| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
JL: Vlada HR i stezanje Primorčevog remena
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Boris Lenhard
|
|
|
|
2008.11.28. 13:32
Današnji tekst u Jutarnjem listu:
SDP: Primorčeva obećanja rasplinjuju se kao Potemkinova sela
Ako je vjerovati navodima iz članka, potpuno su ukinuta sredstva za prelazak na jednosmjensku nastavu, kao i sva(?) sredstva za programe NZZ-a (5M kuna).
Ovime naš ministar može odahnuti: konačno ima konkretno opravdanje za izostanak bilo kakvih rezultata u svom mandatu...|
|
Na MZOS-ovo priopćenje iz #1: Ajme muljaže li grdne.
Gospodo iz MZOS-a:
1. Nitko vas ne pita za proračun za 2008. S ovim kresanjem pričamo o 2009.
2. U vašem priopčenju mućkate brojke iz različitih stavki kako se sjetite: što je tu proračun općenito, što je MZOS-ovi a a što za visoku naobrazbu, na što se odnosi koja rebalansna brojka, to nikome nije jasno iz spomenute katastrofe od priopćenja. Naravno, vama nije ni cilj da javnosti bude jasno. Nego da bez stvarnih činjenica poručite da je SDP u krivu.
3. Niste odgovorili NITI NA JEDAN konkretni kvantitativni navod iznesen u članku u JL.
Muljatori ste i opsjenari, gospodo iz MZOS-a. To vam kažem ja koji nisam SDP-ovac, koji ne simpatiziram SDP i koji mislim da je Flego bio podjednaka katastrofa od ministra kao Primorac.
|
|
N-ti autogol MZOSa.
zajedno s rebalansom u 2008. godini iznosi 12.049,775,907 kuna, što je 54,77% više u odnosu na 2003. godinu.
I sto se napravili sa tim ogromnim novcima kolege iz MZOSa?
Zar je vazno uzeti novac gradana iz budgeta i onda ga uloziti u sumljive projekte i interese, a ne napredak znanosti. Ne osjecate li bar odgovornost ili sram za sve neostvareno a obecano. Tesko je da cete bilo koga uvjeriti da je netko drugi kriv za 5 losih godina u znanosti i obrazovanu u HR u vasoj reziji.
Ovo je ocekivani nastavak medijskog manipuliranja koje ce dovesti do toga da ce ministar napokon dati ostavku (sto vjerujem i on osobno prizeljkuje)- nazalost tako prekasno da ce se malo toga moci napraviti u mandatu ove Vlade. Do ostavke ce medutim ostvariti zacrtano - putevi novca biti ce osigurani za izabrane.
Na #2. Bliskost ministra za politicko-unosne opcije ukljucujuci i SDPove nije upitna, no tesko ce ministar jos jednom promjeniti dres (SKH-HDZ-SDP) - zbog straha od velikog sefa.
|
|
Quote:
S ovim kresanjem pričamo o 2009.
Pa proračun za 2009. još nije uopće donesen, stoga jedino o čemu se može ozbiljno i utemeljeno govoriti upravo jest proračun za 2008.. A on je upravo ovakav kakvim ga navedeni podaci prikazuju. |
|
Vrijedan clanak Ivane Brkic Kalodjera o obrazovanju u RH. istraživanje koje je provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD
Nerijetko se događa da obrazovne vlasti podcjenjuju važnost temeljnih uvijeta u kojima je moguće poboljšanje kvalitete obrazovanja. Pritom ne mislim na materijalne, nego prije svega na nematerijalne (pred)uvjete. Hrvatska, umjesto da ulaže u učitelje i njihove kompetencije, u sustav njihova praćenja i vrednovanja, dakle u obrazovni softver, obrazovnu reformu svodi na ulaganje u materijalne resurse: zgrade, dvorane, učionice... Međutim, društvo znanja ne gradi se ciglama, nego unapređenjem kompetencija onih koji poučavaju i onih koje se poučava - rekla je Hoblaj.
Za kvalitetnu nastavu puno je važniji broj učenika u razredu i kvalitetan nastavnik nego radi li škola u jednoj smjeni - rekao je Šalaj.
|
|
Na #4:
Quote:
Pa proračun za 2009. još nije uopće donesen, stoga jedino o čemu se može ozbiljno i utemeljeno govoriti upravo jest proračun za 2008.. A on je upravo ovakav kakvim ga navedeni podaci prikazuju.
Muljaža se nastavlja. 11 mjeseci 2008. godine je iza nas. Iz proračuna za 2008. možete uzeti samo ono što u tih 11 mjeseci nije potrošeno. Pitanje koje uporno izvrdavate je jesu ili i odakle su uzeti/skresani iznosi koji se navode u članku u JL? Iz proračuna za zadnjih pet tjedana 2008? Ne bih rekao. Iz sredstava predviđenih, a nepotrošenih u 2008? To bi bilo OK iz proračunske perspektive, ali onda je na MZOSu debela odgovornost za underspending u kritičnim područjima svojih aktivnosti (koja je obično rezultat lošeg planiranja i nekompetencije). Ili su brojke ipak razlika između proračuna za 2008. i prijedloga za 2009, ili između izvornog i revidiranog prijeddloga za 2009? U obje posljednje opcije, brojke za 2008. kojima se razbacuje grozno MZOS-ovi priopćenje iz #1 (koje je, usput, argumentirano i intonirano kao da ga je #4 sročio) su uglavnom irelevantne osim kao referenca za kresanje o kojemu govori JL, a MZOS i #4 odbijaju govoriti. |
|
| Kolega, dogovorite se sami sa sobom želite li pričati o proračunu za 2008. ili proračunu za 2009. |
|
| Na #7: Niti o jednom naročito - nego o brojevima iz članka u JL. A tto je pak nešto o čemu pak VI ne želite pričati. Npr. iz kojeg proračuna je uzeto pet milijuna kuna NZZ-u? Odakle je skresano 17 milijuna za znanstveno-istraživačke projekte i na koje će se projekte taj gubitak odraziti? I slično. |
|
Quote:
Niti o jednom naročito - nego o brojevima iz članka u JL
Nemojte se ljutiti, ali ja sam spreman ozbiljno pričati samo o podacima iz ozbiljnih iliti službenih dokumenata.
Znamo svi da medijima - a osobito jutarnjem - faktografija često 'zašteka' i da isti pri tome ne snose nikakvu odgovornost. |
|
Quote:
Nemojte se ljutiti, ali ja sam spreman ozbiljno pričati samo o podacima iz ozbiljnih iliti službenih dokumenata.
...ili, drugim riječima, i dalje odbijate dati odgovor jesu li te brojke utemeljene ili nisu. Brojke koje su objavljene u visokonakladnom hrvatskom dnevnom listu i koje će pročitati velik broj ljudi. Brojke na koje već JESTE reagirali - jadnim, nadmenim, obfuskatornim pamfletom linkanim u #1.
Samo naprijed. Što dalje to gore.Nama drugima preostaje da gledamo štetu koju radite i nadu ulagati u izreku ""Things that can't go on forever, won't.". |
|
#8
Brojke u Jutarnjem odnose se na zadnji (treći) rebalans proračuna u 2008. i službeni dokument objavljen je u
Narodnim novinama 119. To su dakle nepotrošena i preraspodijeljena sredstva 2008.
Konkretno, za NZZ je dakle incijalno bilo predvidjeno 5 mil. kuna, no nije isplaćeno NZZ-u, već je preraspodijeljeno (uglavnom za plaće zaposlenih na sveučlištima). Problem financiranja NZZ-a je mnogo kompleksniji od tih proračunskih 5 mil. kuna, zato jer bi NZZ, zbog restriktivnog zakona, morala 50% sredstava staviti u obveznu pričuvu. Tada bi mogla za programe iskoristiti samo 2,5 mil. kuna (1 malo veci projekt). Obvezna pričuva Zaklade sada iznosi 100 mil. kuna, a napunjena je s 50 mil. što jesu znatniji novci, ali ona ih ne može iskoristiti, nego programe provodi od kamata. Da bi NZZ počela dobro funkcionirati, potrebni su joj ozbiljni novci, bar 50+ milijuna kuna. S obzirom da tih novaca nema, nažalost je još uvijek uloga NZZ-a u financiranju znanosti u HR marginalna.
MZOS i NZZ upravo spremaju opsežni skup mjera kojima će se odnos financiranja znanstvenih programa i projekata znatno promijeniti vec od 2009. u korist Zaklade, a u skladu s znanstvenom politkom Vlade i pripadajućim akcijskim planovima. Ključnu ulogu financijera znanstvenih projekata u budućnosti će imati Zaklada, po uzoru na europske zemlje s kojima se volimo usporedjivati - Austrija, Njemacka, Svicarska, Irska, Finska... Ministarstvu bi ostalo financiranje prioritetnih projekata, institucionalno financiranje i - najvažnije - upravljanje sustavom.
Smanjivanje proračunske stavke za znanstvene projekte i programe također je posljedica stanja našeg sustava gdje broj i plaće znanstvenika rastu, te se novci moraju preraspodijeliti kako bi se one mogle isplatiti. To ne znači neispunjavanje ugovornih odnosa za projekte, nego samo "odgodu" plaćanja zadnje ovogodišnje mjesečne rate za sljedeću godinu. Ne smijemo zaboraviti da ta stavka financijski ne obuhvaća plaće doktoranada i znanstvenu opremu z-projekata, a koje naravno jesu dio projekata, međutim odgovornost za njih nije na razini voditelja i institucija, nego na državi. Dakle riječ je opet o minimalnoj prenamjeni, gdje se sredstva privremeno preraspodjeljuju prema prioritetima (plaće), dok se pauzira s isplatama tekućih troškova (z-projekti).
Pogrešno je zato iz ovog zadnjeg tehničkog rebalansa isčitavati neke velike strategije, on je samo nužna posljedica održavanja postojećeg znanstvenog sustava na zivotu gdje 80% novaca ide u plaće.
Pozdrav svima
Hrvoje Meštrić, MZOS, Uprava za znanost |
|
| Na #11, Puno hvala; Hrvoje, to je sve što me zanimalo, jasno i to the point. Samo jedna preporuka - ako je ikako moguće, ne dajte gospodinu #9 da obavlja svoj naslovni posao nego, ako ga se već ne možete riješiti, nađite mu neku zanimaciju gdje ne može napraviti puno štete. Nek šilji olovke, nek pipe odvrće-zavrće, što god, samo da vas ne blamira pred javnošću. |
|
zadnja recenica iz prethodnog javlanja istice upravo problem nase znanosti. sa omjerom 80-20 nalazimo se daleko od zeljenog omjera koji je negdje 30-30-30 izmedju placa, investicija i troskova istarzivanja.
Moze se sadasnji omjer promatrati sa vise strana ali ostaje da se na taj nacin moze imati znanstvenike (razmjerno dobro placene s obzirom da sa ostalih 20 posto nemogu uciniti mnogo) ali ne i znanost... |
|
Ravnatelj Uprave za znanost zna svoj posao i objasniti konektovcima o čemu je riječ. Nitko od nas nije sretan s činjenicom da su 'Kraljevi ulice' prodali premijeru svoju 'bananu'.
Ono što Hrvatska treba nije dociranje, razglabanje podjele nečega čega nema. Hrvatska ne treba priče što će postati operativno u roku od 15 ili 50 godina. Hrvatska treba savjete kako sada i odmah promijeniti situaciju. Mislim da među konektovcima ima i takvih članova. Ti neka se jave. Ostali neka smireno rade svoj posao u svijetu. I neka ne plaču o našoj sudbini. |
|
Hvala na komentaru 11. Takode potpuno se slazem s izjavom kolege 13. Nadam se da ce se uspjeti u uvodenju kvalitetnog recenziranja z-projekata preko zaklade. To je kriticni projekt koji ce postaviti bazu za promjene u znanosti u RH. Ukoliko NZZ podigne kvalitetu recenzija i odgovornost/transparentnost cijelog postupka (slicno kao u DFGu) uspjeh ce biti zagarantiran.
Ministarstvu bi ostalo financiranje prioritetnih projekata,
Vazno je tocno definirati sto su prioritetni projekti i koliko novaca se odvaja za prioritetne projekte, a koliko za z-projekte? Cini mi se da je u kriznim godinama najbolje financirati izvrsne strucnjake preko njihovih znanstvenih projekata i programa a ne ulaziti u velike mega prioritetne projekte tipa EU-FP7 koji su za sada biili nesupjesni u vecini istocno-europskim zemljama.
Iz primjera Njemacke mozemo nauciti da je prioritetno ulaganje BMBF (njihov MZOS) bilo pod kontrolom odbora u kojem odlucujucu ulogu imaju kvalitetni znanstvenici. Od 2007-2001 ce biti ulozeno dodatnih 1,9 milijardi eura za poticanje izvrsnosti na njemackim sveucilistima. Cjelokupni proces je bio transparentan i fokusiran samo na znanstvenu izvrsnost koju su ocjenjivali medunarodni strucnjaci a ne kolege iz Njemacke. |
|
| Ne čini li vam se svima da smo sve ovo već bezbroj puta čuli, čitali i komentirali. I tako uvijek i ponovno započinjemo od početka. Uvijek se nešto čeka i "planira" ali nikako da se napravi. Stvarno bi već trebali prestati "otkrivati toplu vodu". Dajte već jednom nešto napravite kako treba ili se, u interesu hrvatske znanosti, jednostavno maknite s položaja na kojima niste ništa suvislo napravili! |
|
( Ministarstvu bi ostalo financiranje prioritetnih projekata, institucionalno financiranje i - najvažnije - upravljanje sustavom. )
Postovani kolega HM,
Ucinite sve sto mozete da pod te specjalne projekte ne upadne jos jedna papilova od 3. kongresa Hrvatskih znanstvenika iz domovine i dijaspore.
Do danasnjeg dana na upite o troskovima dva kongresa nitko nije dao iole preciznu brojku.
A tek sredstva u dnevnicama, i troskovi putovanja koje su institucije placale svojim zaposlenicima a indirektno su i to sredstva spiskana na te kongrese.
Dakle, sto manje specjalnih projekata posebno ovakvih oblika. |
|
Hvala Vam na jasnom i iskrenom odgovoru. Većina nas koji radimo u RH znamo da je loše zbog toga što nema novca.
Ono novca što i ide u znanost raspodjeljuje se po neznanstvenim kriterijima (veze i sl), što onih 20% pretvara u 1%.
Nastavne norme u HR su takve da su "nespojive s bilo kakvom znanošću" prema riječima Nobelovca Aarona Ciechanovera.
Nakon odgovora u #11, ostaje nejasno zašto ministar laže javnost o vrhunskim znanostvenim postignućima, zemlji znanja, uspjeloj bolonji...
Mi smo u komi. Gotovo je nemoguce raditi solidnu znanost na sveučilištima jer: nemamo novca, vremena i suradnika. |
|
#19
Ne znam zasto se cudite, pa to je sve normalno u zemljama treceg svijeta.
Op, je li RH zemlja treceg svijeta?
Ispricavam se ako nije...
|
|
Na #18 Poštovani kolega J.T dobro ste primjetili ali ne treba vam izjava nobelovca:
-----------------------------------------------------------------
Nastavne norme u HR su takve da su "nespojive s bilo kakvom znanošću" prema riječima Nobelovca Aarona Ciechanovera
----------------------------------------------------------
To i sami znamo i osjećamo na "svojoj koži" svakodnevno, nastavne obveze, rad s novacima i asistentima, vođenje projekata domaćih znanstvenih i onih s gospodarstvom (za one koji ih imaju) a uz to se traži od nas da učestvujemo i prijavljujemo za FP7, TEMPUS, EUREKU, itd itd i druge EU call-ove a uz sve to ne prati nas sveučilišna i državna administarcija (low capacity). Ako se nea EU projekata dobiva se lošija ili slabija ocijena kod evaluaciji i ve se vrti u krug.
Primjerice vani na EU sveučilištima postoje i rade osobe s PhD stalno uposlene koji se isključivo bave EU projektima i ne sudjeluju u nastavi NIKADA, već su plaćeni i donose f"unds" svojim fakultetima isključio iz EU projekata.  |
|
Slobodna Dalmacija: Novi nacionalni program obrazovanja: odzvonilo štreberima
Sto je to, ako neko zna, "kompetencijski pristup"; da li zahtijeva
vise rada osnovnoskolskih i srednjoskolskih nastavnika ?
U kojim je sustavima takav sustav potvrdjen da funkcionira ?
Tko su 70 strucnjaka koji su sudjelovali na izradi ovog
"kurikuluma" ? Da li je "kurikulum" prilagodjen potrebama 21og stoljeca ?
Ima li "kompetencijski pristup" (kad se spominje nekakvo rasterecivanje i ublazavanje) u ikakvoj vezi sa svojevremenim ciklusom opisnog ocjenjivanja osamdesetih godina koje je
bilo ublazavanja striktnog ocjenjivanja, kasnije propalo u implementaciji i svojevremeno zadalo dodatne obaveze nastavnicima.
Ovo je vrlo interesantna obrazovna tema,
ako nije rijec o novinarskoj patki u SD. |
|
Ne smije se od djece raditi imbecile!
Neprovediva reforma
Žestoki je protivnik novog modela i autor HNOS-a akademik Vladimir Paar. On je i jedan od dvojice članova Vijeća za kurikulum koji novi prijedlog nisu podržali. Paar i dalje inzistira na tome da HNOS treba biti “okvir za nacionalni kurikulum, odnosno nacionalni nastavni plan”. Upozorava također da u novom modelu glavnu ulogu nemaju nastavnici, odnosno praktičari, i da će ovo biti još “neprovediva kabinetska reforma”.
I HDZ i SDP kritizirali Primorčev zakon
Zakon o udžbenicima, koji je Vlada prošli tjedan uputila u proceduru, doživio je mnoštvo kritika na sjednici Odbora za obrazovanje, a podjednako su mu zamjerke pronalazili vladajući i oporba te vanjski stručnjaci.
|
|
( To ne znači neispunjavanje ugovornih odnosa za projekte, nego samo "odgodu" plaćanja zadnje ovogodišnje mjesečne rate za sljedeću godinu.)
Iz vaseg odogovora se da zakljuciti da ce u sijecnju biti isplacene dvije mjesecne rate za projekte, zadnja iz 2008 i onda prva iz 2009. Ili ce se ipak pomak isplata nastaviti do daljnjeg.
|
|
Na #23:
Kolega, nešto vam možda ne štima u računu.
Na IRB-u su stigle rate za deset mjeseci 2008, te 11. rata za vrlo male projekte (i.e. one-man players). Prema tomu očekujemo 11. ratu SADA i 12. u 2009. godini.
Radi izbjegavanja zabune i trikova, prva rata isplaćena u 2008. je bila 12. rata iz 2007 (zaostatak).
-bg-
|
|
Situaciju sa isplatama ne znam dovoljno dobro.
Dakle, isto se ponavlja i dakle 11 rata iz 2008 se prenosi na 2009.
Ako sam vas razumio, da se stanje vrati u normalu, trebale bi vam sjesti tri rate u sijecnju (2 iz 2008 i prva iz 2009).
Ocito novaca nema. |
|
|
Znaci li veci proracun da ce u sijecnu znanstvenici dobiti gore spomenute tri rate, ove dvije koje kasne i onu za sijecanj 2009.
|
|
| Kako to da glasnogovornik MZOŠ-a stavlja link na članak u dnevnim novinama, umjesto da stavi link na prijedlog proračuna? |
|
Radi se o _prijedlogu_ proračuna, koji kao takav još nije prihvaćen od Sabora, pa stoga niti ne postoji 'službenija' inačica od novinskog članka o istome.
 |
|
| Naravno da postoji službenija inačica - upravo prijedlog proračuna koji je Saboru podnijela Vlada i koji je kao prijedlog usvojen na sjednici Vlade, pa nikako ne može biti tajna. Uostalom, izgleda li Vam normalno da je novinar bolje o time informiran nego svako ministarstvo čiji predstavnik (obično ministar, no katkada neki od državnih tajnika) prisustvuje sjednici Vlade na kojoj se prijedlog proračuna donosi. Ili je praksa promijenjena, pa glasnogovornik ministarstva može tri dana prije rasprave na Saboru samo od novinara doznavati kako izgleda razdjel proračuna koji se odnosi na to ministarstvo. |
|
Quote:
Naravno da postoji službenija inačica - upravo prijedlog proračuna koji je Saboru podnijela Vlada i koji je kao prijedlog usvojen na sjednici Vlade
Što jest, jest... Od stranice 483 nadalje.
Eto da ste Vi još ministar sad bi mi sigurno dali otkaz radi neupućenosti. |
|
Nisu stigli novci za projekte ni za 11. ni za 12. mjesec. Ka' ce, ne zna se. Ili (ne) ZNA SE?
A zadnji javno dostupni podaci o dodjeljenim novacima su, samo primjera radi, iz sijecnja o.g. (link)). U meduvremeno je zaposleno na desetine novaka. Gdej, po kojim kriterijima, kako, (ne) ZNA SE.
Novce namijenjene NZZ treba, po meni, usko vezati uz nase apsorpcijske kapacitete za znanstvene projete na svjetki relevantnoj razini. Ako iz EU povlacino oko 5 milijuna eura gosdisnje, a od NZZ jos oko milijun, tesko mi je vjerovati da cemo, zadrzavajuci iste kriterije, sutra moci povlaciti za takve projekte 2, 20 ili vise puta vise novca. Uz to, postavit ce se brzo pitanje organizacijeske strukture koje moze biti takva kakva je za par desetaka projektnih prijava, iako je i tada pitanja smije li na to trositi 15-ak% posto svoga godisnjeg turnovera, a svakako to nije ako ce prijava biti 10 ili 100 puta vise.
Povecanje proracuna: ako 2/3 toga ide u place (da bi se pokrili gubici u realnim iznosima uzrokovani inflacijom), a povecanje je i inace usporedivo s razinom inflacije, pitanje je kakvo je to povecanje. I inace je ocito na djelu pjesnicka interpretacija podataka, za sto je dovoljno usporediti clanak iz JL linkan u #5 s interpretacijom istih polaznih podataka danom u prioriocenju MZOS na tu temu (link).
I inace je evidentno da se ministar, u suradnji sa svojim medijskim trabantima, ubrzano pokusava distancirati od premijera i vlade. Iako ce se neki veseliti tome i posljedicnim sukobima u HDZu, meni je to vrlo zabrinjavajuci znak (ako je za to jos bilo potrebe) razine banane u kojoj jesmo i "bjezanije" koja slijedi. Pri tome, iako ima jako puno razloga zbog kojih bi ministar i poltroni kojima se okruzio (cast, nazalost ne dovoljno brojnim, iznimkama) trebali odstupiti, zalaganje za ispunjenje od vlade obecanoga ne spada u te razloge.
Last but not leat, u nekim od ovdje linkanih novinskih clanaka se apostrofira premijer kao predsjedavajuci SVEZNATE link) kojim se i MZOS hvali pred Europom kao nekakvim opipljivim rezultatom svoje djelatnosti (link). Po javno dostupnim podacimo to se tijelo izgleda nije nikada sastalo. A natjecaj za clanove NVZ se ponovno objavljaje koliko je kvalitetnih ljudi zainteresirano za rad u tom tijelu.
Ajmo napisat jos koji akcijski plan i prijedlog zakona, pa ce nam sigurno odmah biti bolje. |
|
"Eto da ste Vi još ministar sad bi mi sigurno dali otkaz"
Sasvim sigurno ne bih i to iz barem tri razloga:
1. Ne bih Vas izabrao za glasnogovornika.
2. Ako biste bili već prije zaposleni, ovo sigurno ne bi bio ozbiljan povod za otkaz; ali bilo je već niz drugih Vaših zbilja ozbiljnih gafova.
3. Dobro znate da je po našim zakonima državne službenike gotovo nemoguće otpustiti. Za tako nešto je nužno barem dvije godine tako izrazitog nezadovoljstva da se dva puta za redom dobije ocjena nedovoljan. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Skandinavski model doktorske disertacije
(34 kom., prije 9 hrs.) | | Connect::portal dobio sredstva za rad!!
(5 kom., prije 11 hrs.) | | IRB raspisao natječaj za ravnatelja
(3 kom., prije 12 hrs.) | | Popularno znanstveni casopisi u Hrvatskoj i Srbiji
(26 kom., prije 18 hrs.) | | Značaj znanstvenih časopisa
(6 kom., prije 1 dan/a.) | | Martina Grahek Ravančić: Predavanje
(2 kom., prije 1 dan/a.) | | Jedna velika tema koju je connect portal (zasad) prešutio
(6 kom., prije 1 dan/a.) | | Sustainable development: a challenge for European research
(2 kom., prije 1 dan/a.) | | NATJEČAJ za izbor i imenovanje ravnatelja Instituta za Fiziku
(1 kom., prije 1 dan/a.) | | Čestit Božić
(3 kom., prije 1 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2009.01.10. 01:13h CET