| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Zagrebačko sveučilište podijeliti na tri
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Domagoj Sajter
|
|
|
|
2008.10.15. 11:48
Večernji piše:
"Pred Zagrebačkim sveučilištem, najvećim u Hrvatskoj, kao i pred onima u Splitu, Rijeci i Osijeku, vrijeme je u kojem će se morati reorganizirati i odlučiti hoće li se integrirati, odnosno ukinuti samostalnost fakulteta, ili se podijeliti na više manjih sveučilišta.""Pred Zagrebačkim sveučilištem, najvećim u Hrvatskoj, kao i pred onima u Splitu, Rijeci i Osijeku, vrijeme je u kojem će se morati reorganizirati i odlučiti hoće li se integrirati, odnosno ukinuti samostalnost fakulteta, ili se podijeliti na više manjih sveučilišta.
To se ponajprije odnosi na Zagrebačko sveučilište čiji su pojedini fakulteti i dosad spominjali mogućnost podjele. Takve promjene omogućit će Zakon o sveučilištima koji, kako doznajemo, upravo priprema Ministarstvo obrazovanja.
Otvoreni razgovori
Tim zakonom ojačat će se pozicija rektora, osigurati ingerencije menadžmenta u upravljanju i uvjeti za rješavanje eventualnog mita i korupcije, kao i drugih mogućih nepravilnosti u radu tih ustanova. Jamčit će se autonomija sveučilištima u donošenju nastavnih planova i programa, znanstvenom djelovanju, izboru nastavnika i unutarnjoj organizaciji, no tražit će se i odgovornost u financijskom poslovanju.
Pripremanje novog Zakona o sveučilištima potvrdili su nam i u ministarstvu obrazovanja, a o modelu organiziranja, ističu, odlučivat će sama sveučilišta, pa tako i Zagrebačko. Ipak, upozoravaju da je nakon pomne analize stanja na sveučilištima OECD za Zagrebačko sveučilište predložio dvije varijante – punu pravnu integraciju sadašnjih sastavnica ili podjelu Sveučilišta na nekoliko manjih, primjerice tri. Te tri novostvorene ustanove u konačnici bi tvorile konfederaciju ili zajednicu Zagrebačkog sveučilišta.
U ministarstvu navode da se tako organiziralo sveučilište Sorbona koje je podijeljeno na 13 manjih. Prema sličnom modelu organizirana su i neka druga sveučilišta, primjerice London Metropolitan University, sveučilište u Kopenhagenu... Hoće li takav model prihvatiti Zagrebačko sveučilište, odlučit će njegove sastavnice. Rektoru Aleksi Bjelišu mnogo je prihvatljiviji model integracije sadašnjih članica.
Trendovi u EU
– Čuo sam da se priprema Zakon, a ja kao rektor, što sam istaknuo i u svom programu na temelju kojega sam izabran na ovu dužnost, zagovornik sam integracije, a ne podjele sveučilišta. Trend integracije prisutan je u europskim zemljama, mala sveučilišta ujedinjuju se kako bi bila konkurentnija na tržištu.
No, ako postoje zagovornici drukčijih modela, to trebaju reći. Kad se nešto pokreće i napravi, mora se znati tko iza toga stoji, odnosno tko će snositi odgovornost – ističe rektor Bjeliš. Kao što je poznato, ideje o podjeli Zagrebačkog sveučilišta na nekoliko manjih u posljednjih desetak godina povremeno su se pojavljivale, međutim, na institucionalnoj razini o tome se nikada nije ozbiljno raspravljalo.
Ideja o stvarnoj integraciji ili podjeli, koja je ovaj put potekla i od eksperata OECD-a, te najavljeno donošenje Zakona o sveučilištu, čije će se odredbe dijelom odnositi na sva sveučilita, a dijelom na svako posebno, natjerat će akademsku zajednicu da se jasno i javno očituje i o tom pitanju."
#1: Glasova: 1 (min. 3)
(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-10-15 12:38:16 | Bez veze mi je ideja "za integraciju" ili "protiv". Pitanje je u cemu integracija.
Financijska integracija je jedno, a integracija nastave je drugo, marka (brand name) prema van trece. Lose je da je nastava najmanje integrirana, recimo
mnogi fakulteti imaju predmete fiziku i matematiku, koje predaju njihovi zaposlenici, umjesto da svi matematicari i fizicari na sveucilsitu budu u jednoj jedinici (department) i sluze nastavi na raznim fakultetima. Prenosivost ispita iz matematike bi tada bila laksa pri primjeni fakulteta recimo sa strojarstva na FER, kad bi
usporedjivanje sadrzaja pratio isti autoritet. Bologna pomalo popravlja taj dio problema. |
|
Na #1
U potunosti se slazem s opisom izvodjenja nastave. O financijama malo znam.
Treba ga razbit jer ne mozete putovat tramvajem na matematiku.
U tom slucaju mogu egzistirat zaedno fakulteti koji su blizu jedan drugom.
Medutim, o tome svemu je trebalo vodit daleko prije racuna i ne vidim da se moze "tramvaj" izbjec kod odlazenja na nastava s jednog faxa na drugi.
To sve skupa ne moze biti dobro i nisam siguran da nase najbolje sveuciliste
(Zagrebacko) uopce moze sadasnjom infrastrukturom rijesit problem.
Osim toga, po kojoj logici sveuciliste moze biti u centru glavnog grada.
Odavno su sveucilista u malim mjestima tj. periferijama dijelom radi studenata, studentskog zivota, skupoce, itd.
Sad je malo kasno to popravit - to je jos jedna od katastrofalnih posljedica komunizma od koje se necemo lako oparavit. |
|
"Treba ga razbit jer ne mozete putovat tramvajem
na matematiku."
Ne, to nije dovoljan argument. Ne kazem da trebaju studenti ETFa
dolaziti na sate matematike na PMF, nego da svaki matematicar
koji predaje na FER/ETFu mora biti dio PMFa,
koji ce biti mjerodavan za strukovna i organizacijska pitanja,
npr. zamjene dok kolega ode
na znanstveni boravak u inozemstvo, dodavanje asistenata u godinama kad ima vise studenata, ovjeravanje prijelaza i mijenjanje kolegija, verifikacija sadrzaja kolegija za predstavljanje u sustavu Bolonje i slicno. I najvaznije, takav raspored omogucava
da student moze birati npr. visi strucni kolegij na PMFu ako mu matematika dobro ide ili mu je potrebna za nastavak u inozemstvu i slicno. Recimo ako ste nezadvoljni opcim predmetom
sociologije na PMFu zasto ne bi upisali bolji i napredniji kolegij iz sociologije na filozofskom ? Integracija ne obavezuje da se sve radi centrirano, jer moze biti integracija na papiru a da se stvari organiziraju na isti nacin. No gdje god ima mogucnosti da se integrira i proces nastave to je lako organizacijski jer nema problema s visestrukom administracijom. FER odredjuje sto njegovi studenti moraju imati iz matematike, a Matematicki Odjel organizira taj posao.
Najveca bi steta bila izgubiti brand Zagrebacko Sveuciliste u svijetu i dobiti nekoliko sveucilista bez branda. To ce biti problem u svemu, recimo kod kupovanja licenci casopisa, neki izdavaci nece priznavati uplatu od Zagreb 1 pa nece elektronski access dozvoliti studentima Zagreba 3 jer nisu s Zagreba 1. Samo dajte izvolite
rasparcavati ionako malu kriticnu masu akademske zajednice. Znam da profesionalni polit'akademci koji vole biti direktori vole da bude vise rektorskih, prorektorskih i slicnih polozaja.
|
|
Na #3:
Quote:
Najveca bi steta bila izgubiti brand Zagrebacko Sveuciliste u svijetu i dobiti nekoliko sveucilista bez branda.
Nemojte me nasmijavati, kolega. To o brandu zagrebačkog sveučilišta čista je fantazija iza Bregane. Ako se prijavljujete na ESF, na postdoc negdje u Boston ili bilo gdje, University of Zagreb im jednako ništa ne znači kako ni University of Zagreb II ili Technical University of Zagreb. Nemojmo si utvarati da je drugačije. Niti jedno od navedenih nije među 2000 najboljih na svijetu, bilo trenutno stvarno ili hipotetsko.
Quote:
To ce biti problem u svemu, recimo kod kupovanja licenci casopisa, neki izdavaci nece priznavati uplatu od Zagreb 1 pa nece elektronski access dozvoliti studentima Zagreba 3 jer nisu s Zagreba 1.
E baš ste našli razlog (još jedan)... "nećemo dirati strukturu sveučilišta da si ne bismo zakomplicirali pretplatu na časopise". Fenomenalno.
Quote:
Samo dajte izvolite
rasparcavati ionako malu kriticnu masu akademske zajednice.
O kakvom rasparčavanju pričate? Je li organizacija matematičara u dva ili tri sveučilišna odjela (jedan npr na općem, drugi na tehničkom sveučilištu s primijienjenijim istraživačkom profilom) rasparčavanje u odnosu na sadašnje stanje gdje PMF i svaki tehnički fakultet imaju svoje katedre ili zavode za matematiku? Ne bih rekao. A što se tiče toga koliko nam matematičkih odjela treba u Zagrebu, zagrebačka matematička zajednica je dovoljno velika da može imati dva - a dva su u pogledu konkurencije bolja nego jedan.
Sve je stvar organizacije i akademske razine. Možete ostaviti sadašnjeg monstruma kojeg ćete naslovno integrirati (što će biti beznadno teško ustrojiti - nije slučajno da ne postoji niti jedno američko niti britansko sveučilište s više studenata od zagrebačkog). Možete ga podijeliti na tri podjednaka dijela koji bi pokrivali sva područja - što je prilično bez veze jer u nekim područjima zaista nema dovoljno kvalitetnih ljudi za sva tri. Možete ga također podijeliti u tri okvirne tematske skupine ("stockholmski model" o kojem sam pričao) - model za koji nisam čuo niti jedan suvusli protuargument od njegovih deklariranih protivnika (Bjeliša, Kraljevića ili Vas). A možete - o čemu bi također trebalo razmisliti, podijeliti sveučilišta na "masovno" (ili više njih) koja bise koncentrirala na nastavu i edukaciju, te "elitna" (jedno ili dva ali mala) u kojima bi se koncentriralo istraživanje i koja bi bila za ne više od 10-15% najboljih studenata. U ovima posljednjima biste i s bolonjiom mogli održavati akademsku razinu na koju ste do sada navikli na svom matičnom fakultetu. |
|
| Samo ovo: potpuno se slažem s kolegom. Za kvalitetno sveučilište, a nadam se da na to svi mislimo i da bi to trebalo biti notorno, najvažniji su ljudi. |
|
Na #4:
ja bih rekao da gotovo da i nema alternative ovom prijedlogu.
-bg- |
|
Na #$ Slažem se s kolegom B.L. i podržavam model i ustroj u kojem na sveučilištu postoje "departmenti" koji "daju usluge" ostalim "departmentima", ne znam jeli to ("stockholmski model") ili koji drugi ali grupiranje sadašnjih fakulteta u srodne cijeline za mastodonta je neminovno te tako formirati Svučilište. Matematičari fizičari, biolozi, kemičari, informatičari ......i ini imali bi svoje departmante a njihovi bi ljudi izvodili nastavu na ostalim Odjelima i jasno brinuli se o svojoj nastavi i istraživanju.
Kako je naše Sveučilište manje (nije mastodont kao Zgb. kod kojega će najteže biti izvršiti promjene) u te smo promjene krenuli ranije i već postoje Odjeli za Matematiku, Fiziku, Biologiju... te tako i rade i bez problema matematičari i fizičari odrađuju nastavu na našem fakultetu uz usku suradnju pri sastavljanu nastavnih planova i programa što treba našim znanstvenim disciplinama an ETF-u.
I mi smo zadovoljni a i oni, nije bilo otpora, kao nitii s fizikom koja je tako krenula i nikom nije falila dlaka s glave. Gotovo svi dolaze s odjela i studenti su zadovoljni a to je cilj. Ne kako što je bilo nekada na jednom ETF-u da je imao komplet matematiku, fiziku izuzetno jaku i ekipiranu, ali obje u stalnom sukobu s PMF-om. Fizika koja je bila "noćna mora" sada se kvalitetno odrađuje i studenti je polažu a nastav je s Odjela za Fiziku. Što više zamolili smo ih da predlože i izborne kolegije na Bolonjskom MSc. što su i učinili.
To je pozitivno, no nije sve dobro, jer vidim problem informacijskih i računalnih zanosti, koje su svuda i sve više zastupljene u medicini, ekonomiji, fizici, biologiji, kemiji ...... a tu sada postojeći fakulteti osnivaju svoje "zavode"- katedre a da ne koriste one kojima je to matično područje. Znači proces mora biti i vice versa.
Rješenje je u prihvaćenju modela iz #4. a ne stoje argumenti na kraju teksta iz #3 vezano za "brend"  |
|
Da, pozdravljam komentar na #4.
BL je ekspicitno objasnio ono sto sam poceo govorit na #2.
Malo sam karikirao s obzirom na udaljenosti i "tramvaj" ali i tu postoji problem koji se ne moze lako rijesit.
Na kraju krajeva, i fizicke udaljenosti stvaraju i probleme u organizaciji.
Najmanje sto se moze napravit je razbit Zg sveuciliste na 3, gdje bi mozda bilo sveuciliste 1, humanisticke znanosti, te prirodne i tehnicke - sad su to varijacije na temu i ovise o detaljima (kadar, prostor, itd.).
|
|
A da, umjesto par sto ili par tisuca studenata na tramvaj sjedne profesor? Ne razumijem zasto je nekim profesorima sasvim normalno drzati nastavu na n dislociranih studija (i za svaki uredno primati dio place), a problematicno im je ponedjeljkom biti na ZG I a srijedom na ZG II sveucilistu?
Sto se sveucilisnih odjela tice, isti su za matematiku, fiziku, informatiku te, najnovije, biotehnologije, ustrojeni i u Rijeci, gdje sustav podrske fakultetima za opce predmete nije jos sazivio kako je pozeljno.
U svakom slucaju, (brza) integracija po modelima skiciranim u #4 je ne samo pozeljna nego i, nemalim otporima (ah, opet taj kansenzus i nakaradno shvacanje autonomije) usprkos, neminovna. |
|
Iz jednog današnjeg press clippinga
"Da najava mogućnosti podjele Zagrebačkog sveučilišta na nekoliko manjih, što je jedna od predloženih varijanti eksperata OECD-a, nije nikog posebno iznenadila, pokazuju i reakcije i dekana najvećih zagrebačkih fakulteta. -Dobro sam proučio knjižicu OECD-a. Pozdravljam ideju o donošenju Zakona o sveučilištima, ako ništa drugo, a onda zato što autonomiju sveučilišta treba regulirati posebnim zakonima -komentar je prof. Miljenka Jurkovića, dekana Filozofskog fakulteta. / Njegov kolega dekan Pravnog fakulteta Josip Kregar kaže da su o mogućoj reorganizaciji, odnosno integraciji Sveučilišta, planirali raspravljati na seminaru koji se treba održati za mjesec dana. Tada će izići i sa svojim prijedlogom, a da bi on trebao ponuditi podjelu postojeće ustanove, dade se iščitati iz Kregarova stajališta da je Sveučilište preveliko. / Akademik Vlatko Silobrčić, poput bivšeg ministra Hrvoja Kraljevića, drži da u pravom smislu Zagrebačko sveučilište ne postoji jer nije integrirano: - Mora se integrirati ili podijeliti na nekoliko manjih. Te nove ustanove trebale bi biti povezane, ali bez neke čvrste zajednice."
Dakle sada se svi slažemo s onim što su prof. J. Božičević i potpisnik predlagali pred 15 godina. Osobito sam oduševljen da će biti 3 sveučilišta povezana ili bez čvrste zajednice3. Kuda će ekonomisti i medicinari. Mislim da su u Aachenu u okviru njjhovog Tehničkog sveučilišta. |
|
Da, ekonomisti i medicinari spadaju pod tehnicko sveuciliste - tako je NTNU-Norvesko Teh. Sveuciliste, tj. "industrijska ekonomija" (ne turizam)- a to jest ono sto imamo u Zagrebu.
"A da, umjesto par sto ili par tisuca studenata na tramvaj sjedne profesor?"
Sigurno bolje za nastavu, ali tu se onda stavlja naglasak vise na izvodjenje nastave a manje na rad na znanosti i suradnju s kolegama s istog odjela, u istoj zgradi.
Medutim, mislim da ionako profesori ne trebaju biti previse ukljuceni u nastavu - tj. vise u istrazivanje.
Zbog toga sam i zakljucio da sva ova rjesenja sa zakasnila nekih 80 godina, i sad se moze naravit nesto ali ne opet onako kako bi bilo optimalno. |
|
#4 "A što se tiče toga koliko nam matematičkih odjela treba u Zagrebu, zagrebačka matematička zajednica je dovoljno velika "
Barem znanstveno nije. Za vecinu maetmatickih disciplina koje su
centralne u svijetu ne postoji ni jedan specijalist u Hrvatskoj, a kamoli u Zagrebu. Bio bih sretan da je tako kako pricate i ne bih
sad razmisljao o napustanju Hrvatske. |
|
#4 " Možete ga također podijeliti u tri okvirne tematske skupine ("stockholmski model" o kojem sam pričao) - model za koji nisam čuo niti jedan suvusli protuargument od njegovih deklariranih protivnika (Bjeliša, Kraljevića ili Vas)."
Ja sam rekao u #1 da nisam ni za ni protiv, nego sam za integraciju u nekim stvarima (recimo zajednicki departmani za svaku struku posebno, zajednicki brand),
a za dezintegraciju u drugima. I smatram da bogoslovni
fakultet ne spada u svjetovno sveuciliste u koje
ga se integriralo pred niz godina, kao sto sam bio protiv i onda.
Casopisi i slicne licence nisu bezazlena stvar. Ministarstvo placa
24 milijuna eura samo microsoftu da se pokrije dio troskova MS softwarea (ta licenca ne podrazumijeva, kako me neko na connetcu naucio badava OS dok se kupi nova kanta, nego je moras nezavisno kupiti), a cijene casopisa, knjiga itd nase institucije ne mogu pokrivati (nedavno je bilo bure na konektu kako IRB ne dobiva neke casopise online, tada vam je to bilo jako vazno a sad vam je smijesno). Ja sjedim danas na IRBu i ne mogu
pogledati online verziju Transaction of American Math Society koju mogu moji kolege s PMFa. Rasparcani smo jako. Mozda nedovoljno, mozda krivoi procjenjujem, mozda sam pogrijesio, no
te boljke su boljke stvarnog znanstvenika i nisu smijesne i nije
mi drago da se izrugivate nasim problemima. Ovaj cijeli radni tjedan sam potrosio na razne administrativne probleme koji
ne postoje u jednostavnijem i sredjenom sustavu i meni je bitno da li ce sustav biti jos kompliciraniji ili ne. Ne vjerujem u konkurenciju unutar tako male sredine -- da recimo Zagreb moze imati dvije priblizno jednako kvalitetne matematike i pripadne studije itd. Barem ne u slijedecih 30 godina... |
|
| Volio bih vidjeti razloge takve djelidbe. Prijedlog podjele na prirodne/društvene/tehničke odjele mi izgleda kao blaža varijanta autonomije fakulteta. Postoje još barem dvije varijante. Jedno je fizička dioba svakog fakulteta na dva kako su učinili Portugalci (Universidade de Lisboa i Universidade Nova de Lisboa). Glavna ideja bila je stvoriti konkurenciju. Druga varijanta je napraviti Graduate University (npr. Krems, Austrija). Tu je ideja napraviti centar izvrsnosti. Moguća je i kombinacija. Naravno, posve je moguće ne činiti ništa s postojećim sveučilištem, već dopustiti konkurenciju privatnog sektora. Ne čini mi se da postoji dovoljno promišljanja o svim tim varijantama. |
|
Na #14 Meni se čino logičnom ustrojstvo sveučilišta, manjih, konkurentnih, brzo prilagodljivih promjenama s podjelom na prirodne/društvene/tehničke ne odjele već sveučilišta koja bi bila ustrojena s odjelima. (recimo Tehničko sveučilište sa strojerstvom, elektrotehnikom, građevinom, prometom , grafičkim .... i još nekim odjelima
Dioba fakulteta na dva u našoj situaciji mislim da nije dobra, možda kod nekih velikih fakulteta da ali nisu svi fakulteti isti. I onako nas nema dovoljno niti kadrovski niti s opemom.
Ideja o sve širem uvođenju privatnih fakulteta, visokih škola, veleučilišta i sveučilišta je uredu jer bi to dovelo do prave konkurencije, samo se pitam tko ima toliko kapitala da uloži u recimo u opremanje tehničkih fakulteta (odjela) koji su izuzetno skupi i trebaju godine da se opreme labosa i dostigne određena razinu kvalitete. Davno prije više od 15-tak godina na jednoj konferenciji u poljskoj sam prvi puta susreo i opoznao rektora jednog privatnog tehničkog sveučiliša. Onda mi je to bilo čudno a sada mi se čini realnim.
Lako je otvoriti recimo visoku školu, da ne navodim koje struke samo s učionicama, knjižnicom za literaturu i eventualno računalima.  |
|
Slazem se s vama.
Ipak, opermanje sveucilista se na zapadu radi iz projekata s industrijom.
I sam sam sudjelovao u tom.
Ako imate takvu organizaciju, kadar, nacin rada, kvalitetu i studente + profesore s backgroundom iz industirje (koji imaju i osobna poznanstva s ljudima u industriji) onda je relativno lako dobit opremu.
U Hrvatskoj postoje firme koje bi vam opremile ucionice, a postoej i nacini na koje bi drzava to mogla pogurat - kroz porezna olaksice.
Samo treba volje (i malo rada, muke, krvi i znoja...) :-))
Problem je komunizma sto je drzava prije vodila o tom racuna a sad vodi samo o golim placama. Za drugo se traba borit....:-) |
|
Pod vodstvom jednog covjeka (koji je bio 10 god u industriji i kasnije predsjednik jednog odjela ABB), odjel na NTNU je dobio lab vrijednosti nekoliko miliuna eura + nedavno PhD i Post-dock stipendije Siemensa od vrijednosti oko 40 milijuna kuna.
Sve je stvar marketinga, i managera.
I prije njega su tu radili profesori cak i poznatiji i bolji od njega pa nisu postigli takav financijski uspjeh. Nasa sveucilista moraju poticati takve ljude.
To je sve postignuto u 8 godina + jako uspjesna privatna spin-off kompanija.
Ako privatno sveuciliste ima takve ljude ono ce u 5 do 10 godina biti u svim elementima bolje od drzavnog. |
|
Dioba Sveucilista jedino ima smisla ako se time postigne konkurencija izmedju pojedinih Sveucilista. Ako se Sveucilista podijele po podrucjima, onda kao da se nista nije dogodilo. Dakle, u potpunosti se slazem s #14.
Na #15 rekao bih da je to mozda tako na Sveucilistu u Osijeku, koje nema niti potrebe dijeliti, nego prije samo integrirati. Medjutim na vecim Fakultetima u Zagrebu ima sasvim dovoljno kadra za tri Fakulteta, gledano s obzirom na stvarno opterecenje koje bi bilo posljedica razumnog programa, a ne onog donesenog tako da se opravda visak nastavnika.
Drugi vazan razlog zasto bi djelidba na tri podjednaka Sveucilista bilo najbolje rjesenje je sto bi se time donekle demonopoliziralo visokoskolsko trziste.
Svaka druga djelidba samo je administrativna mjera kao i integracija, te nema nekog razloga ocekivati od tih scenarija stvarne rezultate osim puno potrosene tinte. Na integraciju na tjera uobicajena praksa u drugim zemljama (jos samo Hrvatska, Bosna i Srbija nemaju integrirana Sveucilista), medjutim to se moze napraviti postepeno i kvalitetno.
Prije spomenuti Lisabon ima jedno desetak Sveucilista.
#3: elektronski pristup casopisima ide preko carneta, dakle svi korisnici carneta imaju isti pristup. Nema razloga da se to mijenja.
|
|
#14
"Volio bih vidjeti razloge takve djelidbe"
Hm.... novac?! Tj. raspodjela novca?
|
|
Na #14 i #18:
"Stockholmski model" NIJE podjela na prirodno, društveno i tehničko sveučilište: MOLIM VAS da prije nego špekulirate o tome proučite detalje o tome kako bi to u hrvatskoj verziji izgledalo u mom komentaru u prijašnjoj raspravi: link. Podjela NIJE ortogonalna, i konkurencija među trima stockholmskim sveučilištima je sve samo ne zanemariva - i u privlačenju studenata, a o znanstvenoj konkurenciji da ne govorim. Pri tome su preklapanje i konkurencija najjače u trenutni najaktivnijim znanstvenim područjima.
Kolega #18, SVAKA, a ne svaka druga djelidba sveučilišta je administrativna mjera. Kada se pitate zašto podijeliti sveučilište, konkurencija je važan ali NE I JEDINI razlog. Administrativna učinkovitost i racionalizacija resursa su barem jednako važni. Podjela sveučilišta na način da se svaki fakultet podijeli na n dijelova ravnalom kao karta kolonijalne Afrike je moguće rješenje, ali što se njime dobiva? Konkurencija? Ne znam baš - sve dok na mjestu nisu kriteriji za prosuđivanje znanstvenih i obrazovnih performansi, te nagrađivanje i sankcioniranje u skladu s njima. Npr. već sada na sveučilšti u Zagrebu možete studirati sociologiju i povijest na dva, a filozofiju na tri mjesta. Je li se time povećala kvaliteta i konkurencija u tim područjima? Je vraga crnoga - no to nije ni bio cilj, već je cilj bio feudalno razgraničavanje u disciplinama u kojima u Hrvatskoj ne postoje ni minimalni suviski kriteriji kvalitete. Obzirom na sadašnje stanje, mislim da je najbolja podjela ona koja ide za konkurencijom obzirom na studente i nastavu, a integracijom koherentih znanstvenih tema (onih koje dijele metodologiju i instrumentaciju) na jednom mjestu. Pod "znanstvena tema" ne mislim na općenite grane prirodnih ili društvenih znanosti, nego na skupove tema za koje je od koristi da znanstvenici budu pod jednim krovom. |
|
Na # !8 Slažem se s kolegom N.D da je naše Sveučilište u Osijeku nepoterbno djeliti već nastvaiti dobro dobro integrirati, informatički, financijski i menadžerski svekoliko povezati. U tom se mjeru ide na našrm sveučilištu i meni se to čini dobrim. Ne patim od toga da naš fakultet mora ostati kakav je. Ako je dobra ideja kadrovski i operemom podržana ne vidi problem da se formiraju 2 ili 3 Odjela "Departmenta" i to recimo informatički , elektrotehnički-energetski i računarski i sve bi bilo O.K. Manji smo fleksibilniji i prihvatit ćemo sve dobre EU ideje.
Mada i dalje smatram da veće logičke povezanosti ima građevina, strojarstvo i elektrotehnika pa čak i politehnika koja je nestala  s medicinom, pravom, bilogijom, kemijom.... no dovolno ne poznajem Zgb. sveučilište i smatram da tamo ima kompetentnijih ljudi u zeti toga ali da se mora učiniti nešto sigurno MORA. Jutos je na HTV-u rektor prof. Bjeliš rekao da je dobio i da slijedi mandat kako bi integrirao ZGb. Sveučilište a ne da ga podijeli. Zagrebčani su na redu .Spomenoje je sveučilište u Beču kao primjer i pandam Zgb. ali koliko ja zan u Wienni ima Technical University
Na #17 Kolega D.R. dobro zborite o suradnji s gospodarstvom i njihovom sudjelovanju u opremanje ali ("kad ste me povuli za jezik") ne možete uspoređivati Norvešku i Hrvatsku. Norveški, Švedski i Finski ABB ili SIEMENS su spremni uložiti i ulažu milijunske iznose u vaše/njihove fakultete ali to kod nas nije slučaj. Mi smo zadovoljni s projektom od 10 000 kn pa ako se uspije nametnuti do 300 000 -400 00 kn to je "TOP" ali to su "tantalove" muke jer naše gospodarstvo nije tako razvijeno a i mentalni sklop je drugačiji. Znam da bi se uz bilo kakvi gospodarski projekat, recimo neke TS a izgrađeno ih je na desetine ili elektrane (obnovljive) moglo opremiti s manje od 0,5 do 1% od investicijske vrijednosti sredstava i te kako mnogo u edukaciju ali naši "direktori" na žalost tako ne razmišljaju. Mi smo htjeli u Slavonij u HEP NOC-u u Velikoj kao nstavnom centru sa SIEMENS-om opremiti centar za cijelu ovu regiju za edukaciju iz "Power system analysis, Electricity markets, Power Economic ..." No nije išlo. Neda SIEMENS da se u hrvatskoj razvije tako nešto jer drži pod kontrolom Austija -zagreb a Austriju Njemačka. Kontaktirali smo direktno SIEMENS pa su nam "zaračunali" kao da smo kupci a ne fakultet. A SIEMENS u Zgb je odustao čki iz ITEA -ENSA -EUREKA projekta. E to vam je naša situacija. Prodaja vroja komada a ne znanja i vrhunske tehnologije. Naši menadžeri putuje po prezentacijama, Parizu, Minhenu...... gdje ima se pokazuje neka vrhunska tehnološka rješenje i kada se vrate nazad nikom ništa. Eto to je otvorena i javno iznesena činjenica.
Čast izuzetcima. pa se ipak skromno i polako kreće naprijed i nabavlja oprema, softweri, modeli, makete instrumenti koji su skupi a išle su i donacije SIEMENS d.d. (donacija računala) HEP d.d. (softwera) Belišče d.d. a ostali tvtke "zero".  |
|
#20 Administrativna učinkovitost i racionalizacija resursa su svakako vazni, ali ne vjerujem u mudre kriterije u zemlji koja je po transparentnosti iza Katara, Cipra, Ujedinjenih arapskih emirata, Bocvane, Omana, Bahraina, Makaa, Butana, Jordana, Juzne Afrike, Italije, Sejsela, Grcke, Turske i Namibije, izmedju ostalih. Corruption Perceptions Index 2008
Vjerujem da bi trziste bilo najmanje los kriterij u nasem slucaju, iako daleko od savrsenog.
Administrativna učinkovitost i racionalizacija resursa moze se najbolje postici bez ikakve reforme Sveucilista informatizacijom administracije i outsource-anjem odrzavanja. Kada bi se samo 5000 cistacica na Sveucilistu u Zagrebu izdvojilo u UniZgMetla d.o.o. cijeli bi Zagreb mogli pocistiti, te bi Sveuciliste zaradilo umjesto da trosi novce. To bi bila racionalizacija resursa,  |
|
| Nazalost, primjeri iz prakse nam pokazuju da se do povecanja ucinkovitosti dolazi i kada se stotine ili tisuce znanstveno-nastavnog osoblja u dijelu svojeg vremena (koje im drzava i onako placa) "izdvoji" u dislocirani studij, privatno veleuciliste ili Zuzulovo privatno sveuciliste (za sve od navedenog ne bi bilo takoder lose staviti sufiks metla - a ne bi bilo lose niti da se, napokon, pocne mesti i rasciscavati ta situacija i to pocevsi od razina koje u svemu tome "kolo vode"). |
|
Na #23 Bravo kolega, Postoji li a postoji odredba, uredba ili zakon po kojoj sveučilišni profesori imaju propisano koliko mogu raditi preko norme xx % i točka. Kako netko može raditi na svom i još 2-3-5 drugih fakulteta. (tako što ne obavlja dobro svoj primarni posao za koji je plaćen od poreznih obveznika).
Tko tome može stati nakraj.?Vidi li se to u MZOS-u na platnoj listi prema JMBG. To se tako jedino može rješiti i ne može se osnovati veleučilićte, visoka škola ili fakulteta ako nema 70% svog kadra a ostalo može iz gospodarstva (dr.sc.... mr.sc. ....). To je metla koja po sili zakona mora to pomesti |
|
U Kolektivnom ugovoru, a vjerujem i u Zakonu, stoji da se norma moze premasiti do 30%. Zasto onda neki nominalno imaju 300% je lako zakljuciti.
Sto se dopusnica za visokoskolske ustanove tice, one bi se trebale izdavati, pazi sad, ako imate najmanje 50% opterecenja pokriveno vlastitim kadrom. I taj vrlo upitan uvjet se, naravno, posebice ako imate politicko zalede, flagrantno krsi. Uz to, kada se i nominalno primjenjuje, definicija je vrlo rastezljiva, pa sam tako primjerice na jednom nedavnom skupu cuo da ju u Zadru (sveuciliste) primljeno 40-ak predavaca na mjesta na kojima nominalno trebaju znanstveno-nastavno (ne nastavno) osoblje.
Ali, da se gradi, gradi se. A i rezu se vrpce. Idemo dalje ... |
|
| Na #25 A onda nek se gradi i neka cvjeta tisuću ..... |
|
| Na #25 A onda nek se gradi i neka cvjeta tisuću ..... |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
Edukacija
2009.01.10. 00:20h CET