| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Sustav moderiranja komentara
Kako kao clan Connecta mozete sudjelovati u moderiranju rasprava na Connect::Portalu.
Connect::Portal::Gosti
Predložite buduće goste
Connect::Portala
Opširnije
...
Prijašnji gosti:
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Postavite pitanje predsjedniku UO Nacionalne Zaklade za znanost, visoko školstvo i tehn. razvoj RH
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Dejan Vinković
|
|
|
|
2004.09.02. 09:53
Završetak: 24. rujna 2004.
Gost Connect::Portala i alumni udruge AMAC Mid Atlantic:
Postavite pitanje Prof. dr. sc. Peri Lučinu, predsjedniku UO
Nacionalne Zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske
Nacionalna Zaklada (http://www.nzz.hr) jedna je od institucija od koje se očekuje da odigra važnu ulogu u razvoju hrvatske znanosti (obratite pažnju na Strateški plan Zaklade 2004.-2008. -
PDF)
Zaklada je snovana
odlukom Sabora u prosincu 2001.
Misija Zaklade je:
Zaklada se osniva sa svrhom promocije znanosti, visokog školstva i tehnologijskog razvoja u Republici Hrvatskoj s temeljnim ciljem osiguravanja gospodarskog razvoja i poticanja zapošljavanja. Zaklada osigurava potporu znanstvenih, visoko-obrazovnih i tehnologijskih programa i projekata te poticanje međunarodne suradnje na području visokoga školstva. Potpora uključuje i pomoć u realizaciji znanstvenih programa od posebog interesa u područuju fundamentalnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja.
Zaklada posebice financira programe visokog obrazovanja, koji će rezultirati inovacijama i patentima, te programe visokog obrazovanja, znanosti i tehnologijskog razvoja, dodjeljuje školarine nadarenim studentima (diplomantima i poslijediplomantima), posebno mlađim i istaknutim znanstvenicima i stručnjacima u gospodarstvu i znanstvenim i visokoškolskim ustanovama Republike Hrvatske.
O Zakladi, tj. o njezinom prvom raspisanom natječaju, se već govorilo na Connect::Portalu
(LINK), a u Connect::Novosti objavljena je vijest o Zakladi (LINK).
Dr. Lučin (osobni podaci)
je redoviti profesor Sveučilišta u Rijeci na
Katedri za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju.
Kao uvod u ovaj interview preporučam da pogledate interview kojeg je Dr. Lučin dao Slobodnoj Dalmaciji početkom ove godine: LINK
Pozivam vas da u što većem broju postavite pitanja Dr. Lučinu.
Budući da je na Connect::Portalu već bilo živahnih i konstruktivnih rasprava na teme reformi hrvatske znanosti i sustava finaciranja, vjerujem da ćete se odazvati ovom pozivu da svojim pitanjima i raspravama kreirate jedan zanimljiv interview. Ukoliko će broj pitanja biti prevelik, odabrat ću desetak najzanimljivijih i proslijediti Dr. Lučinu.
Za kraj bih napomenuo da je ovo gostovanje ostvareno u suradnji sa alumni udrugom AMAC Mid Atlantic.
Dejan Vinković
Urednik Connect::Portala
|
| Poštovani prof. Lučin, strategija NZZ-a je jedan jako dobro napisan dokument koji pogađa u srž hrvatske probleme u znanosti. Kolike su šanse da se taj program stvarno u sljedeće 4 godine provede? Ima li NZZ resursa za to - financijskih, ljudskih i političkih? Kako ćete mobilizirati znanstvenu zajednicu u Hrvatskoj? Može li se neko predviđanje o uspjehu izreći na osnovi ove pola godine koliko djelujete? |
|
| Poštovani prof. Lučin, kako to da NZZ nije član European science foundation? Kako će NZZ pomagati hrvatskoj znanosti da se priključi na europske projekte? |
|
Poštovani prof. Lučin, najljepse zahvaljujem sto ste se odazvali ovoj incijativi.
Pitanje: U strategiji NZZ-a spominju se prioritetna znanstvena područja: biotehnologija, novi materijali i novi proizvodni
procesi, te znanost o okolišu i održivi razvoj. Znači li to da će se
ostala područja "potisnuti" i u kojoj će se vremenskoj skali dogoditi te
promjene? Kakav utjecaj će imati NZZ na projekte odobravane u MZOS-u, s obzirom da su oni glavni izvor za hrvatsku znanost.
|
|
Zaklada ima zakonsku obvezu ulaganja u svoju osnovnu imovinu sve dok ona ne dosegne 100 milijuna kuna (nije precizirano do kada). S obzirom da je Zaklada osnovana 2001. s pocetnim ulogom od cca 2 milijuna kuna, koliki je porast osnovne imovine u protekle 3 godine?
Na koji nacin Zaklada planira ostvariti prihode (osim standardnih izvora definiranih u zakonu), tim vise ako je jedan od osnovnih ciljeva Zaklade financiranje projekata, stipendija i sl.
|
|
Na web stranicama Zaklade pod organizacijom stoji:
"Planira se osnivanje Izvršnog odbora, koje bi činilo 5 članova (predsjednik UO i 4 člana). Izvršni odbor bilo bi operativno tijelo, zaduženo za osmišljavanje i pokretanje programa."
U dokumentu Upute za UO glede procjene prijava na programe Zaklade ne spominje se Izvrsni odbor, cini se da je donosenje odluka o pokretanju programa i dodjeli sredstava u cijelosti na Upravnom odboru.
Da li to znaci da se od Izvrsnog odbora odustalo?
Ako da zasto?
Jedan od razloga koji vidim je da mozda Izvrsni odbor nije potreban uz Upravi odbor, za donosenje odluka o pokretanju programa, i uz Evaluacijskog odbor (u razlicitom sastavu ovisno o programu) za evaluaciju projekata. Ako je to razlog zasto se u pocetku mislilo da bi ipak jos jedan odbor bio potreban (zanima me da li je odgovor mozda interesantiniji od toga da 6 ljudi Upravnog odbora ne stigne sve  ) |
|
Pitanja za prof. Lucina:
Kako bi mogli bolje ocijeniti relevantnost aktivnosti zaklade u Hrvatskoj znanosti, mozete li nam reci koliko godisnje Zaklada namjerava potrositi na financiranje projekata u skladu s misijom zaklade? Odnosno, koliki je godisnji budzet zaklade za projekte?
Koju moc ima zaklada u provedbi svoje misije, ukoliko financiranje najveceg dijela hrvatskog znanstvenog sustava ide mimo zaklade? Uzimajuci to u obzir, kako ce i moze li zaklada nametnuti izvodjenje svojih projekata (eg. Bolonjski proces) akademskoj zajednici, koja iako ih deklarativno podrzava, u praksi funkcionira sa zeljom odrzavanja statusa quo?
Kako cete osigurati pravednost peer review procesa za projekte? Kako cete birati recenzente projekata? Da bi umanjili konflikt interesa, namjeravate li vrsiti medjunarodni peer review za projekte?
Da li je dugorocna zelja zaklade postati tijelo kroz koje se financira vecina cjelokupne hrvatske znanosti, nesto slicno National Science Foundation-u u SAD-u?
Mozete li nam reci koji je slijedeci program (ili programi) koje zaklada namjerava pokrenuti, te otprilike u kojem vremenskom roku?
Uz puno pozdrava i zelje za uspjeh,
M. Juric |
|
Ova Mariova pitanja su mi potaknula jos neka vezana uz ovo gore. Mario pita koliki je godisnji budet zaklade za projekte?
Moje je pitanje za Prof. Lucina, buduci da ce se projetki prijavljivati u okviru odredenih programa da li ce pojedini programi imati razlicite budzete i ako da kako ce se odrediti koji koliko (da li na osnovu kvalitete prijavljenih projekata, kolicine ili..)
Mario pita kako ce se osigurati pravednost peer review procesa, o tome vec nesto pise u onom dokumentu kojeg spominjem Upute za UO glede procjene prijava na programe Zaklade, gdje kaze da ce pier review projekata biti provoden od strane Evaluacijskog odbora (razlicitog za razlicite projekte) koji ima 3 do 5 clanova (preporucljivo 3, 2 clana zbog razlicith interesa i jedna osoba koja je ovlastena za donosenje odluka). Takoder kaze da je moguce traziti savjet vanjskih strucnjaka, kao i daclanovi UO i druge osobe koje sudjeluju u peer review procesima ne smiju imati financijski ili drugi osobni interes, te da se od ovog moze odstupiti u iznimnim slucajevima i za primjer se navodi jedinstveno podrucje strucnosti. |
|
Cijenjeni prof. Lucin. Zelio bih postaviti pitanje vezano uz >, kako je zapisano u vasem strateskom planu na str.12-13.
Prenosim dio od interesa:
lQuote:
Zaklada se nece ograniciti samo na znanstvenike naseg porijekla, vec ce podrzavati renomirane znanstvenike iz inozemstva koji djeluju u prioritetnim podrucjima i koji su spremni na duze ili krace vrijeme doci na hrvatska sveuciliata ili institute, gdje bi svojim boravkom stvorili pozitivnu znanstvenoistrazivacku klimu. Za ocekivati je da ce za to najvise biti zainteresirani znanstvenici naseg porijekla, ali ne nuzno.
U isto vrijeme na stranici ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta moze se naci formular o upisu znanstvenog novaka, u kojem se izricito trazi jmbg i domovnica pristupnika.
Ja bih zelio pitati:
1. Da li vase ocekivanje da ce hrvatska biti privlacna prvenstveno znanstvenicima hrvatskog podrijetla znaci da vasa zaklada ne vjeruje da bi u nekom realnom vremenu znanost u hrvatskoj mogla postati svijetski konkurentna barem u nekim uzim podrucjima?
2. Da li vase ogradjivanje na "renomirane znanstvenike" znaci da se strani znanstveni novaci i dalje nece moci zaposljavati u Hrvatskoj, sto je po mojim saznanjima jedinstveni slucaj u europi.
3. Ne cini li vam se da je stavljanje nacionalnog kriterija ispred strucnog kriterija znak da Hrvatska ustvari ni nezna sto ce joj znanost i znanje? Ne signalizira li to da znanstvena politika sluzi za socijalno zbrinjavanje nadobudnih hrvatskih strebera?
Ispricavam se na ostrom tonu pitanja, ali po mojem misljenju hrvatska znanstvena ksenofobija predstavlja mozda i najvec ranu hrvatske znanosti te je smatram i glavnim razlogom sto je zrak nsih instituta vec dugo pomalo ustajao.
Puno hvala |
|
Pokušao sam ukratko odgovoriti na do sada postavljena pitanja. Pitanja su izvrsna i vrlo korisna, stoga zahvaljujem na njima. Isto tako, pitanja su kompleksna i protežu se znatno izvan okvira djelovanja Zaklade. Pretpostavljam da moji odgovori otvaraju nova pitanja. Odgovori bi trebali biti daleko opsežniji da bi se mogla dobiti jasnija slika o tome što ja mislim o pojedinim problemima hrvatske znanosti. U svakom slučaju, rado ću pojasniti neka svoja razmišljanja. Isto tako, rado ću primiti sve sugestije i prijedloge za rad Zaklade.
ad 1
Zahvaljujem, u ime članova Upravnog odbora, na pohvalama našeg strateškog dokumenta. Dugo smo na njemu radili. Najteže je bilo fokusirati djelovanje Zaklade i utvrditi strateške pravce djelovanja u slijedeće 4 godine. Naime, jedino fokusiranjem na nekoliko temeljnih ciljeva i područja moguće je očekivati vidljive rezultate. Naravno, time se preuzima i golema odgovornost.
Da bi se taj projekt stvarno i realizirao mora biti jasno identificiran kao veliki nacionalni projekt i imati podršku Sabora i Vlade, no bez velikog uplitanja izvana u njegovu realizaciju. Drugim riječima, Zaklada razvija resurse za realizaciju (i moguće ih je razviti), no bez snažne potpore Sabora i Vlade teško je očekivati da će se bilo što u Hrvatskoj razviti, pa tako i Zaklada. Financijski resursi postoje za kvalitetno pokretanje Zaklade, no trebat će ih značajno proširiti da bi se stvarno dogodio značajniji pomak.
Osim politike, jednako važna, ako ne i važnija, je podrška hrvatske akademske zajednice. Zaklada je osnovana s ciljem da podrži najkvalitetnije ideje i inicijative, pa je za očekivati da se većina hrvatske akademske zajednice u njima prepozna, već da se otvori natjecanje.
Transparentnost rada Zaklade je jedan od najvažnijih načina kojim se želi mobilizirati znanstvenu zajednicu. Zbog toga molim sve članove hrvatske akademske zajednice da prate što Zaklada radi i daju prijedloge, sugestije ili kritike.
Teško je na temelju polugodišnjeg rada izreći predviđanja o uspjehu, no postoje brojne opasnosti, što i sami lako identificirate.
ad 2
NZZ nije član ESF jer je počela djelovati svega prije nekoliko mjeseci. Kao što vjerojatno znate član ESF je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Zaklada će se nastojati uključiti u tu «obitelj», a jedan od strateških ciljeva je financijski podržavati istraživačke programe i istraživače koji se uspiju izboriti za financiranje na programima ESF.
ad 3
Ne, ne znači da će se ostala područja potisnuti. I ne smiju se potisnuti, posebice kad je riječ o istraživanima koja se provode na sveučilištima. No, Zaklada je odlučila fokusirati svoji podršku u nekoliko pravaca koji su navedeni u strateškom planu Zaklade. Vjerojatno bi bilo bolje da smo još više fokusirali. Primjerice Irska zaklada podržava samo dva područja: informacijsko-komunikacijske tehnologije i biotehnologiju.
Vrlo važan doprinos zaklade razvoju hrvatske znanosti u ovome trenutku je uspostavljanje drugog izvor a financiranja znanstveno-istraživačkih aktivnosti. Naime, kad postoji samo jedan izvor, kao što su to do sada bili projekti koje financira MZOŠ, tada se moraju financirati svi, najvećim dijelom da bi se osiguralo bazalno funkcioniranje sustava, pa tek onda uvodili elementi izvrsnosti. Zaklada ne mora voditi brigu o svima, već se može koncentrirati na najbolje i to u onim područjima koja su bitna za gospodarski i društveni razvoj.
Pored toga, drugi važan aspekt kod financiranja znanstvenih aktivnosti je vrsta izvora financiranja. Financiranje koje ide izravno iz Državnog proračuna treba slijediti logiku i pravila trošenja novca iz proračuna. Drugim riječima, novac se mora potrošiti do kraja godine. Zbog toga je teško insistirati na kriterijima izvrsnosti jer se može dogoditi da se dio novca ne potroši, pa onda to postaje političko pitanje. Zaklada ne mora potrošiti novac koji je predviđen programom ako evaluacijski postupak pokaže da nema dovoljno kvalitetnih prijedloga, već jednostavno taj novac može preseliti u neki drugi program.
Projekti koje financira MZOŠ će morati postojati bez obzira koliko bila «velika» Zaklada, no možda je bitnije razmišljati kako poticati kolaborativna istraživanja i spriječiti fragmentiranje istraživanja koje sada postoji.
ad 4
Zaklada trenutno raspolaže s cca. 95 milijuna kn, od čega je oko 45 miljuna kn osnovna imovina. Osnovna imovina se ne smije smanjivati niti koristiti za programe kojima se ostvaruje svrha Zaklade. Prema zakonu, Zaklada je u osnovnu imovinu dužna uplatiti 50% ukupnih godišnjih prihoda iz državnog proračun sve dok ona ne dosegne 100 milijuna kuna, međutim zakon ne definira vremensko razdoblje u kojem se to mora ostvariti.
ad 5
Pokretanje programa opsežan je posao koji članovi Upravnog odbora ipak ne mogu sami realizirati. Izvršni odbor bi tako bilo operativno tijelo Zaklade zaduženo za pružanje pomoći Upravnom odboru u odlučivanju koji bi se program pokrenuo, prema kojim uvjetima, s kojim ciljevima i slično. Odnosno, bio bi zadužen za osmišljavanje i rješavanje praktičnih problema unutar svakog programa, dok bi uvijek sama odluka i o pokretanju programa i o financiranju projekata bila na Upravnom odboru (što i jest temeljna uloga UO).
Alternativa izvršnom odboru je zapošljavanje nekoliko profesionalaca. Naime zaklada ne može imati ravnatelja, ali može osnivati stručne službe ovisno o tome kako se programske aktivnosti razvijaju. Osim osmišljavanja i realizacije programa zaklade, postoji čitav niz drugih aktivnosti koje je potrebno odraditi: javna promocija zaklade, iznalaženje drugih izvora financiranja, internacionalizacija, plasmani imovine itd. Taj posao sigurno ne može odraditi šest ljudi. No, prije nego se krene u zapošljavanje i osnivanje stručnih službi činilo nam se da je možda bolje osnovati izvršno tijelo i intenzivirati rad Zaklade.
Evaluacijski odbor obuhvaćao bi eksperte za pojedina područja koji bi pomogli UO u vrednovanju pristiglih prijava. Kao što ste naveli, EO osnivao bi se za svaki program posebno, što znači da bi UO kod svakog programa konzultirao stručnjake iz navedenog područja i angažirao ih za evaluaciju prijava. UO će nastojati u svaki EO uključiti i stručnjake iz inozemstva. Osnovni cilj uključivanja stručnjaka, posebno inozemnih znanstvenika, u proces evaluacije je osigurati što veću nepristranost u evaluaciji projekata.
ad 6
Zaklada u ovom trenutku raspolaže s oko 45 milijuna kuna programskih sredstava. Zbog toga je teško reći koliki je godišnji budžet jer on ovisi o prilivu novaca u Zakladu. To znači da Upravni odbor treba početi borbu za druge izvor financiranja osim državnog proračuna. Ako se samo osloni na Državni proračun i uz ovakav priliv iz proračuna teško je očekivati godišnji budžet veći od 20 milijuna kuna. To je svakako premalo za značajniji utjecaj na razvitak hrvatske znanosti.
Zaklada ne nameće akademskoj zajednici Bolonjski proces nego želi financijski pomoći one institucije i pojedince koji žele napraviti kvalitetni iskorak. Doktorski studiji, osiguranje kvalitete i združeni studiji (joint studies) su među najvažnijim katalizatorima kvalitetne reforme visokog obrazovanja. Na žalost, premalo je iskustava u hrvatskoj za kvalitetnu izgradnju tih sustava. Zbog toga Zaklada očekuje da dobri primjeri iz prakse posluže drugim visokim učilištima u izgradnji vlastitih modela, ali i nacionalnog modela, doktorskih studija i sustava za osiguranje kvalitete, te riješena za organizaciju združenih studija. Usput, molim vaše mišljenje o pojmu združeni studiji. Da li je to dobar prijevod na hrvatski?
Projekti za koje će se izdvajati značajna sredstva obavezno će morati proći peer review postupak. Recenziju će provoditi najmanje 3 stručnjaka, od kojih barem jedan mora biti iz inozemstva. Peer review postupak nastavlja se na prvi stupanj evaluacije koji provodi evaluacijski odbor. Dakle, sve projekte procjenjuju nezavisni stručnjaci, nakon čega se odlučuje o tome koji projekti odlaze na recenziju. Nakon završene recenzije UO donosi odluku o financiranju projekata. (http://www.nzz.hr/docs/ev_postupak.php).
Sredstva kojima raspolaže NZZ značajno su manja od sredstava sličnih znanstvenih zaklada u Europi. Primjerice Irska Znanstvena Zaklada (SFI – www.sfi.ie) za razdoblje od 2000. do 2006. ima proračun od 646 milijuna eura, Finska zaklada (Academy of Finland www.aka.fi) ima godišnji proračun od 200 milijuna eura, odnosno 13% ukupnog državnog proračuna za istraživanja.
Načela rada Zaklade su vrlo slična načelima navedenih zaklada. Nadam se da će NZZ dugoročno dobiti i izgraditi poziciju koju imaju slične zaklade u Irskoj, Švicarskoj, Švedskoj, Finskoj i sl.
Uz program Potpore reformi visokog obrazovanja (koji uključuje još i podržavanje združenih studija – joint studies i razvijanje institucijskih mehanizama za osiguranje kvalitete na visokim učilištima RH), Zaklada će uskoro pokrenuti program "Priljev mozgova" i Izobrazbe doktoranata. Unutar programa "Priljev mozgova" planira se pokretanje triju programa radnih naziva "Gost", "Senior" i "Postdoc".
Program "Gost" namijenjen je (visoko) kvalificiranim istraživačima (hrvatskim i stranim) iz akademske zajednice ili industrije koji žive izvan Hrvatske, a koji žele provesti istraživački projekt u Hrvatskoj, prema njihovom vlastitom izboru, u područjima strateških prioriteta NZZ. Boravak u Hrvatskoj može trajati od 3 do 12 mjeseci.
Program "Senior" namijenjen je profesorima ili priznatim znanstvenicima (hrvatskim i stranim) koji želi zasnovati radni odnos na hrvatskom sveučilištu ili znanstvenom institutu na kojem će provoditi istraživanja i sudjelovati u obrazovanju barem na poslijediplomskoj razini. Sredstva se također dodjeljuju za razdoblje od 3 mjeseca do godine dana, s time da nakon isteka godine dana znanstvenik mora osigurati daljnja sredstva za svoja istraživanja.
Program "Postdoc" namijenjen je mladim istraživačima koji su tek stekli doktorat znanosti. Omogućuje odlazak hrvatskih istraživača u institucije u inozemstvu i dolazak stranih znanstvenika u Hrvatsku, najkraće na jedan semestar, a najdulje do godine dana. Odnosi se na zaposlenike hrvatskih sveučilišta i znanstvenih instituta, kao i na predstavnike industrije i javnog sektora.
ad 7
Upravni odbor određuje koji je proračun svakog pojedinog programa, kao i koliko se maksimalno sredstava može dodijeliti jednom projektu. Kroz odabir projekata za financiranje Zaklada će nastojati podržati isključivo najbolje i najkvalitetnije projekte. Da bi mogli biti financirani, projekti će morati proći (visoki) prag prihvatljivosti. UO očekuje da će manji broj projekata biti financiran (u odnosu na pristigle i one koji prijeđu prag prihvatljivosti), što je uostalom i slučaj brojnih europskih zaklada. Primjerice u Finskoj se prosječno odobrava 22% projekata, dok recimo Švedska zaklada odobrava svega 6% od pristiglih prijava (http://www.stratresearch.se/eindex.htm). Stručnjaci koji se bave evaluacijom i kreiranjem znanstvene politike smatraju da stupanj prihvaćenosti projekata koji je veći od 25% ukazuje na slabosti cijelog sustava i evaluacijskog postupka.
ad 8
Ovo pitanje zadire duboko u politiku «priljeva mozgova», što je nejasan hrvatski prijevod za brain gain, koja uvelike nadilazi djelovanje Zaklade.
Brain gain se obično definira kao ukupno povećanje znanja i kompetencija u nekoj zajednici, te povećanje broja ljudi koje to znanje i kompetencije posjeduju. To znači da se priljev mozgova nije samo «dovlačenje» ljudi u Hrvatsku, već osmišljeno djelovanje na sve resurse koji su na raspolaganju u zemlji i inozemstvu. Zbog toga je nužno pokrenuti reformu visokog obrazovanja, posebice doktorskih studija, kako bi postojeći vlastiti resursi postali što kvalitetniji i kompetitivniji. Jasno, to znači i razvijanje kvalitetnih istraživanja koja su kolaborativna i koja omogućuju edukaciju. Zbog toga je nužno mijenjati i politiku financiranja znanstvenih istraživanja. Osobno smatram da dobro osmišljenim kolaborativnim istraživanjima i znanstvenim profiliranjem ustanova, posebice sveučilišta, mogu pokrenuti «veći» projekti i formirati istraživački timovi koji mogu biti konkurenti. Kad se razvije nešto sustavno i zanimljivo, nešto što je svjetski prepoznatljivo, onda će i hrvatska znanost biti privlačna znanstvenicima izvana .
Svi ćemo se složiti da je Hrvatska premala i da nema dovoljno ljudi u zemlji za razvijanje ekonomije koja se temelji na znanju. Zbog toga je potrebno tražiti resurse izvana. Logično je prije svega očekivati povratak hrvatskih državljana, ali dolazak i stranih državljana, primarno zbog rada na kvalitetnom projektu ili zbog dobrih uvjeta za realizaciju neke ideje.
Hrvatska znanstvena ksenofobija je stvaran problem. Nadam se da će Zaklada svojom otvorenošću i kvalitetnom evaluacijom barem malo doprinijeti otvaranju i kompeticiji u hrvatskom istraživačkom prostoru.
Zaklada se neće favorizirati isključivi hrvatsku dijasporu, već i će biti otvorena mogućnost dolaska znanstvenika iz inozemstva (uključivši i doktorante). Temeljno načelo će, pritom, bit izvrsnost i kompeticija. U svakom slučaju, molim vaše prijedloge.
Vaša pitanja su toliko kompleksna i «zabadaju» se duboko u srž hrvatskih problema da bi nam trebalo puno više prostora za diskusiju. U svakom slučaju stojim vam na raspolaganju za daljnju raspravu.
nullnull[LIST]null |
|
Quote:
Program "Gost" namijenjen je (visoko) kvalificiranim istraživačima (hrvatskim i stranim) ..., a koji žele provesti istraživački projekt u Hrvatskoj, prema njihovom vlastitom izboru, ...
Program "Senior" namijenjen je profesorima ili priznatim znanstvenicima (hrvatskim i stranim) koji želi zasnovati radni odnos na hrvatskom sveučilištu ili znanstvenom institutu na kojem će provoditi istraživanja i sudjelovati u obrazovanju barem na poslijediplomskoj razini.
Ovaj dio aktivnosti NZZ-a vidim kao jedan od prijelomnih. Kao sto ste i rekli, za uspjeh Strateskog plana NZZ-a potrebna je i podrška hrvatske akademske zajednice. Pa tako i po pitanju dolaska ljudi iz inozemstva (hrvatskih i stranih) na institucije u Hrvatskoj.
Medjutim, u vise navrata sam se uvijerio da razne institucije (preciznije receno, vecina ljudi od utjecaja na tim institucijama) nemaju zelju za dolaskom ljudi iz inozemstva. Deklarativno ce se svi sloziti sa takvim planom, ali u praksi ce nekome tko nema (ili ih ne zanima jer se time ne bi trebali ni baviti) dobre "veze" i "podobnost" biti gotovo nemoguce doci u Hrvatsku ostvariti svoj projekt. Jer ako ti "stranci" sa sobom donesu nove kriterije rada i odlucivanja, iz temelja ce poremetiti unutrasnju "politicku" strukturu tih institucija. Otpor je stoga posve razumljiv i prirodan.
Kojim mjerama NZZ planira potaknuti hrvatske znanstvene institucije da se otvore prema ideji dolaska "stranaca"? Planira li NZZ pokrenuti vlastiti "servis" povezivanja hrvatskih institucija sa inozemstvom, preko kojeg bi svatko zainteresiran mogao na jednostavan nacin doci do kontakt osobe na institucijama zianteresiranim za pokretanje istrazivackih projekata odredjenog profila?
(ova pitanja spadaju pod "poticanje suradnje i partnerstva" u Strateskom planu NZZ-a)
Imam dojam da ce u Hrvatskoj biti potrebno financirati pokretanje malenih istrazivackih grupa na institucijama koje se dosad ili nisu bavile doticnim podrucjem istrazivanja ili su bile van glavnih centara odlucivanja. To pak znaci znatno veca pocetna ulaganja.
Koliko ce NZZ biti spremna ulagati u (skuplje) projekte otvaranja novih laboratorija (pa i citavih istrazivackuh grupa) na institucijama koje trenutno nemaju infrastrukturu za takve projekte?
Jer, takvi projekti su za NZZ riskantiniji, buduci da ako projekt ne zazivi dugorocno, ulaganje u skupu opremu se prakticki nije isplatilo. Ali ako zazive, donose vrlo vaznu komponentu ostvarivanja strateskih ciljeva NZZ-a. |
|
Usput, molim vaše mišljenje o pojmu združeni studiji. Da li je to dobar prijevod na hrvatski?
Nisam stručnjak za jezik, ali mi se čini da se termin joint studies može prevesti i kao "zajednički studiji".
|
|
postovani dr. Lucin,
nadovezao bih se pitanjem na slijedeci isjecak vaseg prethodnog odgovora:
... Osim osmišljavanja i realizacije programa zaklade, postoji čitav niz drugih aktivnosti koje je potrebno odraditi: javna promocija zaklade, ...
iz ovoga bih rekao da vi kao predjsednik UO (a vejrojatno i barem dio ostalih clanova) zaklade, uvidjate vaznost 'marketinga' za uspjeh cjelokupnog projekta. nadalje, u strateskom planu zaklade stoji slijedece (stranica 3):
U posljednjih nekoliko godina postalo je jasno da će održivi razvoj hrvatskog gospodarstva i sveukupni društveni napredak ovisiti o mogućnostima razvitka globalno konkurentnog gospodarstva temeljenog na znanju, za što je temeljni preduvjet uspostavljanje kulture učenja, kulture kvalitete i kulture projekata u svim društvenim sferama.
e sad, u drustvu temeljenom na znanju, znanje (proizaslo iz bilo primjenjenih bilo temeljnih istrazivanja) zapravo postaje cisti trzisni proizvod. jedna od bitnih sastavnica uspjesnog djelovanja tradicionalne 'materijalne' industrije (one koja proizvodi 'opipljive' fizicke artefakte) jest marketinska obrada 'sirovog' proizvoda. poznato je da lijepo dizajnirana ambalaza i opsezno reklamiran proizvod na slobodnom trzistu postize vecu cijenu od potpuno istovrsnog proizvoda koji se prodaje tek preko malog oglasnika i uz to 'umotan u novinski papir'.
zanima me hoce li se ekvivalent marketinsko-propagandnih aktivnost primjenjenih na znanje kao trzisni proizvod (npr. 'educational outreach', 'public outreach', postojanje suvislog poslovnog plana projekta) naci medju kriterijima ocjene zakladi predlozenih projekata, te ako da, kolika ce biti njihova 'tezina' pri ocjenivanju?
duje bonacci |
|
Odgovori na 10 i 12.
ad 10.Dolazak «novih ljudi» koji su uspjeli uspostaviti nezavisnu istraživačku karijeru (bez obzira od kuda, domaćih ili stranih) u institucije vezan je uz znanstveno profiliranje institucije (definiranje njihove misije i strateškog plana) i uz opću politiku financiranja znanstvenih istraživanja. Sadašnji sustav favorizira fragmentiranje, pa postoji veliki broj malih istraživačkih grupa koje praktički nastoje preživjeti. Vrlo malo je velikih kolaborativnih istraživanja koja imaju jasno definirane ciljeve i postignuća. Dokle god je sustav fokusiran na pojedinca a ne na ciljeve i postignuća biti će vrlo teško «raskrčiti» put za dolazak «novih ljudi».Zaklada kroz svoje programe želi pomoći pojedincima i institucijama koji su spremni na iskorake. Kliko će Zaklada ostvariti svoj utjecaj ovisi o njezinoj financijskoj snazi i ovisi o tome koliko će ostati nezavisna. «Servis» je u planu, no nadamo se da ćemo uspjeti uspostaviti vezu i sa drugim institucijama i dobrim inicijativama u Hrvatskoj i pretvoriti ih u sustavno djelovanje.Jedna od temeljnih strateških vrijednosti Zaklade je suradnja (kolaborativnost). Jedino kroz suradnju, najčešće interdisciplinarnu, moguće je okupiti i stvoriti istraživačke timove koji su u stanju pokrenuti i realizirati značajnija istraživanja. Na taj način moguće je i znanstveno profiliranje institucije, posebice institucija koje se nalaze izvan Zagreba. Suradnja će biti jedno od temeljnih uvjeta za prijavljivanje na istraživačke programe koje priprema Zaklada. Zaklada je spremna ulagati i u skuplje projekte, što je u stvari i temeljna uloga Zaklade, no jasno to će ovisiti o financijskoj snazi Zaklade. Rizik skupljih projekata ne treba preuzeti isključivo Zaklada, već i same institucije te drugi izvori financiranja koji postoje u Hrvatskoj.
ad 12.Istina je da bez kvalitetne javne promocije i marketinga, ali isto tako i bez potpune otvorenosti prema javnosti, cijeli projekt Zaklade neće uspjeti. To se posebice odnosi na iznalaženje drugih izvora financiranja, osim Državnog proračuna. Kada drugi izvori postanu veći od proračunskih, tek tada možemo govoriti o nezavisnoj Zakladi. Vjerojatno ste i sami svjesni koji su resursi potrebni za to unutar i izvan Zaklade, ali isto tako i dugoročna stabilnost Zaklade. Isto to vrijedi i za sve institucije koje se bave istraživanjem i koje «proizvode» znanje kao proizvod za tržište. U stvari, mislim da je dobro organizirano i javno prepoznatljivo kolaborativno istraživanje temeljni preduvjet da bi se znanje kao proizvod moglo plasirati na tržište i da bi se moglo marketinški promovirati. Mislim da je razlika ako «proizvod» plasira primjerice jedno sveučilište, samo ili u suradnji s nekim drugim, koje i ma kolaborativni interdisciplinarni program u koji je uključeno 200 znanstvenika različitog profila ili ako ga plasira pojedinac ili nekoliko ljudi.U kriterijima za ocjenjivanje programa biti će navedeni kriteriji, posebice utjecaj na obrazovanje, što se i vidi iz strateškog plana Zaklade. Kolika će biti njihova težina, teško je reći. Vjerojatno će se razlikovati od programa do programa Zaklade i, naravno, ovisiti će o ciljevima programa. |
|
Čitajući dokumente Zaklade, te materijale za natječaj za doktorske studije iz sedmog mjeseca, stekao sam dojam da je rad temeljito promišljen (od Strateškog dokumenta do Powerpoint prezentacije o viziji doktorskog studija), plus što je transparentan (npr. popis kamata na oročene depozite u banci po mjesecima, ili evaluacijski listići za prijavljene projekte). I to je jako ohrabrujuće i meni osobno budi nadu da se stanje u Hrvatskoj može mijenjati na vrlo konkretan način. Na većinu pitanja koja sam imao, sam našao odgovor, ali obzirom da je rad Zaklade dosta opsežan - pitanja i potrebe za razjašnjavanjima će biti uvijek.
A. Možete li usporediti 45 milijuna Zaklade s količinom kojom ministarstvo financira istraživanja u Hrvatskoj? Također, je li Upravni odbor odlučio koliku će količinu novca uložiti u znanstvena istraživanja i program "Priljev mozgova" (Fond za reformu visokog obrazovanja iznosi 4 milijuna, što ostavlja još dosta prostora), te kada očekujete natječaj za te programe?
B. U strateškom dokumentu, se osim ključnih disciplina poput biotehnologije ili nanoznanosti spominje i "sociokulturna tranzicija u društvo znanja". Što to točno podrazumijeva? Kakve istraživačke projekte želite financirati u toj domeni? Također, u novom natječaju postoji financiranje "institucijskih jedinica za unapređenje kvalitete". Kakvu ste zadaću predvidjeli za njih? Možete li navesti primjere institucijskih mehanizama u Finskoj (spominjete u interview u Slobodnoj Dalmaciji) koji omogućavaju kontrolu kvalitete? To se po meni odmah veže na raspravu vezanu uz evaluaciju rada Instituta Ruđer Bošković, i posebno za pitanje međunarodne evaluacije, o kojoj je bilo puno razgovora i u novinama i na ovom portalu. Također, na taj program je Upravni odbor stavio moratorij na prijedlog državnog tajnika za visoko obrazovanje. Kada će moratorij biti dignut?
C. U ovom prvom natječaju za program pripreme doktorskih studija, priložena je i vizija doktorskog studija (prezentacija Prof. Volarevića), koja je vrlo moderna. S druge strane, sustav doktorskog studija HR (barem koliko ja znam za fiziku) je starinski u smislu da ima velik broj ispita kao na dodiplomskom, koji su koncipirani na isti način. Dva su efekta: oduzima vrijeme doktorandima za istraživanje, a nema direktne koristi za istraživanje. Na mojem sveučilištu, doktorske škole su organizirane po programima - na fizici imamo kao obavezu skupiti 12 kredita tijekom 4 godine slučajući kolegije po vlastitom izboru. Oni su pak koncipirani ili kao uvod u određenu eksperimentalnu tehniku kroz praktični rad ili kao predavanje. U oba slučaja klasični ispit nije cilj, već ovladavanje tehnikama, upoznavanje literature ili upoznavanje ostalih doktoranada i profesora i ispitivanje terena za moguće kasnije kolaboracije. Drugi programi, kao telekomunikacije, imaju obaveznu školu od godine dana nakon koje se prima samo dio kandidata za rad na doktoratu. Program 'Frontiers in Genetics' ima i rotacije po labosima u prvih godinu dana. U ovom rasponu modela, što namjeravate zatražiti kao obaveznu komponentu u prijedlogu, a što kao fakultativnu?
D. Uz "Priljev mozgova", navodite kao početnu fazu kontaktiranje znanstvenika i ispitivanje pod kojim uvjetima bi se oni vratili u Hrvatsku? Koji profil znanstvenika namjeravate kontaktirati (da li profesore, postdoktorante ili doktorante)? Kakvu ulogu bi u tome mogli odigrati baze kao Portal hrvatskih znanstvenika u inozemstvu ili Connect? Ili Kongres hrvatskih znanstvenika najavljen za studeni? Što se mlađe generacije tiče, nedavno je bila dobra inicijativa s Fizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, gdje je pročelnik kontaktirao bivše studente (i u HR i van HR) da se raspita o njihovim planovima za budućnost i mogućnosti zaposlenja na odsjeku. Ciljao je upravo na doktorande i postdoktorande koji još nemaju stalnu poziciju.
E. U interviewu Slobodnoj Dalmaciji kažete da Hrvatska nema opcije osim da sve uloži u znanje i obrazovanje. Svi se slažu s time, ali imate li dojam koliko je ovo razmišljanje razvijeno u Saboru ili Vladi? Ipak će to biti politička odluka na kraju - kao što je bila i odluka Sabora o osnivanju Zaklade. Članak mr. Berta Šalaja u Večernjem listu - o svijesti potrebe za obrazovanjem kod hrvatske političke elite - nije ohrabrujući. Nažalost nemam izvor, ali Irska je puno više napredovala od Grčke zadnjih dvadeset godina upravo zato što je više ulagala u obrazovanje, a manje u infrastrukturu (poput autoputa). Irski GDP per capita je danas iznad prosjeka EU, dok je grčki ispod. U Hrvatskoj se bojim da se više slijedi grčki model.
Unaprijed hvala na odgovorima i nadam se da ćemo vas imati priliku pitati o Zakladi još koji puta na ovom portalu. |
|
Mozda bi bilo pozeljno da NZ razmotri ukljucivanje programa mladih leadera u znanosti slicno INGVAR programu-Strategic Funds of Sweden. INGVAR program ukljucuje izbor 20 znanstvenika do 40 godina iz pet strateskih podrucja koji dobivaju oko 100 EURA godisnje kroz 6 godina. U programu je uvrstena i suradnja sa stanim zakladama i njihovim clanovima (posjet Japanu, HHMI itd.), te upostavljanje kontakata i zajednickih projekata sa zainteresiranim kompanijama u Svedskoj. Nakon 6 godina ti znanstvenici su predodredeni postati predstojnici odjela na fakultetima ili direktori znanstvenih odjela ili instituta u Svedskoj. Cilj je da takvi znanstvenici budu spona izmedu znanosti te industrijskog i ekonomskog razvoja svedskog drustva.
Paralele sa stanjem u Hrvatskoj-Ocigledan je nedostatak generacija mladih i nezavisnih voditelja laboratorija u Hrvatskoj. Ukoliko se nesto ne promjeni taj ce trend zasigurno negativno utjecati na znanstvenu produktivnost i edukaciju posebice PhD studenata na dulje vrijeme. U tom smilsu malo se moze ocekivati od postojeceg rigidnog sustava koji postoji u financiranju znanosti. Nove institucije kao Nacionalna Zaklada bi mogle biti od presudnog znacaja. 
Srdacan pozdrav |
|
Odgovori na 14 i 15
ad 14A
Za uspostavljanje rada Zaklade, odnosno za početak, 45 milijuna kuna je dovoljno. No to nije dovoljno da bi Zaklada mogla ostvariti značajniji utjecaj. To je svega trećina od ukupne količine sredstava koja se godišnje potroši u Hrvatskoj na znanstvene projekte. Program potpore reformi visokog obrazovanja za sada ima predviđeno 6 milijuna kuna (tri podprograma). Upravni odbor očekuje da će program "Priljev mozgova" biti pokrenut početkom listopada ove godine. Većina materijala za objavu natječaja je pripremljena te je potrebno još samo završno usklađivanje dokumenata. Svaki program (Gost, Senior i Postdoc) imati će godišnji proračun od 2 milijuna kuna. Programi će za sada biti otvoreni 3 godine, što znači da će Zaklada za program "Priljev mozgova" izdvojiti 18 milijuna kuna. Zaklada smatra da bi program trebao biti trajno otvoren, međutim to će ovisiti i o sredstvima NZZ-a i o interesu kandidata.
ad 14B
Sociokulturalna tranzicija u društvo znanja pokriva problematiku u društvenim i humanističkim područjima. Naime, kad govorimo o ekonomiji temeljenoj na znanju nije dovoljno ulagati u stvaranje znanja kao proizvoda koji se može prodati, već je potrebno voditi računa i o ukupnoj konkurentnosti društva (ne samo gospodarstva) pri čemu je izuzetno važan društveno-humanistički kontekst. Ako društvene i socijalne promjene ne prate promjene u ekonomiji neminovni su konflikti. Zbog toga treba znanstvenim pristupom istraživati i posljedice tranzicijskih promjena. I ne samo posljedice, već ih treba predviđati i adekvatno odgovarati na njih.
Programom uspostavljanja sustava za unaprjeđenje kvalitete visokog obrazovanja želi se potaknuti razvoj institucijskih organizacijskih jedinica za osiguranje kvalitete na sveučilištima i njihovim sastavnicama, odnosno ostalim visokim učilištima. Njihov osnovni cilj je u tome da nema ozbiljnog pristupa kvaliteti ako to ne postane sastavni dio institucijske organizacije. Praćenje i unaprjeđenje kvalitete treba se provoditi institucijski organizirano sa utvrđenim resursima, ljudima i procedurama. Drugim riječima to treba biti dobro organiziran posao i sustav sa odgovarajućom organizacijskom strukturom. Osim toga, treba sustavno raditi na promicanju visokih standarda obrazovanja na visokim učilištima i pružanju aktivne podrške svim članovima akademske zajednice u toj instituciji (nastavnicima, suradnicima, studentima i administrativnom osoblju) u njihovim nastojanjima za unapređivanjem vlastite kvalitete.
Funkcije institucijske jedinice za osiguranje kvalitete su poticanje stalne rasprave o kvaliteti, širenje kulture kvalitete u akademskoj i neakademskoj javnosti; definiranje standarda i kriterija kvalitetnog funkcioniranja visokoškolskih institucija; razvoj evaluacijskih i samoevaluacijskih postupaka za istraživanje različitih aspekata kvalitete obrazovanja, kao i različitih ciljnih populacija (studenata, nastavnika, administrativnog osoblja, rukovoditelja, poslodavaca, javnog mnijenja) - prikupljanje informacija o kvaliteti od svih korisnika sustava; istraživanje uzroka nekvalitetnog, neefikasnog i predugog studiranja; razvoj internih mehanizama za osiguravanje kvalitete; ispitivanje kvalitete rukovođenja, kvalitete nastave, kvalitete rada administrativnog osoblja; ispitivanje kvalitete kurikuluma, uspoređivanje sa studijima na eminentnim europskim sveučilištima; poticanje međunarodne suradnje i znanstvene kompetitivnosti; razvoj kadrova – poticanje stručnog usavršavanja nastavnika, rukovoditelja i administrativnog osoblja.
Priča o kvaliteti je složena, no u suštini ne radi se o kontroli nego o izgrađenim mehanizmima koji će garantirati kontinuirana poboljšanja. Kvaliteta se odnosi na svakog pojedinca na sveučilištu i u osiguranju kvalitete moraju sudjelovati svi. Dakle, ključno je pitanje kako izgraditi mehanizme povratne sprege koji će dovoditi do poboljšanja, koji će poticati odgovornost svakog pojedinca a neće izazvati administrativno gušenje i ograničavanje kreativnosti i inicijative. Ima čitav niz mehanizama i pristupa, «tvrdih» i «mekih», koje je potrebno postupno izgrađivati na našim institucijama. Najfascinantniji primjer iz Finske za mene je bio nastavnički portfolio u koji, između ostalog, ulazi i samoanaliza koju svaki nastavnik provodi jednom godišnje, rezultati studentskih anketa itd. Portfolio je bitan kod izbora i napredovanja u zvanjima. Tada se ocjenjuju sve aktivnosti osobe koja želi biti nastavnik na sveučilištu, uključujući samokritičnost i ulaganje u vlastito napredovanje.
Moratorij će prestati kad se jasno iskristalizira slika o nacionalnom sustavu za unaprjeđenje kvalitete.
ad 14C
Mislim da nije potrebno izgrađivati kruti model doktorskih studija, no jasno je da oni ne mogu biti «školica». Primarno trebaju biti vezani uz istraživanja, ekspertni pristup, temeljiti se na kulturi projektnog rada i kulturi kvalitete. Isto tako, doktorski studiji bi uglavnom trebali podrazumijevati full time angažman studenata, a ne biti studiranje «usput». Doktorski studiji su treći ciklus obrazovanja i moraju biti jednako tretirani kao i prvi i drugi ciklus. Kako će se ostvarivati – to ne smije biti kruti model, već mora biti visoka razina slobode. Jasno, bitan je outcome koji mora biti mjerljiv i mora dovesti do definiranih kompetencija.
ad 14D
Program "Priljev mozgova" će se prvenstveno usmjeriti na znanstvenike s već izgrađenom inozemnom karijerom (nezavisna istraživačka karijera od minimalno 5 godina) koji bi htjeli pomoći u razvoju hrvatskih institucija.
U planu je program usmjeren na doktorande, kojim će se podržavati doktorska izobrazba i istraživanje u inozemstvu, doktorski studiji zaposlenih osoba i start-up za mlade istraživače.
Connect može jako pomoći – nadam se da će se na portalu kontinuirano pratiti rad Zaklade i da ćemo često imati priliku voditi raspravu poput ove. Vaši komentari, prijedlozi i kritike su iznimno važni. Isto tako, nadam se da ćete sudjelovati u promicanju Zaklade. Isto tako, Zaklada će biti prezentirana na Kongresu hrvatskih znanstvenika.
U svakom slučaju trudit ćemo se da Zaklada bude otvorena svima.
ad 14E
Jasno, sve ključne odluke u Hrvatskoj donosi parlament i Vlada. Zbog toga to mora i biti politička odluka. Ključno je izgraditi ravnotežu između politike i institucija. Trenutno su institucije preslabe i nedovoljno autonomne, pa prema tome i nedovoljno odgovorne. Zbog toga je očigledna neravnoteža koja usporava razvoj. Ne bih rekao da je politika ulaganja u infrastrukturu pogrešna, jer se ne radi samo o infrastrukturi već i o zapošljavanju i bržem kruženju novca. No, smatram da je i obrazovanje infrastruktura.
Ad 15
Izvrstan prijedlog. Probat ćemo ga preraditi u hrvatski kontekst i osmisliti kao program Zaklade. Nadam se da ćemo dobiti vaše sugestije i kritike.
|
|
Bivsi ministar Kraljević je za Novi list izjavio (LINK):
"Paradoksalne su i Primorčeve nedavne izjave o potrebi snažne podrške Nacionalnoj zakladi za znanost, kad joj je posljednjim rebalansom proračuna smanjio priljev novca za čak šest puta, "
Je li tocna ta izjava da NZZ ima slabiju podrsku vlade od ocekivane? |
|
Na Web stranicama MZOS-a je objavljena novost da će se pokrenut fond pod nazivom "Unity through Knowledge na inicijativu ministra Dragana Primorca"
Cjelovit nacrt programa
U kojoj mjeri je ova aktivnost povezana s programom "Priljev mozgova"? |
|
Srdačan pozdrav svima. Ostao sam dužan odgovore na 17 i 18 pitanje.
ad 17.
NZZ ima podršku Vlade, no očekujemo daleko veću podršku kad se «zahuktaju» programi Zaklade.
ad 18.
Aktivnosti imaju slične ciljeve no Zaklada djeluje isključivo unutar svojih prioritetnih područja i glavni cilj je izvrsnost.
|
|
24. rujna 2004.
Uz zahvalu profesoru Lučinu na ovom gostvanju, zatvaram sluzbeni dio gostovanja.
Nadam se da cemo jos imati prilike popricati sa profesorom Lučinom na stranicama ovog portala. Takodjer se nadam da cemo jos cuti o NZZ i projektima koje ce zaklada pokrenuti. Ova stranica ostaje otvorena za postiranje komentara, pa stoga pozivam da je i dalje koristimo kao mjesto za diskusiju o NZZ.
Zahvaljujem i svima koji su svojim pitanjima doprinjeli vrlo zanimljivoj diskusiji.
Urednik portala
Dejan Vinkovic |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Hrvatski recenzenti - igracke u rukama "utjecajnih" lobija ili...?
(140 kom., prije 7 hrs.) | | Današnje predavanje Richarda Hortona, urednika Lanceta, u Zagrebu
(28 kom., prije 7 hrs.) | | Nakon đaka na ulicu i studenti - u borbi za svoja prava
(50 kom., prije 8 hrs.) | | Impact Factor - broj koji proždire znanost?
(25 kom., prije 1 dan/a.) | | Znanost i Web 2.0
(3 kom., prije 2 dan/a.) | | Tribina Gornji Grad
(10 kom., prije 2 dan/a.) | | MedILS Summer School on Life in Extreme Conditions
(1 kom., prije 3 dan/a.) | | 15 500
(1 kom., prije 6 dan/a.) | | Problemi mladih u Hrvatskoj
(33 kom., prije 6 dan/a.) | | Star Party 2008
(2 kom., prije 6 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.05.12. 06:04h CEST