BEZ RAZVOJA TEHNIÈKIH ZNANOSTI NEMA ODR®IVOG RAZVOJA NI BLAGOSTANJA

Va¾nost tehnike za suvremeno dru¹tvo mora se trajno tumaèiti u svim stupnjevima ¹kolovanja, a tomu moraju zajednièki pridonijeti politika, ¹kola, visoke ¹kole i industrija, ali i mediji

Na Connectu je spomenut moj èlanak objavljen u Novom listu 21. rujna 2008. Kako je taj tekst potaknuo neke ugledne predstavnice znanstvene zajednice i udruge na akciju, donosi se taj tekst u cijelosti.

Vesternizirane zemlje su globalizirane zemlje znanja. Zato æe prije sredine 21. stoljeæa gospodarsko vodstvo u svijetu preuzeti zemlje BRIC-a. Gdje je tu mjesto Hrvatske u svjetlu nedavne zajednièke Izjave njemaèkih tehnièkih sveuèili¹ta i in¾enjerskih udruga o buduænosti tehnièkih znanosti?

Zemlje BRIC-a su Brazil, Rusija, Indija i Kina. Veæ je 2004. u hrvatskom dnevnom tisku upozoreno da æe te zemlje izmeðu 2030. i 2040. godine preuzeti gospodarsko vodstvo u svijetu sa svim posljedicama za èovjeèanstvo. Za sada su to jo¹ uvijek nevesternizirane, ili barem ne dovoljno vesternizirane (pozapadnjaèene) zemlje, koje punu pozornost posveæuju industrijskoj proizvodnji. Neke od njih, poput Kine, ostvaruju goleme trgovaèke suficite, raspola¾u deviznim rezervama vi¹im od 1,7 bilijuna USD i ula¾u u istra¾ivanja i razvoj vi¹e od 130 milijarda USD samo u jednoj godini.

Sada je u modi sintagma »dru¹tvo znanja«. Svojedobno sam na jednoj tribini rekao da sada svi ponavljaju tu sintagmu, a da uopæe ne razumiju o èemu je rijeè. »Dru¹tvo znanja« ne znaèi da je prije bilo dru¹tvo neznanja. U proljeæe ove godine u jednoj emisiji hrvatske dalekovidnice tri istaknuta znanstvenika tvrdila su da ne razumiju ¹to je to »dru¹tvo znanja«. Bili su to profesori N. Budak, B. Èulig i S. Kuliæ. U èemu je poanta?

Postindustrijsko dru¹tvo i globalizacija

Osamdesetih godina pro¹loga stoljeæa futorolozi u SAD-u uoèili su èinjenicu da se u industriji proizvodi sve vi¹e sa sve manje zaposlenih. Nije to bilo ni tako te¹ko uoèiti jer su imali primjer jedne druge proizvodnje, one poljoprivredne. Postavili su pitanje hoæe li to novo dru¹tvo nazvati postindustrijskim ili nekako drukèije (N. Stehr, »Deutschland« 4/2007.). Do¹lo se do sintagme »dru¹tvo znanja«. Meðu ostalim, zbog èinjenice da je eksplozivan razvoj tehnike rezultirao potrebom da svi, od seljaka do politièkih vrhovnika, moraju znati znatno vi¹e. I da je zato potrebno, ali znatno intenzivnije, cjelo¾ivotno usavr¹avanje. Meðutim mnoge vesterizirane zemlje shvatile su doslovno sintagmu postindustrijsko dru¹tvo. Ukinule su izvor dru¹tvene energije, proizvodnju. Pa je u Hrvatskoj poljoprivredna proizvodnja na razini 60 posto one iz 1988. godine, a ona plastike bila je 2007. jedva 58 posto one iz 1990. godine. Istodobno je proizvodnja plastiènih dijelova bila tek 83 posto one iz 1990. Proizvodnja alatnih strojeva koja je bila devedesetih godina na razini prihoda od oko dana¹njih 500 do 600 milijuna USD i zapo¹ljavala oko 10 000 radnika, su¾ena je na nekoliko poduzeæa.

Ostalo je jo¹ protumaèiti rijeè globalizirano. Najnovija istra¾ivanja pokazuju da je globalizacija vrlo stara. Meðu prvim globalizacijama bile su informatièke i, vrlo uspje¹ne, ¹irenje religija. Sada je odlika globalizacije komprimiranje vremena. ©to to znaèi? Sve ¹to se zbiva u prividnosti (virtual reality) i ostalim oblicima informatike i komunikacijske tehnike mo¾e se, poput softvera, prenijeti u realnom vremenu produljeno za prijenos signala. Ali prijenos signala omoguæuje jedan relativno komplicirani realni proizvod, globalna mre¾a optièkih kabela. Prete¾no kombinacija plastike i stakla.

Upravo informacijska globalizacija 21. stoljeæa potakla je mnoge da izdvoje informatiku iz sustava tehnike. Pogre¹no, jer informatika nisu samo raèunalni programi i raèunala te njihov prijenos. U informatièku djelatnost ubraja se i razvoj novih proizvoda, znanost, pa i pravo. Kao dokaz takvim promi¹ljanjima poslu¾it æe spomenuta Izjava.

Visokokvalificirani struènjaci

Izjava zapoèinje iskazom da su u zemlji vrhunske tehnike poput izvozno usmjerene Njemaèke, stupovi pre¾ivljavanja strojogradnja, procesna tehnika, elektrotehnika i informatika (skraæenica od informacijska tehnika) kao i graðevna tehnika te tehnika potrebna u za¹titi okoli¹a. To je oko 4,5 milijuna radnih mjesta u toj zemlji, ¹to je prvenstveno zasluga oko 600 tisuæa visokoobrazovanih in¾enjera i informatièara. Oni djeluju na radnim mjestima istra¾ivanja i razvoja, konstrukcije, proizvodnje, prodaje i nabave te marketinga, ali i kao vrhunski menad¾eri. Za uspje¹an razvoj tih podruèja broj takvih visokokvalificiranih struènjaka trajno raste. U tom dijelu Izjave ima jedna bitna pojedinost. U nastavku Izjave rabi se opæeprihvaæeni izraz in¾enjer koji ukljuèuje i informatièare, a to isto vrijedi za tehnièke znanosti koje ukljuèuju informatiku. Treba naglasiti jo¹ jednu pojedinost. U Izjavi se rabe izrazi in¾enjer, istra¾ivaè itd., kao rodno neutralni.

Tko prati posljednjih dvadesetak godina razvoj u Hrvatskoj, zna da takvi stavovi postoje u Hrvatskoj veæ odavno. Barem od èlanka »I proizvodnja treba vrhunske kadrove« (»Danas«, 23. prosinca 1986.).

Navedeno o proizvodnom sektoru pokazuje va¾nost tehnièkih znanosti i u buduænosti. Tko to ne shvati pravodobno, ostat æe bez proizvodnje. »A zemlja bez proizvodnje je siroma¹na, osuðena na izumiranje«, zakljuèak je sustavnosne usporedbe Platonove idealne dr¾ave i èovjeèjeg tijela (Dani Frane Petriæa, 1997.). Bez razvoja tehnièkih znanosti koji se ne mo¾e ogranièiti samo na pisanje radova za privatne podatkare, nema odr¾ivog razvoja ni blagostanja. Sve to i svi oblici globalizacije zahtijevaju trajno jaèanje razvoja tehnièkih znanosti. Jo¹ je jedna misao veæ poodavno prisutna na ovim prostorima a njima zapoèinje Izjava. Ona nije nova, potjeèe od Imanuela Kanta i glasi: »Tehnika je dio kulture«. Èest naglasak u izlaganjima èelnika Hrvatske zajednice tehnièke kulture.

Tehnika i suvremeno dru¹tvo

Na¾alost, u vesterniziranim zemljama po¾eljnija su zvanja poput odvjetnika, struènjaka za marketing ili za odnose s javno¹æu. Zato u tim zemljama trajno opada zanimanje za studiranje na tehnièkim i matematièko-prirodoznanstvenim fakultetima. Javnost na¾alost ne shvaæa va¾nost dovoljnog broja navedenih struènjaka za uspje¹no gospodarstvo. Va¾nost tehnike za suvremeno dru¹tvo mora se trajno tumaèiti u svim stupnjevima ¹kole. Tome moraju zajednièki pridonijeti politika, ¹kola, visoke ¹kole i industrija, ali, treba pridodati, i mediji. Uloga medija oèituje se o dva smjera. Postavljanju sustava vrijednosti i promicanju tehnike u cjelini, a ne samo nekih njezinih dijelova.

Pouka tehnike na svim tim razinama, ali i na visoko¹kolskoj razini, zahtijeva odgovarajuæa novèana sredstva za osoblje, opremu i infrastrukturu.

Jedna va¾na tema buduæeg razvoja tehnièkih znanosti je prijenos rezultata istra¾ivanja u praksu. Sve zakonske zapreke tog prijenosa moraju se ukloniti. Svima koji pokazuju za to sklonost treba omoguæiti zavr¹etak magistarskog studija (prije diplomski). Doktorat ne bi trebao biti studij, veæ ukljuèenost u istra¾ivaèke projekte. Obrazovanje mora omoguæiti trajno prihvaæanje novih znanja. Tu je osobita odgovornost svakog pojedinca i industrije. To nameæe nove izazove i sveuèili¹tu.

Njemaèka je svjesna èinjenice da æe se morati otvoriti talentima iz drugih zemalja. To zahtijeva i drukèiji pristup ljudima drugih kultura. Svrha je ovog teksta poticanje rasprave o polo¾aju tehnièkih znanosti u hrvatskom dru¹tvu. To nije lagan zadatak jer se takvoj orijentaciji suprotstavljaju mnogi, od dijela znanstvene zajednice do zagovornika nekih parcijalnih politika.

Komentari (clanova koji su komentirali: 6) Komentara po autoru:    4 3 2 1 1 1

#1: Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-10-25 13:15:25 Na #0 U cijelosti se sla¾em s naslovom i tekstom koji slijedi, i mada bi me netko mogao proglasti pristranim, jer dolazim iz podruèja tehnièkih znanosti, no cilj mojih par reèenica ovdje nije promovirati elektrotehnièke, raèunalne i informacijske znanstene discipline jer æe njih odabrati onaj koji to ¾eli, voli, ima sklonosti ili mo¾da sluèajno to odabere nakon zavr¹etka gimnazije ili tehnièke ¹kole.    Vi¹e me "boli" to ¹to fakulteti koji obrazuju nastavnike -profesore u osnovnim a jo¹ va¾nije u srednjim ¹kolama nemaju dovoljno tehnièkih znanja. Tu mislim na nekada¹nje postojanje studija POLITEHNIKE koja se izgubila (barem na na¹em sveuèili¹tu a bila je u okviru Odjela za Fiziku) Sada bi to mogli biti BSc ili MSc iz Politehnike. Kolege fizièari su je u prijelazu na Bolonju "izostavili". Pa tako nastavnici koji u osnovnoj i srednjim ¹kolama trebaju prenijeti i zainteresirati najmlaðe uzraste iz vi¹e grana tehnike (energetike, informatike, raèunarstva, tehnologije materijala, automatike, graditeljstva..... ) ne postoje.    Znam da æe sad fizièari "skoèiti" i reæi pa to se sve radi kod njih i oni koji diplomiraju na tom fakultetu mogu biti dobri profesori -nastavnici tih grana tehnike u osnovnoj i srednjim ¹kolama. No mislim da to ipak nije tako. Interes za tehnikom se mora inicirati u najranijim ¹kolskim danima.

#2: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-10-26 00:27:03 Da, zanimljiva tema za tehnicare, kao i ostale znanstvenike.    Cesto razmisljam o ovoj temi, i cesto o tome razgovaram s kolegama. Stoga sam potaknut ovdje iznijeti neka moja razmisljanja nadajuci se na pozitivne reakcije i konstruktivne prijedloge:    ZNANOST:   Ono sto se odnosi na opcu znanost ima posljedice na tehniku i obratno: ono sto bi tehnicari mozda htjeli u znanosti ima posljedice na cijelu znanost a to ponekad moze biti u kontradikciji. Zasto biti ce jasno iz tocaka dolje.    TEMELJ:   Temelje za opcu znanost vecinom postavljaju bazicne znanosti, bilo prirodne, drustvene, tj. radije fizika i biologija a manje strojarstvo i elektro-tehnika. Mi vise pratimo smjerove koje oni odreduju. Tako je manje-vise svugdje i Hrvatska ne treba biti iznimka.     PROJEKTI:  Istina jest, da tehnicki projekti mogu biti lakse i bogatije financirani od strane industrije (ako se znaju dobro plasirat i prodat) jer primjena u industriji danas/sutra dok se za bazicne znanosti moze cekat jako dugo.  Samo paznja!!! Ovdje ne moramo strogo pricat o znanosti, ovo je tehnologija u opcem smilslu. Jako cesto development nekog rjesenja ima mali dio veza sa znanosti. Postoje brilijantna rjesenja koja nisu vrijedna objave u casopisima jer "nisu dovoljno znanstvena". Dobro, postoje casopisi tehnicke primjene - ali oni ponekad nisu CC niti su u poznatim bazama. Sudjelovao sam u broju radionica u kojima smo o ovom raspravljali i to je istina koju sam i sam osjetio.    DEVELOPMENT:  U industriji postoji ogroman broj faktora koji vas ogranicavaju od postizanja optimalno-znanstvenog rjesenja. Ti faktori su: financiranje, budjet projekta, broj ljudi/contractora koji sudjeluju i njihova satnica (sat koji kompanija naplacuje za usluge specijaliste je oko 1100 do 1500 kuna na sat) i mi cesto ne smijemo radit ono sto bih htjeli vec ono sto je ugovorom odredeno tj. sto je placeno. E sad, to je ljepota rada na fakutetu/sveucilistu: manje ali sladje i radis ono sto hoces (skoro). E. sad ovisi kako tko voli i koliko vam slobode u industriji daju (tj. koliko se izborite).    NIVO ZNANOSTI U INDUSTRIJI:   Tehnicke znanosti trebaju industirju i obratno - medutim u 90% slucajeva MSc level je sasvim dovoljan. Ja bih stoga TEHNIKU/TEHNOLOGIJU razdvojio od ZNANOSTI. Hocu reci Hrvatska najprije mora stvoriti osnovne uvjete za razvoj tehnologije i industrije pa onda pricat o "high tech" rjesenjima, patentima, znanstvenim radovima u CC, i slicno...    SURADNJA ZNANOST/INDUSTIRJA - "SPIN OFF KOMPANIJE":   Postoji veliki rascjep izmedju znanosti i industrije. Vrlo malo jako dobrih sveucilista u razvijenom svijetu se kadro s tim nosit a kamoli sveucilista u zemljama u razvoju. Hocu reci, za postizanje "spin-off" kompanija potrebna je izvrsna organiziranost i sluzbe koje to prate kao i industrija koja ima to kome prodat.     DOMACA INDUSTIRJA   Moze se znanje prodat i vani, to takodjer stoji, ali problem je sto cete naic na 101 problem u razvoju i developmentu ideje tako da je mnogo lakse radit s domacom industrijom koja je cesto spremna pomoc cak i kad nema direktan profit - starnac to nikad nece napravit jer vam ne vjeruje.    UVOZ/IZVOZ: Hrvatska industrija je slabo plasirana na izvozu. Ali ovdje se javlja jedna zamka!! Umjesto da se fokusiramo 100% na smanjenje UVOZA, i proizvedemo sami SVE sto se moze proizvest, mi se fokusiramo na nekakav izvoz koji apsolutno nema bazu. A kako moze imat bazu kad nije konkurentan niti na domacem trzistu. Naravno,drzava mora poticati domacu privredu ali kako kad se pojedini trgovacki lanci bogate unistavajuci domacu proizvodnju. To je uloga drzave podbacila i to se MORA zaustavit.    TRANZICIJSKE ZEMLJE  Postoji ogroman broj faktora koji se moraju razrijesit kako bi se stvorila uspjesna baza za razvoj privrede. Jedan najvazniji je unistiti KORUPCIJU.   U RH ne mozete poslovat zbog niza bleasvih okolnosti (nabrojit cu samo par primjera):   - ne mozete osnovat kompaniju - morate imat potvrde ovih i onih, komore ili drustva tamo gdje to nije potrebno u razvijenim zermljama (na zapadu mozete osnovat kompaniju preko interneta), itd. -- sto pogoduje stvaranju rodjackih i interesnih lobija  - ne mozete uplatit nikakve novce iz Hrvatske bez odobrenja Narodne Banke - mislim da mozete isplait u inozemstvo iznose manje od 10 000 kuna. Lol!!! ovo je nemoguc uvjet za poslovanje. Ja razumijem da je HNB donijela ova pravila kako bi se zaustavilo iznosenje drzavnog dobra ali nesto se tu mora napravit jer se tako ne moze poslovat.  - i jos niz uzasa s kojima se suocavaju razni poduzetnici.  Zakljucak: Samo lobiji uspijevaju "ici u posao" a oni nisu dovoljno sposobni!!! Kako doci do sposobnih?? Lako, fair playom!!!    ZAKLJUCAK  Mislim da mnogima nije jasno kako to sve skupa funkcionira. Kod nas se mnoge odluke lako donose i komentiraju. A jos laske dolazi do konfrotacije misljenja bez predhodnog iskustva.  Hrvatska mora poraditi na skolovanju MANAGERA pa zatim na znanosti. Samo manageri mogu prepoznati sto treba - na jasnim ekonomskim pokazateljima.   A to sto bi mi htjeli i voljeli, i sto bi bilo pravedno nema veze sa realnim svijetom u kojem zivimo. Sve ostalo je iluzija. A iluzija je propala s propasti socijalizma.

#3: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-10-26 00:49:44 Code: Zato æe prije sredine 21. stoljeæa gospodarsko vodstvo u svijetu preuzeti zemlje BRIC-a. Gdje je tu mjesto Hrvatske u svjetlu nedavne zajednièke Izjave njemaèkih tehnièkih sveuèili¹ta i in¾enjerskih udruga o buduænosti tehnièkih znanosti?     Znaju Nijemci sto govore jer i sami tako rade.   Vecina se dobara proizvodi u Kini i ostalim azijskim zemljama. Zapadni svijet vecinom vodi projekte i zaradjuje mnogostruko vise na projektu a proizvodnja je u "jeftinim" zemljama.  Naravno da to nije dobro dugorocno. A ekonomija poznaje samo kratkorocne proracune i da bi ostvarila sto veci profit rjesava se jeftine proizvodnje - a to su cesto tvornice (Tocno znam koje je tvornice napr. Siemens prodao jer im ne ostvaruju dovoljan profit; slicno je i u ABB).   Medutim, proizvodnja u tvornici je u mnogo slucajeva "low tech" a konacno rjesenje (aplikacija) gdje kombinirate nekoliko proizvoda je kompleksno, custom (originalno) i cesto puta "high-tech". I za to vam trebaju bolji inzenjeri i doktori nego za rad u tvornicama. Medutim, postoje naravno i iznimke i sve to opet ovisi o kojoj se konkretno industriji radi.

#4: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-10-26 12:27:09 Na #2 Kolega imate razmi¹ljanja s kojima se potpuno sla¾em i isto tako tvrdim da ono ¹to "mi" radimo je TEHNIKA I TEHNOLOGIJA a manje ZNANOST, jer u na¹em podruèju "revolucionarnih" znanstvanih dostignuæa nema i neæi ih biti. Mi smo u "rukama" temljenih znanosti kao ¹to je fizika,kemija... ¹to se sla¾em ali evo primjer dr. Soljaèiæa i realizirani be¾ièni prijenos govori da ono ¹to na teorijskoj razini postoji, jo¹ od ideja Nikole Tesle, moguæe je realizirati. Sve (ili uglavnom sve) novo ¹to se otkriva u podruèju novih izvora energije, materijala i svemirske i vojne tehnolgije nakon toga zavr¹i u industriji i za ostallu potro¹nju.     Gdje je tu na¹e mjesto, posebice u ovome ¹to ste rekli:  ------------  Znaju Nijemci sto govore jer i sami tako rade.   Vecina se dobara proizvodi u Kini i ostalim azijskim zemljama. Zapadni svijet vecinom vodi projekte i zaradjuje mnogostruko vise na projektu a proizvodnja je u "jeftinim" zemljama.  -------------------------------    Ne smije Hrvatska dopustiti, veæ mora podizanjem razine i ulaganja u tehnièke discipline, da ne postane to mjesto gdje æe se prebacivati tehnologije SIEMSNS-a i ABB-a GE ili Alstoma.    Nekada smo u biv¹oj dr¾avi bili izvor jeftine radne snage kroz tako zvane "lon poslove" ( Sa zapada se dobivala sirovina a na¹i radnici su je dovodili do finalog proizvoda)    Danas smo izvor "lon in¾enjeri" za poslove koje gore navedene tvrtke predaju na¹im struènjacima kod nas za jeftinu ali sada VSS radnu snagu jer su plaæe na¹ih in¾enjera i MSc ili Dr. sc daleko manje od onih u Austriji, Njemaèkoj ...

#5: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-10-26 20:18:57 Na zalost Hrvatsku je zadesilo nesto sto se u ekonomici zove Dutch desease, ili resource rich country curse, nesto slicno kao i naftom bogate zemlje tipa Saudijske Arabije, zbog preznacajnog udjela turizma u ekonomiji. Naime, ako tolika kolicina novca pada u zemlju s neba (izvana), dakle u S. Arabiji novci od nafte, u Hrvatskoj od turizma, onda to podize cijenu rada, te cini sve ostale djelatnosti nekompetitivnima.     Kako to funkcionira? Cca 25% GDP-a direktno ili indirektno dolazi iz turizma. Svaki dolar koji dodje u zemlju izvana okrene se cca 3-4 puta unutar ekonomije, prolazeci kroz poreze i javnu potrosnju, sto dakle cini turizam glavnim zamasnjakom ekonomije. U takvoj situaciji, gdje plivamo u novcima, i gdje su place 2 puta vece nego u zemljama vece produktivnosti (Slovacka, Madjarska), nije lagano proizvodnji, proizvodnja nema kompetitivnih prednosti. Naravno, postoje sektori proizvodnje u kojima je recimo cijena transporta znacajna, pa stoga nekompetitivnost radne snage ima manji utjecaj od udaljenosti.     To onda ima negativne efekte na transparentnost poslovanja, jer se radi bazicno o redistribuciji turistickih novaca, te time i na sanse da netko pokrene neku ozbiljnu izvozno orjentiranu proizvodnju (osim sektora senzitivnih na cijenu transporta).     Bilo kakva industrijska politika koja se moze voditi u Hrvatskoj moze se svesti samo na subvenciju djelatnosti koje nemaju sanse stvarati vrijednost. Neki zagovaraju takvu politiku, s razlogom politike zaposljavanja, medjutim, kako Hrvatskoj nedostaje radne snage (koja zeli raditi), po meni je to pogresna politika.     Ondje gdje medjutim Hrvatska ima sanse u medjunarodnoj podjeli rada je upravo u sudjelovanju u stvaranju znanja, jer te djelatnosti ne trpe veliki utjecaj spirale primanja u turistickom sektoru. Zato je potrebno znacajno povecati broj BSc, koji ce preuzeti sadasnje poslove inzenjera, te osloboditi MSc da rade na pravim kreativnim radnim mjestima na kojima se stvara znanje za potrebe globalnog trzista.     Gore elaborirani autarhicni sustav industrijske proizvodnje bankrotirao je definitivno 1990 i nece se vise vratiti. Ono sto se moze vratiti, ako se gore navedeni glasovi budu slusali, je subvencioniranje industrijske proizvodnje koja nikada nece stvarati vrijednost, sto si Hrvatska moze priustiti jer pliva u novcu iz turizma (zasto bi samo gradili ceste, gradimo tvornice), medjutim, to nije najbolji moguci nacin gospodarenja nacionalnim bogatstvom.     Razlozi zasto B[R]IC autarhicni sustavi rade su sljedeci:  Brazil ima 200M stanovnika, i Gini koeficijent od 0,56, Rusija tu ne spada jer ima slicnu ekonomiju kao i mi (Dutch desease), Indija ima 1200M stanovnika od kojih je 800M totalno bijedno, a Kina 1300M od kojih je jos oko 200M izvan moderne ekonomije. To su dakle zemlje s ogromnom gotovo besplatnom radnom snagom, te velikim internim trzistima. Kao sto nije moguce Hrvatsku usporedjivati s SAD-om, tako nije moguce niti s BRICs.     Ja bih radije da se mozemo usporedjivati s Danskom, Finskom, Irskom, Izraelom ili Singapurom :-)

#6: Znalci (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-10-27 11:55:03 Bravo svi, napose #5.    Tema je sudbinski vazna!!! Pisite, napravite elaborat za Vladu, za medije...

#7: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-10-27 17:23:59 Na# 5 U velike se sa¾em s dobrom elaboracijom, problema tehnike i industrije u nas, koje je opisao kolega N.D.    Svjestan sam ako i vi ostali da industrija kakva je postojala prije 90 -tih neæe i ne treba postojati kao takva (veliki mastodonti kao Borovo, Ðuro, Konèar itd itd. Ali sigurno Hrvatska mo¾e imati utjecaja u kako reèe kolege N.D.     "Ondje gdje medjutim Hrvatska ima sanse u medjunarodnoj podjeli rada je upravo u sudjelovanju u stvaranju znanja"     Za takva znanja iz podruèja tehnike i znanosti trebaju se ¹kolovati BSc i MSc i PhD i konstanto unositi promjene "stepby-step kako se discipline razvijaju u programe prateæi ( poku¹avajuæi pratiti) trendove u EU, USA i Japanu.     Zato je potrebna ¹ira razmjena studenata, profesora, asistenata, s aktiiranjem ERASMUS-a TEMPUS-a i inih EU Projekat a industriju i javni sektor, kao i privatnike treba stimulirati i oslobaðati raznih poreza, prireza, razreza, "zareza" i drugih davanja da ako imaju Ugovore i suradnju s znanstvenim Institutima, fakutetima i drugim Tenologijskim centrima i centrima izvrsnosti. To se mora drastièo osjetiti na njihovim poreznim karticama. Inaèe drugog interesa oni nemaju poznavajuæi na¹ mentalitet. (Kolegi N.D. lijepa vijest s na¹eg fakulteta - vezano za jednu drugu temu-, mada jo¹ nismo najzadovoljniji postotkom od 100% upisanih u prvu godinu BSc po Bolonjui zavr¹ilo je i/ili upisalo dalje na MSc oko 53%.) Kako je na na¹em sveuèili¹tu ne znam no kako je to prva generacija, uz velike napore i sve novine koje su nas "zakaèile" mo¾emo biti djelomièno zadovoljni jer nam je cilj bio 70% posto. Eto to je na¹ mali skromni doprinos bolonjcima iz elektroenergetike, komunikacijskih tehnologija i raèunalstv a

#8: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-10-27 21:34:17 Znam da je izvan teme ali mislim da oni koji zavrse 5 godina bolonjskog studija nisu MSc (magistri znanosti) vec magistri strojarstva ili magistri elektrotehnike ili magistri ekonomije ali ne magistri znanosti. Ta kategorija po bolonji vise ne postoji, barem koliko sam ja shvatio.  Inace kod nas na strojarstvu su do cetvrte godine dosla 2 studenta ali su oba odlucila upisati poslijediplomski studij u Zagrebu

#9: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-10-28 17:31:31 Na #8 Da da, kolega F.B. Lapsus, u pravu ste.

#10: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-11-02 18:41:16 Na #5  Drago mi je da se pokazalo i jedno vidjenje s ekeonmske strane / jer je to ipak najvaznije u konacnici.  Nesto slicno sam i sam zakljucio u postu #2 ali ste na #5 to bolje obrazlozili.  Svakako je dobro da znamo dijagnozu tj uzroke.  Medutim, ipak ne smatram da je turizam jedini uzrok ne funkcioniranja hrvatske privrede. Mislim da se moze nabrojit barem jos 10ak uzroka medu kojima:   - opca korupcija,   - prevelika birokracija (pogoduje i korupciji),   - zakomlicirani zakoni (tipa "u slacu cl. zakona bla bla, ako nije odredeno nekim drugim tipom zakona..." tako da iz jednog clanka zakona ne mozete saznat nista).  - lose rukovodjenje - ponavise zbog politikanstva  - losa ekonoimika - ponavise zbog komunistickog nasljedja  - ......i jos mnogo toga sto unistava bilo kakvo poduzetnistvo  Dakle ovo se ne donosi samo na industrijsku proizvodju.    Prema tome komentar na #5 izvrsno se uklapa u jedan udzbenik ekonomije ali nije u potpunosti adekvatan za RH.    Rjesenja vidim u rjesavanju gore navedenog i dodatno poticanju ostalih djelatnosti osim turzima na nacin da se u turizmu udaraju veci porezi i da ih najvise placaju hoteli, tj. porez treba odredit prema visini profita pa ako je bila losa sezona onda bi bio i manji porez u %.    Postoje i drugi nacini, siguran sam da ih kolege ekonomisti znaju....

#11: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-11-03 01:00:46 #10 vidim da uopce niste razumjeli #5, jer sve sto ste iznjeli su u stvari poznati simptomi Dutch desease, i ne mogu se rjesiti prije nego sto se uzrok otkloni, a uzrok ne zelimo dirati jer nas hrani.     Ono sto navodite kao rjesenje upravo je zalosna posljedica Dutch desease.     Recimo da ja vidim casu polupraznu a vi polupunu ... ja sam sretan u svojem pesimizmu, vi ste nesretni u svojem optimizmu :-)

#12: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-11-03 09:55:06 Na #10:    Quote: Prema tome komentar na #5 izvrsno se uklapa u jedan udzbenik ekonomije ali nije u potpunosti adekvatan za RH.     Nda, Hrvatska je opet tako posebna da za nju ne vrijede iste ekonomske zakonitosti kao za ostatak svijeta...