednog trenutka pomislio da su pobunjeni studenti "crveni" niti bi ih sama ta činjenica diskreditirala u mojim očima). Pjevate ode njihovim dostojanstvenom i veličanstvenom samoorganiziranju, kojeg niti ne dovodim u pitanje, i pravo na koje sam branio u paralelnoj raspravi (u kojoj niste primijetili da niakkve sjekire nisu zakopane, je li). UOPĆE NIJE BITNO, kolega, jer ja govorim o samom sadržaju. I ako prihvatimo mišljenje da su sve besprijekorno organizirali, meni cijela stvar izgleda, u kazališnim terminima, kao tehnički besprijekorna produkcija vrlo lošeg i neuvjerljivog dramskog teksta. Diviti se tehnici je beside the point ako je sadržaj šupalj i zamoran. U najboljem slučaju možete zamišljati kako bi takva trupa mogla načiniti izvrsnu predstavu da su odlučili uprizoriti neki suvisli tekst. Ali nisu. Što se teksta kojeg su uprizorili tiče, po ključnim riječima ("neoliberalni kapitalizam", "dužničko ropstvo", "komercijalizacija obrazovanja") to jednostavno nije tekst za kojeg je vjerojatno da je spontano nastao od strane prosječnih/tipičnih/najboljih/najlošijih studenata FFZG-a. Niti jedna interesna grupa studenata se ne služi tim rječnikom. To nisu niti ključne riječi koje rabi bilo koja politička stranka u Hrvatskoj, pa i one "crvene". To su ključne riječi koje u svojim tekstovima i nastupima opetovano koristi izvjesni Mate Kapović. Svi ti, kao i drugi priglupi argumenti poput onog o tome da studenti koji plaćaju izvrsnima "socijaldarvinistički" sprječavaju "horizontalno širenje znanja" mogu se naći u njegovim ranijim blogovima, interviewima i drugim javnim nastupima. Ako je to uspio nametnuti studentima kao "njihov" stav, OK, neka je. To znači da ga slušaju. To ne znači da je u pravu. Naprotiv, priča gluposti čim zine. Izmotava se. Ignorira činjenice. I ja koji na to ukazujem "napadam crvene" (Kapovića ne smatram "crvenim", sorry, niti sam osobito uvjeren da netko stoji iza njega, osim njegovog ega) i "zakopavam sjekire"? Gimme a break. Ako mislim da netko priča i radi gluposti, reći ću to bez obzira tko ih priča ili radi, i bez obzira tko se slagao ili ne slagao sa mnom. |
|
Poštovane kolegice i kolege,
kad sam već prozvan, red bi bio i da odgovorim, prije svega kolegi Pavičinu. Kad govorite o logičkim vratolomijama o studentskim zahtjevima, a onda navedete navedete primjer o pisanju kolege Lenharda, onda je očito da se drugo ne odnosi na prvo pa je cijela vaša konstrukcija logički upitna. No, ako vas već zanima logika iza studentskog zahtjeva i zašto je ona čvrsta, onda je to zbog toga što oni zahtijevaju besplatno školstvo (pod čime se zapravo misli na potpuno sufinancirano za krajnjeg korisnika) za sve studente. U tom se sustavu uspješnost ostvaruje upisom na fakultet, odnosno gubi se smisao samog kriterija uspješnosti jer je uspješna ona osoba koja studira. Radi se o zatvorenom sustavu koji sam iz sebe izvodi svoje elemente. Druga je stvar je li taj zahtjev opravdan ili ne i o njemu se treba voditi rasprava.
Ono što je bila temeljna teza mog teksta je da se o tome rasprava u Hrvatskoj uopće ne vodi, pri čemu sam ukazao na neke diskurzivne mehanizme diskreditacije studenata s jedne strane, te nespremnost MZOŠ i ostalih ministarstava da javnost i stručnu zajednicu provide rezultatima konkretnih istraživanja koja bi opravdavala postojeće i/ili buduće modele financiranja školstva. Kao hvalevrijedan pokušaj opisa jednog modela može se navesti pokušaj kolege Ćavara da govori o njemačkom modelu kreditiranja. Iako je on takav da bi u Hrvatskoj bio teško primjenjiv, o njemu se u Njemačkoj raspravljalo cijelo desetljeće, od istraživanja Karla Dietera Grüskea o financijskim aspektima studiranja iz 1996. do kreiranja politike kreditiranja u 2006., što je rezultiralo zakonom (Bundesausbildungsförderungsgesetz) po kojem su i sami krediti dobili ime (Bafög). Na izradi tog zakona koordinirano je radilo nekoliko ministarstava i brojna radna tijela unutar njih. Dodajmo tome kako Njemačka već nekoliko godina ima i program financiranja izvrsnosti, die Exzellenzinitiative, ciljano financiranje onih istraživanja za koja se drži da imaju potencijal biti svjetski relevantna, čime se osmislio program koji podržava i masovnost i izvrsnost (a k tome je sve praćeno sjajnim kritičkim i analitičkim studijama koje dolaze iz akademske zajednice). Problem je taj što u Hrvatskoj takve vrste sistematičnosti nemamo, a već za 2010. nam se obećaje novi sustav financiranja (žarko bih želio vidjeti financijske projekcije učinaka istog pa bih molio da me uputite na relevantne dokumente).
A propos kolege Lenharda, bojim se da je on u ovom slučaju ispao kolateralna žrtva, s obzirom da njegove izjave u Jutarnjem nisu prenesene na adekvatan način pa ni interpretacija nije mogla biti bolja, no time se problem ne mijenja - iskustva koja smo dobili iz stranih zemalja su individualne interpretacije osoba koje se ne bave politikom financiranja visokog školstva, nego samo sudjeluju u tom istom školstvu.
No, kao što sam već naglasio u svom tekstu (na koji nije dan link kad ga se spominjalo, što je opet indikativno), temeljna stvar je da o ovim problemima sustavno nedostaje adekvatan javni dijalog, prvenstveno od strane struke. |
|
Na #179 Pročitavši Statut sveučilišta u Rijeci vidim isti uvjet od 18 ECTS bodova u stavku 3) na kojega je kolega B.L. osuo paljbu kada je citirao naše uvijete za 2007/08 godinu. No to je manje bitno. Naši stutenti ozbiljno rade a dio je na tradicionalnoj Elektrijadi,
Najvažnije je pitanje posatvio kolega B.P u tom postu
"Što sa studentima koji ne ispunjavaju obveze preme točki 11."
Zato treba formirati zajedničko Povjerenstvo koje će taj problem rješiti i takvi studenti trebaju plaćati -participirati u školarini. Za ostalo vrijedi ono što je rečeno ranije #studiranje na trošak poreznih obveznika uz praćenje izvrsnosti istih". I to je to. Stvar na našem sveučilištu je vraćena u normalni nastavni proces. |
|
Nisam pratio ovu raspravu redovito, pa bih imao par pitanja kolegama koji raspravljaju, a da nekako pokusamo pojednostaviti problem.
A ) Dakle, koliko mi je poznati pri upisima na fakultete postojao je prijemni ispit te je MZOS (drzava, porezni obveznici) financiralo u potpunosti skolovanje odredjenog broja studenta a prema uspjesnoti na prijemnom ispitu.
B ) Uz tu kvotu je bila kvota upisa za osobne potrebe, te su oni koji su presli prag na prijemnom testu mogli sufinancirati svojke studiranje.
Na primjeru medicine u Splitu, davne 1988 upisano je bilo 50 studenta na drzavnoj potpori a 10 na osobne potrebe. Tako je bilo i na drugim studijima, s tim sto je mozda omjer studiranja po osobnim potrebama bio nesto veci.
C ) U sustavu u kojem nema izgradjenog povoljnog kreditiranja, a i adekvatnog stipendiranja studenta, ovakav model je tada bio moguc i provodio se. Nije idealan model, a jako je ovisan o sredstvima koje drzava moze osigurati.
D) K tome, nakon prve godine, oni studenti koji su upisali po osobnim potrebama , a uspjesno su zavrsili prvu godinu i polozili ispite su imali mogucnost da prestani studiranje po osobnim potrebama, te ih je drzavno placeni program prihvatio na svoju potporu.
Pitam dakle, sto se dogodilo,
1. Da li MZOS u potpunosti prestaje financirati studiranje, pa i onih koji su do tog stupnja bili uspjesni u skolovanju ili vec rijesili izvrsno prijemne testove, ili bili odlicni na maturi (koja se jos ne provodi).
2. Da li je moguce da MZOS razvije model koji bi omogucio studentima koji studiraju po osobnim potrebama, a jako su dobri studenti, recimo medju top 20% nakon prve godine, da im prezume troskove.
3. Da li je moguce imati prijedlog da se studenti koji ne poloze ispite i ne ispune svoje ispitne obveze, prebace na studij po osobnim potrebama, te znaci nakon prve godine sami trebaju placati studij.
4. Pitanje na koje bi glasnogovornik BP mogao odgovoriti.
Koliko se sjecam Ministar Primorac je jednom davno spominjao da ce upisati sve one studente koji zele studirati. Bilo bi dobro cuti da li bi bilo prihjvatljivo upisati sve koji zele studirati na trosak drzave, ako prodju recimo odredjeni prag potrebitog znanja za upis. Taj prag bi se mogao regulirati tako da ne optereti dodatno fakultete.
Jednostavno nema prve godine po osobnim potrebama, a nakon prve godine ovisno o uspjesnosti studenta, donjih 50% prelazi na studij koji ce onda sami placati. Ili vec % koji drzava moze izdrzati.
U medjuvremnu neophodno je razviti bolji sustav stipendiranja i kreditiranja skolovanja.
|
|
Nakon cijele rasprave ocigledno jest:
- da studenti imaju apsolutno pravo biti nezadovoljni onim sto se zove studiranje u RH (ukljucucjuci kvalitetu, Bolonjski proces te sustav placanja)
- po mom misljenju trebali su biti artikuliraniji i jasniji u svojim zahtjevima i prije ovih zadnjih dogadanja
No ono sto je jos ociglednije u ovih 18 dana jest da u resornom ministarstvu nemaju odgovarajuceg partnera koji bi s njima zelio ili mogao zapoceti strucnu raspravu o nagomilanim problemima. Sve se svodi na manipulacije i trazenje neprijatelja (tajnih organizatora, urotnika).
Dok god bude ministra funkcionirao tako da mu glasnogovornik "savjetuje" a savjetnici "napadaju" druge imati cemo sve goru situaciju.
Ukoliko je istina sto je napisano u ovom clanku onda je neophodno da DB preuzme odgovornost za resor a da DP pocne raditi nesto drugo:
Quote:
Priznao je kako je on odgovoran što ministar znanosti nije u prva tri dana blokade došao, jer mu je savjetovao da "čeka dok se stvar ne stiša".
Link VL |
|
Quote:
1. Da li MZOS u potpunosti prestaje financirati studiranje, pa i onih koji su do tog stupnja bili uspjesni u skolovanju ili vec rijesili izvrsno prijemne testove, ili bili odlicni na maturi (koja se jos ne provodi).
Ne ne i ne iako time kolega 210 neuspješno pokušava mobilizirati mase.
Quote:
Da li je moguce da MZOS razvije model koji bi omogucio studentima koji studiraju po osobnim potrebama, a jako su dobri studenti, recimo medju top 20% nakon prve godine, da im prezume troskove.
3. Da li je moguce imati prijedlog da se studenti koji ne poloze ispite i ne ispune svoje ispitne obveze, prebace na studij po osobnim potrebama, te znaci nakon prve godine sami trebaju placati studij.
Još bolje od toga. Raktorski zbor je predložio a MZOŠ prihvatio model prema kojemu svi redoviti studenti upisani u prvoj godini studija imaju besplatan studij koji je
besplatan dok ispunjavaju svoje obaveze(skupljanje od strane visokog učilišta određenog broja ects bodova s tim da postoji i mogućnost ponovnog besplatnog studiranja ukoliko ostvari ponovno od visokog učilišta određen broj ects bodova.
S tim da je ovo prvi prijedlog kojeg će definirati radna skupina koju će sukladno zakljućcima rektorskog zbora predložiti isti rektorski zbor vodeći računa da se u tom tijelu nađu i studenti i profesori.
Kao dobar primjer što zaci ispunjavati obaveze naveo sam čl. 11 Pravilnika o studeiranju Sveučilišta u Rijeci. |
|
Na #210
Iako bi se na stosta mogao referirati ne zelim to uciniti jer bi se tada sigurno izgibilo bit. A bit je da kao što koleka S:M. kaže studenti traže
Quote:
U tom se sustavu uspješnost ostvaruje upisom na fakultet, odnosno gubi se smisao samog kriterija uspješnosti jer je uspješna ona osoba koja studira. Radi se o zatvorenom sustavu koji sam iz sebe izvodi svoje elemente.
I još se pita što je tu sporno!!!?????
Pazite ovu rečenicu
gubi se smisao samog kriterija uspješnosti jer je uspješna ona osoba koja studira
Ajde ljepo ovo izglasajte na plenumu pa lješpo to procitajte novinarima da ljudi (porezni obveznici) znaju kome sve placaju obrazovanje.
Nevjerojatno!!!!1
gubi se smisao samog kriterija uspješnosti jer je uspješna ona osoba koja studira |
|
Na #193:
Quote:
Prije svega, jedan disklejmer: nerado sudjelujem u raspravama na ovom portalu, jer smatram da kao novinar imam donekle povlaštenu poziciju u odnosu na ostale sudionike. Možda je to naivno, glupo, licemjerno, nadmeno ili nešto deseto, ali smatram da moji tekstovi dovoljno govore za mene.
Jesu kolega. I, bolje bi nastavili govoriti, da niste ovo izrekli, što ste izrekli. Sudjelovati ovdje možete iz bilo kojega razloga, ili ne-sudjelovati, ali ni u jednom kontekstu to ne biste smjeli smatrati nadmenim jer niste među blesanima ni ovdje, pogotovo što Vam ovdje MOGU odgovoriti, a u novinama ne; ne biste se smjeli smatrati ni glupim, jer, što god izrekli, možete razmjeniti stavove, neki mogu biti i glupi, ali i ne moraju, niti su; ukratko, sve do jedan motiv da ne sudjelujete izuzev novinarske distance Vam je – pogrešan. Ne bih replicirao da nisu polazišta pomalo - uvredljiva.
Quote:
Dalo bi se ovdje na štošta osvrnuti, ali ostat ću samo na teorijama zavjere: zar nije u najmanju ruku neukusno kada predstavnici vlasti, koja se trudi od Hrvatske stvoriti zemlju znanja (čitaj: vlasti koja tvrdi kako vrijednost ulaganja u visokoškolske institucije, studente, profesore, stručno usavršavanje, opremu, pristup časopisima, itd itd, s vremenom samo sve više i više raste), sumnjaju u sposobnost studenata Filozofskog fakulteta da sami misle svojom glavom te se sami uspješno organiziraju?
A gdje su Vam ovdje, o ovoj tribini govorimo, to „prestavnici vlasti“ kako kažete „sumnjali“ u studente?
Možete li to navesti? I, tko je uopće ovdje sumnjao u studente? Nemojte, vrlo je populistički i Vama, na temelju onoga što pročitam u Vašim tekstovima ( obično pametni i analitični bez povlađivanja bilo komu); nikako ne stoji ( izuzev ako je ovo manifest za novoga HK i novi NL) stvar svoditi na „studente“, „vlast“, „opoziciju“, „narod“, i sl.; jer to i jesu posve istosadržajni ( prazni) pojmovi kao što su „komercijalizacija obrazovanja“, „neoliberalizam“, „jednaka prava za sve“ zbog čega je jako puno vrlo pozvanih ljudi ( čitajte dio polemičara ovdje, ali, i dio linkanih analiza u prilozima) zamjerilo studentima – SADRŽAJ. Dakle nije studentima zamjereno to što su – studenti, već ono što ONI svojim porukama čine od toga pojma, ideala i ukupno te sadržine.
Quote:
Ne želim uopće ovdje ulaziti u to treba li se s tim studentima slagati ili ne slagati, ali sama činjenica da im se odriče sposobnost zauzimanja vlastitog stava te samostalnog organiziranja (dostojanstvenog! impresivnog! veličanstvenog! - kako kaže i sam resorni ministar) bilo kakvog oblika građanskog neposluha izrazito je nekorektna, da ne kažem nešto gore.
Ovdje se rasprava i vodila o tome, jesu li njihovi „zahtjevi“ pametni ili nisu. U velikoj većini diskusija i nije ni malo korektno tako paušalno zanemarivati to. I, gotovo nema diskutanta koji je u startu osudio - prosvjed sam po sebi. Ja mislim da bi studentima o kojima govorite bilo bolje poslušati neke od nastavnika OVDJE nego one koje - slušaju!
A, da ja Vas sada pitam – Zašto bi netko uopće prosvjedovao? Jel zato da pokaže da to umije raditi, ili, nešto želi time POSTIĆI?
Što Vi mislite, što bi trebao, ako pođemo od pretpostavke da su, kako kažete studenti sami dovoljno sposobni, razboriti i imaju jasne ciljeve te socijalnu i generacijsku odgovornost; ovaj prosvjed imati za cilj: 1. Oduševiti hrvatsku javnost kako znaju prosvjedovati?, ili 2. Postići neke rezultate, pri tome poštujući postulate razuma i društvene odgovornosti pa sa što manje štete i sa što manjom cijenom, postići najviše moguće?
Ako je prvo sebi cilj, pokazali su to, a svaki dalje održavanje pri realnom splašnjavanju interesa medija i javnosti, zatim izazivanju protivljenja i revolta onih kojima to čini štetu ( a slažu se ili ne slažu sa načelnim idejama), jeste potpuno besmisleno i štetno za sami taj cilj.
Ako je drugo, već se izgubili jer nisu se organizacijski mudro znali postaviti. Kada je prosvjed ( namjerno ili slučajno, teško je reći) zajahao na valovima svih nacionalnih medija u Hrvatskoj, nakon samo tri dana blokade u na FFZG, moralo se – razgovarati. Na vrhuncu moći, i, kada još nije bilo gotovo niti jednoga kritičkoga glasa. MZOŠ i Sveučilišta su im jasno poslali poruku spremnosti.
Oni odbijaju i plove ravno u – destrukciju; jer sve svaljuju na PLENUM, koji je, kako god bio organiziran - samo alibi za neodgovornost i ako baš hoćete kukavičluk organizatora.
Quote:
Ovakvo je diskreditiranje diskreditiranje najgore vrste - sugovornik nije sposoban za razgovor, netko drugi vodi priču, tuđi su interesi u igri, studenti su samo sredstvo. Nisu čak sami sposobni artikulirati što žele, netko je drugi to napravio, znamo mu inicijale, zaveo je mladež.
Kolega, ovo je podvaljivanje. Postavite potpuno pogrešno i vrlo površno tezu, onda iz nje izvlačite slijed na izgled logičnih stajališta i pretpostavki. Sorry, ali ovaj Vaš stav je u biti podvaljivanje toj – mladeži. Branite ih pri čemu polazite od pretpostavke da to oni - ne mogu. Nije im ni jedan diskutant ovdje na portalu, nije ni „vlast“, nitko živ naturio – lidera Kapovića. A, uz sve – on je njihov NASTAVNIK! O čemu mi onda to pričamo kolega?
Velite kako u zacrtanim ( kojim? Institucionalnim?) okvirima nipošto ne bi smjeli pristati na – RAZGOVOR. Ne mogu vjerovati da ste ovo rekli! Urbi et orbi!
Drugo im se, ako isključimo NAGAĐANJE o njihovim zahtjevima ( a sami su krivi što drugi nagađaju i ne čini ih naročito rešpektabilnim partnerom niti subjektom) kao pokušaj zauzimanja nekakvih osnova za pregovore jer je RAZUMNO da do njih dođe čak i u ratu, ništa nije ZACRTAVALO. Jedino što nikakva pobuna ne bi SMJELA MOĆI PROMJENITI ili dezintegrirati, ili odcrtati, jesu – institucije i institucionalizacija zahtjeva, ideja, projekata. To je demokratski model kolega, a postoje još dva: 1. diktatura ( a to nismo bez obzira na primjedbe na efikasnost demokracije), 2. Anarhija.
Za što ste Vi. Vaš stav izvorno podržava potpuno čistu anarhiju u kojoj studenti jesu, a to još uvijek NIJE POSVE VIDLJIVO jer institucije imaju političkoga SLUHA ZA PROSVJED kao metod političke participacije.
Quote:
I još jedna stvar: istovremeno je teško ne zamijetiti prešutno zakopavanje ratnih sjekira, donedavno vječno prisutnih u rukama dežurnih moralnih vertikala s jedne strane, odnosno čuvara ognjišta s druge, i to u trenutku kada se pojavila 'crvena opasnost', neartikulirana, priglupa i pomalo vulgarna kakva već jest.
Zbilja mi nije, usprkos naprezanju, jasno, što je ovo? Trebalo se ovdje, vani, negdje, oko ovoga – pokefati, onak' hajdučki!? Ako je noviranski nerv to što izvire iz ove primjedbe, vrlo je žut i nije Vam karakterističan, ako je nešto drugo, moraćete prevesti. Vidim bar ste BL natjerali da se posve nepotrebno malo pravda.
...Ukratko, kilo mozga - dvije marke? Možda, a možda i manje
Ma, nakon te kretenske rečenice, još je veći kretenizam - samo je ponavljati do besvijesti. Niti je toliko simbolična, niti duhovita, ne može ju se svrstati pod umjetničku figuru; niti je njen autor prototip bilo koga ili čega, niti je zbog svoje primitivne oporosti primjerena na ovome mjestu, a uvredljivo joj je davati sadržaj pričama o „dekomercijalizaciji znanja“. Ako ste se već time kao figurom poslužili, onda – usmjerite je onima koji bi znanje određivali dekretom. A to je jedina „dekomercijalizacija“ i ne počiva na mjerljivim kriterijima, već na paušalnim i eto, ga, političkim nadristandardima.
|
|
> još je veći kretenizam - samo je ponavljati do besvijesti
Vi niste u znanosti pa vas to ne smeta, nego vas smeta tamo neki student. Obasipate nas teorijama zavjere, to ponavljanje kompliciranih teorija to besvijesti ne smatrate k. a dok netko sroci nesto u par recenica koje
pokazuju sustinu -- a odnos prema znanju u Hrvatsku je jad i bijeda -- onda se izrugivate, bili vi to svjesni ili ne, nama znanstvenicima koji se odricemo za oplemenjivanje to malo znanosti koja postoji kod nas. Mi svaki dan dozivljavamo taj odnos da je nas rad bezvrijedan. Samo ono sto je sila -- od tajkuna, do nasih institutskih metuzalema koje smeta napredak van njihov medvjedjih sapa -- caruje u nasem drustvu. Boje se stanaca pa nam sabor daje samo 10 dozvola boravaka za strance na duzi period, s ciljem rada u domacoj znanosti (kinezofobija); boje se interdsiciplinarnosti (evo neki dan ankete u koju kucicu spadamo da ne bismo zalutali u krivo podrucje), pa teze da "matematika nije djelatnost instituta" i druga zaostalost i zatucanost. Ajde recite iskreno, sto vas smeta u danoj recenici ako nije to sto je to istina i lakmus papir formalista koji se lazno segace kao promicatelji znanosti i obrazovanja, a zapravo figure vostanih figura iz Mollierovih romana o ljudskim slabostima. |
|
Na #215
Uvaženi kolega Pavičin, kod Vas primjećujem jednu pozitivnu osobinu koja je rijetka kod višeg ešalona pripadnika državnog aparata, a ta je da emotivno pristupate raspravi o stvarima do kojih Vam je stalo. No, upravo to vas na trenutke sprečava da pažljivije pročitate argumente druge strane. Naime, kada sam napisao konstrukciju koju ste nekoliko puta emfatično ponovili boldanim slovima, propustili ste onaj dio u kojem ja govorim da se s tom konstrukcijom slažem ili ne slažem. A to je zbog toga što se ne protivim kriteriju uspješnosti, dapače, želim da se on proširi i na uspješnost institucija koje nude visoko obrazovanje.
Ono što ste propustili primijetiti u mojem tekstu, a što je nosivi dio istog, su bile tri stvari.
Prva je da inzistiram na otvorenom dijalogu svih uključenih strana pod uvjetima međusobnog uvažavanja, a ne diskreditacije, jer smatram da se samo uvažavanjem doprinosa koji dolaze s različitih strana može postići kvalitetno rješenje.
Druga je da postavljam i pitanje uspješnosti samih institucija koje nameću uspješnost kao kriterij te kako je upitno vrijedi li njihova diploma za krajnjeg korisnika onoliko koliko vrijedi europska diploma slične cijene.
Treća je da pozivam na razvijanje promišljene, interdisciplinarno istražene i dokumentima potkrijepljene strategije financiranja visokog školstva, a ne uspostavljanje još nedefiniranog kriterija uspješnosti koji bi imao kreirati fiskalnu politiku prema visokom školstvu u idućih jedva više od godinu dana.
Molim Vas da mi odgovorite koji od moja tri temeljna zahtjeva smatrate nerazumnim ili neizvedivim i zašto.
Srdačan pozdrav
S.M. |
|
A) Ocito postoji problem, jer inace ne bi bilo ovakvog nacina iskazivanja nezadovoljstava studenta.
B) Postoji takodjer nedovoljno dobra organizacija studenata te jako lose prenose svoje zahtjeve.
C) Na drugoj strani nemaju adekvatnog sugovornika, jer ocito s njima se nije bas zeljelo razgovarati.
Prijedlog:
Predstavnik MZOS-a se sastane javno sa predstavnicima studenata koji ocito nesto traze. Otvoreni sastanak za novinare.
Svi kazu koji su problemi i sto zele. MZOS, sto moze, i sto s ciljem odrzavanja kriterija te financijske stabilnosti moze uciniti, prikaze javnosti kako se financira studiranje.
Nakon toga javnosti ce biti poznato sto to zele ti studenti koji pretestiraju, sto i kako financira MZOS, i mozda se problem rijesi.
na ovakav nacin, gdje studenti skoro pa i ne znaju sto hoce, MZOS ne zeli razgovarati, razgovora i rjesenja problema nece biti. I ako netko odustane problem i dalje ostaje.
Javno i transparentno kako cesto kolega # 213 kaze. Suglasan sam s tim.
Skivajuci se jedni od drugih postioci nece ama bas nista.
|
|
Quote:
Prijedlog:
Predstavnik MZOS-a se sastane javno sa predstavnicima studenata koji ocito nesto traze. Otvoreni sastanak za novinare.
Svi kazu koji su problemi i sto zele. MZOS, sto moze, i sto s ciljem odrzavanja kriterija te financijske stabilnosti moze uciniti, prikaze javnosti kako se financira studiranje.
Na ovo se poziva studente od pocetka. Da imenuju predstavnike i dodu na Sveuciliste ali oni to kategoricki odbijaju tako da ova vasa konstatacija i
Quote:
Na drugoj strani nemaju adekvatnog sugovornika, jer ocito s njima se nije bas zeljelo razgovarati.
itekako stoji samo su studenti ti koji odbijaju razgovor!!
Quote:
Ocito postoji problem, jer inace ne bi bilo ovakvog nacina iskazivanja nezadovoljstava studenta.
Ovo vam je nakon odlicnih i pronicavih komentara jedan koji je nažalost logički potpuno pogrešan a i neistinit.
Quote:
javnosti ce biti poznato sto to zele ti studenti koji pretestiraju
Pogledajte moje komentare od početka do kraja. Mislim da je upravo ovo što ste napisali bit svega onoga što sam u raspravi napisao. dok istovremeno kolega 218 koji (iako nije od "plenuma ovlašten") zastupa i brani u jednu ruku stavove studenata i to logičkim vratolomijama zahtjeve studenata objašnjava na sljedecinacin
U tom se sustavu uspješnost ostvaruje upisom na fakultet, odnosno gubi se smisao samog kriterija uspješnosti jer je uspješna ona osoba koja studira. Radi se o zatvorenom sustavu koji sam iz sebe izvodi svoje elemente.
|
|
Quote:
Treća je da pozivam na razvijanje promišljene, interdisciplinarno istražene i dokumentima potkrijepljene strategije financiranja visokog školstva,
Na našu srecu ja sam imao cast surađivati s vama i još nekolicinom ljudi s kojima još uvijek surađujem (necu im spoinjati ime jer se posljednji kojem sam koristio inicijale naljutio) i to baš u području studenata i financiranja. Isto tako vi znate da i ja i kolege koje oboje dobro poznajemo više od 6 godina radimo na poboljšanju sustava visokog obrazovanja.
Zbog toga ovo
Quote:
kod Vas primjećujem jednu pozitivnu osobinu koja je rijetka kod višeg ešalona pripadnika državnog aparata, a ta je da emotivno pristupate raspravi o stvarima do kojih Vam je stalo.
nije nešto što ste sada primjetili jer ne vjerujem da to niste primjetili prije 6 godina jedino ako niste zaboravili. Jeste li? |
|
Na #220
Uvaženi kolega Pavičin,
zadnjim ste postom potvrdili moju konstataciju o nepažljivom čitanju tekstova i postova, što ću opet pripisati emocijama. Prije svega, dali ste link na krivi tekst pa se iz njega ne može iščitati citat koji uporno boldate, jednostavno zato što tog citata tamo nema. No dobro, to su tehnikalije.
Ono što je zanimljivije je da Vi stalno ističete taj citat kao da sam ga ja potpisao kao svoj stav, što nije točno. Također, niste odgovorili niti na jedno od tri pitanja koje sam Vam postavio, što smatram znakom izbjegavanja diskusije i time opet potvrdom svojih tvrdnji.
A što se tiče logičkih vratolomija, ponavljam: ono što je napisano smatram krajnjom posljedicom doslovno shvaćenih studentskih zahtjeva u njihovoj punoj provedbi. To da nešto ima logičku koherenciju ne znači nužno i da je ujedno ispravno ili poželjno pa bih Vas molio da to uzmete u obzir prilikom eventualnih odgovora.
Lijep pozdrav
S.M. |
|
Na #217:
Quote:
Vi niste u znanosti pa vas to ne smeta, nego vas smeta tamo neki student
Kolega to je moja replika na - demagoško korištenje te blesave fraze. A ova Vaša "obrana" znanstvenika je kao zavijanje na mjesec. A od zavijanja na mjesec kolega neće cijena mozga porasti. To je bio u osnovi moja glavna kritika ovoga prosvjeda.
I, tko Vas je ovlastio proglašavati koja društvena grupa smije imati mozak!?
Zar samo znanstvenici SMIJU imati i cijeniti mozak!? Ispada iz ovoga što ste rekli doslovno tako. Dajte se priberite. |
|
Na #221
U međuvremenu ste odgovorili na jedno od pitanja pa se moram ispraviti oko neodgovaranja, jer se to dogodilo dok sam pisao svoj post. Naravno da sam svjestan da smo još prije šest godina surađivali na tim pitanjima, a nisam ni ciljao na vas kao izvor opstrukcije, jedino mi se čini da su u međuvremenu došle neke strukturne promjene u obliku i trajanju studija, što za sobom nosi i potrebu za novim spoznajama po problemu. No, ako ste primijetili, velik dio mog teksta i kritike koja iz njega proizlazi odnosio se na medije i na sveučilišta, a u ovom sam konkretnom slučaju MZOŠ-u zamjerio prije svega neadekvatnu komunikaciju, dok je u samoj biti Ministarstvo bilo sporedno. |
|
Važna obavijest
Upravo je Zdrug hrvatske obrane "Nikola Šubić Zrinski" dao podršku ometačima nastave kako to ometači prenose na svojim stranicama
Ne bi bilo ništa čudno u tome da isti taj zdrug nije napisao i priopcenje sljedeceg naziva Kako pederi i lezbijke koriste himnu
I staroooo i mlaaadooo u cirkus kooolooradooo!!!!!
|
|
A ) (Na ovo se poziva studente od pocetka. Da imenuju predstavnike i dodu na Sveuciliste ali oni to kategoricki odbijaju. )
MZOS ima mogucnost da potakne razgovore, predstavnika MZOS-a, a ne samo pitanja dolaska na Sveuciliste. Neka se MZOS i ministar ne izvlace od odgovornosti.
Mozete inicirati sastanak, I ako se studenti ne pojave, prezentirate onda javnosti (preko novinara) sto I kako mzos financira glede studiranja.
U tom slucaju ako se predstavnici studenata ne pojave, to je njihov gubitak.
Ako se ne pojave pokusajte ponovo, nece ministru pasti dlaka s glave, ako bude malo ponizniji. Na studente ne treba gledati s visoka, to je najgora stvar, a takvo se glediste vidi I iz vaseg komentara.
B ) Ocito postoji problem, jer inace ne bi bilo ovakvog nacina iskazivanja nezadovoljstava studenta.
( Ovo vam je nakon odlicnih i pronicavih komentara jedan koji je nažalost logički potpuno pogrešan a i neistinit. )
Tako vi mislite, i zbog takvog nacina razmisljanja problem I dalje postoji.
K tome, iako se slazem s vama da je izjava tipa one o uspjesnosti samim studiranjem izvan razuma, mislim da zbog ovakvih vasih stavova MZOS moze tesko uspostaviti kontakte s studentima, pokrenuti razgovore, prezentirati javnosti sto cini, I rijesiti situaciju studentkih prosvjeda, na zajednicku dobrobit studenata i procesa edukacije a u skladu s financijskim mogucnostima drzave.
|
|
#223
> Zar samo znanstvenici SMIJU imati i cijeniti mozak!? Ispada iz ovoga što ste rekli doslovno tako. Dajte se priberite.
Covjek je govorio o znanosti i obrazovanju. Stro iozvrcete i pravite se ko da ne razumijete interpretirati taj tekst. Nije ovo igra rijecima nego tema s akterima i
sadrzajem. |
|
> I dok studenti medicine, elektrotehnike, ekonomije ili prava imaju jasan odgovor na problem plaćanja studija, sa studentima na Filozofskom bitno je drukčije: Što raditi nakon svršenog petogodišnjeg studija nederlandistike i hungarologije, judaistike i ukrajinskog, antropologije i poljskog?
Barem za ekonomiju (koja je kod nas na dodiplomskom uglavnom verbalno strebanje napamet bez primjera i aktivnog znanja, osim toga dosta lagani studij) imate daleko vece viskove diplomanada nego za neke od navedenih struka. Recimo moj kolega u turizmu bi rado uposlio radinu osobu sa znanjem ukrajinskog i ruskog. |
|
Na #227:
Kolega, malo po malo, svojim upadanjem u raspravu u stilu pijanoga Joea u salun, pri čemu zdimi nekoliko metaka u strop, a onda škicne okolo, navikne se malo na dim, pa kroz još uvijek polutamu izvali - "Gdje su Indijanci?", pa "oboji-te" koga, nek je crven, ovako:
Quote:
Stro iozvrcete i pravite se ko da ne razumijete interpretirati taj tekst. Nije ovo igra rijecima nego tema s akterima i
sadrzajem.
čime usmjeravte raspravu u banalnom pravcu. Odgovaram Vam jer me počesto vrlo BUKVALNO dograbite bez mrvicu osnove u onome što piše. Ako ne razumijete - pitajte. Namjerno nisam htio odvlačiti s ovim maloprije, ali prestanite pitati gluposti tipa:
Quote:
Ajde recite iskreno, sto vas smeta u danoj recenici ako nije to sto je to istina i lakmus papir formalista koji se lazno segace kao promicatelji znanosti i obrazovanja, a zapravo figure vostanih figura iz Mollierovih romana o ljudskim slabostima.
što je potpuno BUKVALNO razumijevanje i riječi, i konteksta i cijele rasprave. Niti imate osnove, niti je doprinos raspravi, a niti trebate braniti kolegu sa kojim sa polemizirao, a, ako već to radite, branite smislenije.
I, konačno, kolega, u sadržajnom smislu Vaš doprinos ovoj raspravi je - sindikalan. Ako ne vjerujete, pročitajte ponovo, prvo, sve što je od početka rečeno, i drugo, ono što ste Vi zdrmali nakon upada. Često Vam kažem - možete bolje i šteta je da u nekom fluidnom i gotovo blaženom raspoloženju lupetate o stvarima koje se ne TIČU rasprave, bar ne u njenoj suštini. |
|
Indijanci pa bukvalno tumacenje pa vi se i dalje igrate rijecima te igrate, pigulite pokvarenu violinu i odvlacite od teme. Ne zanima vas sadrzaj i na koga su se odnosile rijeci kolege. Smeta vam da vam je fraza otrcana. Smeta vam sto sam se ja nadovezao na koleginu izjavu SVOJIM primjerima u kojima se isto tako odnosi prema znanosti i obrazovanju u mikrokozmosu kojeg ja bolje poznajem. Ne branim ja kolegu, nego tvrdnju da je briga za znanost i obrazovanje u nasem drustvu jadna i da su primjeri koje sam ja naveo primjeri nad kojima predlazem onom ko ih zeli razumijeti (ocito ne vi!) da se zamisli.
> Ako ne vjerujete, pročitajte ponovo, prvo, sve što je od početka rečeno, i drugo, ono što ste Vi zdrmali nakon upada.
Mene je tematika vasih teorija o zavjerama i uopce ovih studentskih demonstracija prestala zanimati pred nekoliko dana, dijelom i zbog vasih 35 postova, koje sam prestao citati nakon oko 10. Dok se ulogiram na konekt uvijek me razocara sto je jedina aktivna diskusija ova. No slucajno sam procitao prvih par redova u 193 i nastavio jer je pisano jezgrovito i sadrzajno (makar se s mnogim tamo ne slazem) za razliku od vasih postova kojima u ovoj temi dominira igra rijecima i igra gramopfonske ploce s greskom (pamtim vas u puno boljem izdanju!). I onda nakon preko 30 postova covjeku koji je JEDNOM izrekao frazu o mozgu, na mjestu s nedvosmislenim znacenjem, update maltretirajuci nas s teorijom da je te upotrebe previse; pa onda jos glumite da ne znate da se to ne odnosi na potkivace konja nego na znanost i obrazovanje. Zalosno-komicni manevri kojima me uvjeravate da sam zaista pogrijesio dok sam vas cijenio kao iskrenog diskutanta. Ocito sam pogrijesio. |
|
| Na #230: Ma sve se slažem s Vama! Ne morate me više uvjeravati. |
|
Na # 212 Kolegi I.K. Konkretni odgovori na konkretna pitanja (kako je to kod nas na fakultetu)
---------
A ) Dakle, koliko mi je poznati pri upisima na fakultete postojao je prijemni ispit te je MZOS (drzava, porezni obveznici) financiralo u potpunosti skolovanje odredjenog broja studenta a prema uspjesnoti na prijemnom ispitu. DA
B ) Uz tu kvotu je bila kvota upisa za osobne potrebe, te su oni koji su presli prag na prijemnom testu mogli sufinancirati svojke studiranje. DA
C ) U sustavu u kojem nema izgradjenog povoljnog kreditiranja, a i adekvatnog stipendiranja studenta, ovakav model je tada bio moguc i provodio se. Nije idealan model, a jako je ovisan o sredstvima koje drzava moze osigurati. TAKO JE I SADA
D) K tome, nakon prve godine, oni studenti koji su upisali po osobnim potrebama , a uspjesno su zavrsili prvu godinu i polozili ispite su imali mogucnost da prestani studiranje po osobnim potrebama, te ih je drzavno placeni program prihvatio na svoju potporu. DA DA NASTAVLJALI SU BEZ PLAĆANJA I TO NA SVIM GODINAMA
Pitam dakle, sto se dogodilo,
1. Da li MZOS u potpunosti prestaje financirati studiranje, pa i onih koji su do tog stupnja bili uspjesni u skolovanju ili vec rijesili izvrsno prijemne testove, ili bili odlicni na maturi (koja se jos ne provodi). NE MZOS FINANCIRA O TROŠKU POREZNIH OBVEZNIKA USPJEŠNE I DALJE DO KRAJA
2. Da li je moguce da MZOS razvije model koji bi omogucio studentima koji studiraju po osobnim potrebama, a jako su dobri studenti, recimo medju top 20% nakon prve godine, da im prezume troskove. DA TO SE KOD NAS RADILO sukladno rang listama uspoješnosti
3. Da li je moguce imati prijedlog da se studenti koji ne poloze ispite i ne ispune svoje ispitne obveze, prebace na studij po osobnim potrebama, te znaci nakon prve godine sami trebaju placati studij. DA ISTI POČINJU PLAĆATI SVOJ STUDIJ SUKLADNO MJESTU NA RANG LISTI "NEUSPJEŠNOSTI"
Mislim da je malo jasnija situacija kolegi iz USA
Na #217 Svaka čast kolegi Z.Š
|
|
Hvala na odgovorima. Da jasnije mi je.
Ukratko, ako je tako, situacija uopce nije losa za studente koji uspjesno odradjuju svoj studij.
Unatoc tome, probleme koji imaju studenti koji protestiraju, treba saslusati, i javnost treba biti upoznata sa detaljima. Ocito postoje nekakvi razlozi abog kojih studenti protestiraju. MZOS je cesto fokusiran na sebe, a nema sluha za saslusati probleme.
Za MZOS je stanje skoro pa idealno, pocev od vrtica, do skola, znanosti, projekata. No to samo govori o gubitku kontakta sa realnoscu. |
|
U danasnjem Novom listu izasao je clanak kolege Hrvoja Kresica "Bonacci ponudio pa povukao ostavku". Citala sam clanak u tiskanom izdanju, a sad sam vidjela da je na webu dostupan samo pretplatnicima. Mislim da bi clanovima Connecta bilo jako zanimljivo procitati taj clanak.
Moze li netko tko ima pretplatu Novi list staviti taj clanak na Connect? Mozda sam kolega Kresic? |
|
Na #232:
Quote:
Na #217 Svaka čast kolegi Z.Š
Ne mogu otšutjeti ovu primjedbu, jer se odnosi na osvrt kolege ZŠ na moj komentar prije toga.
Ako je iskazivanje časti radi toga što je reagirao na komentar zato što je MOJ, onda neću komentirati, jer bi to bila posve druga rasprava i ne tiče se naročito argumentacije u ovoj temi.
Ako je zbog samoga sadržaja komentara, onda je u potpunoj sadržinskoj suprotnosti sa recimo Vašim komentarima i diskusijom koju vodite sa kolegama IK i ostalima, a koja je jako sadržajna.
Ključni stav uz obrušavanje na moj komentar, je ovo:
Quote:
dok netko sroci nesto u par recenica koje
pokazuju sustinu -- a odnos prema znanju u Hrvatsku je jad i bijeda -- onda se izrugivate, bili vi to svjesni ili ne, nama znanstvenicima koji se odricemo za oplemenjivanje to malo znanosti koja postoji kod nas. Mi svaki dan dozivljavamo taj odnos da je nas rad bezvrijedan.
Ja mislim da je to potpuno pogrešno, te da takav pristup problemima u startu ne može ništa riješiti, iz jednostavnoga razloga što ne detektira probleme, a za sve probleme NEMA jedinstvenoga riješenja.
Uzmite stav da je „odnos prema znanju u Hrvatskoj jad i bijeda“. To je konstatacija s kojom se netko može složiti ili ne, ali sadržinski – ne znači ništa. To može svatko reći za svoj posao, status, rad, za svoje znanje. A znanje o kojemu ZŠ govori je jedna vrsta znanja i zanemaruju činjenicu da ima tisuće specifičnih znanja, bez kojih društvo ne može funkcionirati; kao što ćete naći tisuće ljudi koji će reći da je njihovo znanje dobro, vrlo dobro ili čak sjajno vrednovano. S istim pravom koje ima i kolega ZŠ.
Zatim uzmite kvalifikaciju da se ja ili bilo tko drugi „izrugivam nama znanstvenicima“ koji je potpuno netočan sa aspketa osobe kojoj je upućen, ali, bitnije od toga, pogrešan je iz više važnijih razloga:
1. Upravo onaj tko uzima tu rečenicu o „koštanju kile mozga 2 DM“ za detekciju aktualnih problema ignorira mozak kao simbol znanja. Mene kao građanina zanima razlog zbog kojega ZŠ misli da njegovo znanje ima nekakvu cijenu, a to MORA znati onaj tko nudi to svoje znanje. Ponavljajući tu frazu on ne argumentira doslovce ništa, već – zapomaže.
2. ZŠ ističe nadalje „odricanje“ kao kategoriju, kao nekakvu relevantnu vrijednost. To u određenim slučajevima može biti vrijednost povezana sa ocjenom nečijega karaktera, odgovornosti, za kvalifikaciju njegove ljubavi, ukratko njegove emotivne strane ličnosti. Ali, u realnom smislu opet na žalost ne znači ništa već – zapomaganje. Jednako kao i on, doslovce svatko u ovoj zemlji može isticati „odricanje“ kao vrijednost. I, što ćemo s tim? Kako usporediti čije je odricanje relevantnije i što je najbitnije, kako ga vrednovati sa društvenoga aspekta korisnosti?
3. ZŠ kaže da svaki dan „doživljavamo taj odnos da je naš rad bezvrijedan“. Prvo, ne vjerujem da tako misle svi znanstvenici, a on to govori kao svršenu stvar. Ali, dobro. I u svoje ime, uzimati to kao ključni argument u nekoj diskusiji, eventualno može izazvati nečije – sažaljenje. Je li to model zalaganja za veću cijenu „mozga“? Ja sam siguran, ne samo da nije, već i da se izruguje ili čak i ponižava vlastito zanimanje.
Ukratko, ako se raspravlja o problemima, onda sigurno krajnje načelno ponavljanje vlastitih osjećaja prije svega „ žrtvovanja“, „bezvrijednosti“, „potcijenjenosti“ NEĆE ništa promjeniti. Zato mislim da je komentar ZŠ besmislen, a ako baš hoćete i štetan upravo za znanstvenike. Kao pravac štetan, ne zbog toga što je ovdje napisan. I, štetno ga je podržavati.
|
|
> Zato mislim da je komentar ZŠ besmislen, a ako baš hoćete i štetan upravo za znanstvenike. Kao pravac štetan, ne zbog toga što je ovdje napisan. I, štetno ga je podržavati.
U to ime dajmo sve novce za Peljeski most. |
|
DOLASKOM NA STUDENTSKI PLENUM PRIMORČEV GLASNOGOVORNIK PREKORAČIO OVLASTI?
Bonacci ponudio, pa povukao ostavku
Informaciju o ostavci Duje Bonacci je demantirao službenim priopćenjem, no u Ministarstvu kažu da ju je u jutarnjim satima ipak ponudio
ZAGREB – Duje Bonacci, jedan od glasnogovornika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ), jučer je ministru Draganu Primorcu ponudio ostavku zbog odlaska na plenum studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
– Odlaskom na plenum te javnom isprikom studentima zbog nazivanja »dječurlijom koja ne zna što hoće«, odnosno priznanjem kako je on odgovoran što ministar znanosti nije u prva tri dana blokade došao na FF, jer mu je savjetovao da »čeka dok se stvar ne stiša«, Bonacci je smatrao kako je izišao izvan okvira svojih ovlasti te je tijekom jutra ponudio svoj mandat na raspolaganje, tvrdi naš izvor u MZOŠ-u.
Glasnogovornici Ministarstva jučer su nam tvrdili da ta informacija nije točna, a sam Bonacci nije to htio niti potvrditi niti opovrgnuti, samo je rekao kako će se javiti kasnije, jer još »ništa nije konačno odlučeno«.
No, nedugo nakon toga iz Ministarstva je stiglo priopćenje koje je sam potpisao. »Unatoč glasinama koje su se danas pojavile, niti je itko radi mojeg jučerašnjeg prisustvovanja plenumu Filozofskog fakulteta od mene tražio ostavku, niti mi je tko radi toga prijetio otkazom«, piše u priopćenju.
Bonacci se preksinoć na plenumu pojavio ne kao glasnogovornik Ministarstva nego, kako je sam rekao plenumu, kao »građanin«, što su studenti ipak ocijenili kao konačno otvaranje dijaloga s prosvjetnim vlastima. U razgovoru sa studentima rekao je i kako je osobno spreman doći na sjednicu radne skupine studenata, kako bi se nesporazumi i nejasnoće riješile. U međuvremenu je Bonacci odustao od odlaska na sjednicu radne skupine studenata, a iz Ministarstva poručuju kako niti jedan zaposlenik MZOŠ-a neće sudjelovati u radu radnih grupa studenata što blokiraju fakultete do daljnjeg. |
|
Žao mi je što kolega Krešić nije prenio cjeloviti demant kojega sam mu poslao, nego samo izvadak. Cjeloviti demant je glasio:
Duje Bonacci jest glasnogovornik MZOŠ, a komunikacija je jedino dokazano učinkovito sredstvo trajnog rješavanja svih problema
Unatoč glasinama koje su se danas pojavile, niti je itko radi mojeg jučerašnjeg prisustvovanja plenumu Filozofskog fakulteta od mene tražio ostavku, niti mi je tko radi toga prijetio otkazom. Sve u svemu, i dalje sam glasnogovornik ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
Unatoč različitim teorijama zavjere, razlozi zašto sam prisustvovao plenumu studenata Filozofskog fakulteta, i više su nego jednostavni. Također, moram naglasiti da sam na plenumu sudjelovao isključivo kao slobodni građanin isto tako slobodne države, a o čemu sam se tijekom plenumske rasprave više puta jasno očitovao. Stoga i svi moji istupi u sklopu plenumske rasprave trebaju biti tumačeni isključivo u tom svjetlu.
Kao prvo, kao magistra komunikacije znanosti i profesionalca u području odnosa s javnostima, stručno me zainteresirao fenomen plenuma, kao jednog od modela izravne demokracije, koji traje već 17 dan za redom. Stoga sam osobno otišao na lice mjesta vidjeti o čemu se radi.
Drugi je razlog taj što sam u izjavi povodom jučerašnje posjete predstavnika studentskog plenuma Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeke rekao da ću to osobno učiniti.
Budući da je politika ministarstva iz kojeg dolazim po pitanju komunikacije takva da ja tijekom čitavog svojeg dosadašnjeg glasnogovorničkog mandata potpuno slobodno i bez ikakve zadrške ili cenzure s bilo čije strane komuniciram putem različitih medija (internetski portali, Facebook, Twitter, … s učenicima, studentima, sveučilišnim nastavnicima, roditeljima, ne vidim nikakav problem u tome da sličnu komunikaciju iskušam i kroz medij plenuma. Komunikacija, u konačnici, je jedini dokazano uspješan alat za rješavanje svih mogućih vrsta problema. A moj posao jest upravo komunikacija.
-----------------------------
U tekstu kolege Krešića osobito je neozbiljan slijedeći navod:
Quote:
Odlaskom na plenum te javnom isprikom studentima zbog nazivanja »dječurlijom koja ne zna što hoće« (...) Bonacci je smatrao kako je izišao izvan okvira svojih ovlasti te je tijekom jutra ponudio svoj mandat na raspolaganje, tvrdi naš izvor u MZOŠ-u.
Naime, tko god malo duže prati portal, dobro zna da se meni nikada nije bio problem ispričati za vlastitu pogrešku, i da sam to na portalu pregršt puta napravio. Ne znam koji je to posao ili koja je to struka u kojoj profesionalne ovlasti isključuju pravo na osobnu ispriku za vlastite propuste. |
|
Ukratko, ako je tako, situacija uopce nije losa za studente koji uspjesno odradjuju svoj studij.
Kolega ako ste se vec odvazili da napisete ovo onda nikako ne bi smjeli imati obraza napisati ovo
Quote:
Unatoc tome, probleme koji imaju studenti koji protestiraju, treba saslusati, i javnost treba biti upoznata sa detaljima.
Jer ako se slažete sa dvije premise
1. Da vi smatrate da situacija uopce nije losa za studente koji uspjesno odradjuju svoj studij.
2. Da ste u ova tri tjedna uspjeli shvatiti da se studenti bune upravo zbog situacije za koju vi smatrate da je dobra za uspjesne studente
niti u jednom slucaju ne mozete izvuce zakljucak da
Unatoc tome, probleme koji imaju studenti koji protestiraju, treba saslusati, i javnost treba biti upoznata sa detaljima.
Ispravnije bi bio zakljucak da studenti traze besplatan studij za one neuspjesne ta da je ministar u pravu kada o tome nece niti da razgovara.
|
|
na # 238
Kazete da ste na Plenum dosli kao slobodni gradjanin slobodne drzave. To je u redu i ja vas u tome podrazavam, no molim vas da budete dosljedni pa u skladu s tim ubuduce ne saljete moje istupe s Connecta urednicima i vlasnicima kompanije u kojoj radim.
Ja, takodjer, na Connectu sudjelujem i raspravljam kao slobodna gradjanka slobodne drzave. |
|
Na #236: Kolega, i Pelješki most i stvari koje sam naveo ranije, je moguća tema, pa i na ovome portalu, jer bi se moglo raspravljati o metodama donošenja takvih odluka, njihovoj osnovanosti, realnom vrednovanju stručnosti ili o potencijalnom nasilju političke moći nad argumentima. Sve to stoji, ali u ovoj temi NE. To sam Vam htio reći, uz napomenu, nemojte biti sigurni da su Vam i u tome ( kao u ostalom i moji) argumenti relevantni.
Meni je istinski žao ako sam grubo morao raščlaniti Vaš komentar, ali sami ste to izazvali.
Na # 237, 238:
- Ja mislim da je jako dobro u svakom pogledu što je Duje Bonacci išao i sudjelovao aktivno na plenumu.
- Nije Duje kriv radi uvriježenoga mišljenja, najvećega broja, koliko državnih institucija i njihovih čelnika, a što je najgore i opće i stručne javnosti, da moć ima vrijednost tek ako je nedostupna.
- Njegov čin je i hrabar i vrlo koristan za razbijanje tih predrasuda, ali i koristan za MZOŠ, njegovo rukovodstvo i samoga ministra Primorca. Tu korisnost ne može bitnije narušiti i dio izravnih implikacija ako ih je bilo na različito interpretiranje samoga ZNAČAJA njegovoga boravka na plenumu.
- Taj čin se mora gledati kao isključivo nepolitički, jer Duje nije politička ličnost. Niti može delegirati bilo kakav politički legitimitet na bilo koga i od bilo koga. To bi mogli državni tajnici, a NE MOGU ni ravnatelji službi u MZOŠ-u i tako to treba gledati. Svako drugačije tumačenje je prvo, robovanje navikama, drugo, nesposobnost iskoraka i usvajanja novih, u ovome slučaju stručnih komunikacijskih modela.
- To što je netko primjetio da je loše ( vidim provlači se kroz nekoliko komentara) da je Primorac poslušao ili prihvatio savjet, kako kome volja, svoga glasnogovornika u odnosu prema prosvjedu, je samo za pozdraviti i ne vidim u TOJ činjenici ništa sporno. Dapače. Samo dokaz da ljudi na normalan i suvremen način rade svoj posao.
- Općenito mislim da je vrlo pogrešno komunikaciju MZOŠ-a prema studentskom prosvjedu vezati samo za ime Dragana Primorca. On je racionalno i politički odmjereno postupio kada nije ODMAH reagirao na informaciju o prosvjedu, a kada jeste, to je također bilo politički i osobno vrlo korektno. Koliko se sjećam, počev od državnoga tajnika, visoki funkcioneri su odmah drugi dan javno na nacionalnim TV mrežama sudjelovali u toj komunikaciji. Pristupati svakome problemu tako, da ako se nije istovremeno oglasio samo i isključivo ministar ili predsjednik Vlade je zastarjelo, pokazuje nedemokratske navike i očekivanja i više govori o onima koji tako stvarima prilaze nego o onima koji ih MJENJAJU.
|
|
Na #233 Kolega I.K. stanje je takvo kakvo sam Vam prikazao.
Možda ne na svim fakultetima ali poante i jeste u tome da se uspješnim studentima plaća školarina.
To sam od prvog trenutka zastupao. Stvar je problematična što i kako rješiti i koliko trebaju participirati oni studenti koji ne prolaze, prelaze i ne ostvaruju Statutom Sveučilišta ili fakulteta ECTS bodove.
To je pravo pitanje koje studenti nisu dotakli, ili ja to nisam čuo niti negdje pročitao.
|
|
Na 238.
Odnosi li se vasa izjava na ovaj posjet studenata MZOSu: Djelatnici ministarstva ismijavali studente
239.
Ispravnije bi bio zakljucak da studenti traze besplatan studij za one neuspjesne ta da je ministar u pravu kada o tome nece niti da razgovara.
iz 238: komunikacija je jedino dokazano učinkovito sredstvo trajnog rješavanja svih problema. Posto ne mogu razgovarati s ministrom studenti odgovaraju pjevanjem:
Pjesma za ministra |
|
Dragi BP
( Kolega ako ste se vec odvazili da napisete ovo onda nikako ne bi smjeli imati obraza napisati ovo .... )
Vi u mZOS-u imate jako visoko misljenje o sebi.
Za reci svoje misljenje ne treba se odvaziti. Zasto bi trebao biti problem ako netko drzi da u situaciji u kojoj kreditirane i stipendiranje studenata nije razvijeno, da drzava treba finacnirati skolovanje uspjesnih studenata.
Vi se valjda u MZOS trebate odvaziti kada nesto zelite reci.
Vidite stojim i iza ove druge izjave, jer ne vidim problem da MZOS pokrene razgovore sa grupom studenata koja protestira. ZASTO NE, pa zar to nije pravi potez, razgovor i javnosti predocavanje situacije.
Ako je upitno da li treba financirati nesupjesne, lako ce to doci do izrazaja tijekom razgovora i javnost ce biti s tim upoznata.
No vi i dalje ostanite jako visoko i ne dajte se u svojoj idili remetiti, pa kako sa studentskim izrazavanjem nezadovoljstva, tako i sa sugestijama tamo nekih preko bare.
|
|
Na #244:
Quote:
Ako je upitno da li treba financirati nesupjesne, lako ce to doci do izrazaja tijekom razgovora i javnost ce biti s tim upoznata
Razumijem stajalište za ovo, pogotovo u kontekstu prethodnih komentara, ali griješite iako je namjera nesumnjivo dobra.
Kolega, u politici je presedan vrlo neugodna kategorija. Ne radi se tu o tome da se netko smatra nedodirljivim, već o odgovornosti i pokušaja projiciranja potencijalnih sličnih stvari, koje, ako se jednom pristane razgovarati pred javnom arbitražom o potpuno neutemeljenom i ultimativno nametnutom zahtjevu realno manjiske grupacije; pokreću lavinu. Javna pozicija, s jedne strane obavezuje na komunikaciju a s druge strane, odgovornost prema mainimalnim standardima u SVIM takvim slučajevima, ne dopušta presedane.
U ovome slučaju, nakon odbijanja prestavničkoga dijaloga od strane studenata, pogotovo u svijetlu njihovih neutemeljenih zahtjeva, a i zbog već sada teške zloupotrebe dostignute dekomratske tolerancije u društvu, i šteta koje su već izazvali; presedan bi bio prihvatiti i sami model razgovora koji oni zahtjevaju. Ne riješenja, već model.
To može izazvati lavinu i dovesti svaku vlast u tešku diksreditaciju i ćorsokak iz kojega nema izlaza za racionalno i odgovorno upravljanje. To treba imati na umu kada se kvalificira nositelje funkcija. |
|
Ma, ne radi se o medjudrzavnom sukobu, i gubitku pregovarackih pozicije.
neka ministar lijepo s malo respekta prema studentima dogovori razgovor.
S visoka nece nista, nista naprvaiti, ma koji opravdani ili neopravdani razlozi za prosvjed bili.
K tome, koja vam je alternativa, ovako do iznemoglosti ili mozda da salje policiju da oslobodi fakultet od studenata.
I onda jos govorimo o zloupotrebi dostignute dekomratske tolerancije u društvu.
Tolerancija ukljucuje razgovore, nema laternative.
( dovesti svaku vlast u tešku diksreditaciju i ćorsokak iz kojega nema izlaza za racionalno i odgovorno upravljanje )
Totalni nonsense, nitko vise od njih samih u MZOS-u ne moze diskreditirati MZOS, a da su u corsokaku, jesu, jer zive u napuhanom balonu u kojem je njima sve idealno. A realnost je drugacija, od izvrsnosti je ostala samo rijec, nema djela. Ma sad ste me razljutili, neka njih u njihovim foteljama i neka budu i dalje nositelji funkcija. |
|
Quote:
Ma, ne radi se o medjudrzavnom sukobu, i gubitku pregovarackih pozicije.
neka ministar lijepo s malo respekta prema studentima dogovori razgovor
Govorimo li o istom? Respekt se između ostaloga zaslužuje, u ovome slučaju javnim djelovanjem. Ministar im je ponudio razgovore i zajamčio političko pravo u ime države na - prosvjed. To je uradio nakon tri dana prosvjeda.
Odbili su razgovarati.
Istakli su kategoriju - Ne ministar ( država), Da "građanin" Primorac na plenumu!
Ministar MORA respektirati studente i to i čini. Studenti nisu samo prosvjednici, nisu ni blizu dominantni, ako isključimo medijski odjek njihovoga čina.
Quote:
K tome, koja vam je alternativa, ovako do iznemoglosti ili mozda da salje policiju da oslobodi fakultet od studenata.
Sami vidite da to nije alternativa, iako je Kapović i slični sigurno, po svojoj definiciji - priželjkuju. Međutim, usporedite štete koje su već do sada prosvjednici nanijeli ( mislim da je JL objavio tekst o tome), pa ni to u jednome trenutku neće biti isključeno. Francuzi su upravo tako postupili sa najupornijima.
Quote:
Ma sad ste me razljutili, neka njih u njihovim foteljama i neka budu i dalje nositelji funkcija
Baš . Nadam se da Vas je prošlo, bar se javite da vidimo da niste, ne daj Bože, kakvo zlo sebi uradili! |
|
|
Niste niti malo duhoviti.
K tome, o ozbiljnim pitanjima se s vama nije za raspravljati. |
|
| Na #249: 'Fala bogu da vste se Vi javili |
|
#243
Eh.... velepoštovani sveznajući profesore,
Na srecu svih nas studenti koji su iz Rijeke bili u ministarstvu tajno i protuzakonito su snimali cijeli razgovor. Iako smo odmah na početku uocili da snimaju nismo ih namjerno upozorili na to nego smo im na kraju razgovora rekli da je to što rade protuzakonito ali da im to nismo htjeli zabranjivati kako bismo pokazali dobru volju.
Zbog toga ukoliko zaista želite znati što se razgovaralo prilikom njihovog posjeta ministarstvu zatražite studente isključivo cjelovitu snimku razgovora kako biste doznali pravu istinu.
Ovakve paušalne ocjene zaista ne prilice jedno znaqnstveniku vaše reputacije. |
|
> da se izruguje ili čak i ponižava vlastito zanimanje
Izrugivanje je mahati laznim analizama tipa "drustvo znanja" i ignorirati probleme koje treba rjesavati. |
|
"....Vrijednost ovog prosvjeda je upravo u tome što se rehabilitirao taj oblik organizacije i što je glavni predvodnik cijele stvari kolektivni subjekt. To je ono što je i ministru i mnogim medijima i dalje neshvatljivo, jer uvijek je lakše uloviti se za nekog s imenom i prezimenom.
Citat s Bloga Srećka Horvata, profesora na FFZg.
Fascinantno! |
|
Srećko Horvat o novinarima - autorima:
"....Blažena nezainteresiranost hrvatskih spisatelja sastoji se, ukratko, u tome da već godinama zauzimaju apolitičan stav, ali ih to svejedno ne sprječava da se o svakom događaju očituju kao da nekog doista još zanima što oni imaju za reći...."
Zanimljivo je što je ključna stvar koju Horvat zamjera kritičarima u medijima: zauzimaju apolitičan stav ! Usporediti sa nepolitičnošću studentskoga prosvjeda za koji se i sam zdužno zalaže! |
|
Srećko Horvat o dijalogu:
"...Kada su studenti, odbivši sudjelovati u emisiji Otvoreno, upravo zato što ne postoje studentski vođe koji bi ih predstavljali (i zato što se Primorac nije udostojio doći), zatražili očitovanje Ministarstva o njihovim zahtjevima..."
Prvo, nema vođa, a onda "jer Primorac nije došao"!!!?
Ukupno: Jako bih volio da sam u uvodnom tekstu pogriješio. Nisam na žalost! |
|
Na #253
Quote:
Citat s Bloga Srećka Horvata, profesora na FFZg.
Osim ako nije zaposlen danas, a da nisam o tome obaviješten, bojim se da je ova tvrdnja faktografski netočna. |
|
| Na #256: Da, kad sam pogledao slijedom Vaše ispravke, ne piše uz blog da je zaposlen na fakultetu već da je filozof. Ispričavam se prije svega kolegam na portalu sa FFZg, ali i ostalima. Ne rade svi filozofi na FFZg , na sreću! |
|
Moram ispraviti nezočan navod.
Nije istina da ova skupina studenata nema vođe nego da je to kolektiv.
Danas je 60-ak studenata došlo predati zahtjeve. Svaki od studenata predao je do 10 zahtjeva kako bi umjetno stvorili red. Kada su ostali bez papira stajali su ponovno u red kako se red od 60-ak ljudi ne bi raspao.
Uglavnom nije istina da nema vođa-organizatora kolektiva.
Prema onome što sam ja vidio 4-5 ljudi itekako govori studentima što da rade. Npr. kada su ostali bez papira i kada su se studenti počeli razilaziti dvoje među njima išli su od jednog do drugog i govorili im što da sljedeće rade što su ostali bez pogovora poslušali ponavljajući potpuno identičnu rečenicu pitanje kada su došli do djelatnika ministarstva.
Dakle nije istina da nemaju vođe makar neizabrane ili samoizabrane vođe ali ti isti vođe su kukavice i uvjek guraju studente idealiste da izlaze pred kamere. Postoje vođe ako sam do sada i imao dvojbu više nemam. |
|
Studeni su odbili sljedeci prijedlog kojeg je izradilo fakultetsko vijece.
Točka 1.
Pravo na visoko obrazovanje u cijelosti financirano iz državnog proračuna imaju svi studenti koji prvi put upišu studij na bilo kojoj razini javnih visokih učilišta (definiranih sukladno članku 49. stavak 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju).
Točka 2.
Pravo na visoko obrazovanje u cijelosti financirano iz državnog proračuna uključuje i pravo na jednu promjenu studija na preddiplomskoj razini isključivo nakon prve godine studija.
Točka 3.
Ministarstvo može na temelju molbe, studentu financirati još jedan studij na bilo kojoj razini, a pod uvjetima iz točke 1.
Točka 4.
Pravo na visoko obrazovanje u cijelosti financirano iz državnog proračuna student zadržava u vremenu trajanja studija uvećanog za jednu akademsku godinu, ako svake akademske godine:
a) stekne 40 ECTS bodova
- neostvarivanje povlači sankciju plaćanja po ECTS bodovima u sljedećoj akademskoj godini. Ako u sljedećoj akademskoj godini student ponovno ostvari 40 ili više ECTS bodova, oslobađa se plaćanja u idućoj akademskoj godini.
- nakon isteka vremena trajanja studija uvećanog za jednu akademsku godinu student plaća preostale ECTS bodove
- sredstva koja student uplaćuje za ECTS bodove uplaćuju se u Zakladu za stipendiranje
b) ostvari 60% obveza studijskog programa predviđenog za tu akademsku godinu
- neostvarivanje povlači sankciju gubitka prava na nastavak tog studija
- nakon isteka vremena trajanja studija uvećanog za jednu akademsku godinu student gubi pravo na nastavak tog studija
|
|
| Je li točna informacija da je doc. dr. sc. P. Gregorić sa skupinom istomišljenika u jeku kampanje protiv školarina, organizirao na FF skup na kojem se tumačilo zašto su školarine nužne. Ako je točna informacija, čudi me da to netko nije već stavio na Connect. |
|
| Na #260: Točno je da je dr Gregorić sa još, mislim trojicom kolega nastavnika, paralelno s plenumom održao tribinu na fakultetu na kojoj su javno iznosili stajališta o besplatnom školovanju, koja baš nisu koalirala sa nametnutim zahtjevima prosvjednika. Zapravo, točno je onoliko koliko je to točno preneseno u medijima. S obzirom na sveprisutni oportunizam, pa i krajnji populizam čak i u akademskim krugovima, kapa dolje za taj postupak. Tih dana se najlakše na fakultetu bilo složiti sa prosvjednicima ( sjetite se rukovodstva fakulteta od samoga početka). |
|
Tribina s Gregoricem i ostalima
Predavanje je održano u sklopu alternativnog programa na FF, odnosno nije bilo paralelno s plenumom. Moderator je bio Valerio Baćak s Odsjeka za sociologiju, a na linku koji sam priložio možete naći i komentare. |
|
Rado cu iznijeti svoje stavove i dojmove s te tribine, ali zbog obiteljskih obaveza to ne mogu uciniti ovaj trenutak.
PS. Ako se ne varam, link u #262 ne radi. |
|
Na #263: Ne radi.
Na #262: Mislim da je informacija o tome bila kratka crtica uz tekst o prosvjedima u JL. s obzirom da nije bilo naglašeno da je to u sklopu alternativnoga programa, ispričavam se na pogrešci, a pretpostavio sam da je paralelno plenumu, s obzirom da je, ako se ne varam naglasak bio u tom prikazu na - Zašto četvorica profesora ne podržavaju besplatno školovanje? |
|
Tribina
Isprike, zaboravih izbrisati znakove viška. |
|
| Grrr, opet ne radi. Uglavnom, pobjegao mi razmak između http:// i www pa kliknite na link i jednim backspaceom riješite stvar. |
|
Samo kratko: da, bila je crtica u JL s mojom kratkom izjavom koju sam dao preko telefona i koja nije bas vjerno prenesena.
Tribina je bila odrzana u D-7, gdje se odrzava i plenum, i bila je odrzana od 17.30 do 19.30, dakle, pola sata prije plenuma, sto je osiguralo brojnu i pomno odabranu publiku na tribini.
Ako imate vremena i zelite se dobro zabaviti, procitajte intervju jednog mog "kolege" s Odsjeka za filozofiju da vidite kako izgleda pravo ulizivanje studentima i da steknete potpuniji dojam o situaciji na FFZg-u. Ovdje je
link. Komentari na tekst su takodjer indikativni. |
|
| Za informaciju da su neki nastavnici Filozofskog fakutleta, među njima P. Gregorić, A. Štulhofer i D. Polšek održali Tribinu znam već dulje vrijeme. Čekao sam da ju netko drugi stavi na mrežu. Ali nisam dočekao. Svima koji su organizirali i sudjelovali u toj tribini treba čestitati jer su pokazali hrabrost da kažu što misle, ali ne ono što misli većina. |
|
Vesna Roller izvijestila je danas u »Novom listu« o predavanju prof. Michael Portera (Sveučilište Harvard), svjetskog stručnjaka za konkurentnost i strategije. Izdvojit ću dvije ključne misli u kontekstu ove rasprave, ali i većine drugih na Connectu. Je li mi uopće znamo gdje živimo i što nam je raditi?
1. Hrvatskoj bi se mogla dogoditi velika kriza - dosadašnji relativno dobar ekonomski rast rezultat je prirodnog oporavka koji slijedi nakon rata, a ne promišljene i učinkovite ekonomske politike.
2. Po mnogim pokazateljima Hrvatska, napomenuo je Porter, spada u skupinu ekonomski najnazadnijih zemalja – primjerice prema vrlo malom udjelu populacije koja radi, potpunom zakazivanju u kreiranju novih radnih mjesta, prema golemim državnim opterećenjima na grbači biznisa. Konkurentnost se gradi na produktivnosti, hrvatska je produktivnost vrlo loša, izvoz je relativno slab i ne raste jer je temeljen samo na sektoru usluga, a ne na proizvodnji, stranih ulaganja ima, ali ona se svode na kupovanje postojećih tvrtki umjesto da se otvaraju nove.
Moj komentar. Stručnjak je čovjek iz dalekog grada poput prof. Michael Portera. Međutim sa svojom je ocjenom stigao je najmanje 15 godina prekasno. Današnji čelnici Društva za plastiku i gumu, predsjednik Uprave „Elektro-kontakta“ i »proizvodni nostalgičar« tumače javno, svaki sa svog motrišta, najmanje 15 godina kuda vodi politika dezindustrijalizacije. Toj dezindustrijalizaciji snažno je pridonijela i hrvatska znanstvena zajednica svojom šutnjom, pisanjem i radom za druge itd.
null |
|
| Nikako ne uspijevam shvatiti u kakvoj je to vezi s temom ove diskusije |
|
Uvaženi,
Ima, ima i te kako. Bilo bi više novaca za projekte, časopise, sveučilišne udžbenike a možda ne bi bilo ni školarine. Hrvatska znanstvena zajednica bi si trebala postaviti pitanje u kojoj je mjeri prodonijela tome da Hrvatska ima nominalno, bez kamata inozemni dug od 40 milijardi eura. No to je podulja rasprava za koju u Hrvatskoj nikada nema vremena. Mi moramo npr. u Hrvatskoj gospodarskoj komori posvetiti vrijeme za provođenje zadataka koji dolaze iz Europe, pa nemamo vremena analizirati vlastite podatke. To je samo jedan od primjerčića. A takvih ima koliko volite.
Ne samo usput. Jako cijenim što je u Vaše vrijeme dobio izvrstan zamah program HITRA. |
|
Uz #267:
Quote:
Ako imate vremena i zelite se dobro zabaviti, procitajte intervju jednog mog "kolege" s Odsjeka za filozofiju da vidite kako izgleda pravo ulizivanje studentima i da steknete potpuniji dojam o situaciji na FFZg-u
Zaista je ovaj intervju iznimno važan za pravilno razumijevanje ovih prosvjeda i atmosfere na FFZg. Istinski dobar prilog.
A zabava!? Da, u trenucima jeste, više tragikomičan cijeli niz ideja, od čega je najmanje jadno nepodnošljivo ulizivanje prosvjednicima.
Poučen nekim ranijim pogreškama kada sam podlijegao "borbenom" takmičenju ovdje i upuštao se u rasprave van formalnih dometa, riskiram jako s ovom primjedbom, ali ne mislim da sam takav analfabeta za filozofiju da ne smijem reći: Ako ovaj čovjek studente podučava filozofiji, zahtejvi prosvjednika su čak i ultrapametni!
Strašno!
Čitajući ovaj uradak, potpuno sam siguran da uz kompanjone koji sve ovo idejno osmiljšavaju, ovaj čovjek i ti ljudi, u biti provode jedan idiotski eksperiment na ljudima, na društvu, nastojeći dokazati svoje besmislene nadriteorije, a prosvjed i fakultet su im labaratorij.
Zato ovdje nema ništa smisla. Mikulić ističe kao bit stvari postojanje nesrtetnoga plenuma, sve ostalo je nebitno, to je praiskonski SVI, to je valjda bit vizije i negacija suvremenih civilizacijskih dometa. Kaže - SMRT institucija.
Dijalektika koje se ne bi postidio ni Nikoletina Bursać, ako ga se tko sjeća.
Ukratko, zaboga jesu li ti ljudi normalni? |
|
Evo mojih stavova i dojmova s tribine, obećanih u #263, uz isprike zbog duljine posta.
Kolega Valerio Baćak, znanstveni novak na Odsjeku za sociologiju, organizirao je i vodio tribinu provokativno naslovljenu "Protiv besplatnog visokog obrazovanja". Na njoj su sudjelovali prof. dr. A. Štulhofer s Odsjeka za sociologiju, prof. dr. D. Polšek s Odsjeka za antropologiju, mr. sc. N. Raspudić, znanstveni novak na Odsjeku za romanistiku, i moja malenkost. Koliko mi je poznato, to je bila prva prilika, nakon 17 dana blokade, da se na FF-u čuje nešto kritički o zahtjevima studenata. Tribina je bila organizirana u najvećoj dvorani na FF-u, mjestu održavanja plenuma, i to tako da je završila malo prije plenuma. Napominjem da ne znam u kakvim je odnosima kolega Baćak s Nezavisnom studentskom inicijativom i tko je dao prijedlog za održavanje te tribine.
Kolega Polšek namjeravao je govoriti o 6 različitih modela financiranja visokog obrazovanja, no u 15-20 minuta koliko je govornicima bilo dodijeljeno stigao je opisati samo model vaučera i kritički se osvrnuti na model koji predlažu studenti. Kolega Štulhofer je iznosio argumente za pravičan model školarina i argumente protiv modela koji predlažu studenti. Kolega Raspudić nije govorio protiv besplatnog visokog obrazovanja (to je izričito podržao), nego protiv blokade kao metode prosvjeda. Ja sam se kritički osvrnuo na sam studentski zahtjev.
Ukratko, istaknuo sam da zahtjev za cjelovitim javnim financiranjem visokog obrazovanja sam po sebi nije dovoljno određen ukoliko nije popraćen stajalištem o upisnim kvotama. Ako se želi cjelovito javno financiranje visokog obrazovanja po postojećim kvotama, što i jest stav studenata FF-a, onda mi se taj zahtjev čini neprihvatljiv iz sljedećih razloga. Prvo, postojeće upisne kvote na mnogo ustanova napuhane su iznad realnih društvenih potreba i realnih nastavnih i prostornih kapaciteta. Zbog toga je zadržavanje upisnih kvota neodgovorno prema poreznim obveznicima i potkopavajuće za kvalitetu nastave. Drugo, zadržavanje upisnih kvota predstavlja oblik legitimiranja komercijalizacije visokog školstva, protiv koje se studenti bore, jer su postojeće upisne kvote rezultat gramzivosti nekih visokoškolskih ustanova. Nadalje, ako se cjelovito javno financiranje visokog obrazovanja svede na proračunsko izdvajanje za postojeće školarine/participacije, što se čini da jest stav studenata, onda problem dostupnosti visokog obrazovanja nije riješen, jer su školarine/participacije samo dio, uglavnom manji, ukupnih troškova studija. Dakle, samtram da je studentski zahtjev sam po sebi nedostatan ukoliko ne dolazi u paketu sa zahtjevom za nekim modelom stipendiranja socijalno ugroženih. Također, meni se pitanje kvalitete visokog obrazovanja čini barem jednako toliko važnim kao i pitanje dostupnosti istoga, a o time studenti malo govore, odnosno ono što govore ide na uštrb kvalitete.
Iznio sam svoj stav da mi se čini pravednim da imućniji studenti plaćaju svoj studij, ukoliko postoje nastavni i prostorni kapaciteti, a posebice ukoliko se novci koje uplaćuju redistribuiraju za povećanje kvalitete nastavnog procesa i za subvencioniranje slabo stojećih studenata, uz mogućnost da se i te imućne oslobodi plaćanja ako se pokažu izvrsnima. Dobio sam sljedeći odgovor: čim nečiji pristup visokom obrazovanju ovisi o novcima, posrijedi je komercijalizacija školstva. Bolje bi bilo, jedan student je dodao, da se imućniji više oporezuju, pa da se na taj način sredstva redistribuiraju. Ja sam odgovorio da već imamo iznimno skupu državu s jako visokim porezima čije bi daljnje povećavanje vodilo k smanjenju broja od 800.000 zaposlenih u privatnom sektoru koji pune proračun od kojega živi 1.800.000 ljudi (među kojima je 1.150.000 umirovljenika), a to naše gospodarstvo čini naprosto neodrživim i vodi u daljnje (pre)zaduživanje. Imam osjećaj da nije bilo sluha za argumente te vrste, vjerojatno stoga što studenti smatraju kako je sve stvar političkog pitanja proračunske preraspodjele u kojoj se jednostavno može uzeti vojsci, policiji ili nečemu trećemu i to preusmjeriti u visoko obrazovanje. Iz rasprave sam shvatio da svaki oblik plaćanja - bilo kakva školarina, participacija, penal za nepoložene ispite ili neodrađene ECTS bodove - studenti smatraju neprihvatljivim i protivnim njihovom temeljnom zahtjevu. Drugim riječima, oni hoće sustav u kojemu niti jedan redovni student ni pod kojim uvjetom ne snosi nikakav financijski trošak nametnut od strane javne visokoškolske ustanove na kojoj se obrazuje.
[Digresija: ovo objašnjava odbijanje varijante (a) u točki 4 prijedloga koji je sastavilo Povjerenstvo Fakultetskog vijeća na čelu s prof. dr. N. Budakom (vidi gore post #259), i javljanje varijante (b) koja je dosljedna temeljnom zahtjevu studenata, ali koja je također odbijena na plenumu. Svi se slažu da postoji određeni minimum koji student treba zadovoljiti da bi zadržao pravo na besplatno visoko obrazovanje - dakako, studenti bi htjeli da taj minimum bude što niži a da sankcije budu što blaže - no ako se one koji ne zadovolje niti taj minimum ne može sankcionirati plaćanjem, preostaje jedino mogućnost gubitka prava na daljnji studij, ili, nešto blaže, gubitka studentskih prava.]
Što se tiče ostalih troškova - npr. stanovanja, hrane, prijevoza itd. - izgleda da je studentima prihvatljivo da te troškove snose sami. Uvjeren sam, međutim, da im je to prihvatljivo samo dotle dok su ti troškovi uvelike subvencionirani. Bilo kakvom kreditiranju se, dakako, protive.
Da ne duljim više, bilo je dosta pitanja i komentara, uglavnom antagonizirajućih, kao što se moglo i očekivati. Iako su tenzije bile osjetne, moje je dojam da je tribina prošla civilizirano. Na koncu bih dodao da imam ozbiljnih primjedbi na način funkcioniranja plenuma i na blokadu kao sredstvo pritiska, ali se ipak nadam da su studenti svojim prosvjedom pokrenuli proces uvođenja reda u sektor visokog obrazovanja. |
|
| Na #273: Hvala "hodajućoj izvrsnosti" . Jasno je iz ovoga zašto Vas je apostrofirao Mikulić. |
|
Evo se planum oglasio s pravorijekom o njima prihvatljivom modelu studiranja
i uvjeta za gubljenje prava na besplatan studij.:
Quote:
Kao rješenje se nudi proširenje sadašnjega modela besplatnoga studiranja na sve studente koji su stekli pravo na studij uz dodatak da nitko ne može izgubiti to pravo.
Pravo na studij sada se gubi:
1. Ako se dva puta padne isti kolegij
2. Ako se u roku od dvije godine ne skupi 35 ects bodova
3. Ako se ne završi studij u duplo dužem od predviđenog roka (preddiplomski se može studirati 6 godina, diplomski 4 godine)
|
|
Na #275:
Kolega DB, ne vrijedi više, kako ovdje tako ni javno, dokazivati besmilenost stavova prosvjednika. Da je to tako, postalo je očito svakome tko hoće vidjeti, a tko neće, i onako nema smisla.
Ima li besmislenije platforme od one koju je iznio Kapović u „Nedjeljom u 2“, ili, ove koju je iznio revolucionarni filozof Mikulić u Zarezu, pod linkom kolege PG?
Nema!
Govorite na različitim frekvencijama. Za njih ste Vi institucija, a njihova filozofska platforma je – SMRT institucijama.
Institucije su mrtve.
Ministar je bio „građanin“, pa je opet ministar, pa se raspojasana studentkinja u dosjeima na HTV pita : ...“ Što još treba napraviti da bi ponudio ostavku....“, a, razvidno je da ni to, analizirajući platformu prosvjeda ne bi bilo dovoljno.
Zahtjevi će se uvijek prilagoditi tako da opstane PLENUM kao sebi svrha, kao esencija, kao iskorak u novo doba, doba smrti sadašnjih prestavničkih institucija.
Ovdje se radi o inauguraciji novoga društvenoga sustava, garniranoga zbog svoje bedastoće, integracijom društvenih i političkih skupina, koje se uvijek lijepe na revoluciju tražeći svoje pojedinačne i skupne partikularne interese.
Ovdje se postavlja trenutno pitanje: „ Smije li se dalje pod firmom demokracije i civilnoga društva, dopuštati da jedna grupa, masa kako si tepaju, nasilno ući u posjed i prisvojiti javnu imovinu“? Demokracija poznaje i taj vid komunikacije, ali to to se obično tolerira samo do onoga trenutka kada je marketinški pozornost javnosti usmjerena na svoj proizvod.
A što je ovdje proizvod? Nisu zahtjevi, zato je pogrešno o njima diskutirati. Proizvod je PLENUM! Negacija institucija. SVIH.
Ja mislim da to nije više pitanje tolerancije, već svakodnevno postaje sve očitija slabost institucija, koje moraju to presjeći.
Ovo je vrlo opasan presedan, već sam ranije rekao, experiment u živo, na ljudima i sa institucijama. Zašto ne bi sutra BBB ili Torcida, isto tako imaju svoje društveno opravdanje, svoju legitimaciju i dio su suvremenih standarda, „blokirali“ što im god padne na pamet, neku javnu instituciju? Nema ni jedan razlog da – ne.
Filozofski fakultet je doslovce istjeran iz svojih prostora, a štete se već broje u milujunima kuna. Nezavisno što govori dr Jakovina, koji kaže kako je njegov profesionalni odnos zasnovan sa ZGRADOM, te da mu ne pada na pamet ići na alternativnu lokaciju!To su štete koje plaćaju svi građani ove zemlje.
Ja mislim da je to pogrešno.
Ako je već PLENUM zamjenio institucije, bez njega se ne može odlučiti ni o čemu, onda ga treba PRIHVATITI kao subjekt. Treba mu ispostaviti račun za mjesec i nešto dana uzurpacije tuđe imovine, ispostaviti mu račun za plaće svim nastavnicima koji nisu mogli raditi svoj posao, za narušavanje minimuma standarda koje netko mora zaštiti u obrazovanju visokostručnih kadrova, koji će sutra participirati u odlučivanju u društvenim institucijama.
PLENUM kao društveni experiment, može, to mu nitko ne bi smio smetati, nastaviti raditi na lokaciji koju ili plati, ili dobije besplatno, a uvjet je da ne uzima nasilno nikome ništa. Taj uvjet ne treba pregovarati već - OSTVARITI SNAGOM INSTITUCIJA!
Pa neka rade i glasuju svaki dan.
Sve je postalo toliko besmisleno, da onaj prvotni signal, koji ovakvi prosvjedi znaju inicirati kao inicijativu, o neophodnim promjenama u sustavu visokoga obrazovanja, postaje vrlo trul. Upravo prosvjednici ga totalno kompromitiraju, postalo je očito da im je do obrazovanja kao do lanjskoga snijega. Svakim danom sve više će zagađivati i ono malo ugleda kojega je ostalo sveučilištu nakon žestokih javnih kampanja tijekom prošle godine. Zbog svega navedenoga, ovo hitno treba presjeći. Vrijeme je.
|
|
Na #275
2. Ako se u roku od dvije godine ne skupi 35 ects bodova
3. Ako se ne završi studij u duplo dužem od predviđenog roka (preddiplomski se može studirati 6 godina, diplomski 4 godine)
Nakon ovih zahtjeva i elaboracije u 276 studenti koji sudjeluju u prosvjedu su po meni izgubili sav kredibilitet i potporu.
Zahtjev 2 znači da u dvije godine ne može položiti 6-7 ispita. Pa koji to sustav treba financirati? Iz čijih se poreza i plaća nekome treba besplatno financirati dvostruko trajanje studija?
Čudi me da se druge kolege nisu vezano za ove zahtjeve javili i iznijeli svoje stavove. |
|
Na #277:
Quote:
Čudi me da se druge kolege nisu vezano za ove zahtjeve javili i iznijeli svoje stavove.
Ovo je bit stvari. Da su ideolozi pobune imali nasuprot svojim "teorijama" jasne i civilizirane stavove, odnosno pitanja, što je mnogo bliže dijaloški ovome što je dr Gregorić i suradnici iznio na tribini, onda bi kreatori PLENUMA imali zid koji nije lako preskočiti. Na žalost, nisu ga imali.
Jedna je stvar, naime, podići studente ( zapravo masu) protiv vlasti ( pri čemu mislim ne samo na državnu vlast), a sasvim druga otvoriti raspravu sa kolegama i po profesiji i po zvanju, što je u ovome slučaju bitnije. U takvoj raspravi ne bi prošli revolucionarni pokliči i experimenti, već - argumenti.
Čak i najlošiji studenti bi imali prilično jasnu sliku nakon usporedbe, recimo komentara kolega PG ( dadajte dijalošklu neposrednu mogućnost) i filozofiranja dr Mikulića.
Za ovaj moralni slom studenata u biti su najveći krivci velika većina njihovih nastavnika. |
|
Quote:
Čudi me da se druge kolege nisu vezano za ove zahtjeve javili i iznijeli svoje stavove.
Mene ne cudi, jer imam osjecaj da ostali kolege smatraju (i) kako studentske zahtjeve postavlja razmjerno mala grupa studenata, tako da se radi o izoliranom problemu jednog ili nekolicine fakulteta, a mozda smatraju i (ii) kako drustveno-humanistickim fakultetima s kojih ti zahtjevi dolaze opcenito ne treba pridavati odvise pozornosti.
Ad (i). Iako je grupa na FF-u koja vodi i posjecuje plenum, te slicne grupe na nekoliko drugih fakulteta u RH, predstavlja razmerno malen dio studentske populacije, ta je grupa dobro organizirana i vrlo odlucna. Oni svoje zahtjeve uvjetuju blokadom nastave koja sad vec ulazi u peti tjedan, imaju podrsku znacajnog dijela nastavnika, i jos uvijek imaju medijsku pozornost.
Ad (ii). Mozda ovakvi zahtjevi i potjecu s drustveno-humanistickih fakulteta zbog toga sto se tim fakultetima opcenito ne pridaje odvise pozornosti. Kao, ti se ljudi ne bave ozbiljnim stvarima, pa nije ni bitno kako su stvari ondje ustrojene i sto se ondje dogadja...
Dakle, iako me ne cudi sto se ostali kolege ne javljaju, nije mi drago zbog toga. |
|
Na #279:
Quote:
Oni svoje zahtjeve uvjetuju blokadom nastave koja sad vec ulazi u peti tjedan, imaju podrsku znacajnog dijela nastavnika, i jos uvijek imaju medijsku pozornost.
Upravo podrška značajnoga djela nastavnika ne govori da najvjerojatnije ne smatraju ( Vaši kolege) da društveno-humanističkim fakultetima ne treba pridavati previše pozornosti.
Obrazloženje Vam je kolegijalno, ali ne naročito uvjerljivo.
Pod Ad (ii) se i meni čini mogućom osnovom za izravni angažman "značajnog djela nastavnika", jer je kratka povjest hrvatske demokracije, i sa stanovišta političkoga angažmana sveučilišnih nastavnika i znanstvenika, vrlo neobična. Vrlo su dominantni kadrovi sa prije svega medicinskoga fakulteta u samome vrhu politike i državne vlasti, što bi mogla biti osnovica razvoja oporbene situacije na društveno-humanističkim fakultetima, pri čemu je i personalno, najoporbeniji FFZg.
Ja mislim da u tome treba tražiti jedan od razloga, ali, po svemu što dopire u javnost dugi niz godina, najviše u oportunizmu i nespremnosti zalaganja svoga imena i ugleda u suprostavljanje dominirajućoj matici.
Naime, prosvjednici su blokadom, ali i sretnim i spretnim odabirom tajminga, nakon samo tri dana postali udarna vijest svih nacionalnih medija. Sada više nisu, nisu ni blizu, a razvlačenje ostataka te medijske pozornosti na pokoju akciju ( grljenje fakulteta, prosvjedni marš, igrokazi i sl.) koja jedva da koga zanimaju, samo pokazuju da ne znaju izići iz začaranoga kruga koji su odbijanjem pregovora odmah na početku nužno morali zapasti.
Zato će svoje daljne postojanje nužno morati braniti "izravnom demokracijom", Plenumom, i sličnim stvarima, zanemarujući sve više svjesno prvobitne zahtjeve.
Ja sam čvrsto uvjeren da nije bilo prije svega oportunizma ali i snažnih oporbeno političkih interesa djela nastavnika na FFZg, da su se nastavnici uključili tribinama i dijalogom u okviru fakulteta ( kao Vas četvorica) da bi prosvjed, prvo, bio efektan, realni pokretač jako dobrih inicijativa i vjetar u leđa svima koji imaju što reći oko razvoja visokoga obrazovanja, uključivo i MZOŠ-u pogotovo; drugo, izbjegao bi fijasko, gotovo posvemašnji javni prijezir i upravo suprotnu javnu klimu, koja će biti sasvim sigurno otegotna okolnost svima koji pokušavaju nametnuti obrazovanje kao ključni problem u razvoju društva.
Figurativno rečeno, studenti su imali pravo kada su u subotu "pokapali" društvo znanja. U ovome trenutku sa svojim prosvjedom, tome jako doprinose, iako misle na druge. |
|
|
Sa Net.hr:
....Studentima se obratio i akademik Silobrčić koji je istaknuo kako je rješenje cijele situacije u razgovoru studenata s Upravom s kojom će na kraju zajedničkim snagama raditi na rješavanju studentskih zahtjeva, a u krajnjem slučaju sudjelovati i u koncipiranju novog zakona o visokom školstvu....
Ovo je, po mome mišljenju najinteresantniji dio izvješća NET.hr sa razgovora delegacije HHO sa zadarskim studentima. Iznosim ovo zbog konciznosti prijedloga člana Connecta akademika Vlatka Silobrčića.
Koristim povod da mu iskreno čestitam na odmjerenom, jasnom i intelektualno hrabrom izvješću HHO o problemima MEF Zg - Marušići! |
|
U #267 stavljen je link na intervju s prof. dr. Borislavom Mikulićem, objavljen u časopisu Zarez. Prof. dr. Mikulić bio je gorljivi plenumaš i zagovornik studentskih zahtjeva tijekom pet tjedana studentske blokade FF-a u Zagrebu. U spomenutom intervjuu govorio je o tome kako su profesori na FF-u bez studentskog prosvjeda "spali na društvo mrtvih inteligenata u području humanistike i publicistike", kako se on sam "obrazovao na studentskim tribinama" i kako je "tek sad položio maturu", a svog kolegu s Odsjeka koji nastoji raditi po međunarodnim kriterijima, objavljujući u međunarodno relevantnim publikacijama, diskvalificirao je kao osobu koja "samu sebe reklamira kao hodajuću izvrsnost na dvije noge".
Na sjednici Fakultetskoga vijeća od 30. lipnja taj isti prof. dr. Borislav Mikulić imenovan je za novoga prodekana za nastavu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. |
|
Quote:
a svog kolegu s Odsjeka koji nastoji raditi po međunarodnim kriterijima, objavljujući u međunarodno relevantnim publikacijama, diskvalificirao je kao osobu koja "samu sebe reklamira kao hodajuću izvrsnost na dvije noge".
Ja mislio da je Vas nazvao "hodajućom izvrnosti" . Stvarno. A, ako Vas ili nekoga od kolega ljudina tako doživljava, neka mu. Postoje i gore "uvrede". Očito je nekakav signal dobio za tu "izvrnost" pa je njome opterećen. Gora je "ležeća", "puzeća" i na "četiri noge". Za razliku od "hodajuće izvrsnosti na dvije noge" on je očito - učinkovit . |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
Edukacija
Connect::Portal::Gosti
2010.03.13. 01:25h CET