| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
MLAZ - Mišljenje o novim reformama sustava novaka
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Marko Pavić
|
|
|
|
2008.10.03. 15:04
Povodom najavljenih nadolazećih reformi u sustavu znanstvenih novaka udruga MLAZ (mreža MLAdih Znanstvenika) je izradila Mišljenje u kojem izražava svoje stavove.
Dokument možete pronaći na našim web stranicama: http://www.mlaz.net |
Ne znam kako dodati link na glavnu vijest pa evo ovdje link na nase web stranice.
Web stranice MLAZ-a |
|
| Najveća novina - sustav postdoktoranata koji predlažete - je daleko najlošiji i najštetniji dio prijedloga. Kakva "matična institucija"? Kakvo "osporavanje izbora mjesta" od voditelja doktorata - kakve vese uopće voditelj doktorata ima s tim? Kakvo "povećanje od 30%"? Dragi kolege MLAZ-ovci, znam da štitite svoje interese ali ovime uglavnom štitite inteserese naj neambicioznijih i najnepokretnijih neđu vama. Izbijte si iz glave kontinuitet institucije i kontinuitet radnog odnosa doktoranda i postdoktoranda. Takva "posebnost" je štetna, najboljima mahom nepotrebna, a mediokriteti i submediokriteti bi ju izrabljivali do besvijesti. Ne izmišljajte gluposti. Pogledajte kako se radi u zemljama koje su u zadnjih 10-15 godina jako unaprijedile svoju znanost. |
|
Kolega #2...
Slazem se s Vama da je to daleko od sustava Harvarda, Cambridga i sl. no kao sto je u jednoj raspravi receno, moramo se pomiriti s nasom realnoscu i cinjenicom da smo mi daleko od njih.
Glavna nasa mana je da nismo konkurentni i dok to ne postignemo odnosno dok ne postignemo barem neku razinu konkurentnosti. Npr. na Sveucilistu u Southamptonu, gdje se trenutacno usavrsavam, u mojem podrucju na svako mjesto postiplomca imate 30 – 50 kandidata iz citavog svijeta koji stoje u redu s 120 000 kn gotovine za skolarinu godisnje da ih primite. Ne sjecam se da sam vidio nesto slicno na nasim natjecajima za znanstvene novake kod nas. No tih 30 – 50 ljudi znaju sto placaju i da placaju da rade ili vrhunsku znanost ili znaju da su jako zaposljivi nakon doktorata. Podaci QAA (agencije za osiguranje kvalitete) u Velikoj Britaniji pokazuju da 55% doktora znanosti odlazi u privatni i javni sektor nakon doktorata. Drugim rijecima njihovi doktori znanosti su jako zaposlijivi, a njihovi studiji privlace razlicite sorte ljudi od onih koji bi kolokvijalno receno baku prodali da objave u Nature-u do onih kojih boli dzon za znanost i zele dobiti doktorat kako bi se mogli dobro zaposliti. Sami ste rekli na jednoj od drugih rasprava da su vani postiplomci toliko jadno placeni jer ima dovoljno kvalitetnih succera, u koje se nadam da se i ja ubrajam, koji su spremni za taj novac raditi dobru znanost.
Vratimo se sada natrag u RH. Postoji velika potraznja za novacima, jako malo ih se prijavljuje na natjecaje. Dobar dio novaka ih nikada ne doktorira, a oni najbolji brzo odlaze iz sustava u bolje placene poslove. Ekonomski fakultet dodaje 30% na placu svojim novacima na placu da bi uopce ikoga uspio zaposliti, novaci s Rudjera masovno odlaze u Plivu, FER ima velikih problema u zadrzavanju novaka jer oni na trzistu zarade 50 – 100% vece place a one novake koje imaju preopterecuju nastavom, Fizika uopce ne moze dobiti dovoljno ljudi da im se jave na natjecaje (neki od njih zjape prazni mjesecima) itd. Pogledajmo nadalje malo nase doktorske studije. Oni su koncipirani tako da proizvode kopije nasih mentora, da prozvedu nakon desetljeca rada usko specaijalizirane znanstvenike koji nisu nigdje drugdje zaposljivi osim da zamijene svoje mentore. Porazgovarajte s bilo kime iz gospodarstva koji ce vam potvrditi da oni ne znaju sto ce s nekim doktorom znanosti koji ima previsoku titulu da ga zaposle nisko u hijerarhiji, a ima premalo operativnog znanja da ga zaposle visoko u hijerarhiji u skladu s titulom. Nadalje, dobar dio novaka je preopterecen nastavom s bolonjskom reformom i ne stigne se baviti znanoscu iako imaju dovoljne predispozicije za to.
Netko je napisao na jednoj od rasprava da bi trebali masovno uvoziti Ruse, Indijce, Kineze i sl… Za pocetak tocno koga cemo mi uvoziti kada imamo jezicnu barijeru i kada imamo sustav u kojem ne postoji niti jedan akreditirani program na engelskom jeziku i kada samo malen broj profesora izrazava spremnost da nesto ispredaje na nekom stranom jeziku, kada imamo zakon o strancima, kada nemamo smjestajne i prostorne kapacitete da te ljude primimo te na kraju mozda i najvaznije kada imamo malen broj kvalitetnih grupa koje bi konkurirale da im netko takav dodje. Dakle, mogli bi jedino privuci niskokvalitetne kadrove iz navedenih zemalja sto i nije neki posao.
Da sumiram, odredjene stvari se kod nas mogu primijeniti tek kada stvorimo dovoljnu kriticnu masu koju sada trebamo lagano graditi. Ukoliko udjemo u sustav previse represivnim mjerama rastjerat cemo i ono malo dobrih ljudi sto imamo te cemo dobiti kontraefekt i urusavanje sustava. Naravno to ne znaci da treba subvencionirati neradnike i probisvijete njih treba eliminirati iz sustava stalnim dizanjem letvice zahtjeva na kvalitetu rada no trebate imati i mrkvu za one najbolje da vam ne odu iz sustava jer inace ce te ga urusiti.
Upravo na tom tragu, cilj nasih ideja je povecanje konkurentnosti, zadrzavanje najboljih u sustavu te time povecanje kvalitete same znanosti. S obzirom da ne mozemo nuditi iste uvjete kao Harvard, Cambridge i sl. moramo pronaci modele kako kako zadrzati one najbolje i povecati zaposljivost ljudi nakon doktorata. Svjesni smo da ce krajnosti poput ljudi koji ce „svoju baku prodati za rad u Nature-u“ i „ljudi koji zele zaraditi velike novce“ tesko egzistirati u nasem sustavu novaka naprosto jer ce otici na projekte vani koji ce im nuditi Nature i Science ili ce se zaposliti u gospodarstvu. No izmedju njih postoji citav spektar kvalitetnih novaka ciji potencijal moramo probuditi, otkriti te korisno iskoristitu u svrhu povecanja kvalitete znanstvenog rada. A za to je potrebna opseznija reforma od doktorskih studija, uvjeta napredovanja, izbora mentora do opterecenosti nastavom i sl. i ne moze se rijesiti cisto administrativno – birokratskim rezovima i revolucijama poput nekih prijedloga. Kada stvorimo dovoljnu kriticnu masu kvalitenih mladih ljudi i grupa okupljenih oko njih onda mozemo poceti razmisljati u Vasem smjeru. Do tada takvim razmisljanjem riskiramo urusavanje sustava.
Prijedlog novog postdoktorskog sustava je evolucija sadasnjeg koji moze povecati konkuretnost sustava bez velikih dodatnih ulaganja za koji smatramo da je jednostavno provediv i da nudi dovoljno „mrke“ najboljima da ostanu u sustavu… No to ne znaci da treba zaboraviti na batinu za neradnike..
|
|
Na #3: Shvaćam što želite, ali i dalje se ne slažem s metodom niti mislim da bi imala učinak koji zamišljate.
Prvo pravilo, kolega: ako se želite primaći korak bliže Harvardu i Cambridgeu, ne počinjite s koracima u suprotnom smjeru od njih.
U ovakvom sustavu, kolega, nema smisla zadržavati najbolje. Razlozi:
1. Ti "najbolji" (valjda studenti) u ovakvom sustavu neće postati ni približno tako dobri kao u uređenom sustavu.
2. Stvarno najbolji i najambiciozniji ionako neće slijediti shemu koju predlažete, jer stanje "najbolji" uključuje svijest da su za biti naajbolji potrebna iskustva i pristup s najboljih mjesta na svijetu.
Da bi "najbolji" smisleno "ostali" u sustavu na način na koji predlažete, prije svega treba povećati broj kvalitetnih (starijih) ljudi-mentora od kojih ti mladi mogu učiti. Treba sasjeći zakonske i statutarne zavrzlame i nebuloze. Treba ne opterećivati novake na sveučilištu hrpom nastave. NIŠTA od toga nije posao novaka da implementiraju. Što im Vi nudite umjesto toga? "Doduše, ne možemo Vam ponuditi bolje profesionalne uvjete, ali zato želimo da vam se zagarantira da kad jednom u sustav uđete kao novak, u njemu ostanete do penzije". Krasna stimulacija, nema što. Za neambiciozne i netalentirane.
Vratimo se na mentore. Pametni mladi ljudi ne bi trebali pristati raditi doktorat na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (ili Osijeku) taman da im daju 200% dodatka na plaću. Zašto dobar dio onih s dodatkom od 30% na plaću odustaje prije kraja? Zbog plaće? Ne bih rekao - unaprijed su znali kakve u gdje plaće. Vjerojatnije je da odustaju zato jer zaključe da ono što rade kao novaci nije vrijedno njihovog vremena ni truda. Pogledajte malo zProjekte iz ekonomije i CV-e njihovih voditelja, pa će Vam biti jasno ni zašto. Osvjedočeno neproduktivnim, nekvalitetnim ili nebuloznim ljudima u sustavu NE TREBA DATI NOVAKE. Prije toga ne treba im dati niti projekte. Ovo Vam govorim kao netko s više iskustva u znanosti od Vas: dati lošem mentoru kvalitetnog (ili bilo kakvog) novaka je akademski zločin. Kvalitetan novak u prosjeku neće učiniti lošeg mentora boljim znanstvenikom ni u približnoj mjeri onoliko koliko će loš mentor upropastiti novaka i učiniti da novak uludo ulupa svoje vrijeme i energiju u ništa. Vi svojim prijedlogom stimulirate novake da takvu sudbinu trpe u korist sigurnosti radnog mjesta. To po meni, kolega, nije poboljšanje položaja novaka. To nije nikakva mrkva. Time zadržavate loše mentore i loše znanstvenike u sustavu. Najbolje ljude u inozemstvo tjeraju i od povratka odvraćaju upravo takvi, a ne to što im nitko ne čuva radno mjesto. Kao što ste sami rekli, svugdje su deficitarni. Pa kome onda treba čuvati mjesto i zašto? Eventualno onima koji u inozemstvu ne naprave ništa. Zapitajte se - što će vam takvi? |
|
Kolega #4...
Quote:
"Doduše, ne možemo Vam ponuditi bolje profesionalne uvjete, ali zato želimo da vam se zagarantira da kad jednom u sustav uđete kao novak, u njemu ostanete do penzije".
Sustav novaka je sada vec ogranicen godinama. U njemu nema ostanka do penzije vec novaci imaju sada max. 6+4 godine u njemu... Slazem se da je izuzetno lose da novaci razmisljaju u terminima da ostaju u sustavu na jednoj instituciji do penzije no korijeni toga nisu u sustavu novaka vec u sustavu napredovanja, losih doktorskih studija i sustava gdje mentor stvara svog nasljednika i gdje vas se instruira da na vama ostaje
Nigdje ne prelazemo cementiranje novaka u sustavu... To nigdje nije intencija. Dapace, reformom doktorskih studija, odabirom kvalitenog mentora, kontinuiranim pracenjem rada, uvodjenjem profesionalnih vjestina i obrazovanje doktorandata u vodjenju projekata zelimo povecati zaposljivost ljudi s doktoratom i povecati njihovu efikasnost u zavrsetku doktorata...
Quote:
Da bi "najbolji" smisleno "ostali" u sustavu na način na koji predlažete, prije svega treba povećati broj kvalitetnih (starijih) ljudi-mentora od kojih ti mladi mogu učiti. Treba sasjeći zakonske i statutarne zavrzlame i nebuloze. Treba ne opterećivati novake na sveučilištu hrpom nastave.
OK... Hajdmo se sada vratiti u hrvatsku realnost.
Krenimo od kraja:
Nastava
Kada sam javno prozvao dekana jednog fakulteta na trbini da lomi bolonjske reforme preko ledja karijera znanstvenih novaka opterecujuci ih previse s nastavom, dobio sam slijeganje ramenima i izjavom da njima fali preko 100 novaka da bi radili nastavu, u sadanjem opsegu, kvalitetno i da su oni toga svijesni ali da im je sada prioritet srediti reforme na preddiplomskom diplomskom nivou.
Sasvim uobicajno je na mnogim fakultetima da se krsi kolektivni ugovor i da novaci odradjuju po 10, 15, 20h nastave tjedno zrtvujuci njihove znanstvene karijere.
Znanstveni novaci po svojoj biti nisu nikada trebali biti asistenti no onda se desilo da su postali, preuzeli nastavu, kao i ostale poslove koje im institucija dade na ustrp njihove znanstvene produktivnosti. Zato i trazimo da se
nastava placa i postuje kolektivni ugovor.
Broj kvalitetnih mentora
Slazem se s vama... No pogledajmo sto imamo... U sustavu gdje imamo oko 14.000 znanstvenika od kojih pretpostavljamo da ih je tek nekoliko tisuca znanstveno produktivno sto mislite koliko kvalitetnih mentora mozemo imati? Koliko od tih nekoliko tisuca produktivnih ima kvalitete da uspjesno vodi druge ljude? To su cinjenice koje imamo u sustavu i s kojima se moramo suociti..
U Velikoj Britaniji da bi postali mentor morate imati certifikat da ste sposobni voditi ljude i imati znanstvenu kvalitetu.
Upravo stoga u tocki 1. naglasavamo: "Odnos mentor – novak je ključan za uspješan završetak doktorskog studija te je potrebno definirati uvjete, potrebne kvalitete te način odabira kako novaka tako i mentora."
Pitanje regulacije/deregulacije sustava
Quote:
Treba sasjeći zakonske i statutarne zavrzlame i nebuloze
Ovo pitanje je dovoljno bitno da ga mozemo staviti i u zasebnu raspravu. Na razmsiljanje o regulaciji/deregulaciji sustava me je jako potaknula rasprava na BBC-u od prije desetak dana gdje su doveli ekonomske strucnjake i raspravljali o bankarskoj krizi. Za UK je ispalo da ista deregulacija bankarskog sustava koja je dovela do procvjeta trzista nekretnina u 90tima je odgovorna za sadanju krizu jer su bankari, u zelji za vecim profitom, iskoristili deregulaciju na perverzne nacine. Kao reakcija na to uvedena je dodatna regulacija sustava koja je za sada jaca od one "prethodne" i zabranjuje mnoge stvari poput brze prodaje dionica...
Dakle, treba biti jako pazljiv s time. Prenormiran sustav gusi kreativnost i individualnost no dovodi stvar u neko srednje stanje... Pre dereguliran sustav dopusta koristenje sustava u krivom smjeru, nazovimo s necasnim namjerama, i otvara put ka kaosu...
U nasem sustavu znanosti i visokog obrazovanja imamo primjere u oba smjera. |
|
Quote:
Pametni mladi ljudi ne bi trebali pristati raditi doktorat na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (ili Osijeku) taman da im daju 200% dodatka na plaću. Zašto dobar dio onih s dodatkom od 30% na plaću odustaje prije kraja? Zbog plaće?
Slazem se da su uvjeti rada bitni cak i bitniji od primanja. Zato se i zalazemo za mnoge mehanizem koji mogu olaksati novacima njihov rad poput novackih projekata, mogucnosti usavrsavanja, nagradjivanja najboljih, reforme doktorskih studija itd. No nemojmo se zavaravati, na kraju ipak radimo za novac i mi, kao i ostali, moramo placati racune i od necega zivjeti, a poprilicno je demotivirajuce kada pocetnici u ZET-u imaju vece place od vas.
Zao mi je da na citavu pricu gledate iz svog uskog gledista i ovako pausalno ocjenjujete citave generacije mladih ljudi... Pametni mladi ljudi valjda znaju sto je za njih dobro. Neki od njih traze iskljucivo znanstvenu izvrsnost, neki od njih traze poslovne kontakte i dobre prilike za daljnje zaposljavanje. Ne osudjujem nikoga, no vjerujem da na Ekonomiji itekako ima pametnih mladih ljudi koji znaju sto rade.
Quote:
Osvjedočeno neproduktivnim, nekvalitetnim ili nebuloznim ljudima u sustavu NE TREBA DATI NOVAKE.
Upucujem Vas na tocku 1. misljenja i citat u gornjem postu. |
|
Na #5: Kolega, o svemu tome smo raspravljali već više puta. Sažetak slijedi:
NASTAVA: Sveučilište je to koje organizira i naplaćuje (interno ili eksterno) školarimu za doktorski studij. Može eksplicitno tražiti da SVI doktorandi odrade dio svoje školarine držanjem propisane kvote nastave - uključujući one s raznih instituta.
Zatim, na sveučilišti postoji puno nastavnika koji su znanstveno neproduktivni i neperpektivni. Obzirom na to, njihovo sadašnje nastavno opterećenje na matičnoj ustanovi ne uzima im ni približno cijelo radno vrijeme za koje su plaćeni. Neka se evaluacijom ustanove takvi nastavnici i neka im se nastavno opterećenje utrostruči. Neka sami drže svoje vježbe. I mnoga europska sveučilišta tako rade sa svojim neproduktivnim nastavnicima u trajnom zvanju kojih se ne mogu riješiti.
MENTORI: Nema nekoliko tisuća znanstveno produktivnih, kolega. Ima ih tek nešto više od tisuću koji tu i tamo nešto objave. Stvarno kvalitetnih mentora je vrlo, vrlo malo, nedovoljno i za sadašnji broj novaka, a kamo li veći. Ponavljam, U ZABLUDI STE ako mislite da se to može riješiti davanjem pogodnosti i stabilnosti novacima koju Vi tražite u gornjem dokumentu. Ako npr. iz područja ekonomije nema kvalitetnih mentora (a NEMA), iz područja ekonomije NE BI TREBALO BITI NITI NOVAKA. Ne u Hrvatskoj, anyway. Nek država stipendira talentirane studente da se školuju i postanu znanstveno produktivni na kvalitetnim mjestima u inozemstvu, a onda neka ih stimulira da se vrate na način kako se to radi u civiliziranim zemljama. Pitanje "tko će onda držati nastavu" je krajnje deplasirano. Nek ju drže neproduktivni nastavnici, na svome matičnom sveučilištu umjesto da za punu plaću uz nula znanosti drže četiri sata nastave tjedno tamo, a ostatak vremena rade u fušu za dodatni honorar. Ako neće raditi pod takvim uvjetima, nek slobodno daju otkaz. Seoskih učiteljica poput njih uvijek će e naći za zamjenu. |
|
Quote:
U ovakvom sustavu, kolega, nema smisla zadržavati najbolje.
Kolega koji je vas prijedlog? Resetiranje sustava? Da u zemlji gdje imamo 7% visoko obrazovanih ljudi pobacamo pola profesora i novaka na cestu... Tko ce nam obrazovati onda te buduce generacije studenata koje masovno dolaze...
Slazem se da kvaliteta mora biti imperativ no cinjenica je da je sustavu trenutacno imamo realan manjak ljudi ako zelimo podici opcu obrazovanost populacije. Rjesenje je negdje sigurno u sredini. Tu dolaze pitanja napredovanja i koliko se cijeni rad u nastavi, a koliko sama znanost. Zasto nekome npr. tko je osrednji znanstvenik, a dobar predavac se nebi dopustilo da vise radi nastavu kao i obratno?
No sva ta pitanja nadilaze sustav novaka na koji smo se htjeli referirati. |
|
Quote:
Zao mi je da na citavu pricu gledate iz svog uskog gledista i ovako pausalno ocjenjujete citave generacije mladih ljudi... Pametni mladi ljudi valjda znaju sto je za njih dobro.
S ovim se duboko ne slažem. Jako puno mladih pametnih ljudi nema pojma što je za njih dobro - jer u Hrvatskoj niti su mogli vidjeti koje su im sve opcije, niti su mogli steći objektivnu sliku od svojih nastavnika, a u mnogim slučajevima ne mogu očekivati niti iskreno mišljenje od ljudi koji ih žele iskoristiti na neki način (npr. za rad na svome nebuloznom projektu ili pak za držanje vježbi). Ni ja nakon diplome nisam znao što je za mene najbolje i učinio sam neke izbore koje ne bih učinio da sam imao sve informacije koje sam relno mogao imati. I zato se ne zavaravajte da Vam je sve jasno. Nije. (Nije ni meni. Ali s vremenom su mi mnoge skvari o upravljanju karijerom postale puno jasnije.) |
|
Quote:
Ako npr. iz područja ekonomije nema kvalitetnih mentora (a NEMA), iz područja ekonomije NE BI TREBALO BITI NITI NOVAKA. Ne u Hrvatskoj, anyway.
Kolega mislim da je neozbiljno i deplasirano ovako raspravljati i citavu struku deklasirati. Osobno znam nekoliko kvalitenih mentora iz ekonomije od kojih je jedan doktorirao na Stanfordu kod makroekonomskog savjetnika predsjednika Forda. Mogu se sloziti s vama da nam ekonomija mozda nije najjaca grana znanosti no nije korektno ovako raspravljat.
I opet, ne mozete sve struke obrazovat u inozemstvu. Neke su specificne za nase podneblje i kao takve trebate ih cuvati.
No slazem se s vama da treba stvarati jezgre mladih, ambicioznih i produktivnih ljudi koji su se obrazovali i u inozemstvu i da oni trebaju biti temelj razvoja daljnjeg sustava... |
|
Quote:
Ni ja nakon diplome nisam znao što je za mene najbolje i učinio sam neke izbore koje ne bih učinio da sam imao sve informacije koje sam relno mogao imati. I zato se ne zavaravajte da Vam je sve jasno. Nije. (Nije ni meni. Ali s vremenom su mi mnoge skvari o upravljanju karijerom postale puno jasnije.)
Tu Vam dajem za pravo i nisam mislio u tom kontekstu. Neke stvari bi i osobno mijenjao da mogu i ne umisljam se da je sve jasno. Vise sam mislio u kontekstu da pametni mladi ljudi znaju kuda zele doci. Manjak informacija, kao sto ste sami naveli, im mijenja putanju no cesto se desi da im netko drugi pretpostavlja gdje oni trebaju zavrsiti kao sto ste vi to napravili s generaliziranjem s novacima na ekonomiji...
|
|
Na #9: misim da ne čitate pažljivo što sam napisao:
Quote:
Kolega koji je vas prijedlog? Resetiranje sustava? Da u zemlji gdje imamo 7% visoko obrazovanih ljudi pobacamo pola profesora i novaka na cestu... Tko ce nam obrazovati onda te buduce generacije studenata koje masovno dolaze...
Nigdje ne govorim o bacanju nekoga na cestu. Sadašnja situacija je "brain in the drain" što je puno gori način bacanja od bacanja na cestu. Tko god bude obrazovao te buduće generaciije studenata, bit će jako loše ako ih ne bude obrazovao s minimumom kvalitete. Prije 100 godina ljude su iz Zagreba slali n studij u Beč, Prag iili Peštu - nije im padalo na pamet da nekompetentne lokalne ljude proglađavaju kompetentnima. Zašto inzistirate da to sada činimo u disciplinama gdje je nekvaliteta prevladavajuća?
(I da, discipline u kojima je stanje poput onoga u ekonomiji i "prometnim znanostima" treba resetirati. Bez milosti. Hard reset. Bolje da ne proizvode ništa nego da proizvode nekompetentne i nekonkurentne ekonomiste i inženjere. Vaš stav mi zvuči kao "bolje išta nego ništa". Ne slažem se. U oba slučaja (ništa i nekvalitetno) stvarne stručnjake ćemo morati dobaviti iz drugih izvora. U slučaju opcije "ništa" taj dio sljedećih generacija bar će moći studirati nešto drugo ili negdje drugdje. )
Quote:
Zasto nekome npr. tko je osrednji znanstvenik, a dobar predavac se nebi dopustilo da vise radi nastavu kao i obratno?
Vi fakat ne čitate što pišem. Nekome tko je osrednji (ili nikakav) znanstvenik a dobar (ili barem podnošljiv) predavač ne treba "omogućiti" da radi više nastave nego ga treba NATJERATI na to. To nije stvar njegovog osobnog izbora nego rezultata koje postiže, kako u znanosti, tako i u nastavi. |
|
Quote:
Kolega mislim da je neozbiljno i deplasirano ovako raspravljati i citavu struku deklasirati.
Hrvatsku ekonomsku znanost je vrlo moguće argumentirano deklasirati jednostavnom pretragom odgovarajućih bibilografskih baza podataka, kolega. Nemojte mi s "Paarovom metodom" navođenja outliera u svrhu popravljanja slike cijele distribucije - znate da je to metodološki i logički pogrešno. Što se tiče nekoliko navodno kvalitetnih mentora - prvo treba utvrditi jesu li zaista kvalitetni (CV + postignuti rezultati), onda tražiti da napišu znanstvene planove za budućnost, međunarodno ih evaluirati i nakon toga svakome dati po par novaka. OK, uhljebili smo koliko - desetak novaka? Što ćemo s ostalima? Dati ih bezveznjacima da ima tko držati nastavu? Oops, to se već tako radi... |
|
Quote:
Prije 100 godina ljude su iz Zagreba slali n studij u Beč, Prag iili Peštu - nije im padalo na pamet da nekompetentne lokalne ljude proglađavaju kompetentnima.
Prije 100 godina se nije toliki postotak generacije srednjoskolaca upisivalo na fakultete.. Danas je ta brojka negdje mislim oko 90% (neka me netko iz MZOS ispravi ako sam u krivu)... Zato ne mozemo primjenjivati isti model.
Quote:
(I da, discipline u kojima je stanje poput onoga u ekonomiji i "prometnim znanostima" treba resetirati. Bez milosti. Hard reset. Bolje da ne proizvode ništa nego da proizvode nekompetentne i nekonkurentne ekonomiste i inženjere.
Napravimo razliku od onoga sto je u akciji index bilo i citave struke. Korupciju treba strogo kaznjavati i tocka.
No tko ste Vi da proglasavate da su nam ekonomisti nekonkurentni kada one najbolje konzalting kompanije zaposljavaju na placu od 10.000 kn i vise, a ostali se vecinom zaposljavaju s nesto nizim placama no ipak se zaposljavaju. Mozemo raspravljati o kvotama, o kvaliteti programa, no ocito potrebe za ekonomistima imamo koji konkuriraju dovoljno konkuriraju na nasem domacem trzistu...
Sto mislite zasto se inace tvrtke tako guraju na ekonomiji da sponzoriraju dvorane, financiraju rad studentskih udruga i pojedinca, organiziraju sajmove poslova i sl. |
|
Quote:
Prije 100 godina se nije toliki postotak generacije srednjoskolaca upisivalo na fakultete.. Danas je ta brojka negdje mislim oko 90% (neka me netko iz MZOS ispravi ako sam u krivu)... Zato ne mozemo primjenjivati isti model.
Ne možemo. Ja samo kažem da si ne bismo smjeli umišljati da smo u stanju obrazovati više studenata nego jesmo ili kvalitetnije nego što jesmo. U tome je problem.
Quote:
No tko ste Vi da proglasavate da su nam ekonomisti nekonkurentni kada one najbolje konzalting kompanije zaposljavaju na placu od 10.000 kn i vise, a ostali se vecinom zaposljavaju s nesto nizim placama no ipak se zaposljavaju.
Kolega, nemojte. Valjda i Vi i ja i kolege ekonomisti znamo da uspješnost najboljih pojedinaca nije nikakva indikacija kvalitete njihovog matičnog studija. S mog (a i s Vašeg) matičnog studija izašlo je puno izuzetno kvalitetnih ljudi. ONI su bili (i jesu) kvalitetni, a ne studij. (Ne)kvaliteta studija se nikad ne odražava vjerno na najbolje, nego na prosječne. Oni će biti srednjoškolski nastavnici, ekonomisti u državnim službama i obavljati većinu svakodmenvih poslova iz pripadnih struka. A vjerujte, o bulk-u takvih puno više ovisi kako će država funkcionirati nego o Vama ili meni.
A potreba za ekonomistima, pa naravno da postoji. I to za boljima od većine koje danas imamo. O tome i govorim. |
|
Dalje ne zelim ovo pretvoriti u raspravu o ekonomskoj struci u RH. Ovdje sam da argumentiram stavove MLAZ-a koje smo iznjeli u nasem Misljenju i ako imate jos nekih pitanja/komentara na nase Misljenje rado cu odgovoriti.
|
|
Na #16: nisam imao osjećaj da raspravljamo o ekonomskoj struci kao takvoj. Ima još pregršt struka u Hrvatskoj i na sveučilištima koje su u sličnoj situaciji. Mislim da je stanje u njima i politika prema doktorandima i postdoktoranima u njima vrlo relevantna za vaše mišljenje.
Sve u svemu, razočaran sam. Kao što je to kolega lijepo prispodobio u paralelnoj raspravi, osjećam se kao da raspravljam o zakonu o prometu s pijanim vozačem. Bez uvrede - samo smatram da vam je s pijanim vozačem zajedničko da mislite n svoj neposredni interes koji realno na dulji rok nije ni interes Hrvatske ni Vaš osobno. Premlad ste da razmišljate kao sindikalac, kolega. Samo to sam htio reći. Na najdobronamjerniji način na koji umijem. |
|
Dragi kolega #17. Vase komentare drzim dovoljno vrijednim da s Vama raspravljam o znanosti na portalu u petak navecer umjesto da u "pub crawl" pokazujem pubove Southamptona brucosicama postdiplomantkinjama povodom pocetka nove akademske godine. Veci kompliment Vam ne mogu uputiti :-)
Nase komentare u Misljenju ne smatramo sindikalnim u tome negativnom kontekstu koji ste naveli, vec smatramo poticajnim za mlade znanstvenike uvodjenjem mnogih novina i boljim definiranjem odnosa mentor - novak kao sto je sve objasnjeno u dokumentu.
No dovoljno sam u sustavu znanosti da znam kako promjene ovdje jako sporo dolaze, kako svi zakoni, pravilnici i akti krecu od revolucionarnih promjena, a onda nekako zapnu na odborima senatima i sl, kako se autonomija sveucilista koristi i kada treba i kada ne treba, kako se odluke prolongiraju i odgovornost prebacuje na druge instance, kako uvijek imamo nadobudne uprave no ne i kvalitetno pripremljen kadar za provedbu zamisljenih promjena, kako je potrebna smjena generacija da se neke stvari promijene itd.
Ono sto vi predlazete mozda bi u nekom obliku stvarno i trebalo za promijenu svijesti i resetiranje sustava no trenutacno je to kula od karata koja ne može opstati. Mi, kao akademska zajednica, za sada nismo u stanju niti kvalitetno rijesiti pitanje evaluacije studentskih anketa i koje konsekvence bi one trebale povuci no rjesenje za sve ta pitanja nije da ukinemo sve...
Zbog toga pokusavamo biti konstruktivni i davati konkretne primjedbe kako poboljsati sustav unutar onoga sto smatramo realnim okvirima. |
|
Na #18:
Quote:
Zbog toga pokusavamo biti konstruktivni i davati konkretne primjedbe kako poboljsati sustav unutar onoga sto smatramo realnim okvirima.
Problem je u tim fantomskim "realnim okvirima". Imamo posla s gnojnim, gangrenoznim tkivom, kolega. Ono što ja predlažem su rezovi koji su bolni i ne bez rizika i neizvjessnosti, ali koji barem načelno mogu to tkivo odstraniti i dati šansu zdravom da se regenerira. S druge strane,, Vaši "realni okviri" mi se čine ekvivalentni primjeni dezodoransa da bi gnoj bolesniku i okolini manje smrdio. Ha, i to je nekkvo rješenje dijela problema - i njegova analogija s dugoročnim učinkom na problem o kojem pričamo mi se čini prikladnom. Dopustite da s takvim rješenjem nisam ni najmanje oduševljen. |
|
Dobronamjernost, čini se, nije svojstvena vrhunskim znanstvenicima. Možda zato i jesu vrhunski: jer nemilosrdno, snagom (eksperimentalnog) argumenta sasijecaju ono što im se nađe na putu prema znanstvenoj istini. Jednostavno nema vremena za ophođenje u rukavicama. „Publish or perish“. „Clone or die“. I vjerojatno je to jedini put. No on ima svoju cijenu. Vrhunska znanost (ima li smisla trošiti novac na manje od toga?) je danas nemilosrdna. Prema ljudima koji je vole. Pogotovo prema mladim ljudima. Mislim da to nije dobra reklama za samu znanost. Negdje sam pročitao (Journal of Cell Science) dobronamjernu poruku mladim znanstvenicima u stilu: „Ako se niste spremni odreći ležernih vikenda, redovitog bavljenja sportom ili omiljenim hobijem, ako želite više od dva tjedna godišnjeg, ili, ne daj bože, veću plaću, odustanite dok je na vrijeme. Ima i više nego dovoljno onih koji to jesu.“ Moram priznati da sam se, tijekom doktorata, kada sam to pročitao, prvi put zabrinuo jesam li donio dobru odluku upustivši se u znanstvenu avanturu. Naime, nisam se baš prepoznao u navedenom opisu, mada se i danas tješim da je autor skriven iza pseudonima Caveman bio barem malo autoironičan. Kao što je ironičan bio i prodekan za znanost FER-a kada je pred 300-tinjak znanstvenih novaka Sveučilišta u Zagrebu izjavio da su posebno oni s FER-a pomalo mazohisti kad su spremni raditi za tako skromne uvjete pored daleko lukrativnijih koji im se nude na tržištu. Zar je zaista poželjno da u opisu mladog znanstvenika stoji da je pomalo luckast i „puknut“, i da mu materijalni aspekt posla koji radi ne predstavlja nikakvu vrijednost? I dalje se bojim odgovora. Zato jer volim posao koji radim. Činjenica je da znanstvenici profesionalnu satisfakciju prvenstveno pronalaze u otkriću, a ne na računu. Međutim, jedno je raditi kao doktorand u vrhunskom (ili solidnom) labosu, 10-12 sati dnevno (više od toga osobno nikad nisam mogao), okružen ljudima od kojih ne stižeš sve naučiti, za 1000-1200 eura mjesečno i povremeno sudjelovati u nastavi (koju ti plate), a već kod prvog postdoc-a plaća ti raste za kojih 600 eura, a ako si dovoljno dobar da dobiješ neku od stipendija, možeš računati na udvostručenje. Nešto sasvim drugo je ovo što imamo u Hrvatskoj. Ne vidim zašto se mladi doktorandi ne bi borili za bolje uvjete rada pa i one materijalne. Možemo diskutirati koliko se MLAZ-ov prijedlog (ne) uklapa u širi kontekst reformi znanstveno-sveučilišnog prostora, pogotovo iz vizure starijih i iskusnijih kolega. Dominantan prijedlog je, kako mogu pročitati, uvođenje europskog (ili američkog) sistema. To je apsolutno logično. On se za znanost pokazao izuzetno efikasan i produktivan. Pitanje je samo kako to provesti u djelo. Da li bi se dogodilo slično kao i kod uvođenja kapitalizma nakon pada socijalizma. Dovoljno nedavno sam doktorirao da imam simpatije prema mlađim kolegama koji tek trebaju doktorirati. Ne želim im sudbinu kineskih i sl. doktoranada koji su za 400 eura rintali u labosu puno radno vrijeme (onih rečenih 10-12 sati).
Prije nekog vremena čuo sam izreku: „PhD student je poput limuna: iscijedi ga i baci.“ Ja taj oblik znanstvenog kapitalizma ne bih želio svojim mlađim kolegama, koliko god to bilo dobro za znanost. Doktorandi i postdoktorandi su u svijetu fizički realizatori znanstvenog napretka (i kao takvi često revoltirani svojim relativno lošim položajem). Ne razumijem što konstruktivno želite postići proglašavajući inicijativu domaćih doktoranada i postdoktoranada (svjestan sam nesrazmjera u kvaliteti s onim svjetskim!) bedastoćom. Onda je najbolje da ukinemo znanost u Hrvata kao takvu! Ima dovoljno boljih i pametnijih u svijetu da joj se posvete.
|
|
Potpuno sam suglasan sa kolegom BL.
Ovakav prijedlog ne smije biti podrzan od strane MZOS-a.
Istaknuo bih jos par nelogicnosti:
1. (Prije predloženog skraćivanja trajanja novačkog ugovora potrebno je osigurati da se doktorski studiji zaista i provode na svim fakultetima hrvatskih sveučilišta.)
Nemoguce je imati takvu bazu i istrazivacku podlogu da se doktorski studiji provode na svim fakultetima.
Trenutni pradoksi su prisutni i na postojecim doktorskim studijima, gdej se upisuje veliki broj studenata, a broj mentora sa istrazivackim projektima je jako mali. Milsim na ozbiljnije projekte jer to sto MZOS jos uvijek financira 80% projekata je totalna glupost.
Ali u tome lezi jos jedan problem kojeg su se kolege u MLAZ-U dotakle
2. ( Držimo da će sustav postdoktoranada s ovako navedenim karakteristikama stvoriti tržište postdoktoranada i veću mobilnost znanstvenih novaka s doktoratom unutar sheme projekata MZOŠ-a. Također smatramo da u sustav postdoktoranada treba djelovati prvenstveno poticajnim mjerama, a ne restriktivnim kako bismo zadržali one najbolje u sustavu i omogućili im razvoj u modern znanstvenike po svjetskim standardima. )
Pa ta shema ne valja, postovani kolege, koliki je broj projekata dodijeljen a da voditelji projekata nisu na nivou znanosti koja bi PHD studentima omogucila ono sto vi ocekujete, a to je razvoj u moderne znanstvenike po svjetskim standardima.
Potpuna reforma pocinje za kvalitetnom recenzijom znanstvenih projekata
Povecanjem sredstava za odobrene projekte.
Reorganizacijom i povecanjem sredstava na projektima, tako da oni obuhvate i odredjeni udio place voditelja projekta, tako da dobiju manje nastavno opterecenje.
Zaposljavanje znanstvenika na jasnim natjecajima, a ne na namjestaljkama raznih oblika.
Tako i sa postdokovima. Ukidanje stipendiranja studiranja studenata izvan RH. Skolovanje i stipendije se mogu pronaci, a niti se PHD studente treba vezivati, a niti se instituciju treba obvezati da uzme doticnu osobu.
Najbolji kandidat treba biti odabran na jasnim natjecajima i uz pomoc stranih znanstvenika kao evaluatora aplikacija.
I ovome dodati jos niz drugih mjera,
No, tko je preman na to, MZOS? PO dosadasnjem radu, ne bi se reklo. |
|
Quote:
1. (Prije predloženog skraćivanja trajanja novačkog ugovora potrebno je osigurati da se doktorski studiji zaista i provode na svim fakultetima hrvatskih sveučilišta.)
Nemoguce je imati takvu bazu i istrazivacku podlogu da se doktorski studiji provode na svim fakultetima.
Hvala na komentarima. Vidim da ne radite u Hrvatskoj pa niste upoznati sa situacijom koja se u praksi desava. Prema sadasnjim zakonskim okvirima svi poslijediplomski studiji su se trebali prebaciti na doktorski studij. No, u praksi jos ima studija koji prvo upisuju ljude na magisterij pa tek na doktorat. Time se direktno usporava znanstvene novake, a u ugovoru o radu im se samo predvidja da trebaju doktorirat unutar 6 godina sto je u slucaju da moraju ici i na magisterij cesto nedovoljno vremena. Time fakulteti krse zakon i onemogucuje pravovremeno napredovanje novaka.
Sto se tice samog broja i kvalitete doktorskih studija jasno smo trazili modernizaciju, reformu i ne izdavanje dopusnica onima koji ne udovolje kriterijima (tocke 3c. i 3d.).
Na kraju pitanje financiranja samih projekata. Sto se toga tice cjelovite reforme financiranja samih projekata ona nadilazi reformu novaka no mogu Vam dati moje osobno misljenje da treba sto vise novca preusmjeriti u kompetitivene sheme poput NZZ-a i UKF-a i sl. te da treba znanstvenike dodatno obrazovati u profesionalnim vjestinama prijave i pisanja projekata kako bi bili sto uspjesniji u tim shemama. Takodjer, svake godine clanarina RH u FP7 je veca i treba ce nam puno vjestine, dobrih znanstvenika i projekata da zadrzimo pozitivan omjer ulozenih i povucenih sredstava. |
|
Quote:
2. ( Držimo da će sustav postdoktoranada s ovako navedenim karakteristikama stvoriti tržište postdoktoranada i veću mobilnost znanstvenih novaka s doktoratom unutar sheme projekata MZOŠ-a. Također smatramo da u sustav postdoktoranada treba djelovati prvenstveno poticajnim mjerama, a ne restriktivnim kako bismo zadržali one najbolje u sustavu i omogućili im razvoj u modern znanstvenike po svjetskim standardima. ). Pa ta shema ne valja, postovani kolege, koliki je broj projekata dodijeljen a da voditelji projekata nisu na nivou znanosti koja bi PHD studentima omogucila ono sto vi ocekujete, a to je razvoj u moderne znanstvenike po svjetskim standardima.
To ce trziste regulirati, ono koje zelimo uspostaviti, a koje za sada ne postoji. Oni dobri mentori ce dobiti dosta prijava za postdoc, oni losi nece...
Za postojece novake u sustavu treba vidjeti kako napreduju i kako im pomoci da doktoriraju kroz kontinuirano pracenje njihovog rada i rada njihovih mentora. Svjesni smo problema koji navodite o nedovoljnom broju kvalitetnih mentora no rjesenje nije na tragu kolege BL ajmo sve ukinuti i otpustiti pola hrvatske znanosti, vec ajmo evaluirati sistem, vidjeti gdje smo i na koji nacin mladim ljudima kojima znanstvena istrazivanja stoje pomoci da ih pokrenu i doktoriraju unutar roka.
Takve stvari upravo treba rjesavati predlozeni Pravilnik o znanstvenim novacima, a ne birokratske mjere gdje macem rezemo gordijski cvor jer cemo puno nevinih pametnih glava potrebnih RH posjeci u postupku. |
|
Quote:
Reorganizacijom i povecanjem sredstava na projektima, tako da oni obuhvate i odredjeni udio place voditelja projekta, tako da dobiju manje nastavno opterecenje.
Ovo Vam je neprovedivo u Hrvatskoj. Opet, u konkurentnim sustavima gdje imate razvijeno trziste, imate i dovoljno ljudi koje onda mozete platiti da drze nastavu umjesto vas. U RH nemamo dovoljno obrazovanog kadra da drzi nastavu umjesto nas koji to radimo da ne znam koliko novca imate. Kao sto je je jedan kolega napisao, doktori znanosti ne rastu na grani, a mi smo u velikom manjku s nastavnim kadrom. |
|
| Potpuno se slažem s kolegama BL i IK. Ima li itko u RH tko može reći koliko uopće stvarnih mentora imamo? Kakva može biti korist od lošeg odgajanja novaka? Samo to da se održava i nastavlja katastrofalno stanje u hrvatskoj znanosti. Nema sreće bez radikalnih rezova! Treba započeti od priznate kvalitete jer samo ona ima potencijal samoobnavljanja i održavanja kvalitetnoga sustava. |
|
Na #23:
Quote:
no rjesenje nije na tragu kolege BL ajmo sve ukinuti i otpustiti pola hrvatske znanosti,
Ako smatrate da je ovo sažetak onoga što ja predlažem, onda niste shvatili NIŠTA od onoga što sam napisao. Pokušao bih Vam ponovo objasniti, ali ne znam odakle da počnem. A da ipak još jednom sve pročitate, ovaj put polako i pažljivo?
Quote:
Ovo Vam je neprovedivo u Hrvatskoj. Opet, u konkurentnim sustavima gdje imate razvijeno trziste, imate i dovoljno ljudi koje onda mozete platiti da drze nastavu umjesto vas. U RH nemamo dovoljno obrazovanog kadra da drzi nastavu umjesto nas koji to radimo da ne znam koliko novca imate. Kao sto je je jedan kolega napisao, doktori znanosti ne rastu na grani, a mi smo u velikom manjku s nastavnim kadrom.
Onda treba prije svega proizvesti NASTAVNI kadar, a ne znanstveni, kolega. Većina nastavnika na preddiplomskom studiju ne trebaju biti znanstvenici. Ne trebaju biti ni doktori znanosti da bi predavali matematiku, fiziku, kemiju ili ekonomiju za brucoše. Treba onda osmisliti (zahtjevne) stručne diplomske studije osposobljavanja preddiplomskih nastavnika - pa ćete ih imati za koju godinu. Treba im dati prikladno opterećenje, a kvalitetni znanstvenici iz pripadih područja trebaju periodički evaluirati rezultate njihove nastave, te se brinuti da ostanu up-to-date u struci. Najlakše je reći "to je u Hrvatskoj neprovedivo" i umjesto toga aplicirati dezodorans i morfij.
Sve više sam razočaran. Razmišljate kompromiserski i odbacujete svako rješenje koje bi imalo boljelo. Nikad ništa od toga. Za pet, deset ili dvadeset godina za izostanak rezultata nećete imati pravo kriviti nikoga osim sebe samoga i onih koji razmišljaju poput Vas. |
|
Pisali smo, pisali, dragi kolega, godinamai godinama. Ne samo članke nego i cijele zakone. Sve se izgubilo u političkim kompromisima i nesuvislim intervencijama neodgovornih i neupućenih "zastupnika" (navodnici nisu slučajni:
naše zstupnike biraju stranačka vodstva a ne građani, dakako, po podobnosti a ne po sposobnosti).
Dokle Vi mislite da bi i dalje trebalo pisati konkretne članke, kad je svima jasno da sadašnja "politička elita" jednostavno ne želi korjenite promjene? Ja ću pisati konkretne članke pa i zakone tek onda kad bude postojala i najmanja nada da će netko takve članke (ne samo moje) braniti svojim profesionalnim dignitetom i biti spreman odstupiti ako se te stvarne promjene ne prihvate.
Ovo je rasprava iz drugog posta kolege 25. Cini mi se da je vrlo poucna i za ovu raspravu pogotovo za mlade jer osim kompromiterstva u procesu predlaganja mogu nauciti i zasto je opasno olako prihvacanje razocarenja i "realnosti situacije", jer mi malo stariji znamo kuda to vodi. Dok god na kraju budu odlucivali politicari o konacom zakonu ili prijedlogu uvijek cemo imati rezultate kao i na drugom skupu znanstvenika li tijekom recenzija z-projekata. Npr sto se dogodio od zakljucka za uspostavljanjem postdoktoranata u HR tijekom 2 kongresa znanstvenika?
Nas posao znanstvenika nije pisati zakone nego davati kvalitetne prijedloge za napredak znanosti u RH. Kvalitetni savjeti (u sadasnjoj losoj situacji) ne mogu biti na temelju konsensusa onih koji su vec do sada dokazali da ne rade za znansot nego primarno neke druge interese.
Stoga prije svega treba formirati nezavisni odbor sastavljen od strucnjaka iz raznih disciplina (samo vrhunske strucnjake koji maju potpunu strucnu i moralnu neovisnot od centara moci i odgovornost prema znanosti a ne pojedinim "znanstveicima" u RH). Kada taj odbor dobije mandat Vlade i Sabora da donosi konacne odluke o zakonu za znanost i drugih vaznih promjena u obrazovnom i znanstvenom sustavu onda biti cu presretan davati savjete i boriti se za dobre odluke. Do tada - cini mi se da se gubi 99% energije u prazno... |
|
"Kolega koji je vas prijedlog? Resetiranje sustava? Da u zemlji gdje imamo 7% visoko obrazovanih ljudi pobacamo pola profesora i novaka na cestu... Tko ce nam obrazovati onda te buduce generacije studenata koje masovno dolaze... "
Rjesenje je mozda u masovnom otvaranju posdoc i nastavnickih pozicija za strance.
Mislim da ste se svi slozili da u zatvorenom sustavu hrv znanosti nema puno prostora za manevriranje da se pokrene dobra reforma znanosti. Svi manji pomaci unutar tog zatvorenog sustava su preljevanje iz supljeg u prazno. Sve se u raspravama svodi na to da su jedni su pragmatici a drugi revolucionari.
Misli da je kolega #19 u pravu kad kaze da bi se Hrvati trebali skolovati vani ukoliko u njihovom podrucju intresa nema dobrih (po medjunarodnim kriterijima) grupa u Hrvatskoj. To moze biti jako korisno za hrvatsku dugorocno. (npr ovi ljudi su se svi skolovali u inozemstvu ->a napravili su ovo u Hrv. )
No isto tako se poticajima za zaposljavanje stranaca s doktoratom (na posdoc ili nastavnicka mjesta) moze uliti "nova i svjeza krv" u nasu znanost i sveucilista.
Postoji puno primjera u Europskim zemljama i SAD-u kako su zakoni dobro prilagodjeni uvozu radne snage s doktoratima.
Dok god se ne otvori i ova "špina", iz Hrvatske ce kvalitetni ljudi uglavnom odlaziti. Rjesenje nije da se Hrvate posto-poto zadrzi ili povlaci natrag, nego da se omoguci i kvalitetnim ljudima iz inozemstva da dodju u Hrvatsku.
|
|
Ekvivalent danasnjoj situaciji znanosti i viskog obrazovanj u Hrv bi bio kada bi sveucilista i instituti u Minhenu (i okolici) zaposljavala samo one koji su rodjeni i skolovani u juznoj Bavarskoj!!!   
|
|
Upravo sam procitao prijedlog MLAZ-a i komentare. U velikoj se vecini slazem sa kolegom BL da se na ovaj nacin, prihvacajuci "realnost situacije" puno nece postici.
Sta vidim kao posljedicu ovog prijedloga je da ce znanstveni novaci nakon doktorata (4+2+2) dobiti pravo (?) financiranja pozicija jos 4 godine u sustavu kroz postdoc. To je ukupno 12 godina unutar sustava - a pravilnikom su samo definirana prava doktoranata i svojevrsne zastite od mentora i od gresaka u sustavu.
2+2 godine na instituciji koju novak odabere - pravo odabira bez kontrole? Ne znam jeli to bila namjera ali zasto bi MZOS dao nekome to pravo bez evaluacije kvalitete buduceg postdoktoranta, njegovog projekta i izvedivosti projekta na instituciji koja je u prijavi navedena. A i taj postdoc treba i platiti. Na kraju, nije mi iz prijedloga jasno jeli svi ili neki (i po kojem kriteriju) doktoranti stjecu pravo na postdoc nakon sta doktoriraju?
Umjesto vaseg prijedloga, boljima mi se cine stipendije za doktorate i postdoc koje MZOS moze dati za kvalitetne studente/projekte/institucije u cilju povecanja kvalitete u sustavu. Ako je procjena da nemamo kvalitetnog kadra u odredjenom podrucju i da ga ne mozemo skolovati lokalno (dovoljno kvalitetno), onda je bolje barem dio novca uloziti u skolovanje kadra tamo gdje se taj kadar moze skolovati.
Nastava - slazem se da se za novake treba svesti na minimum. Medjutim najbitnija reforma je da se projekti i novaci odobravaju po kriteriju medjunarodne izvrsnosti. Bez ove reforme, malo toga se moze pomaci s mjesta. Bilo bi dobro da se znanstveno neproduktivnom kadru poveca nastavno opterecenje (ali ne uz dodatnu nadoknadu).
Na #20: slazem se da se stvari mogu ponekad reci i nesto mekse nego sto je to stil kolege BL ali to ne mijenja srz, koja je ta da ukoliko zelimo uciniti sustav boljim, da moramo biti spremni na neke bolne rezove. |
|
My two cents:
Sustav treba reorganizirati uz bolne promjene, ali da se ne urusi. Tu se slazem s #26 da se treba razdvojiti znanstveni i nastavni kadar. Zapravo, ja bih isao i malo dalje, pa bih napisao (sto vrijedi i za institute) da se treba razdvojiti znanstveni, nastavni i strucni kadar. Omjer bi trebao biti ugrubo na razini drzave 25:50:25 - prvih 25% bi nosilo znanstvenu izvrsnost (a nastavni dio bi uglavnom bio u PhD studijima), onih 50% bi educiralo studente (uglavnom BSc/MSc), dok bi zadnjih 25% radilo strucne poslove koji su povezani s primjenom istrazivanja u strucnim poslovima.
Trebalo bi naciniti evaluaciju svih 14000 (ili koliko nas vec ima) u smislu znanstvenih, nastavnih i strucnih kompetencija (ukljucujuci certifikat o mentorstvu). Tu evaluaciju bi trebale naciniti iskljucivo medjunarodne komisije (mozda malo labavije za specificne grane znanosti tipa humanistika et al), i nakon toga bi znali kako koja ovca bleji.
Ne vidim razloga zasto se ovo ne bi moglo naciniti (osim politickih). Svojevremeno su se u cijeloj drzavnoj upravi mijenjao sustav koeficijenata (2001. godine - doduse to je napravljeno vrlo slampavo), a ovdje govorimo samo o znanosti, sto znaci da je to (formalno gledano) jos lakse provesti.
Sto se tice mladih znanstvenika, odnosno znanstvenih novaka, trebalo bi ih biti ne vise od asistenata, koji ne bi imali uvjet znanstvenog napredovanja vec kvalitete edukacije studenata. Naravno, dozvoljavao bi se prijelaz izmedju asistenata i novaka, u slucaju da poneki kandidat ima petlju za onu drugu stvar - steta bi ga bilo izbacivati iz sustava.
Sto se tice postdococa, ja bih onu tocku 8. u pocetnom dokumentu malo promijenio u:
...................
Predlažemo osnovne postavke sustava postdoktoranata:
a) Sustav od 2+2 godine, umjesto sadašnjih 4+0, gdje znanstveni novak ima pravo dva puta po dvije godine provesti u statusu postdoktoranda na jednoj ili dvije institucije. U tom razdoblju postdoktorand se mora najmanje jednu godinu specijalizirati u izvrsnim medjunarodnim znanstvenim institucijama. (P.S. jedan ovakav uvjet bi trebalo staviti za napredovanje u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika)
b) Postdoktorand ima pravo birati instituciju na kojoj želi ostvariti svoj postdoktorski status za svaki od dvogodišnjih ciklusa, kroz medjunarodnu evaluaciju projekta kojeg ce provoditi (uz suglasnost institucije na koju se prijavljuje za odradu postdoktorskog statusa)
c) Mentor na doktorskoj disertaciji ili voditelj projekta na kojem je znanstveni novak doktorirao nemaju pravo osporavanja izbor mjesta gdje postdoktorand želi odraditi svoj svoj status.
d) Postdoktorandima je potrebno omogućiti i poticati ih da dio ili čitav postdoktorski status odrade na prestižnim institucijama u inozemstvu. U tom slučaju znanstveni novak u status postdoktoranda na usavršavanju u inozemstvu zadržava svoj novački status na instituciji. (o.a. ovo je suvisno, ako se uzmu promjene u a.)
.......................
Tocka 11.
--------------
Znanstvenim novacima potrebno je omogućiti, u dogovoru s institucijom na kojoj je novak zaposlen, barem jedno znanstveno ili stručno usavršavanje u inozemstvu tijekom doktorata. Usavrsavanje od najmanje 6 mjeseci predstavlja uvjet za stjecanje titule doktora znanosti.
---------------
Uz ovako nesto bi trebalo naravno povecati sredstav koja NZZ, UKF i sl daju za medjunarodne specijalizacije. Na taj nacin bi se povecala njihova kompetetivnost te bi izlazili kvalitetniji mladi znanstvenici. A u slucaju da netko to ne moze naciniti, a kvalitetan je predavac, moze ga se prebaciti u asistente/predavace.
Kolega #0 je bez problema vec to ispunio. Moja novakinja ce do svoje druge godine PhD-a biti godinu dana vani (a mogla je i vise, jer je dobila fellowship viska). Prema tome ne vidim zasto bi to bilo nemoguce - razlog odbijanja toga moze bti jedino lijenost novaka (naravno, ovdje se postavlja pitanje mentora, no oni bi bili u onih 25% sa certifikatom, a moze se to i dodatno regulirati pravilnicima.
Jos komentar na jednu naizgled sitnu no vrlo bitnu stvar u 12:
"Također potrebno je i informirati sve novake u sustavu o predstojećim reformama te mogućnostima koje im se pružaju u sustavu."
Kako natjerati sustav da daje informacije (sto je jedan od velikih problema)? Nikako, no opet kvaka 22, jer kvalitetan mentor ce dati sve moguce informacije svom studentu. A jos ako kvalitetan mentor ima pokoji kvalitetan projekt, onda vam dodatne informacije gotovo i ne trebaju ...
Sumarno, re-evalucija svih znanstvenika u RH (znanstvena vs nastavna vs strucna) je preduvjet za kvalitativni iskorak (novaka i znanosti). |
|
Na #31 Slažem se s kolegom I.V.
Svakako bi prvo po međunarodnim kriterijima trebalo sve nas koliko nas ima (14 000 manje ili više) izložiti evaluaciji i ocijeniti temeljem zn. projekata, objavljenih radova - znanstvenih a zašto ne i stručnih projekata i radova (kod tehničkih fakulteta).
Nakon toga bi se znalo tko treba i može imati zn. projekte voditi doktorante-novake na PhD studijima a tko sudjelovati samo u nastavnom procesu na BSc i MSc. Vjerujte da praksa pokazuje da ne moraju (i ne mogu i neće) svi raditi znanost, već vrlo lijepo mogu samo raditi u nastavi, jasno s opterećenjima koja imaju predavači i ostala nastana zvanja koja čija su veća opterećenje od ostalih.
Kod evaluacije nas profesora i znanstvenika preduvjet je vođenje projekata i sudjelovanje na EU ili drugim vanjskim projektima. Na žalost znam puno onih koji to nisu imali a "progurali" su se po starom zakonu u trajna zvanja. Sada sjede u Matičnim i "kroje kapu" mlađima koji su doktorirali i "cijede ih" tražeći CC, SCI, SCIE scitacije a da sami nisu imali niti jedan.
Za novake i mlade znanstvenike smatram obveznim provesti minimalno 6 mjeseci i više na nekoj instituciji izvan hrvatske do obrane doktorata. Kod nekih je velika inercija da ne kažem lijenost i nezainteresiranost za boravak vani što smatram pogubnim i na štetu kvalitete samog novaka i institucije na kojoj radi. Sami sebi nismo dovoljni i izloženi vanjskom "provjetravanju" mnogo je bolje. Praksa je pokazala a kada je mladi istraživač bio vani daleko je brže i kvalitetdnije obranio doktorat. Donio i prenio znanja koj je "vidio" i naučio vani.
Postoje ponude za boravak naših mladih novaka u Irskoj, Belgii Švedskoj, Danskoj ali je problem financiranja dužeg boravka. Tko ima domaći ili neki EU projekat to je nekako moguće ali do par tjedana ali ako se radi o 6 mjeseci ili godinu nije lako rješiti financijski problem.
Zato je potrebito povećati sredstva MZOS-a, NZZ, UKF za te namjene .....
Treba na neki način ali ne grubo odvojiti asistente u nastavi i znanstvene novaka koji rade istraživanje i znanstveni projekat. Kod nas smo postigli da asistenti i novaci ne budu opterećeni u nastavi do 50% norme. Kada bi bilo više stručnih suradnika i asistenata novaci bi se mogli potpuno rasteretiti nastave ili ići s 20%.
Svakako omogućiti "prijelaz" između asistenata u nastavi i znanstvenih novaka.
Što se tiče postdoktrata tu bi bila obveza otići van prema osobnom izboru ili u dogovoru s mentrom ali podržavam d) u #31.
I zaključno citiram kolegu #31 jer evaluacije mislim nije bilo be bih "re" izbacio:
Evalucija svih znanstvenika u RH (znanstvena vs nastavna vs strucna) je preduvjet za kvalitativni iskorak (novaka i znanosti).
|
|
Quote:
Prije 100 godina se nije toliki postotak generacije srednjoskolaca upisivalo na fakultete.. Danas je ta brojka negdje mislim oko 90% (neka me netko iz MZOS ispravi ako sam u krivu)...
Baš sam ovih dana radio detaljnu analizu ovoga, brojka do koje se dolazi je oko 60%. Nije baš 90%, ali nije niti malo - svakako se taj postotak iz godine u godinu povećava barem već zadnjih petnaest godina za koliko sam gledao podatke.
Uz to, vrlo ubrzano raste i broj izvanrednih studenata (dakle onih za koje bi se moglo pretpostaviti da upišu studij uz rad ili ga upišu tek neko vrijeme nakon završetka srednje škole). Tako je primjerice samo u zadnjih deset godina broj brucoša koji upisuju izvanredni studij udvostručen. |
|
Nisam pažljivo pratio čitavu diskusiju, ali čini mi se da je jedan od velikih problema selekcija. Postoji velika opasnost da pogrešna provedba bolonje učini neke naše sveučilišne studije petogodišnjim bachelorima. Tu su dva problema. Prvo, ukoliko bakalaureat ne daje završne kompetencije (npr. prvostupnik anglistike više ne može biti učitelj engleskog u osnovnoj školi, a prije je mogao temeljem 4-godišnjeg studija), tada će studenti biti prisiljeni ići na magisterij. Drugim riječima, neće biti selekcije jer prvostupništvo ne daje kvalifikacije koje jamče zaposlivost. Drugi problem je što, mojim znanjem, mnogi novi magistarski programi nisu definirali izlazne kompetencije razine 7 (master) prema Dublinskim deskriptorima, ili ih nisu uopće definirali. Drugim riječima, nemamo pokazatelje koji bi mogli pouzdano potvrditi jesu li kompetencije koje se stječu nakon 5 godina sveučilišnog studija doista kompetencije razine 7. Možda jesu, a možda i nisu, tek treba utvrditi. I tada dolaze doktorski studiji koji, koliko vidim, umjesto znanstvenog istraživanja često puta nude puno nastave. Dakle, opet se ne razvijaju kompetencije razine 8 koje, u mojem prijevodu "...odražavaju sustavnu izvrsnost u visoko specijaliziranom području znanja i sposobnost kritičke analize, evaluacije i sinteze složenih ideja. One također pružaju sposobnost osmišljavanja, dizajniranja, provedbe i prilagodbe supstancijalnih procesa istraživanja. Te kvalifikacije odražavaju iskustvo u vođenju i razvoju novih i kreativnih pristupa koji proširuju ili redefiniraju postojeće znanje ili profesionalnu praksu." Takve se kompetencije mogu steći samo fokusiranim znanstvenim istraživanjem pod mentorstvom, a ne slušanjem predavanja u velikim grupama.Drugim riječima, problem je dublji od samih doktorskih studija. Bilo bi potrebno:
- Omogućiti stjecanje zaposlivih kompetencija na razini prvog bolonjskog ciklusa
- Izvršiti oštru selekciju pri upisu na magistarski studij, te na magistarskom studiju osposobljavati najuspješnije i najkreativnije studente za znanstveno istraživanje.
- Ponovno izvršiti selekciju pri upisu na doktorski studij
- Doktorski studij fokusirati na znanstveno istraživanje i ograničiti ga na 3, najviše 4 godine
- Pri tome je potrebno doktorske kandidate / istraživače uključiti u nastavu na magistarskoj razini, ali tek pred kraj doktorskog istraživanja. Na taj način omogućio bi se transfer znanja s doktorske na magistarsku razinu
To je posve moguće izvesti, ali potrebna je snažna politička volja. |
|
Code:
Tako je primjerice samo u zadnjih deset godina broj brucoša koji upisuju izvanredni studij udvostručen.
Poštovani g. Bonacci. Najljepše vas molim da mi pojasnite politiku Ministarstva prema "izvanrednim studentima." Naime, prema zakonuRedoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Trošak redovitog studija (studijskog programa) dijelom ili u cijelosti, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole, subvencionira se iz državnog proračuna. Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program. Troškove takvog studija u cijelosti ili dijelom snosi sam student, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole.
Statut Sveučilišta kaže da su izvanredni studenti oni koji studiraju po istom programu kao redovni studenti, ali po posebnom izvedbenom planu.
Znamo i da redovni studenti imaju "studentska prava" socijalne naravi dok izvanredni nemaju.
Zaključujem da bi izvanredni studenti, budući da studiraju i rade trebali studirati part-time. Ali što ako izvanredni student studira full-time i ne radi? Takvih je slučajeva mnogo. Zbog toga mi se čini da je razlika između redovnih i izvanrednih ponekad "socijalne" naravi, te da bi trebalo početi ukidati razlike između redovnih i izvanrednih, a početi razlikovati full-time i part-time studente.Zahvaljujem unaprijed na odgovoru |
|
( Svjesni smo problema koji navodite o nedovoljnom broju kvalitetnih mentora no rjesenje nije na tragu kolege BL ajmo sve ukinuti i otpustiti pola hrvatske znanosti, vec ajmo evaluirati sistem, vidjeti gdje smo i na koji nacin mladim ljudima kojima znanstvena istrazivanja stoje pomoci da ih pokrenu i doktoriraju unutar roka. )
Postovani kolega, bit cu kratak,
1. Ja vidim Vas i MLAZ kao pokretacku snagu koja se ne smije pokrivati po glavi i limitirati zahtjeve pravdajuci se situacijom u Hrvatskoj znanosti i nemogucnosti pokretanja znacajnih promjena.
To vam ne smije nikako biti opravdanje. K tome, od vas bi ocekivao da organizacija koja trazi korjenite promjene o kojima kolega BL govori. Ako to ne cinite vi, tko ce onda to za vas. Mozda BL, IK, ID. Oni ce vam zdusno dati podrsku a onda ostaje na politici da odluci, i to je to.
2. Bolje sjeci sada, pa ce se i kolatelarna steta lakse podnijeti nego polako. Nema se tu sto cekati. Ostro i u glavu.
Lijepo vam govori kolega # 31 da treba da treba napraviti evaluaciju svih 14K znanstvenika, pa da vidite onda kako ima nastavnog kadra nakon toga. A jako vaznu stvar je rekao, da evaluaciju treba provesti neovisno medjunarodno tijelo.
To pitanje trebate i vi postaviti MZOS-u kao MLAZ, i onda da vidimo odgovore. U suprotnome svojim nedovoljno radikalnim prijedlozima, cete samo odrzati status quo ili ostvariti samo minimalne pomake, sto je mozda jos i gore jer maskira stvranost problema.
|
|
Hvala svima na komentarima. Ipak sam subotnju vecer odlucio provesti po pubovima, a ne s vama pa cu probati odgovoriti tijekom dana na vecinu komentara.
Za pocetak moram reci da me uvijek fascinira kolicina neke negativne energije na connect portalu i kako se sve teme sasjeku s jedne ili s druge strane.
MLAZ-ova inicijativa je jedna od prvih takvih gdje mladi znanstvenici idu u javnost sa svojim razmisljanjima o sustavu i nije da sam vidio iole rijeci poticaja da je dobro da se mladi znanstvenici ukljucuju u takve rasprave, da to rade javno cak iako se i ne slazete s nekim nasim idejama. Mozda je i to razlog da se tako malo novaka na connectu ukljucuje u raspravu i da samo nas par novaka ovdje koji su prosli neku anglosaksonsku ili slicnu skolu koja ih je naucila da se ne boje autoriteta ovdje s vama raspravljaju...
Takodjer, mnogi od prijedloga koji ste tu iznjeli su odlicni na individulanom novu no tesko ili vrlo skupo provesti na razini SUSTAVA i taj se novac moze bolje iskoristiti. Isto tako, kod mnogih prijedloga ne sagledavaju se SVE posljedice i ne vidim cjelovitih rjesenja...
Uzmimo na primjer obvezu medjunarodnog usvarsavanja. Ukoliko stavimo da npr. postocovi se MORAJU usavrsavati u inozemstvu minimalno godinu (pozeljno dvije) tada to MORA implicira da imamo sustav gdje cemo SVIMA omoguciti da idu u inozemstvo jer inace je to mrtvo slovo na papiru koje se ne moze ispostovati.
Takodjer, tada to "MORA" znaci da ne mozemo novac usmjeriti na kompetitivne sheme poput NZZ-a i UKF-a jer je tamo malen postotak prolaska projekata vec da moramo imati neko tijelo, agenciju, koja ce se time baviti. Za sada postoji shema MZOS-a koja daje usavrsavanje od nekoliko mjeseci koja bi se morala nadograditi i znacajno financijski ojacati, zaposliti nove ljude koji ce to administrirati i pomagati ljudima u trazenju mjesta vani (nemjau svi uhodanu medjunarodnu suradnju) te gdje cemo na kraju imati sistem koji ce moci 2500 ljudi novaka poslati u inozemstvo na minimalno godinu dana i koji ce kostati xy milijuna kuna.
Ako idemo samo da upumpamo nesto dodatnih novaca u NZZ riskiramo da odlicne novake u znanstvenom smislu izbacimo iz sustava jer nemaju znanja prijavljivanja projekata, a takvih je deeeebela vecini populacije novaka rijec...
----
Mislim da svaka kuna ulozena u novake je dobro ulozena kuna no pitanje je da li mozemo BOLJE taj novac uloziti u novake nego raditi prisilni privremeni izvoz svih u inozemstvo??
Sada je tu pitanje dijaloga: Kako bolje i moze li bolje? Ono sto iz naseg misljenja mozete iscitati je sljedece:
- onemoguciti institucijama da osporavaju i zabranjuju medjunarodna usavrsavanja (toga ima dosta gdje vas institucija ne pusta jer im onda fali nastavno osoblje - imamo dosta prituzbi sa mnogih fakulteta)
- obrazovati novake u profesionalnim vjestinama (pisanje projekata i sl..)
- pokrenuti novacke projekte da se novaci mogu praksirati u pisanju projekata
- promovirati linije financiranja medjunardonog usavrsavanja medju novacima
- osigurati dovoljnu kolicinu novca za uspostavnu potporu postdocovima za osnivanje svojih grupa i sto ranije osamostaljivanje (tu je onda trenutak da se stavi ono MORA i osobno ne bi dao nikome taj novac koji nije proveo godinu dana u inozemstvu - naravno do na struku jer na neke struke to nije primjenjivo)...
-----
Pametnim postdokovima je to vise nego dosta da shvate kako se moraju usavrsavati u inozemstvu i da im je to jedini put te da im susatv omogucava i obrazovanje u vjestinama da to postignu. A umjesto da trosimo xy milijuna kuna na "prisili izvoz" svih radje ih potrosimo na neki ovakav sustav i na pojedince koje detektiramo da mogu biti nosioci razvoja te da sto prije dobijemo veci broj samostanih znanstvenih grupa koji mogu biti konkurentni na svjetskom znanstvenom trzistu...
Mislim da je kolegica na paralelnoj raspravi napisala kako postiplomci i postokovi moraju odredjeni dio vremena potrositi na prijave za stipendije i grantove (mislim od 5% do 10%)... Sto mislite koliko ih nasi novaci pisu - bojim se uopce pomisliti koliko... Zato i kazem da smo u prosjeku nekonkurentni jer nasi novaci nemaju neka znanja koja su im potrebna za kvalitetno egistiranje u sustavima znanosti...
A nemojte zaboraviti da su novaci na ugovoru na odredjeno i da se ta letvica moze postaviti i na docentsku razinu. No samo birokratsko postavljanje letvice bez da razvijemo sustave koji ce to omoguciti nije rjesenje jer se onda opet dovodimo u situciju da imamo sve divno i krasno na papiru, a u praksi da to ne mozemo ispostovati.
Sto se tice evaluacije i pitanja tko moze, a tko ne moze biti mentor preporucam da pazljivije procitate tocku 1. Misljenja.
MLAZ ce se svakako boriti za veca izdvajanja u sustavu novaka i mladih znanstvenika no na nacin na koji mislimo da ce najbolje pomoci novacima i sustavu...
|
|
Na #37:
Quote:
Za pocetak moram reci da me uvijek fascinira kolicina neke negativne energije na connect portalu i kako se sve teme sasjeku s jedne ili s druge strane.
Kolega, tražili ste feedback, dobili ste ga. Kada date neki tekst na stručnu recenziju, recenzent će uvijek više vremena potrošiti i teksta napisati o onome što misli da je pogrešno i loše u tekstu. Ako ste tražili prije svega pohvale, došli ste na krivo mjesto. Možda da pošaljete tekst u znanstvenu rubriku Novog lista - tamo su u posljednjih par mjeseci očito oformili ekipu koja će vam ponuditi drugačiju perspektivu (bog ih blagoslovil).
Quote:
Uzmimo na primjer obvezu medjunarodnog usvarsavanja. Ukoliko stavimo da npr. postocovi se MORAJU usavrsavati u inozemstvu minimalno godinu (pozeljno dvije) tada to MORA implicira da imamo sustav gdje cemo SVIMA omoguciti da idu u inozemstvo jer inace je to mrtvo slovo na papiru koje se ne moze ispostovati.
U ovoj raspravi je svašta predloženo, a neki prijedlozi su u najmnaju ruku neobični do te mjere da im nema ekvivalenta u svijetu. Ne slažem se s obavezom da postdoc na hrvatskoj instituciji mora odraditi dio tog postdoktorskog staža negdje drugdje.. Postdoc na hrvatskoj instituciji je postdoc na hrvatskoj instituciji i jedino što treba osigurati je da ima prikladan plan istraživanja za to razdoblje i uvjete da ga provede. I slažem se da hrvatski stipenditor ne treba imati obavezu plaćanja 6+mjesečnog usavršavanja u inozemstvu svim posstdocovima. Ono što ne treba dopustiti (vidi paralelnu raspravu) je da postdoc na hrvatskoj instituciji bude netko tko je doktorirao na toj istoj instituciji. Stipenditor može (i mislim da bi npr NZZ trebala) inzistirati da nije doktorirao niti u Hrvatskoj, ili da je barem jedan postdoc u međuvremenu (2+ godine) odradio vani, NE na trošak hrvatskih stipenditora. Može se. Dobri kandidati za postdoca su vrlo deficitarni u Europi. Loši ne trebaju ni Hrvatskoj.
Quote:
Mislim da svaka kuna ulozena u novake je dobro ulozena kuna
JAKO krivo mislite. Ovo što kažete je više politička parola nego suvislo mišljenje s osloncem u stvarnosti. Ulaganje novca u novake na lošim, neproduktivnim projektima koje vode loši mentori je bacanje novca. Ne potpuno utoliko što rade nastavu ali za te novce možete alternativno imati osobu koja rai triput više nastave i ne radi znanost, znanstveni učinak na kraju će biti jednako nepostojeći.
Problem mišljenja MLAZ-a je što najozbiljnije generatore problema za novake niste ni dotaknuli. Konkretne mjere - prosudbu kvalificiranosti za mentorstvo i sankcije za loše mentorstvo - ste ostavili u zraku. Prijedlog de facto ide na kozmetičko do palijativno saniranje problema TRENUTNIH novaka i pri tome predlaže rješenja koja će biti podjednako beznadno neadekvatna za buduće novake kao što su za vas danas. Ja na Vašem mjestu ovakav prijedlog ne bih službeno slao nikome. Nadam ste da ste nešto naučili iz feedbacka ovdje, ali neću biti optimist ddok ne vidim Vaš sljedeći korak - jer mi Vaše reakcije ovdje ne daju puno razloga za to.
Što se prepreka našim prijedlozima tiče, vraćamo se na onu Nikole Pašića "Ako hoćemo - možemo, ako nećemo - imamo zakon". Ili u ovom slučaju ne samo zakon nego i pravilnike i "otpor strukturs" kao da su te strukture alien life forms |
|
| | |
Edukacija
