| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Prijedlog novih članaka Zakona o znanosti i visokom obrazovanju
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Božo Pavičin
|
|
|
|
2008.09.25. 12:42
Jedan od vodećih članova Foruma za etičnost u znanosti i visokom obrazovanju Saša Zelenika predložio je neke od članaka koje bi trebalo implementirati u novom Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju. Najzanimljiviji je članak 28. u kojem se predlaže da "Znanstveni novaci, po okoncanju doktorskog studija,ne mogu se najmanje 5 godina zaposliti na instituciji (sveucilistu, institutu) gdje su diplomirali i/ili dokotrirali."
U nastavku možete pogledati čitavi prijedlog koji je prvi konkretan (ili barem jedan od rijetkih)kojeg i ako se ne slažemo s njim svakako moramo pozdraviti kao dobar primjer.
Clanak 1: MZOS ima iskljucivu funkciju nadzora zakonitosti djelovanja institucija visokog obrazovanja i znanosti, predlaganja odgovarajucih zakonskih rjesenja, i osiguravanja odgovarajucih sredstava za njihovo djelovanje iz drzavnog proracuna. (tocka)
Clanak 2: Ustrojit ce se peteroclani Nacionalni savjet za znanost (NSZ) i visoko obrazovanje sastavljen od stranih eksperata za upravljanje tim sustavima izabranih na medunarodnom natjecaju. NSZ ce imati sve nadleznosti i svu odgovornost za djelovanje navedenih sustava.
Clanak 3: NSZ ce, na osnovi medunarodnih natjecaja i predlozenih programa rada, imenovati rektore hrvatskih sveucilista. Danom njihovog imenovanja se raspusta rektorski zbor. NSZ ce na istim principima imenovati i ravnatelje znanstvenih instituta. Rektori i ravnatelji ce imati punu nadleznost i odgovornost za raspolaganje svim materijalnim i ljudskim resursima svojih institucija.
Clanak 4: U nacionalnim i podrucnim vijecima te maticnim odborima 50% + 1 clan ce biti stranci odabrani po kriterijima izvrsnosti definiranim od strane NSZ.
Clanak 5: Nominovani rektori ce imenovati dekane fakulteta. Rektor i dekani cine senat veucilista koji se bavi nastavnim i znanstvenim pitanjima.
Clanak 6: Upravljanje sveucilista i zn. institita ce provoditi upravni odbori cije ce celnike imenovati NSZ. Upravniodbori su tijela nezavisna od senata.
Clanak 7: Fakultetima koji do 01. 01. 2009. zele zadrzati svoju pravnu osobnost i ne zele se integrirti u sveucilista ukida se financiranje iz drzavnog proracuna.
Clanak 8: do 30. 06. 2009. NSZ ima zadatak smanjiti za 2/3 brj iz proracuna financiranih znanstvenih instituta i veleucilista.
Clanak 9: U organizaciji NSZ provest ce se medunarodna evaluacija sustava znanosti i visokog obrazovanja i svih njegovih sastavnica. Institucije koje ne zadovolje minimalne kriterije na istoj bit ce zatvorene.
Clanak 10: Rektrori i ravnatelji instituta imat ce nadleznost i odgovornost biranja djelatnika u svojim institucijama,odredivanja njihovij znanstvenih i znanstveno-nastavnih zvanja i njihovih primanja, po kriterijima meritokracije koje ce definirati NSZ. Jedini limit ce biti da izdvajanja za place ne mogu prelaziti 60% proracuna institucije.
...
Clanak 28: Znanstveni novaci, po okoncanju doktorskog studija,ne mogu se najmanje 5 godina zaposliti na instituciji (sveucilistu, institutu) gdje su diplomirali i/ili dokotrirali. |
Kolega #0, zahvaljujem na ovoj inicijativi i mozda da za pocetak rijesimo neke formalne stvari oko priloga (pogotovo naslova) kojeg ste poslali.
-prijedloge je poslao SZ osobno i nije potpisan cijelu Forum. Stoga Vas lijepo molim da iz naslova maknete dio "... Foruma za etičnost u znanosti i visokom obrazovanju" i ostavite samo dio " Prijedlog novih članaka Zakona o znanosti". U tekstu kasnije ste objasnili odakle dolaze.
ukoliko se na kraju rasprave (finalnog drafta), i cijeli Forum glasanjem odluci podrzati prijedlog, onda se tek njihovo ime moze staviti na ovaj prijedlog. Mislim da toliko postovanja prema Forumu i njegovim clanovima trebamo imati.
- Molim vas da detaljnije razjasnite vasu izjavu: "i ako se ne slažemo s njim (op.a.: prijedlogom? ili autorom?)".
Zeljeli bi znati s kojim se clancima slazete a s kojima ne i zasto.
hvala.
|
|
Quote:
peteroclani Nacionalni savjet za znanost (NSZ)
Evo npr. ne slažem se s ovim. Ne zbog toga što to nije dobar prijedlog nego smatram da je utopijski. Osim toga netko mora odabrati tih pet ljudi.
TKO?
Ministar ni pod razno!!
Naslov promijenio! Sve sugestije uvažene. Ispričavam se na pogriješkama. |
|
Kada smo već kod inicijative za promjenu zakona, mislim da je prioritet vratiti izvornu odredbu iz 2003. godine koja je glasila
Zatečeni akademski nazivi i stupnjevi
Članak 120.
(1) Osobe koje su stekle određene akademske nazive i stupnjeve zadržavaju pravo njihova korištenja sukladno propisima prema kojima su ih stekli.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu tražiti od visokog učilišta na kojemu su stekli akademski naziv da im u postupku i pod uvjetima predviđenim općim aktom visokog učilišta izda ispravu (potvrdu ili diplomu) o tome da prije stečeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz članka 71.-74. ovoga Zakona, te nakon što dobije takvu ispravu može koristiti akademski naziv prema ovome Zakonu. Ako visoko učilište na kojemu je stečen akademski naziv ili njegov pravni sljednik ne postoji, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje odredit će visoko učilište koje će odlučiti o zahtjevu.
(3) Visoko učilište, za slučaj da prvotno stečeni akademski naziv ne odgovara nazivu koji se stječe prema ovome Zakonu zbog razlike u programu, trajanju studija ili zbog drugih važnih razloga može odbiti zahtjev iz stavka 2. ovoga članka ili odrediti dodatne ispite i/ili izradu rada koji odgovara završnom ili diplomskom radu na studiju. Nakon polaganja ispita ili izrade završnog ili diplomskog rada izdaje se potvrda kojom se utvrđuje akademski naziv osobe.
Nakon toga 2004. godine taj je članak izmjenjen s učinkom da se četverogodišnji studij izjednačava s bolonjskim magistarskim. Tako npr. četverogodišnji studij iz Banjaluke ima isti rang s magisterijem s Harvarda ili Oxforda.
Ukratko, prema zakonu iz 2003. Sveučilišta su imala autonomiju određivati je li neka kvalifikacija razine bachelor ili master, a nakon izmjena su stvoreni ex lege magistri.
|
|
Na #0, 2 i 3
Bravo. hvala, čestitam - IZDRŽIMO, nemojmo se posvađati dok svi koji žele ne napišu što žele.
Poslije može Forum (ili tko drugi - čemu osjetljivost) sve uskladiti. na koncu se i ne moramo oko svega svi suglasiti.
Ja imam ove prijedloge:
1) Sveučilišni nastavnici imaju radni tjedan od 40 sati na matičnom fakultetu.
Na drugim fakultetima ili poslovima mogu raditi nakon odobrenja matičnog fakulteta, a njihova ukupna radna obveza, kao i primanja, ne mogu premašiti 137% obveza i primanja na matičnoj ustanovi (fakultetu).
2) Pozicija dekana profesionalna je, u punom radnom vremenu i nije kompatibilna ni s jednom dodatnim angažmanom.
Dekan se bira na javnom natječaju, prema znanstveno-nastavnim postignućima, iskustvu i programu rada ustanove za čije se čelništvo natječe.
izbor dekana organizira rektor Sveučilišta, a izbor predlaže povjerenstvo od 5 članova od kojih su najmanje dva ugledni znanstvenici iz inozemstva. |
|
Quote:
Sveučilišni nastavnici imaju radni tjedan od 40 sati na matičnom fakultetu.
Slažem se!
ALI
Dragi moj profesore. Zagorci bi rekli "ne bu išlo".
Pošaljite prijedlog sindikatu čisto onako da vidimo reakciju.
Srednjoškolski profesori imaju 22 sata normu a Vi bi na fakultete uveli odma 40. Nema problema ali mislim da će to rezultirati štrajkom.
Možda i neće?
Quote:
Pozicija dekana profesionalna je, u punom radnom vremenu i nije kompatibilna ni s jednom dodatnim angažmanom.
Ovaj pak prijedlog vuće za sobom opasnost da će se na natječaj javljati slabiji kandidati jer:
1. Niko dovoljno kvalitetan iz znanstveno-nastavne zajednice neće se javiti jer bi morao dati otkaz na svoje radno mjesto koje je na neodređeno i preći na radno mjesto na kojem će biti 4-5 godina a nakon toga na burzu a osim toga mora se prestati baviti znanstvenim radom.(sudim po ravnateljskim mjestima u MZOŠ-u)
2. Nitko od imalo sposobnijih menađera neće se javiti jer mu je plaća u npr. Agrokoru veća i siguno ima više beneficija (bonusi+menađerski ugovor...)
Dakle dobit ćemo ili lošeg ili umirovljenog znanstvenika/profesora koji će iz određenih interesa (olemenitih ili ne) ići na natječaj ili osrednjeg menađera kojeg privatne kompanije ne žele.
Eh da a sada što ja predlažem:
Predlažem
integrirano sveučilište bez dekana sa voditeljima studija koji se brinu samo za znanstveno nastavni rad a sve druge poslove (upravljanje financije i sl) vodi se iz rektorata(uprave). (kad smo kod Zagreba nije bitno jednog ili više rektorata) i riješili smo problem dekana i kako vi to zovete mnogoboštva |
|
Quote:
četverogodišnji studij iz Banjaluke ima isti rang s magisterijem s Harvarda ili Oxforda.
To nije istina! Niti se to Zakonom propisuje! |
|
| Na #5: Treba razlikovati 40 sati RADA i 22 sata NASTAVE (fizičke). #4 predlaže da se normalnih 40 sati propiše jer mnogih sveučilišnih nastavnika uglavnom nema na radnom mjestu niti za to vrijeme rade nešto što s tim radnim mjestom ima bilo kakve veze. |
|
Na #4: slažem se s prijedlogom 1. jer trenutno ima profesora, pa čak i cijelih katedri koje večinu vremena rade "fuševe", a nastava je usputni posao.
Zna se koliko tjedan ima radnih dana, zna se koliko čovjek može raditi i koliko mora minimalno spavati. Možete povremeno "povući" i raditi više od 12 sati dnevno ali to si možete priuštiti par puta godišnje, a ne non-stop. Dakle, postoji neki optimum koji možete raditi u "fušu" a sve ostalo znači da pati nastava.
Ne znam je li 137% neka nabačena cifra ili je to neka praksa izvana.
No mislim da će fakulteti biti prvi protiv toga jer često i oni ubiru postotak od "fuševa".
|
|
Na #4 i na #8 Slažem se da se na fakultetu provede radno vrijeme(ne mora u nastavi) koje je EU propisao kao radni tjedan. Profesori, asistenti, znanstveni novaci imaju svoje obveze i kada ne vrše nastavnu aktivnosti, a to su znanstveni projekti istraživanje, priprema nastave, pisanje radova, rad sa novacima studentima itd itd,
Točno je i sramotno to da neki ne provode ni približni radno vrijeme na fakultetu koje je spomenio M.M. (Radio sam u gospodarstvu od 6-14 sati i stekao radne navike, pa se konstantno događa da prije svojih kolega i asistenata dolazim i kasnije odlazim s posla). Najgore je što se mladi ljudi koji uđu u sustav vrlo brzo navnu na "klizno" radno vrijeme
Mi smo uveli E-kartice prije dva mjeseca za evidenciju boravka na fakultetu. (vezano i za Bolonjsku nazočnost studenata u nastavi -koja kasni) Teško je ali ide. Ljudi se prvo bune ali onda pristanu evidentirati se. Jasno to nije znak da se i radi. To ovisi o svakom ponaosob.
Problem je što imate profesore "goste" koji ne borave svo vrijeme kod nas i što tada. Domaći će reći a kako ovi mogu? Nije sve tako jednostavno? Vjerujte nije lako.
Već sam pisao da se mora odrediti Zakonom jesmo li mi nastavna, znanstvena ili gospodarska tvrtka. Novi koncept da smo jezre koje trebaju otvarati radna mjesta i nove male tvrtke, dovela je većinu fakulteta da nešto radi "u fušu" jer nema sredstava za platiti minimalne režijske troškove. E molim, treba imati dovoljno sredstava za pokriće materijlnih troškova, nabavku opreme i ostalog da se ne radi "FUŠ" i iz toga traži opremanje i nabavka kapitalne i sitne opreme
-------------------------------------
Znanstveni novaci, po okoncanju doktorskog studija,ne mogu se najmanje 5 godina zaposliti na instituciji (sveucilistu, institutu) gdje su diplomirali i/ili dokotrirali
----------------------------------
Ovo je glupost!! Treba reći NE MORAJU raditi na matičnoj instituciji i poželjno je da odu u gospodarstvo, pa se potom vrate na instituciju,
Senat ne može biti sastavljen samo od dekana i drugih ravnatelja sastavnica sveučičišta, već 1/3 senata treba imati od drugih profesora u zvanju red. izv. i doc. Uvesti institut studenta prorektora i studenta prodekana koji imaju ravnopravni status u odlučivanju i upravljanju fakultetom i sveučilištem. (Ovo će netko možda dočekati na nož ali to je dobro funkcioniralo u "bivšem sustavu". Sadašnji sastav Fak. vijeća i Senata studentima ne daje dovoljno snagu u odlučivanju. Ovo se ne mora prihvatiti jer je kao iz bivšeg sustva.
Dekan i prodekani imaju već na 20% ili 50% smanjenje obveza u nastavi, kako bi radili svoje funkcije. Niskim da je to O.K. Inače nemam ništa protiv pravih profesionalaca ako s većina složi.
|
|
A gdje da se zaposle znanstveni novaci nakon sto doktoriraju?
Dajte nemojmo samo prepisivat situaciju iz vani- i to neselektivno bez obzira na stanje stvari u zaemlji. Zar je vazno gdje je netko doktrorirao. pa valjda institucija ima pravo zadrzat u svojim redovima one koji su uspjesni. Ili mozda da gulis par godina, drzis nastavu, magistriras doktoriras a onda pet godina mars na ulicu. A sto nebi ta zabrana bila dozivotna?
Recimo da doktoranti s medicine odu radit na poljoprivredni fakultet ili instituciju i obratno, kemijski inzinjeri na stomatologiju a ekonomski na veterinarski fakultet.
S obzirom na trenutnu brojnost znanstveno istrazivackih institucija u hrvatskoj ti novopeceni doktori znanosti se vrlo brzo zaposle u nekoj od njih ( ma mos si mislit), samo nedaj bog da to bude u instituciji iz koje su pronikli.
|
|
Na #9 i #10: Članak 28 iz #0 treba možda rafinirati na sljedeći način:
1. Osoba koja je doktorirala na nekom sveučilištu ne može biti postdoktorand na istom sveučilištu.
2. Osoba koja je doktorirala na nekom sveučilištu ne može biti izabrana za docenta na istom sveučilištu (tenure track!) bez minimalno dvije (ili tri) godine poslijedoktorskog (ili ekvivalentnog profesionalnog) usavršavanja.
Tako je npr. u Švedskoj, i slično tome treba biti u Hrvatskoj. Drugim riječima, kad osoba doktorira, nema se pravo vraćati na istu instituciju dok ne stekne iskustvo (postdok) i ne postigne dovoljno rezultata za natjecati se za mjesto docenta. Koliko god je osoba dobra, NE SMIJE provesti cijelu akademsku karijeru na istom sveučilištu, a preporučljivo niti u istoj zemlji (pogotovo ako je ta zemlja mala i znanstveno beznačajna kao Hrvatska). Za različita područja je drugačije (npr u mome ne možete realno tražiti većinu ljudi da odu u industriju na par godina, kolega #9), ali u današnje doba provesti cijeli život na istoj instituciji je loše za profesionalni razvoj bez obzira na područje.
Ono što je važnije je da NEMA ČUVANJA RADNOG MJESTA dok je osoba na postdoku. NEMA NI ZADRŽAVANJA, kolega #10. Znanstveno novaštvo i tenure-track karijera su dva odvojena radna mjesta. Za oba se propisuju otvoreni, javni natječaji. |
|
Code:
To nije istina! Niti se to Zakonom propisuje!
Na žalost je istina. Provjerite. Ako imate predbolonjski četverogodišnji studij i diplomu bilo kojeg fakulteta bivše SFRJ, ex lege će vam se priznati kvalifikacija magistra (bolonjskog). Odite M.A. ili M.S. ili LL.M. ili slično na Oxford, Cambridge, Harevard, da ne nabrajam dalje, kvalifikacija će vam se priznati koa bolonjski magisterij. Zaključak: Banja Luka = Oxford |
|
| Ali moram dodati, doista, sam zakon to ne propisuje. To je rezultat primjene zakona. Ono što je zakon rekao je da će se osobama koje imaju predbolonjske kvalifikacije priznati odgovarajuća kvalifikacija. Provedbeni propisi onda su dali četverogodišnjem studiju rang magisterija. Istovremeno je promjenama iz 2004. godine isključena mogućnost da Sveučilišta sama procjenjuju koja razina kvalifikacija. Drugim riječima, Sveučilištu je uskraćena autonomija da samostalno odlučuje koju razinu kvalifikacija priznati kojoj diplomi. To je kasnije zamaskirano na način da o akademskom priznavanju odlučuju u prvom stupnju Sveučilišta. Ali propisi koje sveučilišta moraju primjenjivati ne ostavljaju im nikakvu diskreciju. |
|
To je omogućeno tako da je izmjenama iz 2004. godine izbrisana originalna norma Čl. 120 st. 3 koji glasi:
(3) Visoko učilište, za slučaj da prvotno stečeni akademski naziv ne odgovara nazivu koji se stječe prema ovome Zakonu zbog razlike u programu, trajanju studija ili zbog drugih važnih razloga može odbiti zahtjev iz stavka 2. ovoga članka ili odrediti dodatne ispite i/ili izradu rada koji odgovara završnom ili diplomskom radu na studiju. Nakon polaganja ispita ili izrade završnog ili diplomskog rada izdaje se potvrda kojom se utvrđuje akademski naziv osobe.
Time je ukinuta mogućnost da sveučilišta autonomno evaluiraju kvalifikacije. |
|
Na #11 Ovo zvuči logično  |
|
Na Prijedlog novih članaka Zakona naveden #0:
Nažalost, samo točke 7 (o ukidanju pravne osobnosti fakulteta) i 10 (o strogoj neovisnoj, međunarodnoj evaluaciji postojećih sveučilišta i instituta), te točka 28 modificirana kao što predlaže BL u #11 jesu ključne i temeljene na praksi razvijene Europe.
Ostale su točke apsolutno nerealne i nemaju uporišta u razvijenom svijetu.
Idemo redom:
1. apsolutno je neprihvatljivo da pet mudrih stranaca via facti posve (i to sve bez kontrole) upravlja svim državnim obrazovnim i znanstveno-istraživačkim institucijama i to sve koristeći novac poreznih obveznika kroz proračunsko financiranje. Ministar bi pri tomu trebao osigurati novac.
2. pet svjetskih mudraca bi onda imenovali (po natječaju) sve rektore i ravnatelje navedenih institucija. Dakle, biranje rektora od strane sveučiišta kao jedan od temeljnih iskaza sveučilišne autonomije se ukida! Ovo je apsolutno neprihvatljivo.
3. Rektori i ravnatelji imenovani od strane 5 mudraca onda imenuju i sve dužnosnike ispod sebe! I tako vertikalom stižemo do Senata, itd. Opet, posve ukinuta autonomija.
4. Upravne odbore opet imenuje 5 mudraca. Pa recite kolega predlagaču, u kojim se to razvijenim zemljama upravna vijeća imenuju od strane stranaca da upravljaju državnim institucijama. Recimo, Verwaltunsrat njemačkog nacionalnog institta DESY imenuje tijelo od 3 Amerikanca i 2 Rusa. Ma dajte, pogledajte sastav DESY-evog Verwaltungsrata.
5. Članak 8 je tipična birokratska pamet. Smanjiti za 2/3 ? A zašto baš za dvije trećine a ne za 3/4 ? A ne biste li, kolega predlagaču, prvo načinili neovisnu evaluaciju pa onda loše ili ukinuli ili transformirali, vodeći računa i o nacionalnim strateškim interesima.
Napomena: ističem da su točke 7 i 10 te modificirana točka 28 izvrsne. Nažalost, ostale su točke, doista diletantske i vuku vodu na mlin onih krugova koji jedva čekaju da izvrsne znanstvenike (a predlagač to jest) proglase utopistima, smušenim profesorima, itd.
Samu inicijativu za prijedloge novog Zakona smatram izuzetno važnom i neophodno je da znanstvenici koji su radili ili rade u razvijenom svijetu sugeriraju ideje koje su već implementirane u razvijenom svijetu. Pri tomu valja voditi računa da se mnoga rješenja iz USA ili općenito zemalja anglosaksonskog običajnog prava ne daju jednostavno implementirati u zemlje obveznog prava.
-bg-
|
|
Na #16: OK je braniti autonomiju sveučilišta, kolega, ali prije toga treba dobro definirati što ta autonomija obuhvaća. Vizija autonomije u verziji rektora Bjeliša je nakaradna i iznad zakona. Možda pet stranaca nije najsretnije rješenja, ali bi pet kvalitetnih stranaca bilo neusporedivo bolje od sadašnjeg rektora i Senata. (Da sam zloban, rekao bih da bi i ansambl cirkuskih tuljana bio bolji od sadašnjeg rektora i Senata. Ali neću.) Top-down imenovanje (točka 3) je posve uobičajeno i u Švedskoj i Norveškoj, uz prethodni _neobvezujući_ input iz "baze". To nije stvar autonomije nego menadžerske hijerarhije. Situacija u kojoj zaposlenici sami biraju svoje šefove nije autonomija nego socijalističko samoupravljanje radnog naroda.
Za realna rješenja, evo malo za inspiraciju:
Governance of Harvard University
Regents of the University of California - UC je državni sveučilišni sustav, pa je njegovu upravu naročito instruktivno proučiti. |
|
E taj Prijedlog i obrazlozenje -reklo bi se preambula tocke 28. vise drzi vodu.
Slazem se!!!
Uz malu ogradu-nije vazno gdje je tko sto radio vec koliko dobro je to napravio.
Profesionalnost i rezultati na prvom mjestu, a onda sve ostalo. |
|
Na #17:
Kolega, nisam branio sadašnju autonomiju sveučilišta koju su sveučilišni profesori progurali u Ustav RH i opet ti isti je tumače nakaradno. Tu se posve s vama slažem.
Hvala vam što ste stavili link na regente UC. Nije mi nepoznat - proteklih nas je dana posjetio Vice-Chancellor for Research na UCLA, Roberto Peccei, koji je član Intern. Adv. Boarda IRB-a.
Jeli vi to sugerirate slijedeće za upravna vijeća (iz Regents..., vaš link):
Quote:
The board consists of 26 members:
* 18 regents are appointed by the governor for 12-year terms
* One is a student appointed by the Regents to a one-year term
* Seven are ex officio members -- the Governor, Lieutenant Governor, Speaker of the Assembly, Superintendent of Public Instruction, president and vice president of the Alumni Associations of UC and the UC president.
???????
-bg- |
|
Na #0 i # 16 Pokušat ću dati svoje skromno mišljenje i podržati prijedloge iz #16:
Protiv sam vijeća "5 ili više mudraca" i smatram da bi trebalo prenijeti iskustava s EU sveučilišta.
Slažem se u cijelosti s komentarima B.G. s time da točku 7 nije samo tako jednostavno realizirati. Treba se prvo omogućiti i proširiti mreža privatnih fakulteta/sveučilišta pa tek onda ići tako drastično. To je vezano i s točkom 8.
Točka 10- prevelike ovlasti pojedinca (rektora, ravnatelja) i u našim uvjetima već vidim što će moći događati.
Modificirana točka 28 svakako stoji valjanom.
Ako se želi integrirano sveučilište onda po meni Senat ne trebaju činiti samo ili isključivo dekani i ravnatelji te sastavnice, već određeni broj profesora i drugih djelatnika sveučilišta. Senat treba biti nadziran, kontroliran od nekog tijela. Inače nema smisla jer prevelika samostalnost fakulteta koji se samo mehanički spajaju na sjednicama Senata ne donosi ništa novo.
Kakve veze imaju problemi, nstave , opreme, kadrova na medicini s strojrstvom, elektrotehnikom ili pravom. "Ne shvaćam" kako je to intefrirano kada sastavnice namaju velikih dodirnih točaka osim što se bave nastvom i znanošću svako u svom području. Ako će se sredstva poreznih obveznika sada slijeveti na sveučilište a ono će kao dodjeljivati sastavnicama, što je do sada radilo ministarstvo kada je to izravno činilo fakultetima. Ako je to poenta sveka onda uredu. Mislim da se "integriranjem" samo osniva više administracije od kojeg nastavnici i znanstvenici nemaju puno koristi već se samo proces svega usložnjava i komplicira. No molim možda griješim.
Podržavam ustrojstvo prema EU mjerilima osnivanjem sveučilišnih odjela (departmenta) ali se od njih očekivalo da daju usluge i ostalima a ne da postaju fakulteti u malom??
|
|
| Na #18: Čemu upitnici? Zbog toga što najviši predstavnik vlasti imenuje 18 regenta? Zašto se građani Kalifornije i osoblje UC i pored toga ne bune da je to kršenje autonomije? |
|
|
Na #21
Quote:
Čemu upitnici? Zbog toga što najviši predstavnik vlasti imenuje 18 regenta? Zašto se građani Kalifornije i osoblje UC i pored toga ne bune da je to kršenje autonomije?
Jasno je da se ne bune na kršenje autonomije jer autonomije tamo nema. Ja polazim od toga da je autonomija kakvu imaju (su imala) njemačka sveučilišta dobra stvar. Krenete li s prijedlogom ukidanja autonomije i za regenta hoćete guvernera Sanadera ili Primorca ili Milanovića... mislite da bi to prošlo?
Nekvaliteta, korupcija, nepotizam, itd. nisu posljedica izvorne sveučilišne autonomije već lošeg zakona i nadasve nepridržavanja, neprovođenja, mimoilaženja istog zakona.
Naravno da sam apsolutno za međunarodnu evaluaciju i mislim da je to svima ovdje iz mojih napisa jasno - meni svakako jer imam zbog toga tih stavova problema - ali ovdje govorimo u upravljanju državnom institucijom a ne o evaluaciji.
-bg- |
|
| Na #23: Obzirom na rezultate u posljednjih nekoliko desetljeća, nisam siguran da je njemački model autonomije nešto na što se treba ugledati. A i da jest - autonomija se daje nečemu kada je to sposobno upravljati samim sobom na zadovoljstvo i ponos osnivača (ovdje države). Hrvatska sveučilišta i njihova vodstva to nisu sposobna, niti ćete me uvjeriti da su se sposobna i voljna sama dovesti do situacije u kojoj će to biti. Sadašnjim hrvatskim sveučilištima i njihovim zaposlenicima, ako ćemo iskreno, treba prinudna uprava, ne autonomija. |
|
Na #21 Ne moraju biti guverneri gore pomenuti, dovoljni su županijski ili regionalni, za Slavoniju previše  |
|
Na #23 se to odnsilo  |
|
Na #25. Znači, opcije su
1. rektor i Senat sadašnjeg tipa
2. guverneru spomenutii u #21
3. guverneri županijski i regionalni
Uz ovakve alternative, mislim da bi kolega #23 možda trebao još jednom razmisliti koliko je pet stranih mudraca loša ideja... |
|
Na #27
Quote:
Uz ovakve alternative, mislim da bi kolega #23 možda trebao još jednom razmisliti koliko je pet stranih mudraca loša ideja...
Nisam napisao da je loša već da nije realna. Bila bi iskorištena protiv reforme jer eto, traži se ukidanje autonomije i davanje uprave strancima, itd.
Usput, dali u Norveškoj ili Švedskoj pametni stranci imenuju rektore i ravnatelje? Nije point kod mene bio što bi rektori imenovali, naravno ne autokratski, dekane i sl., već da ni jedna država neće pustiti da stranci apsolutno upravljanju njenim institucijama.
Regenti na UC su guverner Kalifornije itd., a ne engleska kraljica ili prof. Hawking.
Inače jasno je da bi 5 vrhunskih znanstvenika kao prinudna uprava puno bolje uredili sveučilište. Ali onda kolega SZ treba, recimo u prelaznim odredbama, predložiti prinudnu upravu.
-bg- |
|
Na #28: U Norveškoj i Švetskoj rektore imenuju pripadni kraljevi - ali ih, naravno, ne biraju. Nisu stranci. Ali nisu ni Hrvati...
Board of Karolinska Institutet
Board of the University of Bergen
Djelomično su samoupravni, ali nitii jedna grupa (nastavnici, studenti, other staff, government appointees) nema većinu. Većim dijelom se (pogotovo Karolinska - vrlo velikim dijelom) financiraju iz eksternih grantova, što jako ovisi o kvaliteti znanosti, nastave i novih predloženih razvojnih projekata. (Bjeliševo "dajte mi lump sum da s njim radim što hoću" bi na oba gornja mjesta bilo slatko ismijano.)
|
|
Na clanak 2.
A da stavimo strance na sve rukovodece pozicije od sefa katedre pa navise. Mozda da nam i docenti budu stranci.
Mislim to je bar lako rijesit –odimo svi na postdok pziciju preko grane I clanak 2. Ispunjen.
Kad bi barem posjedovanje strane putovnice garantiralo profesionalnost I kvalitetu tada bi sve bilo rijeseno. Ocigledno po predlagatelju tuzemni “vulgaris domestikus” znanstvenici za to nisu sposobn iili im se apriori ne treba vjerovat.
Nekako misli da to ne ide po liniji inozemni- tuzemni vec profesionalan-moralan ili korumpiran-neprofesionalan.
Na clanak 3.
Nebulozan jer proistjece iz clanka 2.
NSZ od pet stranih mudraca(onda to nije nacionalni vec strani-SSZ) bira rektore i ravnatelje instituta. A da se odmah pripojimo Americi ili recimo Austriji. Meni bi to pasalo ako uz to idu uvjeti rada I standard ( I odgovornost dakako) al bojim se da ne jer se u nize spomenutim clancima spominje kresanje proracunskih sredstava. Valjda ostatak namirimo iz blagajni privrednih subjekata, opet valjda stranih. Ma mos si mislit, NIH jedva ceka da nas financira.
Opet se uz drzavljanstvo veze profesionalnost i eticnost. Jedno s drugim dakako nema ama bas nikakove veze.
Misli li predlagac da unatoc trenutacnoj praksi, u hrvatskoj nema dovoljno kvalitetnih, strucnih I moralno neiskvarenih ljudi da obnasaju te pozicije?!
Na clanak4.
Opet se drzavljanstvo I opet strano protezira. Pa jesmo li mi nesposobna mala djeca pa mozemo funkcionirat samo kao filijala stranih placenika.
Opet profesionalnost I eticnost vezani uz drzavljanstvo a ne struku i ljudskost.
Osim toga mozemo mi donijet ma koji zakon al to nece promjenit stvar. Nije u zakonu problem vec u ljudima koji ga sprovode. Dobar covjek ce I u okvirima loseg zakona napravit dobre stvari a losem ni najbolji zakon nece pomoc da radi kako spada.
A ovo sa strancima- ma dajte molim vas. Jedino sto ima smisla je dati projekte na recenziju strancima-, a ostalo su nebuloze.
Dovedimo ljude na pojedine pozicije po strucnosti a ne po putovnici.
Promjenite celne ljude institucija u znanosti koji ne rade svoj posao (ne treba ih imenovat brzo se oni prepoznaju) pa tek onda mjenjajte zakone-AKO tada bude potrebe.
Mozda da nam i zakon bude na stranom jeziku, da ga spomenuto vijece od pet stranih mudraca moze razumijet.
|
|
Na #30:
Quote:
A da stavimo strance na sve rukovodece pozicije od sefa katedre pa navise.
U svakom slučaju, trebali bi se ravnopravno tretirati na natječajima.
Quote:
Kad bi barem posjedovanje strane putovnice garantiralo profesionalnost I kvalitetu tada bi sve bilo rijeseno. Ocigledno po predlagatelju tuzemni “vulgaris domestikus” znanstvenici za to nisu sposobn iili im se apriori ne treba vjerovat.
Nekako misli da to ne ide po liniji inozemni- tuzemni vec profesionalan-moralan ili korumpiran-neprofesionalan.
Kako ćemo procijeniti tko je profesionalan i moralan? Na temelju same znanstvene kvalitete ne možemo. Hrvatska je toliko mala. I najbolji i najprofesionalniji hrvatski znanstvenici u evaluacijskim tijelima se mogu pretvoriti (i pretvaraju se) u pristrane sabotere (vidi nedavnu evaluaciju Biološkog odsjek PMF-a). Sa strancima minimiziramo barem tu mogućnost.
Quote:
Opet se drzavljanstvo I opet strano protezira. Pa jesmo li mi nesposobna mala djeca pa mozemo funkcionirat samo kao filijala stranih placenika.
Čim počnete spominjaati izraz "strani plaćenik" gubite status ozbiljnog diskutanta o ovoj temi, sorry. To je prvo.
Drugo, da, u ovom trenutku apsolutno jesmo nesposobna mala djeca, što se vidi i po rezultatima i na način koji pristupamo problemima i krizama.
Da Vas pitam, kolega #30 - biste li Vi prihvatili objektivnu evaluaciju Vaše znanstvene karijere i procjenu znanstvene perspektivnosti. Iz onoga što ja vidim:
- Imate preko četrdeset godina
- Vrlo, vrlo dugo ste studirali.
- Bili ste ispodprosječan student (za standarde svoga i moga matičnog studija).
- I pored stručnih boravaka u USA, u devet godina od diplome do danas od publikacija imate jedno srednje autorstvo na revijalnom članku u CMJ-u.
Što mislite, kakve olakotne okolnosti bi Vam se morale uzeti u obzir da biste naveli objektivne evaluatore da zaključe da će u znanosti ikad išta biti od Vas? Ja bih na njihovom mjestu apsolutno zaključio da neće - jer čak i među Vašim kolegama koji su radili u jednako lošim hrvatskim uvjetima većina je bolja od Vas.
Vi se sigurno nećete složiti s gornjom dijagnozom. Ni ne trebate. U uređenom sustavu Vas nitko ne bi ni pitao slažete li se ili ne. U uređenom sustavu bi Vam netko već odavno rekao da znanost nije za Vas. U uređenom sustavu argumenti tipa "ki bi da bi" ne pale. Na Vašu žalost, kolega #0 i ja želimo upravo takav sustav. I zato nema smisla da se pogađamo s Vama oko toga kakav bi taj sustav trebao biti. |
|
| Ispravak: U #31, pod "kolega #0" sam mislio na autora prijedloga, ne na osobu koja je postavila nulti post. |
|
Što sam htio pokazati stavljajući 11 prijedloga članaka kao novu raspravu?
Pa htio sam pokazati koliko je teško dogovoriti se oko samo 11 članaka a zamislite što bi bilo da raspravljamo o recimo 50-60 članaka.
Svi komentatori u ovoj raspravi njih 5 uključujući i predglagača su osobe s solidnim kredibilitetom i mišljenje niti jednog od njih ne može se zanemariti.
Možemo samo pretpostaviti kakvu je "šumu" mišljenja imao i bivši ministar prilikom izrade Zakona i sadašnji prilikom izmjena Zakona.
Odlučio se za mišljenje za koje je mislio da je najbolje. Jeli pogriješio ili ne nisam dovoljno kompetentan da procjenim. Mogu li stvari biti bolje. Mogu ali mogu biti i puno puno lošije.
Zbog toga itekako je neophodno da se spoje odlične "ideje/prijedlozi" sa osobama koje znaju u kojoj je mjeri što primjenjivo u praksi i koje je sve radnje potrebno poduzeti da bi se "ideje/prijedlozi" mogle primjeniti.
Misli da bi taj spoj donio najbolje rezultate.
Teorija sine praxae sicut rota sine axae ! |
|
| Pojašnjenje #31 (uz ispriku): Nije mi bilaa namjera "brisati pod" kolegom #30 - samo mi je (na njegovu nesreću) poslužio kao konkretan primjer za obranu teze da smo sami bez strane nepristrane evaluacije neobjektivni i često pokušavamo navući vodu (t.j. kriterije) na svoj (privatni) mlin. I zato nam trebaju stranci - ne kao stranci, nego kao prva aproksimacija nepristranosti - koju sai od sebe nemamo pravo očekivati. Čak ni oni među nama koji su uvjereni u vlastitu moralnost i profesionalnost. Ponekad naročito oni. |
|
Na #5
Da objasnim:
1) 40-satno tjedno radno vrijeme NE znači nastavu, nego BITI NA POSLU - raditi istraživanja. nastavna obveza ostaje 300 norma-sati godišnje.
Oprostite što nisam jasno rekao (povukao razliku).
Tako se sindikat ne će buniti.
BITNO je definirati da ljudi moraju BITI NA RADNOM MJESTU - inače nisu, i tezgare drugdje i - nastaje PROPAST ZNANOSTI.
2) Dekani.
a) Za dekana se može javiti i "mladi manager". Tajna je u PROFESIONALNOM UPRAVLJANJU, a ne u "poznavanju rada fakulteta" - za to može imati savjetnike.
b) Točno ste rekli: ako se sveučilište ustroji po odjelima, a fakulteti postanu "skupine logičnih servisa obrazovanja određenog profila", onda dekan može biti neki profesor, "amaterski".
c) To je vrlo važno pitanje, jer ovo što imamo danas prava je samoubilačka katastrofa - dekani uopće ne vode fakultete, nego potpisuju naslijepo diplome i - koriste fakulteta za svoje osobne ciljeve (najčešće da pripreme ulazak u HAZU). |
|
Quote:
Čak ni oni među nama koji su uvjereni u vlastitu moralnost i profesionalnost. Ponekad naročito oni.
B R A V O ! ! ! |
|
Quote:
Kako ćemo procijeniti tko je profesionalan i moralan?
To je barem trivijalno - onaj tko dobije odgovarajući certifikat.
Ili barem korištenjem iste metodologije koja se koristi za dodjelu tog certifikata. |
|
|
malo me zeza kompjuter pa je ovo prije prazno.
U pravu ste kolega. Ja bih upravo tako ocjenio samog sebe kao sto ste Vi naveli u svom postu. Nemam razloga nista dodat ni oduzet.
Ne smatram to "pranjem poda" sa mojom malenkoscu- to je upravo onaj nacin evaluacije kakav ocekujem za sebe i za druge. Iskreno, posteno i bez dodvoravanja. Eto Vi ste nase gore list. Vidite nije potreban nikakav stranac da da tocnu i objektivnu ocjenu.
Da ste mene pitali da analiziram svoj CV glede mog dosadasnjeg "bavljenja" znanoscu dobili bi ste U DLAKU isti takav odgovor- bez tjeranja vode na svoj mlin.
To je upravo ono sto ja osobno traziim za sebe od drugih i zelim takav pristup od drugih ka samima sebi i ka drugima oko njih.
Tu domace-inopzemno ne igra nikakovu ulogu. Struka ima svoje zakonitosti koje su univerzalne i ako je netko objektivan vrlo lako dodje do pravih odgovora.
E sad ja necu tumacit zasto je nesto tako kako je, nemam potrebu braniti se-jednostavno kao sto sam rekao postoje pravila struke i rezultati-nitko se ne moze skrit iza svoje subjektivne dioptrije i svaki pokusaj je uzaludan.
A na pogadjanje sa mnom samo jedna opaska ja nisam to od Vas ni trazio i mislim da ste me krivo shvatili.
Ja sew samo ne slazem da odgovor lezi u strancima vec u nama. Kao sto rekoh Vi ste kao hrvat dali poprilicno objekltivnu sliku glede moje malenkosti.
|
|
Potaknuta raznim konstruktivnim komentarima u ovoj raspravi, pokusala sam posloziti i linkati sve zakone koji se odnose na znanost i visoko obrazovanje. Ispricavam se ukoliko sam propustila neke vazne propise ili linkala nebitne. Na stranici MZOS-a postoji popis od oko 280 raznih zakona i propisa, koji se ticu resora tog ministarstva. Pokusala sam izvuci one koji mi se cine najvazniji i najkorisniji za ove rasprave.
Zakoni
- "Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju"
NN:123/03,198/03, 105/04, 174/04, 46/07.
- "Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija"
NN:158/03 , 198/03 , 138/06 .
- "Zakon o mjerilima i uvjetima sklapanja ugovora o radu sa znanstvenim novacima radi specijalističkog usavršavanja"
NN:79/97 .
- "Zakon o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj RH"
NN:117/01.
- "Zakon o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije"
NN:107/07.
- "Zakon o akademskim stručnim nazivima i akademskom stupnju"
NN: 107/07.
Uredbe:
- "Uredba o unutrašnjem ustrojstvu MZOŠ"
NN: 29/04
- "Uredba o osnivanju Agencije za znanost i visoko obrazovanje"
NN:101/04, 8/07.
- "Uredba o prihodima organizacija znanosti, prosvjete, kulture, tehničke kulture i športa, korisnika Proračuna RH ostvarenim obavljanjem vlastite djelatnosti"
NN: 53/91.
Ugovori:
Strategije:
- "Strategija razvitka Republike Hrvatske »Hrvatska u 21. stoljeću« – Znanost"
NN: 108/03.
Pravinici:
- "Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja"
NN: 84/05, 100/06, 120/07.
- "Pravilnik o ustroju i načinu rada područnih vijeća i matičnih odbora"
NN: 118/05, 76/05.
- "Pravilnik o mjerilima i kriterijima za vrednovanje kvalitete i učinkovitosti visokih učilišta i studijskih programa"
NN:9/05.
- "Pravilnik o Upisniku znanstvenih organizacija i Upisniku visokih učilišta"
NN:72/04, 80/04.
- "Pravilnik o upisniku znanstvenika"
NN: 72/04, 101/04.
- "Pravilnik o ustroju i načinu rada matičnih povjerenstava"
NN:18/01
- "Pravilnik o mjerilima vrednovanja časopisa i publikacija s međunarodno priznatom recenzijom, ako i s njima po vrsnoći izjednačenih časopisa i publikacija"
NN:2/97
- "Pravilnik o osnovama financiranja visoke naobrazbe na javnim visokim učilištima"
NN:25/96, 28/99.
- "Pravilnik minimalni uvjeti za izbor u znanstvena zvanja"
NN:38/97.
- "Pravilnik o osnovama financiranja znanstveno-istraživačkih instituta"
NN:38/97, 28/99.
- "Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte"
NN:116/07.
- "Pravilnik o vrednovanju znanstvenih organizacija"
NN:104/08
Ostali zanimljivi zakoni i propisi:
- "Zakon o hrvatskim nagradama za znanost"
NN:108/95, 104/97, 142/98.
- "Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima"
NN:167/03.
- "Etički kodeks državnih službenika"
NN:49/06.
- "Zakon o pravu na pristup informacijama"
NN:172/03.
--
my 2 cents |
|
Jos cu jednom, i u ovoj raspravi, pokusati popisati institucije za koje vjerujem da su dio mehanizma donosenja novog zakona (ili promjene sadasnjeg):
-Nacionalno vijece za znanost
Nacionalno vijeće za znanost najviše je stručno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti u Republici Hrvatskoj.
Koje je podrucje djelovanja Nacionalnog vijeća za znanost procitajte: -ovdje. Vjerujem da se lobiranje s konkretnim prijedlozima i sugestijama moze uputiti predsjedniku prof. dr. sc. K. Pavelic, ili nekom od clanova Nacionalnog vijeća za znanost.
Nacionalno vijece za visoko obrazovanje
Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje najviše je stručno tijelo koje brine za razvitak i kvalitetu cjelokupnog sustava visokog obrazovanja Republike Hrvatske.
Koje je podrucje djelovanja Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje procitajte: -ovdje. Vjerujem da se lobiranje s konkretnim prijedlozima i sugestijama moze uputiti clanovima Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.
* Administrativne i stručne poslove za Nacionalno vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje obavlja Agencija za znanost i visoko obrazovanje. AZVO
MZOS
Vjerujem da se lobiranje s konkretnim prijedlozima i sugestijama moze uputiti na adrese kljucnih ljudi u ministarstvu:
-Ministar Prof. dr. sc. D. Primorac;
-Državni tajnik za znanost prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić;
-Ravnatelj Uprave za znanost dr. sc. Hrvoje Meštrić;
-Državna tajnica ua visoko obrazovanje dr. sc. Zrinka Kovačević;
-Ravnatelj Uprave za visoko obrazovanje Vito Turšić, dipl. iur.
Sabor
Vjerujem da se lobiranje s konkretnim prijedlozima i sugestijama moze i individualno uputiti saborskim zastupnicima,(mozda za pocetak mozete provjeriti koji su od njih predstavnici vasih izbornih jedinica). Neovisno da li ste glasali za njih ili ne, oni su vasi legalni predstavnici u Saboru RH.
Politicke stranke
Ukoliko ste clan neke od politickih stranaka ili ste njezin "simpatizer"; (bilo onih na vlasti ili onih u opoziciju). Vjerujem da se mozete lobirati s konkretnim prijedlozima i sugestijama na njihove urede i direktno na clanove stranki koji su i dio znanstvenog ili visokoobrazovnog sustava.
---
Iako mislim da ce me sada kolega #33 proglasiti utopistom, ja iz svoje skromne perspektive ipak vjerujem da bi se:
-formiranjem konkretnih prijedloga za promjene zakona o znanosti i visokom obrazovanju;
-njihovom upucivanjem na relevantne adrese;
-od znacajnog broja clanova akademske zajednice;
-i dobrom odabranim "timeing"-om;
moglo utjecati na pozitivan pomak u promjeni zakona koji ocito gusi i koci znanstvenu zajednicu. |
|
( vjerujem da bi se:
-formiranjem konkretnih prijedloga za promjene zakona o znanosti i visokom obrazovanju;
-njihovom upucivanjem na relevantne adrese;
-od znacajnog broja clanova akademske zajednice;
-i dobrom odabranim "timeing"-om;
moglo utjecati na pozitivan pomak u promjeni zakona koji ocito gusi i koci znanstvenu zajednicu. )
A sto cekaju te institucije glede promjene zakona. Zar nisu one ( in place ) predvidjene da ucine sve za boljitak znanstvenog sustava.
Ako znaju da je zakon los a ne pokrecu njegove promjene, znaci li to da NE rade dobro svoj posao. |
|
Ocito je moje provokativno formuliranje problema potaklo svrsishodnu raspravu. Moze li netko pokusati na osnovu nje sloziti prijedlog par clanaka koji su prihvatljivi? Sto se provedivosti tice, vec sam u originalnom postu naveo da ona zavisi samo od politicke volje. Koja je u sadasnjem odnosu snaga u ogromnom deficitu. Ipak, sam vrh MZOS je vise puta javno rekao da ce on "lomiti politicke otpore". Dakle? Uz to, ne vidim zasto bi se ministar bojao imenovati "vjece mudraca"? Kakva je razlika u odnosu na odgovornost koju ima sada? Kakva je razlika u odnosu na odgovornost predlaganja clanova Nocionalnih vijeca?
Vaznije od toga, osim kolege MM, nitko nije formulirao niti jedan dodatni clanak. Kako bi bilo da se tu pokusamo angazirati?
Sto bi bilo sa clancima poput:
- NSZ ce akreditirati pojedine visokoskolske ustanove, a one ce imati poptunu autonomiju u kreiranju nastavnih planova i njihovom osuvremenjavanju, mijenjanju, ...
- NSV ce do 01. 01. 2010. upisne kvote na fakultete prilagoditi potrebama trzista rada. Tim kvotama ce biti prilagodeni i materijalni i ljudski resursi visokoskolskih ustanova. Ustanove koje ce vise od 1/3 svojih studenata upisivati "po vlastitim potrebama" nece se financirati iz drzavnog proracuna.
- NSZ ce inicirati i do 01. 01. 2010. provesti ustrojavanje "user labs-a" koji ce biti zaduzeni za upravljenje svom kapitalnom opremom (onom iznad milijun eura) u RH. User labsi ce, na principu predlaganja projekata i ocjene njihove vrsnoce od strane nezavisnih tijela, tu opremu stavljati na raspolaganje svim zainteresiranim znanstvenicima iz domovine i inozemstva (potonjima po komercijalnim uvjetima).
- NSZ ce do 01. 01. 2009. ustrojiti tijelo koje ce evaluirati racionalnost raspolaganja prostorom na pojedinim institucijama. Neracionalno koristeni prostori bit ce dani na raspolaganje znanstvenim i visokoskolskim ustanovama na kojima se utvrdi deficit prostora, a ako se i dalje pojavi visak prostora, on ce po komercijalnim uvjetima biti ponuden na trzistu.
- NSZ ce do 01. 01. 2009. strukturirati sustav gdje ce uloga znanstveih novaka u znanosti biti strogo odijeljena od kadrovske politike visokoskolskih ustanova.
- NSZ ce provesti funkcionalnu integraciju BICROa, HITa i drugih tijela koja se bave od drzave poticanim tehnologijskim sektorom, te ustrojiti jedno jedinstveno visokoprofesionalno nacionalno tijelo koje ce upravljati tim sektorom.
- ...
Opet, moj cilj je potaknuti diskusiju ali i brain storming da bi iskristalizirali osnovne postavke zakona. Nomotehinicku ispravnost treba prepustiti pravnicima, a lomljenje politickih otpora onima koji to nominalno mogu. Drzim da cemo tako barem pomoci sluzbenim predlagateljima zakona, ali i osigurati vecu kvalitetu predlozenih rjesenja. |
|
MZOS
[ii]spravak,f/i]: državni tajnik za visoko obrazovanje je dr. sc. Radovan Fuchs, dok je dr. sc. Zrinka Kovačević državna tajnica za šport.
Sabor
U sklopu Sabora djeluje i Saborski odbor za znanost, obrazovanje i kulturu, koji je također iznimno bitno tijelo u postupku donošenja svih zakona vezanih uz ova područja, jer prije nego prijedlozi zakona idu pred sabornike, ovo tijelo mora o njemu dati svoje mišljenje. |
|
na #42:
"A sto cekaju te institucije glede promjene zakona.
Ja zaista ne znam sto cekaju i da li cekaju, moguce da nesto i rade po tom pitanju. Vi i mnogi drugi ste ih u nekoliko navrata to pitali ovdje (cesto vrlo agresivno). Oni to nisu nasli vaznim za odgovoriti. Zasto? Ne znam, mogu samo nagadjati.
No, s druge strane jave se, s vremena na vrijeme, s pozitivnim tonom na konstruktivne kritike i sugestije. Pa sam zakljucila da ukoliko se na taj nacin ipak moze uspostaviti kakva-takva komunikacijama s njima - isplati se pokusati.
"Zar nisu one ( in place ) predvidjene da ucine sve za boljitak znanstvenog sustava? "
U mom rodnom mistu se kaze: "Čovik i tovar su pametniji od čovika".
I za kraj, mozda ne bi smjeli zanemariti vaznost javnog dijaloga u stvaranju novih zakona. Javne diskusije u kojima se analiziraju postojeci i predlazu novi zakoni nisu samo "demokratska forma" koja omogucava da "opozicija" sabotira sve sto vlast predlozi i glasno zatrazi smjenu vlasti.
Te javne rasprave trebale bi biti mjesto konstruktivne kritike i pokusaja da se u javnom dijalogom _udruze_ intelektualni resursi cijelog drustva s ciljem formiranja zakona korisnih za drustvo.
Ja Connect Portal i ovu raspravu dozivljavam i kao jedno od mjesta tog javnog dijaloga.
Usrdno molim sve connectovce koji nemaju potrebu sabotirati pokusaje konstruktivnih kritika postojeceg i prijedloge za novi zakon, da svojim iskustvom i idejama obogate ovu raspravu.
|
|
|
Neformalno: U MZOS se intenzivno radi na promjeni regulative o znanosti i visokom obrazovanju, te prije javne rasprave postoje procedure i usuglašavanja unutar kuće.
Uprava za znanost marljivo prikuplja prijedloge promjena, kritike postojeće regulative od pojedinaca i institucija. Primjerice, zahvalan sam Forumu za etičnost u znanosti i visokom obrazovanju za njihove doprinose.
Tako da pažljivo pratimo ovu raspravu i argumentaciju svake ideje.
Nova regulativa (ovdje mislim na skup zakona i pravilnika) temeljit će se ponajprije na sljedećim dokumentima:
http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2193
Što treba pridodati gornjem popisu u #41:
Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. - 2010.
Akcijski plan za poticanje ulaganja u znanost i istraživanje
Akcijski plan 2007. - 2010. - Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske
Jedan od ključnih dokumenata na koji se regulativa poziva jest:
OECD Reviews of Tertiary Education - Croatia
Primjerice prijedlog "Clanak 28" iz #0 i njegov "ublazen derivat" iz #11 bio bi, čini mi se, ključan za reformu sustava (cf. Marijanović, Škoda, Katavić ).
Podržavam i prijedloge iz #4.
No probajmo vidjeti da li se može doći do konsenzusa većine oko tih pitanja, čak ako i ne uzmemo u obzir ljude koje bi takve odredbe izravno pogađale.
Nova tema jest koliko je takvim odredbama uopće mjesto u zakonu, jer birokratsko pre-reguliranje imamo već i sada (npr. napredovanje, novaci).
Ja mislim da je jedini pravi put napraviti poticajan sustav, tako da PRAVO nezavisno vrednovanje institucije povlači za sobom PRAVE financijske konzekvence, a na sveučilištu (institutu) samom je da se tome prilagodi ili ne. Ne vjerujem da apriorni birokratski mehanizam može donijeti išta korisnoga.
|
|
Na #41 i #46 Hvala kolegici A.B. i kolegi H.M. na njihovom trudu, posebice kolegici, kojoj to nije temeljni posao. Dali ste cijelom portalu dobar materijal za izučavanje i moguće ozbiljne pripreme za prijedlog zakona koji će uslijediti.  |
|
Zakonima nije moguće promijeniti stvarnost - dobar zakon je regulira. Ova rasprava ide u smjeru stvaranja klime da se naprave neke hrabrije promjene ali da bi one bile prihvaćene od znanstvene javnosti ta bi se klima trebala proširiti daleko izvan granica ovog foruma odnosno male grupe ljudi koje u raspravi sudjeluju.
Do sada su svi prijedlozi Zakona o znanosti bili "revolucionarni" u prvom nacrtu da bi ih znanstvena javnost (mi) kroz različite mehanizme toliko otupila da bi stvarni učinci promjena bili vrlo maleni.
To će se desiti i sa svakim novim nacrtom zakona sve dok političke stranke prije izbora jasno ne kažu s kojim programom idu u području znanosti i visokog obrazovanja i dok ga nakon dobivenih izbora ne ostvare.
To je uloga i odgovornost politike. Naša je odgovornost ne da pišemo članke zakona nego da politici ukazujemo na probleme, trendove u svijetu, objašnjavamo potrebe i mehanizme kako ove djelatnosti funkcioniraju kao i to da dvadesetak majstora u znanosti manje vrijede od jednog velemajstora.
Našim promišljenim i odmjerenim nastupima u ovom forumu možemo u tom smislu dosta učiniti.
|
|
#47 opet konstruktivnoscu i spremnoscu na dijalog svjetlosnim godinama odskace od svoje okoline.
Dokumenata, deklaracija, izjava, analiza, AP, ... ima sijaset i svi se vrte oko iste vruce kase. Sad jednostavno treba to pokusati, kako kaze BL krvavim radom. Pri tome je potpuno jasno da ce, bez obzira na prijedlog, doci do otpora o kojima svjedoci #49, ali njih, ako se zna sto se zeli i zasto se zeli, jednostavno treba zanemariti. "Znanstvena javnost" je dovoljno zabavljena glancanjem vlastite velicine da to vecinom nece niti primjetiti, a, NB, ona cini oko 0,5% birackog tijela, pa se niti jedan politicar i/ili politikant ne treba previse zabrinjavati zbog utjecaja koji se iz toga moze izroditi na biralistima. Dapace, ako itko zeli dobro ovoj zemlji, mora poceti bolne rezove. Pocevsi od pravosuda, preko brodogradnje pa do znanosti. Cost-to-benefit ratio mu ne moze nego dati za pravo. |
|
# 11 i # 16
Hvala kolegama na primjerima iz razvijene Europe.
-------------------------------------
Znanstveni novaci, po okoncanju doktorskog studija,ne mogu se najmanje 5 godina zaposliti na instituciji (sveucilistu, institutu) gdje su diplomirali i/ili dokotrirali
----------------------------------
Zanimljiv prijedlog koji nosi u sebi dobro (konkurencija i dizanje kvalitete te izjednačavanje sa "razvijenom Europom" što je SUPER I NEOPHODNO) i loše:
Čini mi se da ne možemo samo prepisivati pravilnike iz drugih zemalja bez dubokog promišljanja o realnoj situaciji kod nas.
Ja sam dugo živjela i radila u Beču i jasno mi je da oni imaju takve ili slične zakone - jer u istom gradu paralelno postoji NEKOLIKO SVEUČILIŠTA. Znači da ja kao analitički kemičar imam na izbor pet do deset timova ljudi koji se bave "mojom" ili "meni srodnom" problematikom, metodama, instrumentima.
Također imaju RAZVIJENU INDUSTRIJU (razne grane) koja može i zaposliti doktore znanosti ali i školovati ih za kasniju akademsku karijeru (osobno znam lijepe primjere i jednog i drugog slučaja prelaska).
Ali za naše zagrebačko Sveučilište te uz uglavnom nepostojeću industriju (za većinu znanstvenih grana i disciplina) ovakav bi prijedlog, možda, unio više kaosa nego reda.
Pogotovo stoga što naši znans |
|
| | |
Edukacija
