| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Poslao/poslala: Tanja Rudez
|
|
|
|
2008.09.18. 12:50
Uskok je jutros pokrenuo veliku antikorupcijsku akciju na Sveucislitu u Zagrebu: link.|
| U sklopu akcije upravo je uhicena i prof. Desa Mlikotin Tomic, predsjednica Saborskog povjerenstva za sprecavanje sukoba interesa: jutarnji.hr |
|
Disclaimer: Tijekom svojeg studija nisam niti jednom platio "polaganje" ispita, niti čuo da je netko od mojih kolega to učinio. Moram ipak reći da su postojale glasine o tome na drugim, "popularnijim", fakultetima.
Već je osvanuo niz povezanih članaka. Jako je dobro da se takva akcija provodi, premda sumnjam u njezinu sveobuhvatnost. Ovo bi doista mogao biti samo show za ulaz u EU. Problem je, ako je to istina, što će stradati samo marginalni igrači. Bilo bi dobro vidjeti statistiku stranačke pripadnosti uhićenih/optuženih. Još je dobro što će ispiti vjerojatno poskupjeti nakon ovoga pa će toga vjerojatno biti manje. 
Međutim, ta mi je situacija (kupovanja ispita) dosta nezamisliva... Kako do toga dođe? Postoji li utvrđen cjenik za neki kolegij? Kako se dozna kolika je svota dovoljna? Pa, ako je tako, to svi studenti moraju znati. Strašno...
|
|
"Kako do toga dođe?"
Ti nisi bas interagirao sa studentima na ekonomiji jelda? Jednostavno, vecini studenata se ne da ucit i radije ce im roditelj platit ispit nego da 'jadan' student mora uciti.
"Postoji li utvrđen cjenik za neki kolegij?"
Koliko ja znam, da. Prije koju godinu internetom je kruzio scan nekog papira sa cjenikom (e sad dali je bio lazan, neznam -- osobno sumnjam). Koliko se sjecam cijene su bile red velicine 1000kn/ispitu. Da, koliko sam ja pricao sa studentima tamo, pa vise-manje ti svi znaju za to, iako ih dosta to ne radi.
Mislim da je slicna situacija i sa upisima na neke fakultete. |
|
|
| Intervju s rektorom Sveucilista u Zagrebu, prof. Aleksom Bjelisom:jutarnji.hr |
|
| Na #5: Sažetak Bjeliševog intervjua: "Ne znam što ću poduzeti, no najradije ne bih ništa." Po svoj prilici niti neće ništa. Čovjek ostaje dosljedan svom stilu i razini aktivnosti. |
|
Slozila bi se s Igorom u njegovom komentaru prvog posta... Cak sam i ja na PMF-u znala za cijene odredenih kolegija na prometu i ekonomiji.
A sto se tice izjave da to postoji samo na popularnim fakultetima, samo cu se nasmijati na taj komentar... Kao sto je kolega Igor rekao, i upisi na fakultete se mogu kupiti.
|
|
Hvala, kolega, na sažetku. U stilu svih glasnogovornika naše sveučilišne zajednice. Rektor je samo vršak.
Svima odgovara STATUS QUO.
I svima nam treba ovakva bruka u kojoj sudjeluje USKOK. Tako niti jedan član akademske zajednice ne ostaje pošteđen.
Oni koji su primali mito i "naplačivali" za njih je jasno. A što sa ostalima? Po mom mišljenju, ništa manje nisu odgovorni. Prešućivanje, nereagiranje, nebriga, nemar = NEMORAL.
Uopće nije važno događa li se to na pojedinom fakultetu ili ne, u očima javnosti na svakog je bačena sumnja.
Još je gora situacija o kojoj progovara prof. M. Marušić, a to je kupoprodaja u valutama različitim od kune, eura ili konvertibilne marke. Kakva se npr. zbiva na MF.
Za to vrijeme Forum za etičnost traži najetičnijeg i najmoralnijeg kandidata u redovima.
|
|
Vrijedno je procitati i misljenje kolega sa Sveucilista. Ne mogu reci da sam iznenaden...
Pitanje je samo kako to kada su svi znali godinama da se to radi da nitko nikada nije odgovarao? Umjesto ozbiljne samokritike vodstvo resora i sveucilista -njihovo opravdanje ce biti da medu nama ima postenih a da su u korupciju ukljuceni pojedinci. I meni se cini da je tako samo pitanje je koji pojedinci su ukljucei i odgovorni za korupciju- oni pri vrhu ili pri dnu te virtualne ljestvice moci.
Bez imalo srama odgovorni ce htjeti zaraditi i javne zasluge i pohvale za nesto sto su sami odgovorni: Ujutro nije znao ništa, popodne je već bio zaslužan.
Zanimljiva je ova izjava ministra:
- Baš sam nedavno dobio primjedbe na Ekonomski fakultet u Splitu. Je l’ ovo u Splitu? - pitao je.
Prošlo je već dvadesetak minuta otkako je stigla informacija o operaciji Indeks. Izašli smo iz bistroa kako bi Primorac iz automobila uzeo svoje mobitele. Na jednom je imao nepročitani SMS. To je bila vijest s Hine. Uzeo je drugi mobitel i nazvao ministra policije Berislava Rončevića. Potvrdio mu je informaciju.
- Moram hitno u MUP - rekao je, sjeo u auto i odjurio. Popodne je održao presicu i obavijestio javnost da je operacija Indeks započela prije dvije godine na temelju prijave Ministarstva školstva u kojoj su prokazali korupciju na Prometnom fakultetu. |
|
Gospodine na #6.
Ne znam zašto toliko napadate prof. Bjeliša. Koliko mi se čini, vaše mišljenje o toj osobi je kreirano potpuno od strane medija, a vjerojatno do sada znate koliko mediji mogu iskriviti sliku o bilo čemu. Medijska popraćenost ništa ne govori o razini aktivnosti. Tako dobivamo dojam iz medija npr. da gradonačelnik Bandić radi "k'o konj", a recimo državne institucije rade jako slabo (inspektorati, sudovi...) Što baš i nije u takvom omjeru.
Možete li navesti par primjera krivih procjena prof. Bjeliša i kako bi vi postupili... u ovom slučaju s korupcijom na Sveučilištu, u slučaju prof. Marušića itd.
Osobno uopće nemam takakv dojam o prof. Bjelišu. Smatram da je vrlo promišljen i nepovodljiv, te da se njegove dosadašnje odluke mogu okarakterizirati kao blage, ali i ispravne. |
|
#3:
Quote:
Ti nisi bas interagirao sa studentima na ekonomiji jelda?
Ne, osim što sam pojedincima davao instrukcije iz matematike. Uglavnom sam imao drugog posla. Ne bih htio da mislite da imam bilo što protiv studija ekonomije. Svojedobno sam pročao prijemni i za ekonomiju i za fiziku, ali sam se na koncu odlučio za fiziku.
#7:
Quote:
A sto se tice izjave da to postoji samo na popularnim fakultetima, samo cu se nasmijati na taj komentar...
Hm. Ne vidim da sam to izjavio. Izjavio sam:
Quote:
Tijekom svojeg studija nisam niti jednom platio "polaganje" ispita, niti čuo da je netko od mojih kolega to učinio. Moram ipak reći da su postojale glasine o tome na drugim, "popularnijim", fakultetima.
Na koji ste način došli od moje tvrdnje do Vaše? |
|
| Portret predsjednice Povjerenstva za sprecavanje sukoba ineteresa: "Za Mlikotin Tomic ni Djapicev magisterij nije bio sporan": jutarnji.hr |
|
|
Potpuno se slažem s kolegom #10. Smatram da je opće mišljenje o rektoru Bjelišu medijski konstruirano, a takve konstrukcije neritko više odudaraju od stvarnoga nego li se s njim preklapaju.
Na #6, uz dužno poštovanje, ne želim reći ni da Vaša izjava jest ili nije, ili će biti ili neće biti istinita. Ali smatram da u intervjuu prof. Bjeliša sada nema osnove za takav zaključak - "sažetak". Evo samo dva citata:
Quote:
"Ne bih ništa prejudicirao, no ako se dokaže da je toliki broj ljudi stvarno primao mito, imamo velik problem. Uvijek se možemo pregrupirati i angažirati ljude s nekih drugih fakulteta. Ne isključujem ni mogućnost zatvaranja nekih fakulteta."
Quote:
"Do sada smo u takvim situacijama uvijek išli na reviziju svih dokumenata. No, još je prerano da bilo što najavim."
Ovdje svaku rektorovu riječ smatram - odmjerenom. Sve što je formalno u njegovoj moći jest pokrenuti dekane po pitanju mita na njihovim fakultetima, a to je, kao što reče, i napravio. On dalje nema ovlasti, a ni "mehanizama". A na temelju ove akcije, rektor formalno i može samo najaviti, jer u trenutku intervjua nema čvrste podloge za ikakav korak. A najavio jest, kako je očito. Kao što je očito i da zna što će poduzeti, i da to ne glasi "ništa".
I naposljetku, općenito bih se složio s ocjenom kolege Dundovića:
Quote:
Osobno uopće nemam takakv dojam o prof. Bjelišu. Smatram da je vrlo promišljen i nepovodljiv, te da se njegove dosadašnje odluke mogu okarakterizirati kao blage, ali i ispravne.
|
|
Smeta mi jedino što su se svi obrušili na Ekonomski faks kao da su ondje svi redom odvratni prodavači ispita, a na ostalim fakultetima valjda cvjeta samo cvijeće...
Neka se akcija izvede do kraja, neka budu optuženi i osuđeni ako su krivi, pa da većina nastavi normalno raditi kao i do sada.
Meni se sve čini da je to pompozna predstava, kao i Maestro. Tko je iz Maestra optužen i osuđen? |
|
Baš sam o ovome pričala za ručkom s kolegom (prof. kemije na Sveučilištu u Grazu).
Rekao je: "to se u Austriji vrlo jednostavno riješava, kada se utvrde takve radnje, onda lijepo dotični gospodin profesor izgubi sve titule."
To je samo jedan, promptniji dio rješenja.
Prema tome, ne vidim kako netko može opravdavati rektorove izjave tipa:
" Povremeno smo dobivali takve prijave, no po njima nismo mogli poduzeti ništa do tražiti očitovanje dekana, a oni su u pravilu odgovarali kako za to nemaju dokaza. I na tome bi stalo."
pa onda izjava
"Iskreno, osjećam olakšanje. Nema profesora na Sveučilištu koji nije bio izložen takvim pritiscima. Sada će se vidjeti gdje je žarište i stvari će se na Sveučilištu raščistiti. "
Dakle, trebao je skandal ovakvih razmjera da bi on pomislio kako će se stvari na Sveučilištu raščistiti. A tko će ih raščišćavati?
Idem korak dalje: što je sa svim onim sveučilišnim ljudima koji su napredovali mimo pravila i koji su zapošljavani mimo pravila (znam pouzdano tri prijavljena slučaja, i to ne prijavljena od anonimne osobe, već je osoba osobno donijela dokumente u Rektorat - Reakcija odgovornih u Rektoratu: nepoznatog oblika i forme).
Tko garantira da anonimne prijave o kojima Aleksa priča možda uopće nisu anonimne? |
|
ovo je tek interesantna reakcija:
Hoćemo pravo na bezuvjetan upis!
"Studenti ekonomije traže da im se omogući bezuvjetni upis u više godine kad već nisu bili u financijskoj mogućnosti da ga plate." |
|
Na #10 i #14
Ne bih se htio upuštati u veliku polemiku o odgovornosti rektora Bjeliša za stanje na Sveučilištu u Zagrebu, ali moje iskustvo s njime je jako negativno pa ću ovdje iznijeti samo činjenice, a vi sudite ili zanemarite.
Prvo, radi se o ugodnom, obrazovanom, pametnom i pristojnom čovjeku, od kojega nikako ne bi trebalo očekivati ništa negativno.
Drugo, na žalost, ja znam pouzdano sljedeće (o tome sam i pisao na Connectu i stavio neka moja i njegova pisma na uvid javnosti):
OSOBNA ISKUSTVA
1) Stanje na Sveučilištu u Zagrebu je katastrofalno u svakom pogledu (znanost, nastava, struka) i za to je u načelu odgovoran njegov čelni čovjek - rektor Bjeliš.
Onaj tko ne može obavljati neku funkciju, bez obzira na razlog (subjektivna nesposobnost ili objektivna nemogućnost), onda tu funkciju NE TREBA OBNAŠATI. No, funkcija rektora jako je LUKRATIVNA: veliki ugled, golema plaća (nisam siguran, no u jednoj aferi s prethodnom rektoricom, dr. Mencer, mislim da sam pročitao u novinama da je rektorova plaća 50.000 kuna (?), plus auto i vozač na raspolaganju, mobitel (i mobitel vozaču!), kartica i plaćeni svi troškovi putovanja i inozemnih hotela.
2) BOJKOT BOLONJSKOG PROCESA nije došao od države (DP), nego od sveučilišnih nastavnika; simbolično, ljetošnji štrajk studenata nije se odnosio na Primorca nego na Bjeliša.
3) Osobno svjedočim da je rektor Bjeliš propustio odgovoriti na (ovisno kako se gleda) 5-10 mojih PRIJAVA KORUPCIJE, korupcije ozbiljne i važne, iako sam ga opominjao da mu pozicija nalaže da mi odgovori. Molim kvalificirajte taj njegov postupak (a ja imam sve dokumente.)
4) Rektor Bjeliš je zataškao probleme s MEĐUNARODNIM EKSPERTIZAMA (3 kom., Prof. S. Uzelac) slučajeva profesorica Ane Marušić i Aide Salihagić Kadić, gdje je, između ostalog, ocijenjeno da se na Medicinskom fakultetu u Zagrebu događa "timski mobing", a bila je uključena i objektivna sumnja u jednu lažnu potvrdu na osnovi koje je obavljen izbor u zvanje docenta.
5) Rektor Bjeliš odbio je odgovoriti na traženje predsjednika COPE-a (Committee on Publication Ethics, obuhvaća 5.000 časopisa) dr. Harveya Marcovitcha gdje su NESTALI Marcovitchevi DOKUMENTI (ekspertize) u slučaju Kurjak, a koje je sakrila dekanica Medicinskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Nada Čikeš. Na Marcovitchove upite nisu odgovorili ni Čikeš ni Bjeliš, Kurjak je oslobođen… naizgled “ujeo vuk magarca”, no nije tako: Marcovitch je to iznio na međunarodnu scenu i strašna je sramota pala na zagrebačku Medicinu i Sveučilište (članci u British Medical Journal, Science, Canadian Medical Association Journal, European Journal of Public Health i drugi).
6) U odnosu na jedan od mojih slučajeva, rektor Bjeliš je eksplicitno PODRŽAO ZABRANU JAVNOGA GOVORA za nastavnike koju je uvela dekanica Čikeš. Dio dokumenata iznio sam na Connectu, sve dokaze poslao Bjelišu i Senatu i – nikad odgovora. Zabrana je ostala.
HHO (Puhovski) nije reagirao na moje traženje zaštite u tom slučaju (dapače, Puhovski se potom jako aktivirao u napadima na prof. A. Marušić); u pozadini je bila obrana A. Kurjaka.
7) U odnosu na činjenicu da je Medicinski fakultet u Zagrebu (Čikeš-Jakovljević-Strinović) u tijeku stegovnog procesa protiv mene, zbog pisanja na Connectu i u „Glasu Koncila”, tajno zatražio stručno psihijatrijsko mišljenje o meni, rektor Bjeliš je u novinama izjavio da će to pitanje procesirati kad mu ga službeno prijavim. Prijavio sam mu ga, s dokazima i jasnim pokazateljima o skrivanju dokumenata, a on mi nikad nije odgovorio.
Je li to moj rektor, vaš rektor, naš rektor? Kakav je to čovjek?!
HHO (Banac) nije reagirao na moje traženje zaštite u tom slučaju.
DRUGA RUKA
Iz druge ruke poznato mi je nadalje da je rektor Bjeliš zataškao (ne-odgovorio, ne-reagirao) prijave za neregularnosti (blago rečeno) u dodjeli znanstvene opreme, neregularnostima u nastavi, pa čak, u okviru jedne (javnosti nedostupne) afere na Stomatološkom fakultetu, i za seksualno uznemiravanje studenata ženskoga spola na ispitu! (Onaj tko to bude želio ovo negirati morat će negirati i to da su RODITELJI studentice intervenirali na fakultetu, a sve je zataškano.)
OSOVINA BJELIŠ-PUHOVSKI-FLEGO
Bjeliš je također, zajedno s uglednicima Kregar, Puhovski, Flego i drugi, vodio (i dobio) žestoku bitku s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) o tome u čemu MZOŠ ima pravo kontrolirati Sveučilište; oni tvrde da ih MZOŠ, na osnovi „autonomije” – nema pravu kontrolirati praktički NI U ČEMU, npr., ne može im poslati inspekciju bez njihova dopuštenja. Naravno, time im je omogućeno da rade – što god žele.
Predstavljena saborskim zastupnikom prof. dr. Gvozdenom Flegom, osovina Bjeliš-Puhovski-Flego, izvela je a) na Saborskom odboru, b) na sjednici samoga Sabora, napad na Odbor za etiku u znanosti i visokom školstvu, pokušavajući smijeniti njegova (poštenog i aktivnog) predsjednika doc. dr. Vedrana Katavića, ili barem ukinuti postojanje toga odbora. Prema sjećanju nazočnih (posebno je bio zgranut u akademske poslove neupućeni, ali vrlo inteligentni zastupnik, pjevač M. Škoro), citiram tri izjave iz toga događaja:
a) „Ne može znanstveni poletarac i osoba nepoznata javnosti biti predsjednik Odbora” (Flego Kataviću, iako je Katavić znanstveno od njega jači od 10 do 50 puta).
b) „Meni je dekanica Čikeš dala sasvim drukčije podatke” (Flego, na saborskom odboru – braneći Kurjaka od ekspertize koju je napravio Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju o Kurjakovim publikacijama).
c) „Znanost je etična sama po sebi i ne treba nam taj odbor” (A. Vujić, na sjednici Sabora).
Treba li/hoćete li još? Tko hoće – eno mu svi dokumenti u rektora Bjeliša.
Napokon je došlo vrijeme da se vidi tko je demokrat, pošten i hrabar. Lako je šaptati po kuloarima, ili pisati na Connectu... a država se raspada.
|
|
Kolege #10 i #14, da niste ipak Vi stvari postavili naglavce? "Medijski konstruirano" mišljenje o rektoru Bjelišu konstruirao je sam rektor Bjeliš svojim medijskim istupima - koji su redom svi bili mlitavi, bezvoljni, te su izbjegavali bilo kakvu ozbiljnu kvalifikaciju problema, bilo kakvo preuzimanje odgovornosti, kao i bilo kakvu konkretnu viziju njihovog rješavanja. "Nisu se još stvorili uvjeti", "ne bih nikaga prozivao"
VAŠA predodžba o rektoru Bjelišu, kolege fizičari, je kontaminirana Vašim iskustvom s profesorom Bjelišem na studiju. I ja sam iz puno izvora čuo da je Bjeliš dobar profesor. Međutim, to Vam ne daje za pravo da pretpostvaljate da će automatski biti dobar rektor. Naprotiv, nemate NIKAKVE indicije za to, nasuprot gomili indicija da je u dosadašnjem mandatu bio ništa drugo doli tragedija od rektora. Odgovornost za vlastiti kolegij ili znanstveni projekt je saasvim drugi svijet od odgovornosti za funkcioniranje sveučilišta. JEDINI koliko-toliko konkretni potez povučen u njegovom mandatu je uspostava ureda za upravljanje kvalitetom. Taj ured za sada provodi nekakve ankete, no nikakve sankcije za nekvalitetu nisu predviđene, a kamo li provedene. Na web-stranicama tog istog ureda naći ćete dosadašnje međunarodne evaluacije sveučilišta, s konkretnim prijedlozima za promjene. Neke od njih su stare već osam godina. Što je konkretno načinjeno u tom smjeru do sada? Ništa. Integracijs sveučilišta? Više se ni ne spominje. Ostale predložene promjene? Ništa. Neke od tih promjena su i u njegovom izbornom programu. I opet ništa.
I nemojte mi pričati da je rektor Bjeliš "odmjeren" u svom djelovanju. Odmjerenost podrazumijeva reagiranje na probleme i krizne situacije načinom i intenzitetom koji je PRIMJEREN njhovoj prirodi i ozbiljnosti/težini. Mlitave verbalne reakcije i nikakva do daleko preslaba rekakcija na njih nisu i ne mogu biti "odmjerenost". Slučaj Kurjak, Bolonja, ovo sada - njegove rekacije su bile i jesu upravo TRAGIČNO neadekvatne, na sramotu i sveučilišta i Hrvatske. Nemojte mi pričati ni da "iza kulisa" vuče prave poteze. Sve dok se njihovi efekti tih navodnih poteza ne budu vidjeli ispred kulisa, nema nikakvo pravo uzimati si zasluge za njih. A ne vide se. Dopustite mi da do tada posumnjam da takvi potezi postoje.
Rektor Bijeliš se jednostavno ponaša kao serijski "funkcioner" koji prelazi s jedne administrativne funkcije na drugu bez da ostavi traga na i jednoj od njih. Možda je bolje da se vrati na brdo i predaje klasičnu mehaniku. Bar će raditi ono što mu ide. |
|
Kolege #10 i #14, da niste ipak Vi stvari postavili naglavce? "Medijski konstruirano" mišljenje o rektoru Bjelišu konstruirao je sam rektor Bjeliš svojim medijskim istupima - koji su redom svi bili mlitavi, bezvoljni, te su izbjegavali bilo kakvu ozbiljnu kvalifikaciju problema, bilo kakvo preuzimanje odgovornosti, kao i bilo kakvu konkretnu viziju njihovog rješavanja. "Nisu se još stvorili uvjeti", "ne bih nikaga prozivao"
VAŠA predodžba o rektoru Bjelišu, kolege fizičari, je kontaminirana Vašim iskustvom s profesorom Bjelišem na studiju. I ja sam iz puno izvora čuo da je Bjeliš dobar profesor. Međutim, to Vam ne daje za pravo da pretpostvaljate da će automatski biti dobar rektor. Naprotiv, nemate NIKAKVE indicije za to, nasuprot gomili indicija da je u dosadašnjem mandatu bio ništa drugo doli tragedija od rektora. Odgovornost za vlastiti kolegij ili znanstveni projekt je saasvim drugi svijet od odgovornosti za funkcioniranje sveučilišta. JEDINI koliko-toliko konkretni potez povučen u njegovom mandatu je uspostava ureda za upravljanje kvalitetom. Taj ured za sada provodi nekakve ankete, no nikakve sankcije za nekvalitetu nisu predviđene, a kamo li provedene. Na web-stranicama tog istog ureda naći |
|
Na #20: sorry, ova aerodromska Internet-veza se jako čudno ponaša sa slanjem komentara  |
|
Pred nekoliko godina je bila afera s asistentom ANTOLISOM na
ekonomskom fakultetu. Tip je prepisao s interneta rad koji je
predlozio za hanzekovicevu nagradu (plagiranje vrlo ocitog stupnja). Doticni je sumnjivi tip koji se gurao u kojekakve lobije moci, cemu svjedoci da je diplomirani matematicar koji se bavio informatikom dosao do mjesta u
saborskom odboru za tajne sluzbe (to sam spominjao davno
na konektu u
studenti koji prepisuju (vidi 13)
Nakon plagiranja poslao sam pismo dekanici ekonomskog
fakulteta kako je moguce da doticni nije dobio otkaz, nakon
tako sramotnog slucaja plagiranja. Doticna se nije udostojila
odgovoriti. Dakle ta plagiranje, korupciju, nereagiranje i
blagonakloni odnos prema miljenicima moci na ekonomskom
fakultetu postoji tradicija. U svojoj molbi MZOS-u za clanstvo
u vijecu za vrednovanje u obrazovanju (imalo je duzi naziv)
naveo sam da bih rado voluntirao u organizaciji inspekcijskih
postupaka na sveucilistu. Na tu molbu mi nikad nije odgovoreno.
Profesoru Paaru sam poslao privatno pismo o zelji za tadasnjim angazmanom u kontroli kvalitete obrazovanja, pred neke tri godine, odgovorio mi je da takve potrebe postoje, i poslije
nikakve konkretne pomoci. Glavno da se neki propuhali starci stavljaju u sve moguce komisije i da se drzi status quo te da
se slusaju diktati ulice, a ne profesionalni postupci.
Policija se inace oglusava na korupciju, DA SE NE OGLASAVAJU
NE BI SVE TRAMVAJSKE STANICE BILE OGLASENE LIHVARSKIM OGLASIMA koji su javni. Dok dodjes na policijsku stanicu i kazes nesto onda tebe ispretresaju. Policijac na cesti pak ne zeli
zaprimiti prijavu (mogu svjedociti o tome, jer sam to nekoliko puta
dozivio). Slicno je u drugim sluzbama. U vlaku u ponedjeljak
covjek nije htio presatti pusiti pa sam mu rekao da cu pozvati
konduktera na sto je on rekao "pa kaj onda, ja se poznam s
ovim kondukterom". Zasto svaki vagon vlaka nema
na vidljivom mjestu telefonski broj reklamacija, da prijavimo i
konduktere koji ne zele stiti prava putnika u vagonu ?
Zasto vecina autobusnih stanica nema red voznje ? Zar je to skuplje od toga da je ZET pred dva-tri tjedna jedan dan okitio
sve tremvaje s jednom hrvatskom i jednom EU zastavicom,
jer gospon Bandic, poznati bjegunac od policije, slavi neki
sportski susret ili ne znam sto (ni jedan od desetak zagrepcana
koje sam pitao to jutro mi nije znao objasniti zasto su svi
tramvaji nefunkcionalno okiceni).
Zasto nitko sa sveucilista nije reagirao sto su neki
zavodi u srpnju 2007-e zapoceli upise PRIJE mislim
ponedjeljka 16.7. koji je usaglasen i oglasen kao
zajednicki prvi dan upisa ? Govorim o
skandalu kad se i na upisima naknadno trazilo protupravno
od studenata na upisu da predoce potvrdu o prebivalistu,
na sto se na dnevniku HRT izvinjavao tadasnji ridikul
na celu policije (neki jadni Kajin koji je zavrsio karijetru u
drustvu sa svinjama) koja je imala par dana opsadu od nekoliko
tosica roditelja i studenata odjednom na salterima. Time sto su neki od studenata bili prisiljeni na odluku o upisu na jednom fakultetu dok jos nisu znali rezultate prijemnih na drugom fakultetu (ako su imali molbe) je neke ljude stajalo drugog
a ne prvog i zeljenog izbora struke, sto je zivotna odluka zbog
bezobrastva nekih fakulteta (npr. medicinskog gdje je prvi
dio liste imao upise u petak prije tog ponedjeljka!).
|
|
|
Slucaj Antolis
"Plagijator je član saborskoga vijeća za sigurnosne službe"
Tadasnja dekanica ekonomskog koja pema ovom clanku
nije reagirala nije reagirala ni na moje pismo i protest. Stitila
je gada koji je osramotio sveuciliste i njen faklutet i ostavila ga na
radnom mjestu. Clanak na konektu kaze da je kasnije ipak
otisao "Par mjeseci nakon toga Antolis je potiho izbacen s fakulteta. ", vidi http://portal.connect.znanost.org/content/view/499/ |
|
Nadam se da ce Djapic posjetiti svoje kolege profesore
u pritvoru koji sudjeluju u njemu dragoj raboti. |
|
na #24
Hvala sto ste nas podsjetili na taj slucaj. Steta sto se Igor Kaludjer, ispisao s Connecta. Uzivala sam u njegovim komentarima. |
|
"predsjednica saborskog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa"
Sto se cudimo da je ta zena na spisku osumnjicenih za nemoralne
radnje ? Pa je li se to njeno povjerenstvo ikad ispricalo za skandalozno saborsko maltretiranje studenata novinarstva
koji su radili na zadatku Prof. Beškera upravo u domeni sukoba
interesa, i odnosa imovine i moci: analiza toboze točnih i
"javnih" podataka imovinskih kartica sabornika. Čudno i u tom
slucaju nije bilo reakcije jedne druge dekanice, one Fakulteta
Političkih Znanosti, koja nije odgovarala ni na mobitel Prof. Beškera, niti je ikako pomogla spašavanju časti studenata,
slobode u radu Prof. Beškera, obavljanja zadatka koji je profesor
postavio studentima itd. Nije ni tada reagirao rektorat, niti je došlo
izvinjenja od strane sabora ili saborsih odbora zaduzenih za to.
Vidite dok se stvari akumuliraju, i ignoriraju MORA doci do skandala.
Bešker, otkaz, jutarnji
portal, moralna gesta Prof. Beškera |
|
Ma dobro, jako lijepo da se rijesava korupcija. Uvijek sam pisao i govorio da se ne moze nista napravit dok se to ne rijesi. To je rak rana hrvatskog drustva.
Medutim, nakon prvih par dana iznanadjenja svim ovim, razmislio sam malo i sad postavljam sljedeca pitanja:
1. Kako ce to utjecati na mnoge od nas koji zivimo u inozemstvu?
Moje je misljenje - lose - sad ce se mnogi pitati kakve su to hrvatske diplome. Ja sam osobno u dobroj poziciji jer imam stranu diplomu - ali mnogi drugi koje poznajem nisu u toj poziciji. Vidim u novinama i na telekekstu izsala vijest o "Korupciji na hrvatskim Sveucilistima", navodi se broj 60 profesora umijesanih, itd. - katastrofa.
2. Ovo ce zasiguno umanjit "brain drain" - sto nekima u RH i odgovara. Sad ce se mnogi poslodavci vani malo zapitat "tko je ova osoba i kako je dosla do diplome".
Mislim da se ovim nanjelo vise stete nego koristi i da postoji puno problema u zdravstvu, pravosudju, unutar policije, politike, itd gdje korupcija postoji a jos se ne rijesava.
U zdravstvu je "pao" doktor Bosanac, cak nije niti zivio u Hrvatskoj dulje vrijeme vec vrlo kratko.
Profesori su samo bili lagan zalogaj, nista vise. Ostale se ne usude dirat.
Ostale price su vrlo slabe i nista od svega.
Dakle zakljucujem samo - vise stete nego koristi.
|
|
Na #28: Ne znam kako mjeriti štetu, a kako korist u ovom i sličnim slučajevima. Ukoliko su u Hrvatskoj ovlasti zaista složene tako da za korupciju svi znaju, a nitko na sveučilištu (i fakultetima) ne može ili ne želi ništa učiniti, onda je ovo jedini način. U normalnim zemljama većinu takvih prijava istražuju i sankcioniraju upravne strukture pripadnih sveučilišta, fakulteta ili sveučilišnih odjela, a odgovornost za provedbu snose čelni ljudi tih upravnih struktura. Kako to kod nas funkcionira, vidi #18, #19 i Bjelišev intervju.
Quote:
Ovo ce zasiguno umanjit "brain drain" - sto nekima u RH i odgovara. Sad ce se mnogi poslodavci vani malo zapitat "tko je ova osoba i kako je dosla do diplome".
Pa i treba, kolega. Svaki odgovorni posslodavac bii se to trebao pitati. Svaki maturant koji misi na svoju budućnost bi se trebao zapitati na kakav se to studij upisuje. Na dugi rok, zapitajte se što više šteti Hrvatskoj - koji mjesec ili godina lošeg publiciteta, ili pak još koje desetljeće nezasluženih diploma iza kojeg će ponovo neminovno slijediti koji mjesec ili godina lošeg publiciteta (jer se u tom desetljeću ništa neće promijeniti ni popraviti, baš kao što nije ni u prethodnom)? |
|
| "Ja tebi Akademiju, a ti meni odjel u bolnici", naslov je intervjua prof. Matka Marusica u danasnjoj Slobodnoj Dalmaciji: slobodnadalmacija.hr |
|
Quote:
Mislim da se ovim nanjelo vise stete nego koristi i da postoji puno problema u zdravstvu, pravosudju, unutar policije, politike, itd gdje korupcija postoji a jos se ne rijesava.
Nije da sve slučajeve korupcije ne treba rješavati, ali ne bih se složio da je akcija Index manje značajna po društvo i da je naneseno više štete nego koristi.
Štete po hrvatsku ekonomiju zbog raspada sustava školstva (od svih nivoa - osnovne škole do fakulteta) koje je krenulo nakon 1990. su postale toliko velike da nas je upravo ovih godina počeo "gaziti" plimni val djece koje su ušla u školstvo početkom 1990-ih i koji sada dolaze na tržište rada. Hrvatska je Europsko dno po zaposlenosti u "Knowledge-intensive services", a u "High-tech knowledge-intensive services" ne samo da smo dno, nego imamo i najveći pad zaposlenosti u Europi!!
I bit će još gore, PUNO gore, jer resursi našeg školstva se ne mogu nositi sa svjetskim ekonomskim trendovima i potrebama tržišta. Mi postajemo kolonija bogatijih zemalja koje nam iscrpljuju prirodne, ljudske i financijske resurse.
Problem je toliko velik da nisu riješivi samo kroz MZOŠ, jer su prevazišli resurse koje MZOŠ ima na raspolaganju. To je glavna poanta koju ćemo morati postati svjesni i uvažavati kad su u pitanju odluke gdje i kako lobirati. I akcija Index je upravo primjer toga.
O svemu upravo slažem jednu prezentaciju u kojoj ću pokušati kroz mnoštvo konkretnih podataka pokazati kako je školstvo doseglo razinu nacionalnog prioriteta bez premca. Stoga bi i borba s korupcijom u školstvu trebalo biti jedno od nacionalnih prioriteta!
A stanje u Hrvatskoj najbolje opisuje demotivational poster:
"No single raindrop believes it is to blame for flood.
Demotivational poster |
|
|
Čino mi se da je akcija Indeks otupljena i prije nego je započela. Kao prvo, nisu obuhvaćeni svi fakulteti o kojima se naveliko priča o kupoprodajama (medicina, pravo) i kao drugo u isti koš su strpani profesori koji su prodavali ispite i oni koji su "zloupotrebili položaj" na naćin da su nekoga pustili da prođe a taj je trebao pasti. Ovakva "zloupotreba položaja" je notorna glupost jer kako to policija zna da je student trebao pasti? Da li je zlouporaba položaja kada student dobije vrlo dobar a policija misli da je trebao dobiti dovoljan? Meni se čini da je netko uvalio "zlouporabu položaja" kako bi od samog početka minirao i diskreditiriao cijelu akciju.
Na brigu kolege #28 o tome kako će to uticati na "nas u inozemstvu" odgovaram brigom kako to na nas kod kuće djeluje već desetljećima.
Katasrofalno i krajnji je čas da se o tome javno progovori. Sada je progovorila policija kada su sveučilišta toliko dugo šutjela. |
|
Iz #22:
"na ekonomskom fakultetu postoji tradicija blagonaklonog odnosa prema miljenicima moci "
Možda, ali ništa više niti manje kao i na ostalim fakultetima u Hr. Ili ćete me uvjeravati da je na pravu, medicini, stomatologiji, akademiji, itd. drugačije?
Ponavljam: ništa Ekonomski faks nije bolji ili lošiji od ostalih. Jedino je veći od skoro svih, pa se neke stvari prije uoče.
Opet pitam jer bih zaista želio znati: koji su konkretni rezultati Maestra, osim pompoznih presica i puno posla za novinare, je li bilo posla za suce i tavorske čuvare? Je li tko osuđen? |
|
|
Mislio sam ne uključivati se u raspravu, ali kada sam čuo i pročitao (index.hr) da su pojedini profesori pušteni (Deša Mlikotin Tomić) uz obrazloženje "da je samo zlopupotrijebla položaj i pustila studenta koji nije znao" ili nešto slično. Pa ljudi jeli to moguće zavapio bi Mladen Delić. Koja prozirnost? koja farsa?
Ako nisu imali bolje argumente zašto su je hapsili. Isto tako je oslobođeno više profesora s Ekonomskog fakulteta, čemu su ih hapsili-privodili?? Drago mi je da su oslobođeni jer nisu krivi ali im je sigurno osobno naneta velika šteta, hapšenjem pred studentima.
Složio bih se s većinom diskutanata posebices #28 #31 i #33. Ja sam takođe za stroge kazne i iskorijenjivanje tog zla (korupcije) u društvu i na sveučilištu posebice. No ova akcija je izvedena teatralno kao predstava uz znanje "samo jednog medija" Jutarnjeg lista i njihovih novinara. Koj svrha, namjerno puštena vijest da se novinari Jutarnjeg pripreme?
Korist akcije je velika mada način izvedbe po meni nije primjeren i više je za publiku i EU dužnosnike, ali se ipak pitam kako je to moguće doći do diplome s preko 45 ispita koji se moraju položiti a k tome se spomnje i doktorski studij i doktorant.
Tu je kolege B.L u pravu i to treba u korijenu sasjeći, možda će to kratkoročno vani odjeknuti negativno, ali zamislte doktore znanosti i njihov status u EU, USA ili drugdje koji dolaze iz hrvatske pod "povećalom" korupcijom kupljene diplome doktorata. Pa to je prestrašno. 
Jasno da je šteta što tako završeni stručnjaci kad završe ulaze u sve pore društva i time obezvrjeđuju rad i znanje.
Kolega D.R iz #28 je dobro poentirao
-------------------------------------------------
Profesori su samo bili lagan zalogaj, nista vise. Ostale se ne usude dirat.
-------------------------------------------------.
Pitam se samo kada će doći na red sudci, odvjetnici, menadžeri velikih tvrtki koji su korumpirani s puno većim iznosim od 400 -2000.  |
|
Na #18 i #19. Cijenjeni prof. Marušić i dr. Lenhard, mislim da a) sam se pogrješno izrazio ili b) sam pogrješno shvaćen.
Naime, cilj mi nipošto nije bio suditi o rektorskom mandatu prof. Bjeliša ili o njegovoj općoj odgovornosti za stanje na Sveučilištu, kao što je razvidno da ste shvatili i u tom smislu odgovorili.
Želio sam samo upozoriti da se iz OVDJE navedenog ne može zaključiti ovdje rečeno. Da se iz priloženog intervjua ne može zaključiti navedeni "sažetak", gledajući ga objektivno (bez "kontaminacije" osobnim iskustvom s prof. Bjelišem). I to sam argumentirao riječima samoga rektora.
O njegovim ostalim potezima, o njegovom utjecaju na i odgovornosti za stanje na Sveučilištu, jednostavno nisam profesionalno zreo govoriti i stoga ne govorim. Dakle, poanta mog postaje bila da se onakvi zaključci ne mogu izvući na temelju dotadašnje rasprave, nego da za zaključke iliti "sažetke" trebaju postojati i biti izneseni malo ili puno čvršći argumenti, npr. onakvi kakve je iznio poštovani prof. Marušić (a ne samo osobni dojmovi i/ili osobne procjene stanja; to ne znači da argumenti ne postoje, nego da ih ne vidjeh ovdje iznešene). Tada, skidam kapu.
Ono što mogu reći općenito o mandatu prof. Bjeliša je i sasvim općenito: mislim da se prije prozivanja za odgovornost treba pogledati ima li određena osoba na određenoj funkciji uopće pravo/ovlast učiniti ili ne učiniti nešto za što ju se proziva?
Naposljetku, istaknuo sam da je moje mišljenje (zadnja rečenica posta) o rektoru OSOBNO, pa je prema tome izjava da sam "kontaminiran" kontaktom s prof. Bjelišem pri donošenju toga zaključka sasvim točna. Ali pri (ne)donošenju ostalih zaključaka, mislim da sam pobjegao od kontaminacije, iako je i to bilo jako teško, jer kad vidite čovjeka koji svoju dužnost povezanu s vama obavlja tako pedantno i temeljito, nepovodljivo i nepogrešivo, teško je povjerovati da je u drugom sektoru svoje djelatnosti takav kakvim ga nazivaju. Teško, kažem. |
|
| Jedan od glavnih generatora korupcije je netransparentnost. Da je bolonja provedena dosljedno, i korupcija bi bila smanjena. Ispiti moraju biti objektivizirani (isključivo pisani) i mora ih se moći podvrgnuti provjeri prema objektivnim kriterijima (jesu li ostvareni ciljevi učenja koji su navedeni u syllabusu). Ali koliko je naših fakulteta izrazilo ciljeve učenja za svaki nastavni predmet? Ja ne mogu o tome niti pokrenuti smislenu institucionalnu raspravu jer se problem ili ne razumije ili namjerno izvrgava ruglu. Veliki dobitak nakon ove akcije mogao bi biti "efekt Levinski". Da se razbije omerta i da se počne otvoreno pričati o problemu, naravno i da se počinju uvoditi strukturalne reforme po institucijama, kako korupciju učiniti nemogućom. Sveučilište mora postati stakleno zvono. |
|
Na #38 Slažem se da se ispiti trebaju objektivizirati ali svesti samo ispite na pismeni je po meni katastrofalno. To pokazuje priče kolege s fakulteta koji to tako već rade.
Odgovori tipa A,B, C, D, pitalica možda mogu negdje proći ali ne na tehničkim fakultetima (tu su projekti, stručni seminari. labosi, kolokviji koje treba usmeno obrazložit) Zamislite inženjera koji je prošao i završio fakultet a nije usmeno komunicirao s profesorima i asistentima ... mislim da to ne ide. Jasno usmeni treba biti samo krajnji rezultat procesa u kojem student već stekao već 70-80 % bodova. |
|
| I statut Sveučilišta kaže da se studenti mogu ocjenjivati tijekom semestra. Ako se ostvare bolonjski standardi - rad u malim grupama - tada završni pisani ispit može npr. nositi 40% ocjene, a preostalih 60% je ocjena studentskog rada (usmenog, pisanog, praktičnog) tijekom semestra. |
|
| Tresla se brda, rodilo se (ah, kakvo iznenadenje) nis? net.hr Ali, izglada da ce pojeftiniti kruh i benzin. Radujte se narodi. |
|
Na #40 Tako je kolega i dapače studenti se trebaju (moraju) prema Bolonji ocienjivati-vrijednovati-bodovati tijekom cijele akademske godine (semestra).
Kriteriji su po fakultetima različiti ali se sve treba vrijednovati nazočnost na predavanjima, auditornim i laboratorijskim vježbama (priprema, izvođenje i izrada Izvješća) sve to nosi ocijenu (bodove) pa kolokviji, stručni seminari i projekti ako ih ima, pismeni i eventualno usmeni su "šlag" na kraju procesa. Jasno da su preduvjeti manje grupe i kontinuirani pristup praćenja rada studenata. To iziskuje dodatne napore asistenata, suradnka u nastavi i profesora.
Odnos i postotci ECTS bodova su daleko složeniji od primjera 40% -60% i podliježu određenim statističkim razdiobama. Sve u svemu moj komentar je bio da se ne rješava sve pismenim ispitima i da oni mogu biti objektivnii od usmenog ali se ne smije izostaviti usmeni ispit na nekim strukama jer je prezentiranje stječenih znanja važno usmeno izložiti (Obrazloženje rezultata ispita, proračuna, projektnog rješenja, mjernih rezultata itd itd a da ne govorim o umjetničkim fakultetima gdje usmena prezentacija ključna)
U trendu je na nekim fakultetima zbog brojnosti studenata i Bolonje samo pismena provjera znanja i to odgovorima "tip pitalice (A.B, C, D) i studenti "prolaze" dalje a da profesora nisu niti vidjeli a kamoli imali usmeni ispit-kontakt.
Možda sam u krivu i molim da me se ispravi? Slažem da se znanja mogu stjecati i provjeravati pismeno, dapače i putem E-learninga i WEB ispita ali ne sve i ne automatski "grlom u jagode" gurati sve pod pismeni pa onda izađu generacije diplomanata koji ne znaju "komunicirati" u realnoj praksi u rješavanju stručnih i složenih tehničkih problema. na to su nam stručnjaci iz gospodarstva i Komore (HKAIG) skrenuli pozornost,
Jasno je da se kod usmenih ispita može nažalost dogoditi to što je tema ovog posta (pismeni ispiti tu imaju veću objektivnost) ali ne reći NE usmenom. Samo mu dati adakvatniji dio ECTS bodovnog sustava ne prevelik. Time se ruši "ego" nekih profesora "veličina" čiji su predmeti "jako važni" ili najvažniji a time i oni sami.
(Ne smije se događati da usmeni traje satima i na kraju student ne položi ispit ) |
|
| Ono što sam htio reći da pismeni ispit ostavlja trag. Ako su definirani ishodi učenja, npr. kada uspješno svlada moj predmet student će imati kompetencije A, B i C, tada se iz pisanog traga mora vidjeti da on te kompetencije ima ili nema. I to mora moći vidjeti svatko, pa i netko tko padne s Marsa, naravno, ako je kompetentan u tom području. Tako bismo mogli imati i "peer review". Ali naravno, Hrvatska je svjetlosne godine od takvog sistema. Da, ako se neke kompetencije ocjenjuju drugačije, također mora postojati pisani trag u obliku zapisnika, što je student ostvario. |
|
Na #41 Akcija Index na index.hr
Akcija Indeks je "običan mjehur od sapunice koji će otići k vragu"
http://www.index.hr/vijesti/clanak/akcija-indeks-je-obican-mjehur-od-sapunice-koji-ce-otici-k-vragu/402824.aspx |
|
Quote:
(...) Ispiti moraju biti objektivizirani (isključivo pisani) i mora ih se moći podvrgnuti provjeri prema objektivnim kriterijima (...)
Mislim da se ovo nikako ne može i ne smije nametnuti kao opće pravilo. Jednostavno, postoje kolegiji koje se mora pitati usmeno i kod kojih pismena provjera a) teško može biti objektivna ili b) ne može obuhvatiti puni opseg kolegija, a ono što ne može obuhvatiti je bitni dio. Posebno u prirodnim i tehničkim znanostima. Npr. na fizici, kvantna fizika... koliko je ja poznam, zbilja ju je teško (po meni, nemoguće) objektivno ispitati bez završne usmene provjere. Čak i ako uključimo mogućnost usmenog vrednovanja tijekom semestra.
Naravno, pri ovom pretpostavljam korektan profesorski odnos prema studentu, no to, koliko mi je poznato, na našim fakultetima većinom nije problem. |
|
| Na #43 Slažem se kolega o pisanom tragu i kada se usmeni izvodi javno (s poznatim-evidentiranim pitanjima) pred ostalim studentima, smatram da nema veće transparantnosti i sigurno se može pridodati ukupnoj ocijeni i kompetancijama koje je student stekao. zar ne? |
|
Na #39 i #45:
#39: Slažem se da se ispiti trebaju objektivizirati ali svesti samo ispite na pismeni je po meni katastrofalno.
Katastrofalno? Na sveucilistima u SAD ispiti su iskljucivo pismeni, bez obzira na to da li su u pitanju prirodne, tehnicke, ili drustvene znanosti; usmenih ispita nema, ne postoje. I ocito je da se ne dogadja nista katastrofalno, dapace.
#45:Jednostavno, postoje kolegiji koje se mora pitati usmeno i kod kojih pismena provjera a) teško može biti objektivna ili b) ne može obuhvatiti puni opseg kolegija, a ono što ne može obuhvatiti je bitni dio. Posebno u prirodnim i tehničkim znanostima. Npr. na fizici, kvantna fizika... koliko je ja poznam, zbilja ju je teško (po meni, nemoguće) objektivno ispitati bez završne usmene provjere.
Na NYU vec dvadeset godina predajem upravo kvantnu mehaniku, teorijsku i fizicku kemiju, na dodiplomskom i postdiplomskom nivou. Nikada nisam odrzao usmene ispite, kao niti moje kolege na NYU i drugim sveucilistima u SAD. Ne primjecuju se nikakve negativne posljedice takve prakse.
|
|
Nije bilo ugodno protekla dva dana dolaziti na moj matični fakultet, koji je eto u aferi INDEKS. U četvrtak ujutro opsadno stanje oko fakulteta, novinari, policija, televizija. Na katovima naoružani policajci pored kabineta, kao da se snima dobar triler, nakon kojeg ugasiš televizor ili izađeš iz kina. Nažalost, realna i vrlo ružna slika. Taj dan ne samo da se nisam osjećala „prosječnom nastavnicom“, kako me je nedavno kategorizirao kolega B.L, već me je bilo sram što sam uopće nastavnik, koji danas moram ući i izaći nekako do svog kabineta, i suočiti se sa svojim studentima kojima trebaš biti autoritet, prije svega pedagoški. Ali ne krivim za tu nelagodu kolege koji su privedeni. Oni su u istražnom postupku i svoju će čast braniti zajedno sa svojim odvjetnicima. Čak već danas neke optužnice koje se pojavljuju u novinskim člancima „ odužila mu se sa tri pladnja pršuta“ ili „progledala kroz prste jednoj studentici „ imaju elemente“ grotesknog kazališnog komada. Oni koji su nas osramotili, ne kao osobe već urušili ugled našeg poziva kojeg velika većina časno obavlja, ne sjede primarno ni na jednom fakultetu, već prije svega u Sveučilištu, u MZOS-a , u Vladi i Saboru, svi oni koji imaju ingerencije i mehanizme da se sustavno obračunavaju sa brojnim nepravilnostima i korupcijom, a to NE ČINE. Nije li posljednjih nekoliko godina borba naših uglednih znanstvenika i prof. bračnog para Marušić prava personifikacija borbe protiv korupcije u akademskoj zajednici, te istovremeno i odličan primjer nemoći pojedinca s jedne strane koji je iskoristio sve pravno raspoložive mogućnosti, te neučinkovitosti i nespremnosti nadležnih instituta Sveučilišta i MZOS-a s druge strane, koji slučaj odbijaju riješiti, pri čemu se MZOS brani „autonomijom sveučilišta“, pa tako tiranija traje u beskraj, valjda dok Marušići izdrže…ili dok ih matični fakultet možda u drugom pokušaju ipak ne proglasi neuračunljivima…Naoko pojedinačni slučajevi, smješteni u širi društveni kontekst ukazuju da borba sa svim neodgovarajućim pojavnostima, pa tako i sa korupcijom, ne ide samo kroz ad hoc igrokaze, kojima se narod danima maltretira senzacionalističkim napisima, nakon kojih ostaju sjećanja o imenima afera, gruntovnica, maestro…, evo sad je i INDEKS kako nam reče predsjednik izveden maestralno“ ..., pri čemu je jedino zaboravio da svi preko 10 000 (koji ga s pravom zanimaju), prvo su negdje na nekoj poziciji vježbali do 10 000. Samo letimičan pogled na godišnji izvještaj TR. INT. (2006) govori da je te godine Corruption perception index za Hrvatsku iznosio 3,4 (na skali od 0-10) , pri čemu su na prva 4 najbolja mjesta Finska, Island, Novi Zeland i Danska (9.6 CPI), a 4 najlošija Haiti, Gvineja, Irak, Burma. Iste godine Hrvatska je za jedno mjesto bolja od Brazila, Kine, Egipta,Gane, Indije, Meksika, Perua, Saudijske Arabije i Senegala, a lošija od npr. Kube. Hrvatsku na Balkanu može jedino pokoriti Europa. Ali ne zato jer tamo žive drugačiji ljudi, već zato što nas jedino harmonizacija zakonodavstva u ovom procesu priključivanja EU koje će se jednom uspostavljeno morati i poštivati, sustavno provoditi, a ne provođenje ozbiljno i sankcionirati, samo to može u konačnici urazumiti narod na ovom geopolitičkom prostoru. Zato iako se u mnogim raspravama ne slažem sa kolegom B.L. jer često „povampiri“, ovaj put je potpuno u pravu u #6 kad je u samo jednoj rečenici sažeo suštinu sindroma "NE ČINI NIŠTA". Ja samo ne bih rekla čovjek, već institucije.
Zbog onih koji dugi niz godina i mandata imaju sve mehanizme i pravne ovlasti da nadziru rad i sankcioniraju uočene i bjelodane nepravilnosti kako do jedne ovakve afere u akademskoj zajednici nikad ne bi došlo, A TO NE ČINE, zbog njih sam protekla dva dana, kao i brojne moje druge kolege ulazila i izlazila s mog fakulteta pognute glave. |
|
Na #37:
Quote:
Ono što mogu reći općenito o mandatu prof. Bjeliša je i sasvim općenito: mislim da se prije prozivanja za odgovornost treba pogledati ima li određena osoba na određenoj funkciji uopće pravo/ovlast učiniti ili ne učiniti nešto za što ju se proziva?
Nadležnosti rektora propisane su Statutom Sveučilišta u Zagrebu, članak 13. Također, članak 39 govori o ulozi rektora u nadzoru zakonitosti i statutarnosti rada sastavnica sveučilšta. Dakle, pravni instrrumenti za odlučno djelovanje postoje - daleko odlučnije od onoga kakvo je Bjeliš do sada pokazao.
Quote:
za zaključke iliti "sažetke" trebaju postojati i biti izneseni malo ili puno čvršći argumenti, npr. onakvi kakve je iznio poštovani prof. Marušić (a ne samo osobni dojmovi i/ili osobne procjene stanja;
Kolega, "dokaz" da netko ne radi nešto što bi trebao je da to što je trebao učiniti nije načinjeno. Kakav Vam treba dokaz da u osam godina od prvih ozbiljnih međunarodnih evaluacija i sjednako toliko Bjeliševih godina u rektoratu (prvo kao pomoćnika rektorice, pa kao rektora) nije načinjeno ništa? Kakav Vam treba dokaz da ured sa upravljanje kvalitetom ne upravlja kvalitetom osim činjenice da jedino što radi je provodi ankete i objavljuje nemušte i besmislene statistike iz kojih se ne može zaključiti ništa, a ne upravlja ničim? Kakav vam treba dokaz da Bjeliš nema namjeru zatvoriti niti jedan fakultet osim pažljivog čutanja intervjua gdje se vidi da mu je novinarka to stavila u usta, a desk izvukao u naslov, te činjenice da je tu mogućnost Bjeliš još istu večer odbacio (link).
Kolega, rektor može pokrenuti nadzor zakonitosti rada svake sastavnice sveučilišta. Rektor kao lider OSOBNO može razgovarati sa studentima i doznati podatke o kupovini ispita - tj. mogao bih kad bi mu zaista bilo stalo da se informira o stvarnom stanju i nešto poduzme po tom pitanju. Rektor može puno, puno tkoga i kao javna figura. Bjeliš se pak ponaša kao netko tko je jako frustriran što mu ne daju da mandat prosjedi u miru i bez drama kao monogi njegovi prethodnici do sada. Kolega #18 je jako dobro napisao - ako realno ne može ili ne želi provesti ono što bi kao prvi čovjek sveučilišta trebao, treba se zahvaliti na funkciji. A ne glumiti gljivu za 50000 kuna mjesečno.
Quote:
Ali pri (ne)donošenju ostalih zaključaka, mislim da sam pobjegao od kontaminacije, iako je i to bilo jako teško, jer kad vidite čovjeka koji svoju dužnost povezanu s vama obavlja tako pedantno i temeljito, nepovodljivo i nepogrešivo, teško je povjerovati da je u drugom sektoru svoje djelatnosti takav kakvim ga nazivaju. Teško, kažem.
Kakav "takav"? Nitko ne tvrdi da je Bjeliš povodljiv niti korumpiran. On samo ne radi ništa što bi trebao i nema nikakav, ali baš nikakav osjećaj (ili ga barem ne pokazuje u svojim nastupima i potezima) za štetu koju afere poput ove, bolonjskog kaosa, slučaja Kurjak ili slučaja Marušić nanose sveučilištu. Osoba bez takvog osjećaja ne treba raditi taj posao, jer za njega trebaju puno, puno drugačije vještine od onih potrebnih za pedantno, temeljito i nepogrešivo držanje nastave iz klasične mehanike. Što se morala i korupcije tiče, nemoralno je primati 50000 kuna mjesečno za posao koji niste u stanju obavljati kako treba, nije li? |
|
Na #39 i #45: Moje iskustvo: U Švedskoj i Norveškoj usmeni ispiti su vrlo rijetki, a kada se provode (npr. ovdje u Bergenu kada ima dva studenta na kolegiju), onda nastavnik NIKAD ne ispituje sam, već ima barem još jednog drugog kolegu nastavnika kao "pisara" koji sastavlja zapisnik ispita. Kada su kolegij držala dva ili tri nastavnika, svi su nazočni na usmenom ispitu i postavljaju pitanja. Već to eliminira dobar dio mogućnosti za malverzacije.
Što se tiče provjere "usmenog" razumijevanja i vježbanja usmenog izražavanja studenata, u suvremeno koncipiranoj nastavi to se radi tijekom same nastave, u obliku mini-seminara, rasparav, izlaganja rezultata samostalnog učenja i dr. Usmeni ispit u klasičnom hrvatskom obliku ovdje teško da bi tko tolerirao - sasvim opravdano bi mu prigovorili nestrukturiranost, subjektivnost i nepouzdanost. |
|
| Zahvaljujem kolegama Bačiću i Lenhardu na iskustvima. Moja su isto takva. Studirao sam pravo u SAD i svi su ispiti bili u pisanom obliku. Osobito zahvaljujem na komentaru 50. I ja mislim da su usmeni ispiti u hrvatskoj subjektivni, nestrukturirani i inkonkluzivni. U Hrvatskoj postoji veliki jaz između znanstvenika i profesora obrazovanih na zapadu i onih koji to nisu. Ovime ne mislim na njihovo znanje i kompetencije, ne želim o tome raspravljati, već mislim na metodologiju rada. Bolonjski proces otvorio je mogućnost promjena, ali je prečesto razvodnjen i neproveden. Potrebno nam je više komunikacije sa svijetom, prihvaćanje dobre prakse. A ne da se govori kao meni: "kolega, vi ste još mladi (46 god), još nemate iskustva. |
|
| Na #47 Katastrofalno je to kolaga kad na tehničkom fakultetu iz stručnih predmeta ispit odgovarate odgovorima tipa pitalica A, B, C, D. Ne znam kako je to u USA, jer nisam tamo bio, niti radio ali ako smatrate da se elektrotehnika i računarstvo može tako polagati onda uredu. |
|
Na #37
Prvo izražavam poštovanje objašnjenju kolege #37. Vjerujem da tu nema nikakvog nesporazuma.
Drugo, isključujući u osobne odnose i iskustva, pitam Vas, kolega, da (na primjer) komentirate moj KONKRETNI navod iz #18, preslikan ovdje dolje. Također konkretno, ja imam presliku Marcovitchova pisma i njegovih topoglednih obavijesti međunarodnoj znanstvenoj zajednici.
"Rektor Bjeliš odbio je odgovoriti na traženje predsjednika COPE-a (Committee on Publication Ethics, obuhvaća 5.000 časopisa) dr. Harveya Marcovitcha gdje su NESTALI Marcovitchevi DOKUMENTI (ekspertize) u slučaju Kurjak, a koje je sakrila dekanica Medicinskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Nada Čikeš. Na Marcovitchove upite nisu odgovorili ni Čikeš ni Bjeliš, Kurjak je oslobođen… naizgled “ujeo vuk magarca”, no nije tako: Marcovitch je to iznio na međunarodnu scenu i strašna je sramota pala na zagrebačku Medicinu i Sveučilište (članci u British Medical Journal, Science, Canadian Medical Association Journal, European Journal of Public Health i drugi)."
Može li jedan rektor tako postupiti????? Ima li za taj postupak ikakvog opravdanja? Kako nazvati taj postupak?
Treba li itko odgovarati za međunarodnu sramotu? Tko je pred HRVATSKIM PRAVOSUĐEM odgovoran za zataškavanje vrlo ozbiljnog slučaja? Ultima linea - to je PRAVNO pitanje!
SKRIVANJE DOKUMENATA U POSTUPKU - što je to???
Ovo su konkretne stvari, nema tu izmotavanja - lako je dati odgovore.
Plus - ja imam dokumente i za sve ono što sam naveo u #18!!! Ima ih i rektor Bjeliš!!!!
kakav je to rektor? kakvo je to sveučilište?
Izvolite odgovoriti. Želite li da Vam pošaljem dokumente?
I - kome ih mogu poslati (a jesam, kao što rekoh u #18, SVIMA i
NITKO NE ODGOVARA JER JE STVAR PRESTRAŠNA.
Barem se na Connectu nemojmo praviti ludi. |
|
Na # 48. U cijelosti dijelim vaše mišljenje koje ste objavilli u postu a takođe i stav kolege B.L. vezano za rektora jer kako akcija "odmiče" vidi se da je vodstvo sveučilišta potpuno zakazalo jer je dopustilo da se privedu a kasnije puste (kako čitamo) mnogi profesori. Očito je korupcije bilo ali je "pored kukolja stradalo i žito" Kako će se i tko ispričati onima koji su maltertirani uhićeni, blamirani i prokazani u medijima?
Što se tiče #47, #50 , #51 svakako ću se prikloniti pozitivnim iskustvima izvana ali rad sa studentiam u USA je neusporediv s našim (jer imaju bolje uvjete, laboratorije, opremu, računalnu i softwersku podršku literaturi itd itd...) i daleko u manjim grupama rade timski, njih 2-3 rade projekte i rješavaju probleme, ne prepisujući svi od jednog koji zna a ostali će se "provući". Svesni su da im je to životni poziv kojim će zarađivati svoj kruh.
Mogu prihvatiti da se na pravu može pismeno polagati ispiti ali ne da se svi ispiti pismeno polažu na tehničkim točnije elktrotehničkim fakultetima. Ako većina kolega s tehničkih fakulteta to prihavte svakao ću slijediti "main stream". |
|
| Na #50 Slažem se kolega B.L. s vama i da ne mislite da kod nas nije sve kao u EU i mi imamo na fakultetu dva paralelna ispitivača za kolegij i ispit je usmeni javan pred svim ostalim studentima koji izlaze na taj rok. |
|
Na #52 i #54: Malo gdje se na tehničkim fakultetima ispiti sastoje od ABCD pitalica, kolega. MIT ima hrpu ispitnih materijala online pa si pogledajte: OCW - Electrical Engineering and Computer Science. Pogledajte i kakvi su i koliko ih ima po prosječnom kolegiju. Ako si Vi utvarate da su Vaše provjere znanja kvalitetnije nego MIT-ove, ha dobro. Meni dopustite da na temelju vidljivih rezultata sumnjam u to.
Quote:
Mogu prihvatiti da se na pravu može pismeno polagati ispiti ali ne da se svi ispiti pismeno polažu na tehničkim točnije elktrotehničkim fakultetima.
Ispiti trebaju testirati znanja i vještine potrebne za 1) svladavanje naprednije građe u ostatku studija i 2) kvalitetno i kompetentno obavljanje posla za koje je diplomand naslovno osposobljen nakon diplome. ABCD pitalice ne odgovaraju realnim situacijama u struci, istina je. Ali jednako tako realnim situacijama u elektrotehničkoj struci ne odgovara "rešetanje" stresiranog studenta pred pločom da bi se provjerilo koliko je popamtio i razumio iz nekog udžbenika od 800 stranica. Zato suvremena nastava teži u nastavnom procesu (barem na višim godinama) simulirati stvarne situacije i realne probleme, te testirati sposobnost studenta da ih riješi na način na koji će ih biti primoran rješavati na budućem radnom mjestu. Po tom pitanju, usmjene vještine su vjerojatno važnije za jedan dio studenata prava nego za studente elektrotehnike.
|
|
na #56 Kolega ništa si ne utvaram a o pitalicama se radilo na jednom našem fakultetu (ABCD elektroničko odgovaranje) bilo je i u novinama davno. Ne svakao na MIT-u
BTW hvala na poukama, mada ih koristim na način i više nego što predlažete. Osim teorije, svakako se rade, modeliraju, projektiraju i odrađuju realni problemi primjeri i to uvijek iz realne prakse i stvarnih EE postrojenje, mreža i EES |
|
| Na #56 Hvala na linku za MIT Electrical Engineering and Computer Science > Introduction to Electric Power Systems, koji BTW drži prof. James Kirtly, meni poznat expert i stručnjak iz električnih strojeva. |
|
Na #52:
Na #47 Katastrofalno je to kolaga kad na tehničkom fakultetu iz stručnih predmeta ispit odgovarate odgovorima tipa pitalica A, B, C, D. Ne znam kako je to u USA, jer nisam tamo bio, niti radio ali ako smatrate da se elektrotehnika i računarstvo može tako polagati onda uredu.
Opet vi o katastrofama, kao Nostradamus! Polazite od krive pretpostavke i onda donosite krive sudove. Odakle vam ideja da su ispiti tipa pitalica A, B, C, D? Narocito obzirom da niste bili u SAD. Nema pitalica A, B, C, D! Naprotiv, pitanja na ispitima su prilicno slozeni problemi, koji obicno imaju kako formalnu komponentu (izvodjenje nekih bitnih jednadzbi) tako i racunsku. Studenti svoje odgovore, izvode i racune, detaljno pisu u ispitnim knjizicama, koje onda asistenti pazljivo citaju i ocjenjuju, uz nadzor profesora. Na taj nacin dolazi se do objektivne i sasvim realne ocjene znanja studenata.
Bilo bi jako pozeljno da sveucilisni profesori u Hrvatskoj, narocito u Zagrebu, budu bolje upoznati sa nastavnom praksom na inozemnim sveucilistima, kako bi iz nje mogli preuzeti neke elemente cija je uspjesnost vec odavno dokumentirana. |
|
Na #38 i #39, i sl.
Slazem se da bi sto vise ispitivanja studenata trebalo biti transparentno.
Postoji jedno rjesenje na problem pismenog & usmenog ispita. U nekim (mnogim) strukama treba postojati usmena komunikacija izmedju studenta i profesora/asistenta. Sposobnost komunikacije, upravljanja vremenom (time management) i personalni integritet (postenje, dosljednost, transparentnost) su neke od najvaznijh osobina modernog inzenjera - a nedovoljno im se posvecuje paznje na mnogim fakultetima, cak i na razvijenom zapadu.
Rjesenje kojem se dosjetio NTNU je (sam sam prosao takve ispite) da postoji UVIJEK svjedok na usmenog ispitu a to je napr. netko iz industrije (tko nije zaboravio gradivo). Tako je meni na ispitu bio glavni inzenjer za razvoj i istrazivanje jedne velike nafne kompanije - on samo sjedi i slusa, tj moze dati komentar profesoru samo dok traje proces ocijenjivanja - a proces ocjenjivanja traje kad zavrsi usmeni ispit i student izadje vani.
Slicno je bilo i na nekim drugim ispitima.
|
|
Jos jedan komentar na raspravu ispod.
Vecina tehnickih fakuleta (preuzeto iz US a sad i u EU) koristi shemu napr. 20/30/50 sto obicno znaci sljedece:
20% domaci rad (moze biti projektni zadatak a moze samo 1 tjedno domaca zadaca)
30% kolokvij: 1 do 2 kolokvija kroz semestar da bi se potaknulo studenta da stalno prati predavanja u uci (te pise sam domace zadace)
50% je konacna ocjena - ovo znaci da ako sudent nije ispunio prva dva kriterija (20% + 30%) onda on mora napisati ili odgovoriti za 5 (100%) na krajnijem ispitu kako bi uopce dobio prolaz (50% total).
Ovo je po meni brilijanto rjesenje i Hrvatska ga mora usvojiti. |
|
Na #49 i #53. Dr. Lenhard, prof. Marušić, mislim da ste moj navod čitali šire ili između redaka, a ja tu ništa nisam napisao.
Nisam želio suditi o mandatu rektora Bjeliša, jer za to nemam ni iskustva ni podataka ni objektivnog uvida u situaciju. Sve što sam želio jest bilo upozoriti na nedosljednost u zaključivanju OVDJE na temelju OVDJE IZNESENOG. Ako sažetak glasi "rektor ne radi ništa", sve što sam tvrdio je da se na temelju doatašnjeg u raspravi to ne može zaključiti. Nisam govorio o tome može li se to općenito zaključiti, kao ni to slažem li se s tim zaključkom ili ne.
Zapravo, ja svoje mišljenje o tom pitanju još uopće nisam iznio, jer sam istaknuo da je ono što napisah OSOBNI DOJAM (osobni! i dojam!) a ne opća procjena njegova mandata. A iz mog posta je zaključeno kao da sam iznio mišljenje o tomu i kao da smatram prof. Bjeliša svetcem.
S izjavom
Quote:
"dokaz" da netko ne radi nešto što bi trebao je da to što je trebao učiniti nije načinjeno.
se ne slažem. To što Vi vidite da nije učinjeno ne znači da nije učinjeno. Dakle, ne smatram to dokazom, nego dokazom smatram ono (i onakvo) što tako britko, istinoljubivo i uporno (ne mogu ne izraziti divljenje prof. Marušiću na ovom mjestu!) iznosi prof. Marušić. Na pitanja dr. Lenharda "kakv dokaz" - poslužuje mi post prof. Marušića - takav dokaz.
Vaše izjave, dr. Lenhard, mislim da bi prije mogle biti zaključak na temelju argumenata prof. Marušića, negoli bi same mogle poslužiti kao argumenti.
I konačno, cijenjeni prof. Marušić, kad sam već stjecajem okolnosti ovako digresivno umiješan u Vaš slučaj, da izrazim i svoje mišljenje. Prije svega, dokumenti koje ste iznijeli govore za sebe, i ovdje bi svaki komentar mogao stati. Ali ipak - vaš slučaj smatram jednom slikom hrvatskog društva (ne samo znanstvenog), slikom uništavanja i domovine i naše znanosti i našeg intelektualnog kapitala i svega što se može zamisliti, sve radi ciljeva i profita nekih ljudi, odnosno šačice ljudi. Ako mi replicirate da je više nego šačica - još veća katastrofa! Rekoh, Vama se divim na upornosti. Međutim, evo sad si zamišljam pitanje: što je s onima koji bivaju žrtvovani kao i što ste vi "trebali" biti, a za njih se ne zna? Informacija o Vama probila se u medije, i naše i strane, ali vjerujte (iz osobnog iskustva), to je jako teško općenito, jer i medijima netko vlada, tko možda ne želi vašu informaciju "vani"? Ovim putem izražavam Vam svoju skromnu moralnu (kad ne mogu nikakvu drugu!) podršku, ma kako to djelovalo.
Da se vratim na Vaše konkretno pitanje (oh, kamo li sreće da nam na nj odgovore oni koji bi se za to trebali osjećati pozvanima!). Bez obzira na moje mišljenje o Vašem slučaju i upletenosti i ulozi rektora baš u njemu, čisto logički, to još nije dovoljno za donijeti opće mišljenje o njegovu mandatu. Crna mrlja na bijelom papiru ne znači da je cijeli papir crn (time, naravno, ne kažem ni da je cijeli bijel).
Isto tako, svi Vaši dokumenti su, ruku na srce, još uvijek jedna strana medalje. Međutim, kad su od Vas pozvani oni koji su trebali pokazati svoju, drugu stranu medalje, šutili su (u smislu kako ste Vi pokazali svoju). E, tada mogu pomisliti da njihova strana i nije baš tako sjajna kao Vaša, jer davno rekoše: [I]Qui tacet, consentire videtur.
No, isključivo logički, to je još uvijek dio rektorova rektorata (u smislu mandata). Za zaključiti općenito o njegovom mandatu osobno trebam puno više podataka i spoznaja. Pošto ih nemam, konačno zaključiti ne mogu, kao što rekoh od samoga početka. |
|
Na #50, #54, #56...
Quote:
Što se tiče provjere "usmenog" razumijevanja i vježbanja usmenog izražavanja studenata, u suvremeno koncipiranoj nastavi to se radi tijekom same nastave, u obliku mini-seminara, rasparav, izlaganja rezultata samostalnog učenja i dr. Usmeni ispit u klasičnom hrvatskom obliku ovdje teško da bi tko tolerirao - sasvim opravdano bi mu prigovorili nestrukturiranost, subjektivnost i nepouzdanost.
Moram dodati kao u svom postu (na koji je komentirano) nisam mislio na "klasični hrvatski oblik", i ovdje se slaem s Vama. Iako su moja dosadašnja iskustva i s klasičnim hrvatskim oblikom usmenoga samo pozitivna, definitivno smatram da ne smije biti konačno mjerilo nečijeg znanja, što trenutno u Hrvatskoj većinom jest, usprkos Bolonji.
Protiv sam generalizacije tipa "svi fakulteti moraju uzeti taj i taj obrazac". Tamo gdje se to može, pismena provjera je najbolja i zasigurno najobjketivnija. Tamo gdje ne može biti objektivna, potrebna je i usmena, s tim da treba biti "očišćena" od karakteristika gore navedenih. Kako? Više profesora, javni usmeni, vođenje zapisnika s ispita i sl. ...
Prof. Bacic, 1) Iako ja ne vidim kako, ako možete biti objektivni, nemam riječi. To što ja ne vidim kako, ne znači da ne postoji način. 2) Kvantna fizika je samo primjer, dakle postoji još niz predmeta... 3) Ako se "ne primjecuju nikakve negativne posljedice takve prakse.", ne znači da ne postoje. Kao što ne znači ni da postoje.
U konačnici, o ovom pitanju ne može se usporedba naših sveučilišta sa stranima uzimati kao konačno mjerilo, jer je naše društvo jednostavno drukčije, ima drukčiji sustav vrijednosti i drukčiji odnos prema pravilima koja se uzimaju u usporedbi. Banalan primjer - u našem društvu ne postoji opća svijest (akcija Index ilustrirala) kako se ne uči radi ocjene u indeksu ili radi prolaza, nego radi ljubavi prema tome što učiš, radi potrebe za znanjem te materije koju učiš itd., a da je ispit samo formalizirano (?) mjerilo tvoga znanja odnosno način da se uvid u tvoje znanje formalno izrekne. |
|
N# 59 Kolega niste me razumijeli pitanja na ispitu tipa A,B, C, D je bilo na našem hrvatskom fakultetu ne u USA.  |
|
U Njemackoj (barem na mom sveucilistu) ispiti skoro pa iskljucivo usmeni. (Ispitivac takodjer ima uz sebe svjedoka-zapisnicara; najcesce svog phd studenta ili posdoca)
Što se tiče provjere "pismenog" razumijevanja i rjesavanja zadataka; to se radi tijekom same nastave-vjezbi, u obliku domacih radova, seminara i sl.
Osnovna razlika u odgovornosti Njemackih (ili Americkih) studenata od Hrvatskih nije zbog formi ispita.
-Nego "Vjera" (njemackog) studenta da je sve sto se od njega trazi u kurikulumu korisno i potrebno za njegovu buducu karijeru; A ta "Vjera" je dijelom dio odgoja/kulture ali i naravno dobrih iskustava onih koji su prosli kroz sustav/kurikulum.
-Mogucnost samostalnog kreiranja kurikuluma kod americkih studenata stavlja motivaciju studenta za neki kolegij na prvo mjesto i doprinosi ozbiljnom i odgovornom angazmanu studenta na kolegiju.
Za razliku od njih, Hrvatski student pri upisu na fakultet odabire smjer i ima tocno propisan set od oko 40 ispita, za vecinu smatra da su nezanimljivi, predetaljni ili da mu nece koristiti u zivotu. No za diplomu mora ih odraditi.
Drugi problem koji dovodi do situacija varanja na ispitima pa i kupnje istih je sam sustav vrijednosti koji se odgaja od prvih dana skole. Prepisivanje se tolerira - tj ne kaznjava se strogo.
Treci problem je sto su nam generalno kurikulumi pretrpani, programi su tu da bi zadovoljili satnice nastavnika a ne potrebe studenata.
Kada sve skupa stavite u jednadzbu postaje jasno da je problem varanja na ispitima - kako pjesma kaze:
"...pravi problemi su dublji ili slikovitije rečeno viši
kad se govori o tome razgovor postaje sve tiši ..."
|
|
Na #63:
Quote:
To što Vi vidite da nije učinjeno ne znači da nije učinjeno.
Kolega, o čemu Vi to? Tvrdite li Vi to da je moguće da je integracija sveučilišta provedena, premda nitko ne vidi da jest? Tvrdite li da je moguće da ured za upravljanje kvalitetom poduzima konkretne mjere za korekciju detektiranih nekvalitetnih nastavnika i kolegija, premda toga nitko nije svjestan, uključujući i same nositelje tih kolegija? Niste mislili na takve stvari? E ja jesam. I zato mi ne muljajte. Profesor Marušić ima konkretne primjere nečinjenja koji su samo podskup ukupne pasivnosti rektora Bjeliša. Ja mu ništa nisam slao, ali meni je sasvim dovoljno da je ignorirao strategije razvija sveučilišta i vanjske evaluacije - budući da ništa (vidljivo u smislu koji je jedini relevantan) nije poduzeto na temelju njih, jednako kao što ništa nije poduzeto po pitanju Bjeliševog reagiranja na pisma kolege Marušića. Druge radnje (skrivanje dokumenata i sl.) su AKTIVNE svinjarije - a za nešto što je aktivno načinjeno dokazi su uvijek direktniji nego za nešto što je propušteno učiniti. A barem za stvari koje mene zanimaju i za koje mislim da su bitne za sveučilište, ako se ne vidi da su učinjene, onda niti nisu.
Ne znam što Vam sve ovo treba, kolega. Treći put Vam kaže, ako tako volite profesora (ne rektora) Bjeliša, pozovite ga da se vrati raditi ono u čemu je osvjedočeno dobar. Dobar je profesor. Bio je bezvezan i pasivan dekan PMF-a, bezvezan i pasivan pomoćnik prethodne rektorice, i sad je bezvezan i pasivan rektor. Njegovim povratkom na PMF studenti fizike će samo profitirati, a otvara se mogućnost i da na rektorsko mjesto dođe netko sposobniji. Jedini koji će nešto izgubiti je sam Bjeliš. 38000 kuna mjesečno. |
|
| Dans un monde où chacun triche, c'est l'homme vrai qui fait figure de charlatan » (Gide). |
|
Prof. Aleksa Bjelis me je zamolio da prenesem njegov odgovor na odredjene negativne izjave iznesene protiv njega u ovoj raspravi. Izjavu prof. Bjelisa prenosim u potpunosti u dodatku
Slaven Garaj
(za Urednistvo Connect Portala)
Quote:
Poznanik me uputio na portal.connect.znanost.org, pobliže na raspravu pod naslovom Akcija index. U njoj sam u prilogu pod brojem 49 našao podatak izražen peteroznamenkastim brojem. Čini mi se da taj podatak autor/autorica priloga nije provjerio/provjerila, pa sam slobodan pružiti mu/joj priliku da to napravi naknadno. Molim Vas stoga da kao urednik (napominjem da sam i vaš identitet utvrdio posredno, uz pomoć poznanika) stavite na spomenuti portal ovo pismo.
Dakle, autoru/autorici predlažem sljedeće:
1. Neka telefonira na Rektorat Sveučilišta u Zagrebu (broj će naći na web stranici www.unizg.hr). U službi računovodstva dobiti će, uz moju dozvolu, jedan drugi broj vezan uz navedeni podatak.
2. Neka od većeg broja oduzme manji.
3. Neka do 21. listopada razliku tih dvaju brojeva u kunama uplati na tekući račun Rektorata (broj će također dobiti u službi računovodstva), s naznakom „Za fond za stipendiranje darovitih studenata“. Upozoravam na potrebu poštivanja roka obzirom na to da će odluka o stipendijama koje će se dodijeliti u studenom biti donijeta do kraja listopada.
4. Ukoliko mu/joj se učini da mu/joj je ovaj prijedlog teško prihvatiti neka pokrene akciju skupljanja dobrovoljnih priloga među njemu/njoj poznatim, a meni nepoznatim, članovima portala. O načinu kako će formulirati molbu za ovu akciju ovisi hoću li joj se i ja pridružiti.
5. Neka o obavljenoj uplati najkasnije do 22.listopada stavi obavijest na portal kojem ste urednik, i neka pri tome navede svoje puno ime i prezime. Njemu/njoj na volju je spomenuti koliku svotu je uplatio/uplatila.
Ukoliko se autor/autorica ne odluči postupiti kako je gore predloženo, imat ćemo nakon 22. listopada priliku zajedno vidjeti kako hrvatsko pravosuđe tretira navođenje neprovjerenih, potencijalno netočnih, podataka na web portalima. Tada će broj o kojem bi se raspravljalo, i koji bi imao namjenu istovjetnu onoj spomenutoj u t.3, bio jednak razlici iz t. 2 pomnoženoj s 24, što je broj proteklih mjeseci u mom rektorskom mandatu.
Unaprijed zahvaljujem na pomoći.
S poštovanjem,
Aleksa Bjeliš
|
|
Na #68: kako hrabro od rektora. Broj 0d 50,000 kuna (?) sam pročitao u #18. Ako nije točan, ispričavam se, ali neću uplatiti razliku, kao ni kolega #18, vjerujem, jer su moja i njegova plaća puno manje od toga. Ne znam koga će od nas dvojice tužiti, ali neka - glavno da rektor zna koji su njegovi prioriteti i kome treba pokazati zube  Katastrofa. |
|
Zanimljivo da se ni u medijima, ni ovdje na Connectu, ne postavlja
pitanje, što će nekom ocjena ili diploma, ako ne zna ono što je
trebao znati da ih dobije pošteno. Odgovor je, na žalost, jasan:
praktički se nitko u Hrvatskoj ne boji da neće moći zadovoljiti
zahtjeve svog prvog radnog mjesta. U takvim uvjetima, da nema
korupcije, imali bismo rasne predrasude ili nešto treće, kakvu god
se već (društvenu) igru ljudi sjete igrati kad treba praviti selekcije,
a ishod ionako nema učinka u (materijalnoj) realnosti. Ovo je po
mom mišljenju i glavni negativni faktor u reformi sveučilišta,
odnosno prepreka ugrađivanju istraživanja u formaciju stručnjaka,
posebno u društvenim znanostima. Posljedica je da dubinski
iskrivljeno ponašanje postaje potpuno legalna društvena norma,
dapače uzor uređivanja profesionalnih odnosa - za primjer
pogledajte što pučki pravobranitelj ima za reći o odvjetničkim
tarifama, ovdje. Odvjetnici koji su tako uredili svoju profesiju
diplomirali su na Zagrebačkom sveučilištu, pa što ako i nisu
kupovali ispite!
(Ovaj primjer nisam uzeo da bih ja nekog izdvajao,
nego zato jer je pučki pravobranitelj ustavna kategorija, pa
ipso facto predstavlja besprijekornu javnu referencu.)
Zato mislim da olako preuzimanje uzora stranih sveučilišta, npr.
isključivo pismenih ispita, može biti kontraproduktivno, jer
konkretna rješenja treba promatrati u kontekstu sustava
vrijednosti u kojem se pojavljuju. Kod nas, bojim se, isključivo
pismeni ispiti bi mogli brzo dovesti do "učenja ispita" umjesto
"učenja predmeta" - razlika koja se ionako nedovoljno uočava.
|
|
| Rektor zali sto su privodjeni neduzni profesori: jutarnji.hr |
|
Na #66. Dr. Lenhard, prije svega, usrdno Vas molim da mi ne stavljate više u usta odnosno pod pero ono što nisam rekao odnosno napisao. Zapravo ne bih trebao ni odgovarati, jer se mene i mog posta vaš tekst ne tiče, htjeli Vi to shvatiti ili ne, ali evo odgovaram zadnji put, a nadalje ignoriram Vaše postove u smislu odgovora ukoliko budu tipa sličnog ovome na koji odgovaram.
Po tko zna koji put: nisam sudio o mandatu rektora; rekao sam da mi je drag osobno, kao čovjek i profesor, ali nigdje ne rekoh ni da je loš ni da je dobar rektor. O tom jednostavno do sad ni riječi nisam rekao, a Vi uporno izbacujete postove kao da jesam.
A za obranu svoje tvrdnje koju ste citirali u svom postu 66, upravo ste Vi pogodili "u sridu"!
Quote:
Tvrdite li da je moguće da ured za upravljanje kvalitetom poduzima konkretne mjere za korekciju detektiranih nekvalitetnih nastavnika i kolegija, premda toga nitko nije svjestan, uključujući i same nositelje tih kolegija?
Tvrdim. Ne samo da je moguće, nego da poduzima. Vidio svojim očima, čuo svojim ušima. Ako mi tri od pet profesora u semestru kažu da su ih iz toga ureda upozorili na neke njihove (u mom slučaju i po mom mišljenju, sitne) grješke i da je to utjecalo na njihov rad, a i sam vidim da je utjecalo, na temelju čega tvrdite da nije ništa napravljeno? Vidite, Vi ste tu vidjeli da nije ništa napravljeno, jer ovoga ostatka niste svjesni; ja sam vidio da jest nešto napravljeno. Dakle, "To što Vi vidite da nije učinjeno ne znači da nije učinjeno." Mislim da sam jasno pokazao (ovo gore je samo jedan primjer).
Quote:
Niste mislili na takve stvari?
Mislio sam, a osim što sam mislio, i vidio sam. Ako ih nisam (do sad) napisao, ne znači da nisam mislio.
Quote:
E ja jesam.
Iz rečenog, očito je da jeste mislili. Ali iz navedenog je očito i da domena Vaših razmišljanja nije bila reprezentativan uzorak.
I još jednom, molim Vas, uz dužno poštovanje, shvatite da ispočetka nisam govorio o stvarima o kojima Vi uporno govorite. I ne bih ni ovoliko odgovarao da ih niste ugurali meni u usta. Molim Vas i da dalje ne opterećujemo raspravu donekle sporednom temom, jer polako dobijam dojam da naše postove čitamo ja, Vi, i možda još ponetko koga izravno doirnemo. |
|
Quote:
Ne samo da je moguće, nego da poduzima. Vidio svojim očima, čuo svojim ušima. Ako mi tri od pet profesora u semestru kažu da su ih iz toga ureda upozorili na neke njihove (u mom slučaju i po mom mišljenju, sitne) grješke i da je to utjecalo na njihov rad, a i sam vidim da je utjecalo, na temelju čega tvrdite da nije ništa napravljeno? Vidite, Vi ste tu vidjeli da nije ništa napravljeno, jer ovoga ostatka niste svjesni; ja sam vidio da jest nešto napravljeno.
Ako Vi tako kažete, dobro - nema razloga da Vam ne vjerujem. Ja samo smatram da poznam priličan (i.e. dvoznamenkasti) broj profesora na zagrebačkom sveučilištu (s različitih fakulteta) koje sam u zadnjih godinu dana pitao za aktivnosti tog ureda, i da nitko nije ni iskusio ni čuo ništa osim provođenja nekih anketa (što je jedino i dokumentirano na web-stranicama ureda). Možda naročito vole Fizički odsjek PMF-a...
(P.S. Kad Vas nitko drugi ne upozorava na to, budući da je identitet sudionika u raspravi poznat samo postetiteljima Portala, odavno smo se dogovorili da ovdje nije preporučljivo jedan drugoga oslovljavati imenima. Meni osobno ne smeta, ali drugim sudionicima bi moglo smetati. Zato koristite brojeve komentara.) |
|
Na #62
Zahvaljujem kolegi na lijepim riječima. Na vaša pitanja (implicitna ili eksplicitna, kako ih ja čitam) odgovaram:
1) Hvala na komplimentima za moju "borbu". No, ja nisam ni žrtva ni heroj, nego sam samo radio moj posao. I - radim ga i dalje. Jako volim taj posao i sretan sam i ponosan da mi ga je Bog poklonio.
Ukratko - držim da SVI oni koji rade taj (profesorski, znanstvenički) posao - trebaju raditi - isto tako. Inače - nema ga smisla raditi: švercaj, švercaj, nitko te ne "uhvati", a - prođe život... u mediokritetstvu, poniženju...
2) Naizgled sam ostao sam i prividno se nitko drugi nije toliko izložio; no, to zapravo nije točno: podrške poput Vaše (još jednom hvala) dobio sam doslovno od stotina pa i više ljudi, običnih i najuglednijih. Ali - ni to nije važno, VAŽNO JE OVO:
- ti korumpirani mešetari su SLABI i ne treba ih se bojati;
- dovoljno je MALO poštenih, hrabrih i dobrih ljudi da se pobijedi zlo;
- pritom "pobjeda" nije slamanje, kažnjavanje ili tjeranje krivca, nego - uspostavljanje reda, pravde i - u konačnici - veće produktivnosti; (zato smatram da sam bitku - izgubio);
- da me je podržalo još troje ljudi kao što me je podržao kolega Đikić, napose ljudi toga ranga i koji žive u Hrvatskoj, bila bi pokrenuta stvar REFORME (a ne "Marušićeve pobjede"), a to je ono što hrvatskoj akademskoj zajednici treba;
- ZATO podržavam ministra Primorca, jer, bez obzira na sve - on JEST sklon reformama (Bologna, matura i još oko 10 stvari).
Nemojte da vam jednom i Primorac kaže kao ja: "što sad plačete, da ste me trojica onda podržali, bili bismo uspjeli".
I - srž svega u Božjoj riječi (ma dobro, filozof je): "I malo svjetlo razgoni veliku tamu".
MM
PS. U odnosu na Vaše pisanje glede rektora Bjeliša, u sljedećem pismu. |
|
|
"....pritom "pobjeda" nije slamanje, kažnjavanje ili tjeranje krivca, nego - uspostavljanje reda, pravde i - u konačnici - veće produktivnosti..."
Zato mi je žao što u akciji "Index" najviše LIKUJU oni koji se sami nisu uspjeli na takve načine okoristiti, (tj. oni koji nisu na takav način bili "umreženi"), dakle sve opet iz same ZAVISTI, dok su ljudi koji nikad nisu bili ni blizu korupcije zbog ovoga samo - ŽALOSNI.
Korupcija o kojoj je prof. Marušić govorio također je imala svoju težinu, pa se nacija tu postavila samo na razini Marušić:Medicinski fakultet, i ništa maestralno se nije dogodilo. |
|
JAVNI POZIV REKTORU BJELIŠU NA OČITOVANJE O OPTUŽBAMA KOJE JE NA CONNECTU IZNIO M. MARUŠIĆ
Na #68
1) Nezamislivo je da rektor Bjeliš s tolikim prjezirom, s tolike visine govori o i na Connectu. Ipak smo mi njegovi kolege i braća, listom jednaki ili bolji znanstvenici i nastavnici i - on se SAM treba ovdje pojaviti i OSOBNO odgovoriti na stvari koje ga se tiču ili ih takvima smatra.
Kaj je on - bolji od nas? Važniji? Viši?
Ako tako misli - neka se onda kloni Connecta. A i nas.
2) Poštujem kolegu Garaja "na neviđeno", ali - preporučam da ne piše u rektorovo ime. Čak ni Duje Bonacci ne piše u ime Dragana Primorca! Ako rektora volite i poštujete - savjetujte ga da se učlani i osobno ovdje piše. Osobno bih to jako pozdravio.
3) Molim da mojega ljubljenoga BL pustite u miru, to sam JA, Matko Marušić, govorio o rektorovim primanjima.
4) Ja nisam rekao da ZNAM koja su mu primanja, nego da sam o "primanjima rektora" čitao (i možda taj zaprepašćujući broj vidio) u aferi kad je rektorica Mencer tražila i dobila (koliko se sjećam) DUŽNOSNIČKU PLAĆU, a odbila da, kao dužnosnici, objavi svoju imovinsku karticu.
Molim da netko tko zna sigurno kaže: imaju li rektori dužnosničku plaću i jesu li dužni obznaniti svoju imovinsku karticu. Zanimljivo pitanje, zar ne?
5) Sve što rekoh i prije i sada može biti krivo, jer se zasniva na zamagljenom sjećanju na novinski članak; no - to je lako riješiti, čemu bjeliševske zagonetke (njegov račun/zagonetka ispod je razine jednoga fizičara): neka rektor Bjeliš ovdje osobno kaže a) kolika mu je plaća (i posebne i ukupna, lijepo molim), b) ima li auto i vozača na raspolaganju, c) tko plaća vozačev mobitel, d) ima li mobitel na račun Sveučilišta, e) imali li karticu na račun Sveučilišta, f) koliko je novca potrošeno na njegova putovanja u 2008.
Prema zakonu, akademske plaće nisu tajna - izvolite kolega Bjeliš. A onda se nudim da moji sudci BL i VS ocijene trebam li se ispričati. rado ću to učiniti.
6) Pisanje o rektoru Bjelišu na ovom mjestu nije imalo svrhu utvrditi njegova primanja (ili troškove) nego NJEGOVA RADA. Jer afera Indeks izravno je njegova odgovornost i od toga ne može uteći ni on, ni njegovi prijatelji ili neprijatelji.
7) Pa sam ja donio KONKRETNE primjere njegova nevaljala rada, jer sam, NA MOJU VELIKU ŽALOST, spoznao da radi loše.
 Kolega koji ovdje piše u njegovo ime, molim da mu kaže da OVDJE - odgovori na ono za što sam ga ja "optužio". TO je tema.
Iako sve piše u #18, ŽELIM NAGLASITI
da ovdje, sada i povodom ove njegove tužne rekacije
POZIVAM REKTORA BJELIŠA DA JAVNO ODGOVORI NA MOJE OPTUŽBE.
Pozivam ga na javno sučeljavanje, na Sveučilištu, televiziji, radiju, javnoj tribini ili u novinama. I prije svega - na Connectu.
A njegov odgovor na ovaj moj poziv - vama će, dragi Connectovci, DATI JASAN I TOČAN ODGOVOR o istini o mojim optužbama.
Daklem,
evo ih još jednom,
Aleksa, please do not beat around the bush:
...
3) Osobno svjedočim da je rektor Bjeliš propustio odgovoriti na (ovisno kako se gleda) 5-10 mojih PRIJAVA KORUPCIJE, korupcije ozbiljne i važne, iako sam ga opominjao da mu pozicija nalaže da mi odgovori. Molim kvalificirajte taj njegov postupak (a ja imam sve dokumente.)
4) Rektor Bjeliš je zataškao probleme s MEĐUNARODNIM EKSPERTIZAMA (3 kom., Prof. S. Uzelac) slučajeva profesorica Ane Marušić i Aide Salihagić Kadić, gdje je, između ostalog, ocijenjeno da se na Medicinskom fakultetu u Zagrebu događa "timski mobing", a bila je uključena i objektivna sumnja u jednu lažnu potvrdu na osnovi koje je obavljen izbor u zvanje docenta.
5) Rektor Bjeliš odbio je odgovoriti na traženje predsjednika COPE-a (Committee on Publication Ethics, obuhvaća 5.000 časopisa) dr. Harveya Marcovitcha gdje su NESTALI Marcovitchevi DOKUMENTI (ekspertize) u slučaju Kurjak, a koje je sakrila dekanica Medicinskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Nada Čikeš. Na Marcovitchove upite nisu odgovorili ni Čikeš ni Bjeliš, Kurjak je oslobođen… naizgled “ujeo vuk magarca”, no nije tako: Marcovitch je to iznio na međunarodnu scenu i strašna je sramota pala na zagrebačku Medicinu i Sveučilište (članci u British Medical Journal, Science, Canadian Medical Association Journal, European Journal of Public Health i drugi).
6) U odnosu na jedan od mojih slučajeva, rektor Bjeliš je eksplicitno PODRŽAO ZABRANU JAVNOGA GOVORA za nastavnike koju je uvela dekanica Čikeš. Dio dokumenata iznio sam na Connectu, sve dokaze poslao Bjelišu i Senatu i – nikad odgovora. Zabrana je ostala.
HHO (Puhovski) nije reagirao na moje traženje zaštite u tom slučaju (dapače, Puhovski se potom jako aktivirao u napadima na prof. A. Marušić); u pozadini je bila obrana A. Kurjaka.
7) U odnosu na činjenicu da je Medicinski fakultet u Zagrebu (Čikeš-Jakovljević-Strinović) u tijeku stegovnog procesa protiv mene, zbog pisanja na Connectu i u „Glasu Koncila”, tajno zatražio stručno psihijatrijsko mišljenje o meni, rektor Bjeliš je u novinama izjavio da će to pitanje procesirati kad mu ga službeno prijavim. Prijavio sam mu ga, s dokazima i jasnim pokazateljima o skrivanju dokumenata, a on mi nikad nije odgovorio.
Je li to moj rektor, vaš rektor, naš rektor? Kakav je to čovjek?!
HHO (Banac) nije reagirao na moje traženje zaštite u tom slučaju.
Matko Marušić
|
|
Na #77:
Quote:
3) Molim da mojega ljubljenoga BL pustite u miru, to sam JA, Matko Marušić, govorio o rektorovim primanjima.
Hvala, profesore - Vi ste u #18 lijepo stavili upitnik iza sporne brojke - upitnik koji sam ja (neopravdano) previdio i za to prihvaćam punu odgovornost. Čovjek treba biti oprezan s brojevima - ja to ovdje nisam bio. (Na stranu to što, kako je jedna kolegica primijetila u privatnoj komunikaciji - od cijele rasprave i svega rečenog rektor Bjeliš našao za potrebno samo na to reagirati...)
Quote:
Ja nisam rekao da ZNAM koja su mu primanja, nego da sam o "primanjima rektora" čitao (i možda taj zaprepašćujući broj vidio) u aferi kad je rektorica Mencer tražila i dobila (koliko se sjećam) DUŽNOSNIČKU PLAĆU, a odbila da, kao dužnosnici, objavi svoju imovinsku karticu.
Molim da netko tko zna sigurno kaže: imaju li rektori dužnosničku plaću i jesu li dužni obznaniti svoju imovinsku karticu.
Imaju (dužnosničku plaću) s koeficijentom 5,27 (Link 1). (Maksimalni koeficijent za državnog službenika je 3,50). Možda više nije službeno dužnosnička, i to radi "autonomije sveučilišta" (Link 2, Link 3) nego je uređena podzakonskim aktom, ali čini se da koeficijent nije mijenjan. |
|
Na #69 Kolega B.L malo ste se zaletjeli s plaćom rektora. Ako Dekan u zvanju redoviti profesor ima oko 14 000 kn, onda rektor ne može imati više od 18 000-20 000 kn. Vi ste to pročitali od kolege M.M a on je to isto navodno negdje pročitao. To tako ne ide, vidite da je kolega A.B. osijetljiv na to. S visine vam poručuje da uplatite iznos za stipendiranje studenata a ne odgovara na vaše navde.
Osim toga evo vidimo otvoren je i javni poziv na sučeljavenje kolege M.M. i kolege A.B. Mislim da ovakav otvoreni poziv svi članovi Portala trebaju pozdraviti i podržati, jer tu se radi o mnogo većim nepravdama, a znanstvena zajednica portala nije nezanemariva. "Aleksa javite se......"
Isprika iz #71 nije dovoljna, po meni, već je potrebno uzeti u zaštitu one koji su privedeni bez dokaza, izblamirani, na medijima prokazani, doživjeli neugodnosti uvrede i omalovažavanje. |
|
Na #68
Zabljesnut dubinom matematičke zagonetke rektora prof. dr. Alekse Bjeliša (fizičara), nisam navrijeme dozvao svijesti da je zaprijetio tužbom glede rasprave o visini njegove plaće.
Zato se moram ponovno javiti, oprostite.
1) Nitko drugi nije, nego ja, Matko Marušić, govorio o njegovoj plaći; ako ide s tužbom, ona treba biti protiv mene.
2) Iskreno govoreći, ja bih je jedva dočekao, jer bi mi to bila jedinstvena prilika da iznesem ono malo, ali gorko, što znam o njegovu rektorkom radu. Molim da svi pratite to suđenje ako do njega dođe.
3) Zgranut sam da rektor Bjeliš em prijeti kolegama, em bježi od srži rasprave – u prijetnju tužbom zbog stvari koja je minorna u našoj raspravi (Indeks i odgovornost rektora Bjeliša). Predlažem (mu) da na Connectu odgovori na moje primjedbe, a potom da me tuži – da barem donekle spasi svoj ugled dobroga čovjeka (kakvim ga znaju svi koji ga poznaju), znanstvenika, intelektualca i – rektora.
4) DA, ja sam to o rektorskim primanjima pročitao u novinama, doduše u vrijeme rektorice Mencer. Sada sam malo pogledao što se može naći i našao sam sljedeće:
a) http://www.sszssh.hr/vijesti/vj07/08/vijest280807.htm
Plaće rektora su normativno uređene člankom 12. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, te se utvrđuju množenjem osnovice za obračun plaće s koeficijentom utvrđenim za to radno mjesto. Osnovica za obračun plaće jednaka je osnovici za obračun plaće državnih službenika i namještenika, dok koeficijent za rektore iznosi 5,27. Odlukom Ustavnog suda iz ožujka ove godine plaće rektora sveučilišta uvećavaju se za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža, a uvećanje ukupno može iznositi najviše 20 posto. No kako rektori više nisu državni dužnosnici jer ih bira Senat, njihove plaće trebalo bi posebno urediti, ali to još nije učinjeno. Inače, sve plaće rektora, ako je vjerovati njihovim imovinskim karticama, uglavnom se kreću oko 15.000 kuna bez bonusa i drugih dodataka.
(Čini mi se da i ovdje ima nekakva matematika, no jednadžba nikako da mi se riješi...)
b) ODSUTNOST TAJNOSTI PLAĆA
Članak 8.
1) U sustavu znanosti i visokog obrazovanja nema tajnosti plaća.
2) Javnost plaća osigurava se pravom uvida sindikalnih povjerenika u ustanovi, odnosno članova zaposleničkog vijeća u obračun plaća, ako to zahtijeva zaposlenik.
Rektor bi mogao pridonijeti trasparentnosti plaća tako da javno objavi svoju, a ne da ja (ili itko drugi) moram o tome i prizivati stare vijesti u novinama. S druge strane – mogao bi me i za ovo tužiti. Pa neka bude što biti mora. Istina i znanje (javnost) važniji su od Matka Marušića.
|
|
Po mojem je mišljenju razlog prijetnje tužbom uvredljivi ton niza postova na račun AB. Za tužbu za klevetu je vjerojatno dovoljan jedan podatak. Dalje, najlakše je provjeriti tvrdnju o plaći, odnosno, najlakše je provjeriti da je tu iznesena neistina, ako jest. Dakle, ako je u pravu, dovoljno je da AB reagira samo na to.
Što se tajnosti plaća u sustavu znanosti i visokog obrazovanja tiče, je li tko probao poslati e-mail, ili nazvati telefonom Sveučilište u Zagrebu da upita za navedeni podatak? Tajnost nije isto što i neobjavljivanje podataka javno, već je tajnost nedavanje informacije na upit.
Što se ostalih tvrdnji tiče, čini mi se da neki ljudi spominjani ovdje imaju pametnijeg posla nego stati pred Connectovski sud i braniti se. Čak i kada njihova krivnja ne bi bila unaprijed utvrđena, kao što je u raspravama na Connectu prečesto slučaj. |
|
Quote:
Što se tajnosti plaća u sustavu znanosti i visokog obrazovanja tiče, je li tko probao poslati e-mail, ili nazvati telefonom Sveučilište u Zagrebu da upita za navedeni podatak? Tajnost nije isto što i neobjavljivanje podataka javno, već je tajnost nedavanje informacije na upit.
a čemu onda "uz moju dozvolu" ovo u #68
(" Neka telefonira na Rektorat Sveučilišta u Zagrebu (broj će naći na web stranici www.unizg.hr). U službi računovodstva dobiti će, uz moju dozvolu, jedan drugi broj vezan uz navedeni podatak")
Sve mislim neću skretati s teme,ali ... nisam odoljela.
|
|
G. #77 pise:
2) Poštujem kolegu Garaja "na neviđeno", ali - preporučam da ne piše u rektorovo ime. Čak ni Duje Bonacci ne piše u ime Dragana Primorca! Ako rektora volite i poštujete - savjetujte ga da se učlani i osobno ovdje piše.
Urednici u cijelosti prenose pisma koja su adresirana na urednistvo, a donose odgovore na prozivanja i kritiziranja pojedinaca na portalu. To je obaveza odgovornog urednistva, i ozbiljnog demokratskog medija. To pravo ima svako, pa i g. Bjelis.
Zahvljajem se na savjetu, ali ovu politiku necemo mijenjati - iz moralnih i iz legalnih razloga.
|
|
Na #80 Poštovani, cijenjeni i uvaženi profesore M.M. Poznajem vas samo putem tekstova s ovoga portala i dvije TV emisije. (One davne kod "Nedjeljom u 2" kada ste mi se dobali vašim britkim jezikom i rječnikom kritičnog promišljanja o stanju na sveučilištu.
U ovoj zadnjoj TV emisiji večeras vezeno za akciju Index niste rekli ni 0.1 % od onoga što pišeta na ovom Portalu. Duboko ste me razočarali a imali ste prigodu pred cijelom hravtskom javnošću reći ono što ovdje pišete.  |
|
Nakon svega sto procitah ovdje i u novinama vezano za ovu temu, usudio bih se upitati sljedece:
1. nakon otkrivanja ovakvih strasnih stvari na Sveucilsnim institucijama, da li bi ministar Primorac te Dr. Bjelis, rektor Sveucilista nekako logicnim slijedom trebali ponuditi ostavke na pozicije koje obnasaju.
Ovo je sramota velikih razmjera, odgovornost je ne institucijama sustava na onima koji su dogovorni za vodjenje sustava te i nadzor rada institucija dakle gospoda ministar i rektor.
Ocekujem od njih oboje povlacenje i stavljanje svojim mandata na raspolaganje.
Razocaravajuce je vidjeti da unatoc svemu rektor prijeti tuzbama zbog klevete, a jos nitko nije potvrdio iznos primanja rektora (placa, te novcani iznos vrijednosti beneficija koje prima). Ako je istina da je placa 20,000 kuna onda je bruto placa sigurno jos 10-15 povrh toga, a ako je takodjer istina da ima mobitel, auto i vozaca onda bi se i ta vrijednost mozda trebala obracunati. Stoga kolege kazite sto mislite, ne bojte se nicijih prijetnji. Posebno ne onih koji bi se trebali pokriti rucnicima po glavi jer se ovo odigrava dok su oni na odgovornim pozicijama.
Sramota.
S prof.MM i komentarom 74 bi se potpuno slozio osim u dijelu gdje zeli podrzati ministra Primorca. Tu se debelo razilazimo, kompromizerstvo ne toleriram a i ova afera je rezulatat kompromiziranja. Sto je sve spreman uciniti da zadrzi svoju fotelju??? |
|
na # 74
Kazete "ZATO podržavam ministra Primorca, jer, bez obzira na sve - on JEST sklon reformama (Bologna, matura i još oko 10 stvari)".
Je li jedna od tih 10 stvari famozna Jezgra 23? Podsjetimo se, zbog alokacije sredstava iz drzavnih fondova (oko milijun eura) ministar je bio tuzen Saborskom povjerenstvu za sprecavanje sukoba interesa. Na sjednici toga tijela o cijelom je slucaju izvijestila prof. Desa Mlikotin Tomic (koja je tad evidentno bila u sukobu interesa jer joj je Primorac kao ministar nadredjeni). Povjerenstvo je zatim odbacilo prijavu protiv ministra kao neutemeljenu. U medjuvremenu, uoci proslogodisnjih izbora, u rekordom je roku, na prostoru predvidjenom za Jezgru 23 rodjena tvrtka Genos. Na celu tvrtke, koja se mjesecima hvali po medijima da utvrdjuje ocinstvo za 2200 kuna, je dr. Gordan Lauc koji je bio i clan povjerenstva koje je odlucivalo o napredovanju dr. Primorca u status izvanrednog profesora tijekom njegova ministarskog mandata. Sto mislite o ovome? Nemojte mi samo kao u jednom telefonskom razgovoru reci da se trebam ispricati hrvatskoj javnosti jer sam "prekinula jednu idilu". |
|
| Ministar je prilikom potpisivanja ugovora sa sindikatima o povecanju placa rekao da bi za 8 godina docenti trebali imati preko 17000 kuna place sto je vise od njegove ministarske place tada. Iz toga i iz koeficijenata iz linkova u #78, rektori bi mogli imati oko 15000 kuna neto. Buduci da je iz navedenih linkova vidljivo da su se zustro zalagali za dodatak od 0,5% godisnje a da nisu u cvijetu mladosti, moze se pretpostaviti da im je to jos uvecano za 20%. Dodajte eventualna primanja na fakultetima gdje predaju, mobitele, aute i vozace, pa uvecajte za poreze, prireze, dadzbine i ostala izdvajanja, pa smo kod bruto iznosa od sigurnih 40000-50000 kuna. Puno ili malo? Ako se usporedi s prosjecnom placom u drzavi od negdje 4900 kuna neto, vjerojatno faktor cca. 5 u neto iznosu i nije prevelik. Placa od 3-4 tisuce eura svakako nije pretjerena niti u usporedbi s onom za slicne funkcije u zemljama nase blize i dalje okolice. Ta placa je i uzasno mala ako se usporedi s placama i upravo nevjerojatnim privilegijama politicara, sabornika i slicne boranije, a niti redovitih profesora u trajnom zvanju koji su uz to i predstojnici zavoda i voditelji laboratorija, pa jos predaju na n dislociranih studija, ... pa zaraduju u ne bas rijetkim slucajevima i vise od rektora. Sve naravno zavisi od toga koliko se radi da bi se zaradila ta placa, i koji su rezultati tog rada. A to opet sve zavisi od mjerila usporedbe. |
|
na #84, ne bih se slozio s Vama da je prof. M.M. imao priliku reci javnosti sve sto misli, jednostavno mu voditeljica ali i ostali sugovornici nisu dozvoljavali da dodje do rijeci. Ono sto je rekao, iako malo bilo je zanimljivo te kako R.A. kaze:"Sakom u glavu!". Naravno da bih i ja volio da se puno vise toga reklo. No u drustvu koje je gostovalo u emisiji tesko covjek moze doci do rijeci.
na #85 mandat i rektora i ministra je puno kraci nego sto je vrijeme potrebno da se iskorjeni korupcija i nepotizam na nasim svucilistima. I sto bi se desilo kad bi oni dali ostavku? Osim sto je to moralno djelo? Ono sto meni vise fali je cvrsta ruka i odluka da se ozbiljno krene u borbu s tim velikim problemom, ali ta odgovornost nije samo na rektoru i ministru, nego na svima nama. I ja sam cuo za slucajeve mita, korupcije pa cak i seksualnog zlostavljanja studentica na spomenutim fakultetima, i moja je greska sto se barem nisam vise potrudio saznati imena i recimo javiti zeni i obitelji doticnih profesora ili im isparati kljucevima auto. Napraviti ono sto mogu. Tuzno je sto se sve "znalo" ali nitko nije imao dokaza i nitko nije nista ucinio. Zato odgovoronost nikako ne moze biti iskljucivo sefova ili voditelja resora. |
|
Na #88:
Quote:
ali ta odgovornost nije samo na rektoru i ministru, nego na svima nama
Što to konkretno znači? Ako je odgovornost načelno na svima nama, onda praktički i formalno-pravno nije na nikome - jer ju svatko (uključujući rektora i ministra) uvijek može prebacivati na ostale. Što trenutni ministar i rektor i čine. Shvatite, u razumnim zemljama s preuzimanjem takvih dužnosti dolaze KONKRETNE odgovornosti. Bez izmotavanja. Početna odgovornost je prije svega na njima jer oni realno imaju veću moć od paranja auta ključevima. Kad oni nešto konkretno i kompetentno pokrenu, da, we must play along, ali oni si ne mogu dopustiti da kao rektor čekaju "da se stvore uvjeti" Otkud da se stvore? Misli li da će pasti s neba?
Quote:
ili im isparati kljucevima auto
Vjerojatno bi dotični reagirali tako da bi povisili ispitne tarife kako bi namakli novac za lakiranje auta |
|
Na #88 Kolega nažalost je tako, možda nije mogao doći do rječi ili se nije potrudio.
Spomenuo je rektora i dekane kao apsolutiste koji predstavlaju skup svemogućih "bogova" , zatim je izrijekom naveo imena koji su "načelno" doveli do ovog stanja kroz sadašnji zakon o visokom obrazovanju i znanosti koji je eto krivac za sve ovo a njegovi su autori bivši ministar G.F. bivši član HHO N.P i sadašnji rektor A.B.
Mislim da to ne stoji, jer je puno više toga konkretno oko korupcije koleg M.M. napisao na ovom portalu. O tome se nije ništa čulo. |
|
"INT. (2006) govori da je te godine Corruption perception index za Hrvatsku iznosio 3,4 (na skali od 0-10) , pri čemu su na prva 4 najbolja mjesta Finska, Island, Novi Zeland i Danska (9.6 CPI), a 4 najlošija Haiti, Gvineja, Irak, Burma. Iste godine Hrvatska je za jedno mjesto bolja od Brazila, Kine, Egipta,Gane, Indije, Meksika, Perua, Saudijske Arabije i Senegala, a lošija od npr. Kube."
Treba reci da su ove brojke karakteristike (percepcije) cijelog sustava, dok bi brojke o percepciji korupcije obrazovanja bile
sasma razlicite. Kod nas je prosli tjedan bio indijski gost, on
smatra da je korupcija u indijskoj policiji, pravosudju itd. zaista
iznad one u nas (govoreci u primjerima), dok mu je pojava ikakve
korupcije u sveucilisnom obrazovanju prakticki nezamisliva i nespojiva s njihovom kulturom koja se odnosi na percepciju
ucenja, akademske karijere i statusa i digniteta profesorskog
zvanja na sveucilistima. |
|
Na #81
1) NEMA „pametnijeg posla“ nego koelgama na Connectu odgovoriti – na konkretna pitanja. Viša titula topogledno znači i višu obvezu.
2) Ako već radi „pametniji posao“, koji su rezultati? Propast Bologne, korupcija, nezadovoljstvo studenata, slab uspjeh studiranja, Indeks?
3) Ne zanima me (vjerujem da kolege dijele moje mišljenej) da od neke činovnice tražim da mi kaže koliku rektor ima plaću: moje pisanje o rektorovim primanjima označavalo je moje očekivanje da g. Rektor na Connectu kratko i jasno navede svoja primanja. Mi smo kolege, demokrati, pošteni i intelektualci, ne?
4) Prema svemu rečenom, dajte MOLIM Vas – Vi il' pitajte il' procijenite kolika su rektorova primanja. Meni u računu nešto ne štima.
Na #83
Poštujem objašnjenje i zaključak. Nisam bio dobro shvatio, oprostite. Povlačim „prijedlog“. Iako mi se nikako ne sviđa rektorov postupak „s visine“.
Na #84
U pravu ste. Meni je više žao nego Vama. No, emisija je imala previše sudionika i bila je tako vođena; smatrao sam da se ne bih trebao „boriti“ za riječ, nego dočekati da me se pita. Vjerujem da ćete se suglasiti da je ono što sam uspio reći – u duhu pisanja na Connectu. (Čak mislim da sam uspio reći vrlo važne stvari; to što je to tamo ostalo bez odjeka i – što se Vama čini malim – žao mi je, bolje i više naprosto – nisam mogao.
Na #85
Hvala. Puno hvala. Izbjegavam govoriti o ministru Primorcu kad ga neki toliko osobno mrze. Zato ću, u okviru OVE rasprave (Indeks) reći ono što sam rekao i sinoć na TV: izvolite biti svjesni da prema „Fleginom“ zakonu iz 2002. MZOŠ nema nikakvih ingerencija da provjeri i nadzire rad sveučilišta, ČAK NI KAD SE RADI O KRŠENJU ZAKONA. Provjerio sam kod vodećih ljudi/profesira Prava na Sveučilištu: oni to s ponosom potvrđuju. Nastojeći to ne komentirati, tvrdim da za sve događaje na Sveučilištu treba odgovarati rektor/senat, a ne MZOŠ. Ako to možete raščistiti/provjeriti/raspraviti nezavisno od mene – bit će mi to jako drago!
Na #86
Draga Tanja, poštujem Vašu pravdoljubivost i oštrinu, ali ovaj Vam je komentar krivo upućen (meni).
1) „Idila“ nema veze s temom Jezgra 23, ja sam mislio da smo nas dvoje to raščistili („idilu“. U svakom slučaju – ja sam s time načisto (htio bih da nema sukoba Djikić-Primorac).
2) O slučaju Jezgra 23 – ne znam ništa. No, JA NIKAD NISAM VIDIO ŠTO TO VI ZNATE a da bismo vas trebali podržati. Je li to prijavljeno USKOKU? HHO-u? Bolje ne znam reći.
3) O gđi prof. Mlikotin Tomić prvi puta sam čuo u aferi Indeks. Smatram da, ako je „dvojici studenata upisala ocjenu na molbu kolege profesora“ (tj., da ih nije ispitala?), kao što jučer reče njezina odvjetnica – ne može biti ni na jednom mjestu koje ima posla s moralom.
4) Ne znam dovoljno o Genosu, ali ako oni na zahtjev jednoga roditelja, BEZ SUDA, određuju očinstvo – zaprepašten sam. Ne znam jeste li pisali o tome, ali stvarno je dobra tema (ako dobro shvaćam što implicirate), ma, ne mogu virovat!
Na #90
1)Bravo i hvala. Da ne cjepidlačimo – rekao sam što mi se činilo najvažnijim – u situaciji u kojoj sam vidio da će se uglavnom komentirati koreografija uhićenja, a ne bitni problemi.
2) BITAN problem akademske korupcije, ako na nju gledamo kao na problem koji treba rješavati je „FLEGIN“ ZAKON. Slobodno me kritizirajte, ali ja stvarno to mislim. Taj zakon:
a) Ne dopušta kontrolu države (niti ikoga drugoga) nad radom Sveučilišta.
b) Ne propisuje radno vrijeme.
c) Ne propisuje međunarodne standarde izvrsnosti.
d) Ne propisuje da dekani i rektori MORAJU SAMO TE POSLOVE RADITI. Kao što znate, ti su se poslovi/funkcije stoga sveli na „medalju“: dekan se dade birati samo da bi se zvao dekanom (blago rečeno), a ne pada mu na pamet da sve poduzme da primjereno vodi ustanovu koja nosi teret velike odgovornosti, društvene važnosti, stvaranja boljega kadra i morala. I koja je vrlo složena, često i vrlo velika. O rektoru sam već govorio. To je žalosna priča: „oni ništa ne mogu“... pa zašto onda uzimaju taj posao??? Rektor Bjeliš se TRI puta kandidirao za tu funkciju, dvaput NIJE IZABRAN – ma koji vitez to sebi dopušta? I – zašto? Budući da (sam kaže) ništa ne može učiniti, ne preostaje nego pomisliti da je to – ugodan, lukrativan posao. Što drugo?
e) Apsurdno je da dekane i rektore biraju ljudi kojima će nakon izbora oni „zapovijedati“. Time se odmah OTVARA ZAČARANI KRUG KORUPCIJE: pri izborima, kao što je napisao kolega gore, rade se POGODBE, a to onda uništava svaku mogućnost rada, poštenog ponašanja i ugleda, te nastaje STRAŠNA KORUPCIJA. (O kojoj sam također govorio.)
Ukratko – ako zaboravimo (a trebalo bi) sva neslaganja, osobna, politička i druga, proistječe da TREBA MIJENJATI ZAKON. To za početak. A tek onda dalje.
Sorry, znam da je loša vijest, ali tko zna bolje – neka kaže.
f) U pojedinosti zakona uopće nisam ulazio, ali stručnjak će i tamo naći mnogo promašaja. Šifra Indeks.
g) A gdje je Bologna, međunarodna vidljivost, kontrola kvalitete? Ovdje sam napisao: godine 2000. MEĐUNARODNO je vrjednovano Sveučilište u Zagrebu i ocjene su bile porazne; što su rektori Mencer i Bjeliš nakon toga napravili?
Ovo nisu „tračevi“, o svemu postoje dokumenti! Na NAROČITO Flegin zakon (jednom ću Vam opisati i djelovanja) koji BRANI KONTROLU. Pa sad vi, lipo, pišite protiv Primorca...
|
|
1. Izbjegavam govoriti o ministru Primorcu kad ga neki toliko osobno mrze..
2. Ovo nisu „tračevi“, o svemu postoje dokumenti! Na NAROČITO Flegin zakon (jednom ću Vam opisati i djelovanja) koji BRANI KONTROLU. Pa sad vi, lipo, pišite protiv Primorca...
Dakle, postovani Profesore, prvo nemojmo ozbiljnu raspravu kvariti sa naklapanjima o nekakvoj osobnoj mrznji. Ovdje se ipak radi o raspravi o tome da li odgovorni rade svoj posao, ili ne, da li je u ovoj situaciji moralno da podnesu ostavke.
Ja mislim da da.
Ujedno, zakon nije Flegin, zakon je vec 5 godina i zakon ministra Primorca. On je prema vasim izjavama taj koji bi za svoje nedjelovanje trebao imati alibi u tom zakonu. E pa ne ide tako, taj Flegin zakon je i njegov, a ako kako kazete smatra da ne valja, imao je dovoljno vremena ( 5 godina ) da promjeni taj zakon.
IMao je mogucnost promjene zakona, pa clan je vlade koja ima vecinu u saboru, stoga je njegova odgovornost jos veca. Jer iako je znao sto treba nije ucinio. Nema opravdanja, molim ostavku na mjesto ministra kako zbog toga tako i zbog ove afere.
|
|
na #92
Postovani profesore, pitanj idile smo rascistili 
Ja sam novinarka, pa ne prijavljujem USKOK-u nego ono sto otkrijem objavim u novinama.
Inace o Genosu i Jezgri 23 mozete saznati i na Connectu:portal.connect.znanost.org |
|
1) Connect portal nije sluzbeni nacin komunikacije javnih duznosnika. Svatko, pa i sam rektor, je posve slobodan ignorirati Connect portal.
2) Retoricko pitanje. Iskreno, sve da to i pitate AB tim optuzivackim tonom, nisam siguran da bi Vam odgovorio. Iz svojeg ogranicenog zivotnog iskustva znam da je dobro biti pristojan kada se nesto trazi. Inace Vas ljudi pocnu izbjegavati i postaju gluhi na Vase zahtjeve. Tako cu i ja biti slobodan ignorirati Vase moguce buduce postove upucene meni tim tonom.
Ovaj put cu Vam, ipak, oprostiti i probati odgovoriti. Ukratko, ako tvrdite da je sve to sto ste naveli krivnja ovog rektora, onda ste u velikoj zabludi.
Korupcija je postojala i prije trenutnog rektora i, prema tome, on ne moze biti njen uzrok.
Nezadovoljstvo studenata. Bojim se da dio studenata uvijek nadju razloga da budu nezadovoljni (Pogledajte, npr. porazavajuci link iz komentara #17).
Znam da je to tek anegdotalni dokaz, ali uvijek pocinjem od sebe: ja sam studirao i u malo gorem sustavu, u mnogo losijoj financijskoj situaciji (veci dio studija morao sam sam sebe uzdrzavati) i na tezem fakultetu, a nisam prosvjedovao. Naime, imao sam pametnijeg posla. Problem je balkanskog ("hajduckog") okruzenja i mentaliteta to da dobar komad ljudi ocekuje kruh bez (metaforicke) motike. A toga nema.
Slab uspjeh studiranja je postojao i prije trenutnog rektora i, prema tome, on ne moze biti uzrok. Znam npr. zasigurno da je vecina ljudi koji su upisali zajedno sa mnom otpala u procesu studiranja, vecina tih nakon prve godine.
Akcija Indeks je, po mom misljenju, odlicna i vrlo potrebna, do na izvedbu. Npr. na uhicenjima po mom misljenju nije smjelo biti novinara. Vezano s time, premijer je u komentarima na clanak u Jutarnjem (ili gdje vec) razapinjan zbog svoje izjave "Tko je javio novinarima?", ali slazem se s njime. Dalje, policajci su vjerojatno mogli uci u fakultete u civilu. Ja ne vjerujem da je akcija Indeks mogla biti provedena bez znanja rektora. Prema tome, za mene je akcija Indeks njemu jedan veliki plus. Iskreno, ne vjerujem ni da ministar nije nista znao o tome. Samo vjerojatno nije htio ili smio nista reci novinarima.
3) Pogledajte odgovor pod 1).
4) Ne. To nije moj problem. Da sam zainteresirana stranka (npr., da sam iz bilo kojeg razloga izjavljivao neprovjerene podatke o tome), ja bih osobno pitao. Kada jesam, postupam ovako. |
|
Ovo je JAKO vazna rasprava i nemojte si dopustiti da vas ponesu teme koje bi je defokusirale.
Obratite paznju sto vam MM govori: temeljni korak je PROMJENA ZAKONA!
Ministar se vec neko vrijeme javno hvali kako bi do kraja godine trebao izaci novi prijedlog zakona. NEMA IDEALNIJEG TRENUTKA OD OVOG DA SE NEKE KLJUCNE STVARI UGRADE U ZAKON!!
Zato, budimo malo fokusiranji i KONKRETNI, ako zelite uistinu da se nesto desi. Jer s raspravama "trebao je", "moralo se", i slicno nece se NISTA promijeniti. Nista!!!
Dakle, nije da se neke promjene zakona moraju raditi zato jer je nama na ovom Portalu puhnulo u glavu da se to treba, nego zato sto nas i Europa na to tjera (a sada smo u 5. ili 6. brzini? Warp speed mozda?).
Konkretno, izvjestaj OECD-a o nasim sveucilistima vrlo jasno kaze:
We recommend that governing boards pay particular attention to the appointment of the chief officers. It is important that appropriate search and selection procedures and processes be in place. These should be such as to attract applications from both external and internal candidates best equipped to meet these formidable challenges. It is unlikely that the direct election of chief officers by institutional communities would meet this requirement.
I tu dolazimo to klucne stvari.
Kada je za ministra Flega postojeci zakon bio u prvom citanju, postojao je jedan clanak u kojem je bilo definirano tijelo IZNAD SENATA. Radilo se o Sveučilišnom savjetu i treblao je biti vrhovno tijelo sveučilišta. Posao tog savjeta bio je da upravlja sveucilistem na nivou strateskih i razvojnih odluka, nadzire rad senata, ima pravo rusiti odluke senata, daje suglasnost na statut sveucilista, cak i saziva sjednice senata ako je doslo do tezih nepravilnosti na sveucilistu. To tijelo takodjer daje izvjestaj osnivacu o radu sveucilista. "Svakodnevnim" radom sveucilista upravlja tijelo ispod, a to je Senat, a Sveučilišni savjet je nesto slicno Trustees Board-u u SAD-u.
Logika tog tijela je vrlo jednostavna: ako drzava (tj. sabor kao predstavnik vlasnika) kaze "sveuciliste se mora integrirati" onda to mora tako biti i Senat to mora napraviti, a ako ne napravi Sveucilisni savjet ima pravo odbiti takav falicni statut!
A ne da se rusi na ustavnom sudu zakonsku odluku o integriranju pozivajuci se na autonomiju sveucilista i akademske slobode.
Akademska nezavisnost ili autonomija NE ZNACI financijsku slobodu nego sloboda misli, ideja, sadržaja, predavanja i istraživanja!
Kod nas se desila perverzna situacija gdje sveucilista imaju pravo upravljanja velikim sumama društvenog novca bez ikakve odgovornosti, a nekadasnji pojam akademske slobode uspjesno su mis-reprezentirali kao slobodu da s tim novcem rade sto hoce. I tu "ideju" brane u medijima i u kuloarima Sabora i Vlade i tako ce opet "otupiti" svaki zakon koji dodje do Sabora.
Tome se mora stati na kraj.
Vazan detalj: sastav Sveučilišnog savjeta trebo je biti: 1/3 imenuje osnivač, 1/3 imenuju tijela lokalne samouprave, 1/3 redoviti profesori i najmanje jedan student sveučilišta.
I sto se desilo.
U drugo citanje otisao je "prociscen" zakon u kojem je taj clanak bio "steriliziran" na dva nacina: 1) srezane su ingenrecije Sveučilišnog savjeta, 2) stavljeno je da "polovicu članova, među kojima je najmanje jedan student, imenuje senat"!!!!
I tu vam je kljuc problema: rad Senata nadzire tijelo koje je izabrao Senat!!
To vam je Članak 60. zakona:
www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/1742.htm
Ne znam ima li smisla opisivati kako se uopce moglo desiti da je doslo do tako drasticnog "steriliziranja" zakona, ali nemojte podcjeniti snagu lobija koji je to uspio napraviti. Jer napravit ce opet zakonu kojim se zeli nesto temeljno promjeniti.
I zato je vazno da se u ovakvim raspravama ne defokusiramo nego da se iz ovog izrodi dovoljni javni pritisak na MZOS i Sabor da se tom samoupravljanju konacno stane na kraj.
|
|
( a sada smo u 5. ili 6. brzini? Warp speed mozda )
Dakle, propusti vodecih da unesu odgovarajuce projeme u zadnjih 5 godina su jako veliki. Tvrdim da ne smijemo olako prihvatiti obecanja istih, jer su dragocjeno vrijeme prokockali. Tako da nema govora o 5-6 brzini. 5 godiona prolso a o gore navedenom pitanju (promjena zakona) nista.
Doticna postava zasluzuje da je povuce sama, jer nije uspjela.
( Ministar se vec neko vrijeme javno hvali kako bi do kraja godine trebao izaci novi prijedlog zakona. NEMA IDEALNIJEG TRENUTKA OD OVOG DA SE NEKE KLJUCNE STVARI UGRADE U ZAKON!! )
Bilo je vec 5 godina punih trenuatka, doticni nisu cinili dovoljno. Sto sada imati razumjevanja za iste.
Od mene ga nece imati. Ne Hvala, molim lijepo neka se pokriju po usima i povuku.
|
|
Quote:
Ovo je JAKO vazna rasprava i nemojte si dopustiti da vas ponesu teme koje bi je defokusirale.
Obratite paznju sto vam MM govori: temeljni korak je PROMJENA ZAKONA!
Ministar se vec neko vrijeme javno hvali kako bi do kraja godine trebao izaci novi prijedlog zakona. NEMA IDEALNIJEG TRENUTKA OD OVOG DA SE NEKE KLJUCNE STVARI UGRADE U ZAKON!!
Ako sam dobro shvatio, ovo je rasprava o akciji Indeks (vidi naslov), a ne o promjeni Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Prema tome bi bilo dobro da, ako Vi ne zelite defokusirati ovu raspravu, otvorite novu temu pod odgovarajucim naslovom.
Iako apsolutno podrzavam Vasu ideju, i divim se Vasoj energiji i odlucnosti. |
|
Quote:
Bilo je vec 5 godina punih trenuatka, doticni nisu cinili dovoljno. Sto sada imati razumjevanja za iste.
Od mene ga nece imati. Ne Hvala, molim lijepo neka se pokriju po usima i povuku.
NE TRAZIM da imate razumijevanja za njih (!!!), nego za one u sustavu koji zele promjenu i okruzeni su ljudima koji kazu "hvala, ali bez mene molim"!!
Zasto nam ne zelite pomoci da se izborimo za takvu promjenu zakona? Zato sto ce si netko od politicara (ministar?) pripisati zaslugu za takvu primjenu?
Ma, oprostite, puca mi ona stvar hoce li on to napraviti, ili vi (znam da necete, ovo je retoricka figura) ili konobar u Saborskoj kantini, ako se zauzvrat na sveucilistu konacno oduzme najjaci instrument samovolje i zatiranja razvoja!!
Ako se oni koji su najglasniji kriticari sustava povuku u trenutku kada se treba izboriti za KLJUCNE PROMJENE, onda koja korist od vaseg moraliziranja o tome tko je sto trebao napraviti?
Ovdje sada, javno, pozivam sve kriticare sustava da stanu iza svojih nacela borbe za promjenama i javno stanu u lobiranje za takvu zakonsku promjenu! Ili bilo kakvu drugu koju smatraju da je potrebno uvesti!
Recite, clanak taj i taj zakona treba promijeniti zato sto XYZ i predlazem da se uvede ABC...
SATRAT ce nas lobiji koji se bore za status quo!! Jedina sansa nam je da se onih nekolicina glasnih fokusira u svojoj borbi na takve kljucne promjene.
Ja smatram da treba uvesti ekvivalent Trustees Board-a na sveucilista. Je li se slazete ili ne? Imate li bolji prijedlog? Recite bilo sto, popljujte to, pohvalite, bilo sto, ali nemojte molim vas (!!!) reci "Hvala, ali bez mene".
|
|
Quote:
Ako sam dobro shvatio, ovo je rasprava o akciji Indeks (vidi naslov), a ne o promjeni Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Ma lako ja otvorim novi post (ako za to ima interesa), ali prije toga morate svi shvatiti ono sto vam MM neprestano objasnjava: akcija Index nece nista rijesiti jer nam treba "akcija Sabor" ako zelite srezati najvecu LEGALIZIRANU korupciju sustava: samoupravljanje na sveucilistu!
To je poanta ove rasprave: korupcija sustava!
Akcija Index se bavila onime za sto postoje legalni okviri. Ali jedino MI mozemo sprovesti akciju koja ce rezati korupciju same IDEJE sto je to uopce sveuciliste!
Eto. Toliko. Ja bolje objasniti ne znam...
|
|
| Evo, ako Vam to išta znači, ja Vas podržavam, kolega #99. Već dovoljno dugo urlam ovdje s osnovnom idejom koja je kompatibilna s tipom promjena koji Vi ovdje želite. Jest da sam pesimist po tom pitanju (iz iskustva i samo u pogledu hrvatske akademske zajednice, nikako kao životno opredjeljenje), no ajmo. Već ste koju godinu tamo dolje i bolje znate tko tamo koga - savjetujte nas kako možemo pomoći da se razvlaste oni radi kojih se ne mičemo s mjesta. |
|
| Na #99: Lobiramo, lobiramo, upravo u smjeru koji naznacujes. Hoce li od toga biti nesto? Tesko, vrlo tesko, jer ce, vec sam to iznosio na n mjesta, i najbolja ideju biti kastrirana u javnoj raspravi, pa na saborskom odboru za znanost pa u samom saboru. Zato treba definirati core tog zakona (ili, kako je najavljeno, vise zakona - sto ce samo dovesti do jos vece zamagljenosti i konfuzije) koji je minimum potreban i kojeg se treba braniti svim raspolozivim (legalnim) sredstvima, a o svim ostalim detaljima se moze raspravljati. Postoji li spremost za to? Otprilike toliko velika kolika i spremnost da se razvlaste oni radi kojih se ne micemo. Dakle, asimpotski tezeca apsolutnoj nuli. Not at last i zato jer su ti nepomicni vrlo dobro umrezeni i "fokusirani", dok se mi koji lajemo dok karavane prolaze glodemo medusobno gdje god stignemo. Rezultat? Pitanje je samo da li ce pobjediti tromost ili entropija. U oba slucaja njima dobro. |
|
Na #96
----------------------------------------------------------------
I sto se desilo.
U drugo citanje otisao je "prociscen" zakon u kojem je taj clanak bio "steriliziran" na dva nacina: 1) srezane su ingenrecije Sveučilišnog savjeta, 2) stavljeno je da "polovicu članova, među kojima je najmanje jedan student, imenuje senat"!!!!
I tu vam je kljuc problema: rad Senata nadzire tijelo koje je izabrao Senat!!
--------------------------------------------------
i dalje slijedi:
a Senat, rektora i prorektore su izabrali Dekani fakulteta i dolazimo do onog što je rekao kolega M.M. u TV emisiji Dijane Čuljak Urgently change the law |
|
Evo još malo cirkusa na hrvatski način: članak Jutarnji.
Pa kaže:
U današnjem središnjem HTV-u Dnevniku pojavila se informacija da je dekan Ekonomskog fakulteta Darko Tipuruć donio odluku da svi profesori tog fakulteta koji su pod istragom zbog afere Indeks do daljnjega ne mogu predavati ni držati ispite. U kraćem razgovoru za Jutarnji list, dekan Tipurić je demantirao te navode, rekavši da on nikoga nije suspendirao te da su svi profesori “obuhvaćeni” akcijom Indeks od danas na bolovanju. Među njima je, kako doznajemo, i Deša Mlikotin-Tomić, predsjednica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa.
Halo? Neka Uskok molim uhiti i one liječnike koji ovako besramno zlorabe svoj položaj te SVIMA obuhvaćenima akcijom Indeks odobravaju bolovanje. Od čega su see svi razboljeli? Trovanje hranom iz istražnog zatvora? PTSP uzrokovan akcijom? What? Ovo je JAVNO kršenje zakona i postojećih propisa. Trebali bi reagirati i Ministarstvo zdravstva i HZZO i odbiti platiti ta bolovanja. |
|
#99
Bravo!
Quote:
Recite, clanak taj i taj zakona treba promijeniti zato sto XYZ i predlazem da se uvede ABC...
Longur iter est per praecepta breve et efficax per exemplar! |
|
Nakon ostrih i konstruktivnih komentara #96, #99 i #100 imam dojam da je connect zajednica-umukla. Te da ocekuje da netko (jedna osoba) pokrene snazno inicijativu u rjesavanju ovog vaznog problema.
Do sada se na Connect Portalu dogadjalo da rasprave dodju do ovakvih, vrlo vaznih trenutaka, no vrlo cesto bi sve ostalo na evenutalnoj javnoj moralnoj podrsci ili klikanju na ocjenu pronicavo.
Imam dojam da clanovi akademske zajednice ocekuju da ih se i osobno, a ne samo javno (poput #96) pozove da se konkretno angaziraju za stvari za koje smatraju da su vazne. Ta tromost pojedinaca i sustava je odraz slabe svijesti o javnoj odgovornosti.
S obzirom na cinjenicno "stanje svijsti" u akademskoj zajednici, predlazem kolegama #96 i #92 (i onima od #100-#105) da pokusaju u (mozda u novoj raspravi) definirati vrlo konkretne korake koje pojedinci i institucije mogu poduzeti i na taj nacin pomoci da se ostvari cilj promjene zakona.
Evo, ja cu pokusati popisati institucije za koje vjerujem da su dio mehanizma donosenja novog zakona:
-Nacionalno vijece za znanost (koje prima 6 novih clanova kroz tjedan dana)
-Nacionalno vijece za visoko obrazovanje (koje prima 6 novih clanova kroz tjedan dana)
-mzos (s resornim upravama i naravno samim ministrom)
-Sabor
-opozicijske stranke (SDP, HNS,...)
............... my 2 cents
|
|
Pisali smo, pisali, dragi kolega, godinamai godinama. Ne samo članke nego i cijele zakone. Sve se izgubilo u političkim kompromisima i nesuvislim intervencijama neodgovornih i neupućenih "zastupnika" (navodnici nisu slučajni:
naše zstupnike biraju stranačka vodstva a ne građani, dakako, po podobnosti a ne po sposobnosti).
Dokle Vi mislite da bi i dalje trebalo pisati konkretne članke, kad je svima jasno da sadašnja "politička elita" jednostavno ne želi korjenite promjene? Ja ću pisati konkretne članke pa i zakone tek onda kad bude postojala i najmanja nada da će netko takve članke (ne samo moje) braniti svojim profesionalnim dignitetom i biti spreman odstupiti ako se te stvarne promjene ne prihvate.
|
|
Prva korjenita promjena koja bi dala nadu za ikakave radikalnije pomake je
ostavka ministra Primorca, a slijedom ovih dogadjaja moralno bi bilo da i Rektor podnese ostavku.
( Ta tromost pojedinaca i sustava je odraz slabe svijesti o javnoj odgovornosti. )
Ovakve izjave sluze sa prebacivanje odgovornosti, u stilu svi smo mi krivi.
Iz komentara 96 99 i 100 ,vidim pokusaje da se odgovornima koji 5 godina nisu bili u stanju rijesiti probleme sada jos da i alibi da mogu nastaviti. S moje strane Ne Hvala. |
|
Na #96. 99, 100, 106
Hvala. Obradovali ste me JAKO - osobno i profesionalno.
1) Pomogli ste da ljudi shvate što hoću reći: sustav.
Bez sustava samo ćemo se bespotrebno krviti na Connectu i drugdje.
Pouka (mladom) bratu Ivi:
sustav kvalitete/vrsnoće, sastoji se od tri dijela, koji se potom kao takvi, a odvojeno i vrjednuju:
SUSTAV, POSTUPAK, ISHOD.
Ovdje govorimo o sustavu, a njegov je osnovni dio - ZAKON o znanosti i visokom obrazovanju.
2) Ispričavam se svim Connectovcima koji su zbog mojega pisanja o ponašanju rektora Bjeliša mogli osjetiti nelagodno: svrha nije bila sama kritika rektora bjeliša, nego ilustracija a) stanja u vrhovima akademske zajednice, b) uvod u tvrdnju da je nužno donijeti DOBAR zakon o znanosti.
3) Dakle, ako se otvori tema ZAKONA, rado ću se uključiti, a inače - zahvaljujući kolegi #96 - nema potrebe da ovdje više ustrajem na otkrivanju rektorovih blagorečenoneprimjerenih/tužnih postupaka.
Matko Marušić |
|
Drago mi je da se slazemo oko toga da je sustav jako bitan.
I to je ono sto vam uporno i govorim.
Odgovorni za stanje sustava nisu ucinili dovoljno, da ga promijene. Nisu u 5 pet godina koliko su na celu sustava rijesili pitanje zakona.
(What a waste of time ). A vrijeme je i novac, pa tako i u znanosti.
Zar mislite da je to sto govorite veliko i novo otkrice, pa u to lupamo ovdje vec 5-6 godina. A o uzimanju novca za ispite mi je muka i ovdje u USA, Sramota, i zbog toga bi i ministar i rektor trebali ponuditi ostavku.
Sto, sada trebamo reci da odgovorni nisu krivi, i da ne trebaju odstupiti.
Vama ostavljam pravo na takvo misljenje.
I onda nakon svega krivite Flegu, a on nije u officu vec 5 godina. Da ok, takav je zakon slozio, a ovaj ministar koji je ured prezueo nije smogao snage ni odlucnosti da promijeni zakon iako zna da ga treba mijenjati.
Stoga po cetvrti put ovdje kazem: Neka odstupi, nije na nivou pozicije i duznosti koju obnasa, tj NE RADI svoj posao kako treba. Molim lijepo.
Eto slazemo se oko svega osim jedne male sitnice. Da dogovorni zas necinjenje svog posla, trebaju odstupiti.
Vama puno pozdrava
Ivo Kalajzic
|
|
|
Quote:
Pisali smo, pisali, dragi kolega, godinamai godinama. Ne samo članke nego i cijele zakone. Sve se izgubilo u političkim kompromisima i nesuvislim intervencijama neodgovornih i neupućenih "zastupnika" (navodnici nisu slučajni:
naše zstupnike biraju stranačka vodstva a ne građani, dakako, po podobnosti a ne po sposobnosti).
Na nasu zajednicku zalost sve sto ste napisali Akademice je tocno. Od prvog slova do tocke.
Quote:
Dokle Vi mislite da bi i dalje trebalo pisati konkretne članke, kad je svima jasno da sadašnja "politička elita" jednostavno ne želi korjenite promjene? Ja ću pisati konkretne članke pa i zakone tek onda kad bude postojala i najmanja nada da će netko takve članke (ne samo moje) braniti svojim profesionalnim dignitetom i biti spreman odstupiti ako se te stvarne promjene ne prihvate.
Iako sam poprilicno mlađi i nemjerljivo neiskusniji od Vas akademice i sam sam se vec nekoliko puda uhvatio da razmisljam na ovaj nacin. Međutim možda zbog mladosti ili nedovoljnog iskustva ili neceg drugog(nemojte mi ovo izvlaciti molim Vas) mozda patriotizma nekako se izvucem iz takvog nacina razmisljanja i krenem dalje pokušavati promijeniti nešto i to na naćin kako JA, ponavljam JA mislim da je najbolje. Priznajem da pri tome teško prihvaćam mišljenje drugih pa ma koji autoritet oni bili akademici, profesori ili moji nadređeni.
|
|
Quote:
Da dogovorni zas necinjenje svog posla, trebaju odstupiti.
Mislim da ovo niste htjeli baš ovako napisati?
Ili jeste?? |
|
Na članak iz #111:
Quote:
"Bjeliš: Bajiću, reci da je velika većina profesora zagrebačkih fakulteta nepotkupljiva!"
Zašto se zaustaviti na tome?
"Milinoviću, reci da je velika većina zdravstvenih osiguranika zdrava!"
"Dropulićko, revi da većina novoizgrađenih kuća u Hrvatskoj ima valjane građevinske dozvole!"
I tomu slično.
Ili možda ipak (bez navodnika):
Bjelišu, Bajićev posao je procesuirati one profesore zagrebačkih fakulteta koji jesu potkupljivi, a ne hvaliti one koji to nisu ! |
|
Clanak 1: MZOS ima iskljucivu funkciju nadzora zakonitosti djelovanja institucija visokog obrazovanja i znanosti, predlaganja odgovarajucih zakonskih rjesenja, i osiguravanja odgovarajucih sredstava za njihovo djelovanje iz drzavnog proracuna. (tocka)
Clanak 2: Ustrojit ce se peteroclani Nacionalni savjet za znanost (NSZ) i visoko obrazovanje sastavljen od stranih eksperata za upravljanje tim sustavima izabranih na medunarodnom natjecaju. NSZ ce imati sve nadleznosti i svu odgovornost za djelovanje navedenih sustava.
Clanak 3: NSZ ce, na osnovi medunarodnih natjecaja i predlozenih programa rada, imenovati rektore hrvatskih sveucilista. Danom njihovog imenovanja se raspusta rektorski zbor. NSZ ce na istim principima imenovati i ravnatelje znanstvenih instituta. Rektori i ravnatelji ce imati punu nadleznost i odgovornost za raspolaganje svim materijalnim i ljudskim resursima svojih institucija.
Clanak 4: U nacionalnim i podrucnim vijecima te maticnim odborima 50% + 1 clan ce biti stranci odabrani po kriterijima izvrsnosti definiranim od strane NSZ.
Clanak 5: Nominovani rektori ce imenovati dekane fakulteta. Rektor i dekani cine senat veucilista koji se bavi nastavnim i znanstvenim pitanjima.
Clanak 6: Upravljanje sveucilista i zn. institita ce provoditi upravni odbori cije ce celnike imenovati NSZ. Upravniodbori su tijela nezavisna od senata.
Clanak 7: Fakultetima koji do 01. 01. 2009. zele zadrzati svoju pravnu osobnost i ne zele se integrirti u sveucilista ukida se financiranje iz drzavnog proracuna.
Clanak 8: do 30. 06. 2009. NSZ ima zadatak smanjiti za 2/3 brj iz proracuna financiranih znanstvenih instituta i veleucilista.
Clanak 9: U organizaciji NSZ provest ce se medunarodna evaluacija sustava znanosti i visokog obrazovanja i svih njegovih sastavnica. Institucije koje ne zadovolje minimalne kriterije na istoj bit ce zatvorene.
Clanak 10: Rektrori i ravnatelji instituta imat ce nadleznost i odgovornost biranja djelatnika u svojim institucijama,odredivanja njihovij znanstvenih i znanstveno-nastavnih zvanja i njihovih primanja, po kriterijima meritokracije koje ce definirati NSZ. Jedini limit ce biti da izdvajanja za place ne mogu prelaziti 60% proracuna institucije.
...
Clanak 28: Znanstveni novaci, po okoncanju doktorskog studija,ne mogu se najmanje 5 godina zaposliti na instituciji (sveucilistu, institutu) gdje su diplomirali i/ili dokotrirali.
Itd. itsl. Moze li se to izglasati i provesti. Naravno. Ako ima politicke volje. Ima li politicke volje za to? Ni u tragovima. A ti politikanti stoje ponosito kano klisurine. I nedaju se maknuti. Pametnima (ne i zalizanima) dosta. |
|
Na #112
Savršeno je ovo što je kolega napisao, čestitam SZ!!!
(Nisam dokraja suglasan samo sa "smanjenjem broja projekata za 2/3, hajde to poslije ocjene - poštene.)
Pozivam kolege da na osnovi ovoga pisma sastavimo PETICIJU (gle mene!), ovako:
- kolega #115 ovo još uredi i razradi;
- stavi ovdje i usuglasimo se;
- pošaljemo javnosti kao masovno potpisanu peticuju;
- kolega #112 nam odmah obeca da ce sve podrzati (jer je pametan i pošten, dobronamjeran čovjek) i donijeti nam odgovor ministra Primorca da ce I ON ovo prihvatiti kao i svoju inicijativu. Jako je bitno da se pridruže svi - i oni stariji "nezadovoljni i razočarani" (to sam i ja) - hajdmo mladjima dati podršku da ONI stvari rade i naprave bolje od nas! Vlatko?
Hvala. Zivio Connect (a ti Ivo K. - odrasti.)
Matko |
|
| Evo profesore ja stavio kao poseban post pa da ljepo raspravimo i formuliramo kako treba. |
|
| Pardon stavio poseban članak. |
|
( donijeti nam odgovor ministra Primorca da ce i ON ovo prihvatiti kao i svoju inicijativu. )
E dragi moje profesore,
To je ono sto vam stalno govorim, Placen je i to dobro, da radi svoj posao, a ne radi ga, ima i savjetnike, i tajnike, i pravnike u sluzbi, ali nece.
Shvacam da ne zelite reci da ne radi svoj posao.
Da, jos, molio bih vas da argumentirano odgovorite na moje komentare ( ako hocete ) a ne da vrijedjate. To vam ne prilici.
|
|
Nije mi drago uključiti se u raspravu, jer potpuno dijelim mišljenje a dijelom i iskustvo dragog akademika 107.
Ipak ne valja odustati od nade pa dodajem komentar o mogućem načinu organizacije alternativnih prijedloga. U uhodanim demokratskim sustavima oporba ima ulogu studirati efikasnost zakona, propisa i provedbe koju obnaša vlada. Oporba je onda izvor novih prijedloga za poboljšanje sustava i u pokrenutoj raspravi društvo napreduje.
U RH oporba nije dorasla zadatku. To posebno vrijedi u području znanosti i visokog obrazovanja gdje oporba šuti. (O bivšem ministru Flegi i njegovom doprinosu komentar niže dolje)
Situacija je znači takva da nam treba alternativa parlamentarnoj oporbi. Rasprave i zaključci na ovom forumu ne će imati željeni učinak ako nemaju formalni legitimitet izabranog tijela ili moguće udruge. Kad bismo to imali, dobro i pažljivo sastavljen prijedlog mogao bi se poslati Saboru RH ili nekom saborskom odboru koji je zadužen za to pitanje, predstanicima EC (na pr. Swoboda, kad se već zainteresirao za pitanja visokog obrazovanja u RH) i medijima. Na sve što sam upravo pomenuo bit će i boljih prijedloga. Među našim mlađim kolegama moguće ima entuzijazma da se tako nešto pokuša. Ja sam tijekom tri godine pokušao što sam mogao, i prvi čas je izgledalo da će biti uspjeha. Dvije godine kasnije magija se istrošila i više sebi nisam mogao opravdati ostajanje na uglednom položaju kad se posao ne može dobro obavljati.
Sad ću još kratko nadopuniti odličan prilog 96 izlaganjem povijesti oko inicijative za formiranje Sveučilišnih savjeta. Tijelo je bilo zamišljeno po uzoru na najbolju svjetsku praksu, da ukine samovolju Senata i uvede odgovornost u rad svečilišta. Pri pisanju prijedloga zakona 2002 g. uspjeli smo da tema uđe u službeni prijedlog Sveučilišta u Zagrebu. Rektorica gđa. Mencer i dekani Krajcar i Labar dali su svoj autoritet tom prijedlogu. Znači prijedlog je imao sav potreban legitimitet.
U zadnji čas, Ministar Flego je zamijenio tekst A sa tekstom B niže dolje, što znači da je original jako razvodnjen. Na čiji zahtjev?
Kako rade sadašnji savjeti zapravo ne znam, ali dodajem da mi je kolega u Splitu rekao da je Savjet koristan.
A
18.11.2002
(Prijedlog Sveučilišta u Zagrebu. Prvi stavak je bitan.)
Sveučilišni savjet
Članak 53.
(1) Sveučilišni savjet je vrhovno tijelo sveučilišta. Sveučilišni savjet je odgovoran za ostvarivanje djelatnosti sveučilišta prema aktu o osnivanju i statutu. Posebice, sveučilišni savjet brine o razvoju sveučilišta i njegovoj interakciji s društvom u kojemu djeluje, te preispituje i odobrava donošenje strateških i razvojnih odluka. Sveučilišni savjet nadzire zakonitost rada na sveučilištu, racionalnu uporabu materijalnih i kadrovskih resursa, i ostvarivanje odluka senata, te obavlja druge poslove predviđene aktom o osnivanju i statutom. Sveučilišnom savjetu ne mogu se dati nadležnosti kojima bi se utjecalo na autonomiju sveučilišta.
(2) Sveučilišni savjet daje suglasnost na statut sveučilišta. Suglasnost se može uskratiti i
pojedinim odredbama statuta, ako je to moguće s obzirom na njegovu cjelinu.
(3) Sveučilišni savjet, sukladno statutu, čine u trećinama:
- članovi koje imenuje osnivač
- članovi koje imenuju tijela lokalne samouprave
- redoviti profesori i najmanje jedan student sveučilišta.
(4) U članstvu sveučilišnog savjeta ne mogu biti članovi senata, rektori, prorektori ni čelnici
sastavnica sveučilišta. Način izbora članova savjeta uređuje se statutom sveučilišta.
(5) Sveučilišni savjet radi na sjednicama. U radu sveučilišnog savjeta sudjeluje rektor bez prava
glasa. Sveučilišni savjet najmanje jednom godišnje podnosi izvješće osnivaču. O podnesenom
izvješću obavještava se senat sveučilišta. U slučaju težih nepravilnosti u radu sveučilišta,
posebice ako nadležna tijela ne otklone uočene nepravilnosti, sveučilišni savjet može sazvati
senat ili rektorski kolegij radi raspravljanja odnosnog pitanja, može izvijestiti osnivača o
nepravilnostima, te predlagati potrebne mjere, uključivši izmjene akta o osnivanju, statuta i
drugih općih akata sveučilišta.
25.5.2003
Pokušaj da se vratimo na jači tekst kroz prijedlog IRB-a
Prijedlog 1 (Institut Ruđer Bošković)
Članak 60
Povratak na zakonski prijedlog Sveučilišta o dužnostima Savjeta
Sveučilišni savjet je vrhovno tijelo sveučilišta. Sveučilišni savjet je odgovoran za ostvarivanje djelatnosti sveučilišta prema aktu o osnivanju i statutu.
B
29.7.2003
Sadašnji tekst zakona
Sveucilišni savjet
Clanak 60.
(1) Sveucilišni savjet je tijelo koje brine za ostvarivanje djelatnosti sveucilišta prema aktu o osnivanju i statutu.
Posebice, sveucilišni savjet brine o razvoju sveucilišta i njegovoj interakciji s društvom u kojemu djeluje te raspravlja i
potvrduje strateške i razvojne odluke senata, sukladno statutu sveucilišta.
(2) Sveucilišni savjet nadzire izvršavanje zadaca sveucilišta u skladu s clankom 3. i 53. ovoga Zakona, posebno
zakonitost njegova rada, racionalnu uporabu kadrovskih i materijalnih resursa, ostvarivanje odluka senata te obavlja druge
poslove predvidene aktom o osnivanju i statutom. Sveucilišnom savjetu ne mogu se dati nadležnosti kojima bi se utjecalo
na autonomiju sveucilišta.
(3) Sveucilišni savjet ima šest ili dvanaest clanova i to:
– polovicu clanova, medu kojima je najmanje jedan student, koje imenuje senat,
– po šestinu clanova koje imenuju: osnivac, tijelo (ili tijela) jedinice lokalne samouprave i gospodarska komora.
(4) U sveucilišnom savjetu ne mogu biti clanovi senata i celnici sastavnica sveucilišta. Clanovi sveucilišnog savjeta
biraju izmedu sebe predsjednika savjeta. Postupak kandidiranja clanova sveucilišnog savjeta i njihovog razrješenja, trajanje
mandata, nacin zamjene clanova kojima je clanstvo u sveucilišnom savjetu prestalo prije isteka mandata te nacin donošenja
odluka utvrduju se statutom sveucilišta.
(5) Sveucilišni savjet radi na sjednicama. U radu sveucilišnog savjeta sudjeluje rektor bez prava glasa. Sveucilišni
savjet najmanje jednom godišnje podnosi izvješce osnivacu. O podnesenom izvješcu obavještava se senat sveucilišta. U
slucaju težih nepravilnosti u radu sveucilišta, posebice ako nadležna tijela ne otklone uocene nepravilnosti, sveucilišni
savjet može sazvati senat radi raspravljanja odnosnog pitanja, može izvijestiti osnivaca o nepravilnostima, može predlagati
potrebne mjere, ukljucivši izmjene akta o osnivanju, statuta i drugih opcih akata sveucilišta.
|
|
( U RH oporba nije dorasla zadatku. )
Postovani Profesore, nadam se da cemo se sloziti da je najveca odgovornost na onim akoji trenutno vode sustav znanosti, koji ga vode zadnjih 5 godina a ne na oporbi.
Oporba ima svoju ulogu koju ne igra dobro, no ipak je vlast najodgovornija.
ne bih stao u zastitu postupaka ministra Primorca i dati mu alibi tako sto kazemo da oporba ne radi dobro.
Zna se tko je najodgovorniji za nedovoljne pomake. To je iz dosadasnjih postupaka ministra Primorca jasno i osnovnoskolcima.
|
|
Na #120 Hvala profesoru S.M na pojašnjenima kako je došlo do promjene prijedloga. Sada mi je jasno zašto kolega M.M proziva bivšeg ministra F.
Smatram da je verzija pod A veoma korektna, i podržavam je osobno. Bio sam i predložen za člana savjeta svojega sveučilišta (od studenata -što mi je bilo posebice drago) ali pri glasovanju nisam za "dlaku" prošao, pred protukandidatom, što je demokratski. |
|
Na #122
Hvala vam. Da, znam što govorim, no ionako su mi pisanja preduga - ne mogu sve objasniti (pisanjem na Connectu), jer je previše nijansi i detalja, a kad se ne objasni ispada neozbiljno.
Smrtno sam, pak, ozbiljan - radi se o našim životima i - budućnosti zemlje.
I - ponavljam: nisam pisao da bih ciljao na osobe, nego da se zna i bude jasno. Dakle, nije bitno što je (baš) G. Flego upropastio zakon, nego DA ZAKON TREBA MIJENJATI.
Hvala vam.
Na #119
Ivo, cijeli Connect vidi što ti radiš. Sramotiš i sebe i nas. Ne moraš se suglasiti, nemoj se ljutiti, ali ja to tako vidim. Tvoji napadi na Primorca, čak kad su i utemeljni, toliko su izvan konteksta i obojeni mržnjom da - ne mogu o tome uopće razgovarati. Muka mi je. I ono što si u pravu ispadne osobno i ružno. Ispričavan ti se, pisao sam za TVOJE dobro, a ti radi što hoćeš.
Od mene svakako ne traži da podržim tvoju bol, drugi kolege neka rade što hoće. MOLIM te razumi: ja u tome ne mogu sudjelovati, NE zbog Primorca, nego ZBOG TEBE.
Matko |
|
Na #121
Potpuno se slažem s vama o odgovornosti Vlade. Ja sam prvenstveno htio podržati kolegicu #106 koja kao i mnogi od nas želi neku akciju. Kako je profesor #123 mnogo puta točno rekao problem je sustavni, i od oporbe ne možemo očekivati neko poboljšanje.
Dozvolite mi molim još malo detaljniji komenar o stanju i mogućoj akciji služeći se analogijom iz fizike i u čast g. Flege mislima Karla Marxa.
Sustav se kreće kvazi-periodičkim gibanjem i dok neka vanjska sila ne bude djelovala ne će se ništa izmijeniti. Svakih par godina sastaju se povjerenstva, izgubi se mnogo vremena i onda se nastavi nekom bliskom orbitom. Marx kaže povijest se ponavlja (prvo kao tragedija a zatim kao farsa). Jezikom teorijske mehanike koju smo nedavno pominjali, dinamički sustav se kreće na pripadajućem atraktoru.
Primjena vanjske sile može promijeniti prirodu gibanja. Tu je potrebno izabrati trenutak, kao što na primjer NASA letilice mogu promijeniti orbitu malim internim motorima koji se pokrenu u pravi čas. To je i Marx vidio, pa je pisao da se revolucija ne može započeti bilo kad, nego samo kad se stvore povoljni uvjeti. Izgledalo mi je da su zbog zabrinutosti javnosti formalnim otkrivanjem korupcije i zbog zanimanja Europske komisije da se korupcija umanji uvjeti sad nešto povoljniji. |
|
Na 124
Slazem se s vasim komentarom. Svakako da dosta sudionika rasprava na portalu zeli pomake i odredjenu akciju. No, iz dosadasnjeg rada ministarstva nemam dojam da su spremni za ikakve kvalitetne promjene.
Kao pokusaj mazanja ociju Europi je i clanak ministra Primorca u EMBO letters o stanju u sustavu znanosti. Stoga nemam nade za bolje, jer ako je to sto pokusavamo servirati ( stanje upakirano u celofan ) Europi, onda ne vjerujem da ce doci do ikakvih korijenitih promjena.
Minimalni ucinci ce se prikazivati kao revolucija stanja. To je najveci doseg sadasnje postave ministarstva.
Promjene sustava su neophodne, a kako doci do njih s ovakvim vodstvom u MZOS-u, tesko. Ne vidim zasto treba prihvatiti cementirano stanje i ovu postavu ministarstva za jos tri godine. Ostaje nada da HDZ i Sanader mogu skupiti snage i izvrsiti odredjene promjene, naravno ako hoce. |
|
Dragi Profesore MM. Hvala vam na brizi.
Zar je sutjeti opcija. Meni ne. Bilo je vec pokusaja da se vecinu sudionika rasprava koji su iskazivali kritike prema ministru Primorcu na fini nacin moli za sutnju. Sad, kad to ne radi kolega MLJ, molim vas da ne cinite ni vi.
Vas pristup je nesto drugaciji. Nije toliko suptilan.
Sluzite se metodom pribijanja za stup srama a mogucnosti pokretanja rasprave spustate na osobni nivo.
( Ispričavan ti se, pisao sam za TVOJE dobro, a ti radi što hoćeš. )
Ne znam kako ovo komentirati, molim lijepo zar mi se ne pise dobro ? Molio bih pojasnjenje.
Vecina nas koji se ukljucujemo s komentarima ima svoju profesiju, radi svoj posao, stoga ne vidim razloga za ikakvu upitnost necijeg djelovanja na portalu.
Naime, raspravljati na portalu bez osobnih uvreda, te kritiziranje odgovornih, ne bi u nijednom slucaju trebalo donijeti nista lose. Niti bi pohvale upucene ministru trebale donijeti nesto pozitivno sudionicima rasprava. Stoga ne razumijem o cemu pricate.
|
|
Slazem se s kolegom 126. Kolega MM mozda ne zeli vidjeti probleme kod DP a naglasava one kod AB, medutim nije korektno prelaziti na osobne napade na osobu koja ne djeli takvo misljenje.
„Idila“ nema veze s temom Jezgra 23, ja sam mislio da smo nas dvoje to raščistili („idilu“. U svakom slučaju – ja sam s time načisto (htio bih da nema sukoba Djikić-Primorac).
Sukob - prije bih rekao da je bio organizirani napad i javno ukazivanje i obrana od takvih djela nego sukob. Molio bih kolegu MM da to pribiljezi jer opet ispada da su krivi svi i oni koji se brane kada ih ministar i njegovi poslusnici napadaju. Nakon sto je DP prekinuo napade sve je ostalo normalno - ministra i dalje kritiziram kada radi lose (primjer strajk ucenka, promocija knjige, nastvak sage jezgra-Genos (cudno je da se u ovom slucaju ne vide prsti lose politike MZOSa), EMBO Reports ili nabacivanje Nobelovcu) i u tome ne vidim nista lose cak mislim da mu radim uslugu jer ukoliko zeli moze vidjeti gdje grijesi... |
|
Na #126 i 127
Braćo, stidim se za vas, eto to sam htio reći.
Pa i ako sam u krivu - iskreno je.
A ako ništa - kvarite dobru raspravu. |
|
Mislim da kolege samo doprinose realnosti rasprave i raznim vrstama korupcije. Zar mislite da je korupcija samo na sveucilistu, ane i u MZOSu?
Vidjeli ste sto je napisao kolega SM o bivsem zakonu i razlozima kako se zakon mjenja u zadnji cas od politicara a zasigurno pod utjecajem mocnih lobija.
Zasto mislite da nakon 6 godina zajednickog igranja MZOSa i lobija koji kontroliraju poteze u znanosti u HR imamo bilo kakvu garanciju da ce novi zakon ostati onakav kakvog predloze znanstvenici? No ipak na zakonu treba ozbiljno i predano raditi jer sto vise dobrih promjena unesemo to ce biti bolje za buduce generacije.
medutim rasprava se ne moze voditi samo o greskama AB i drugih ministara.
procitajte rijeci HK u nedavnom clanku u JL koji se jedini usudio boriti protiv financijskih lobija i raznih malverzacija. Sto je bila posljedica?
Stoga treba iskreno raspravljati i biti zabrinut i zbog ovakvih izjava:
4) Ne znam dovoljno o Genosu, ali ako oni na zahtjev jednoga roditelja, BEZ SUDA, određuju očinstvo – zaprepašten sam. Ne znam jeste li pisali o tome, ali stvarno je dobra tema (ako dobro shvaćam što implicirate), ma, ne mogu virovat!
Zapitajte se da li kolega Lauc sve ovo s genosom radi sam ili pod pokroviteljstvom mocnika u MZOS. U ovom slucaju ne trebate prijave USKKOKu dovoljno je procitati sto govore GL i DP u novinama:
post 61
Posebno ova izjava ministra:
I dok u SAD o bazi, smještenoj na tajnoj lokaciji, brigu vodi FBI, moguće je da će kod nas, po uzoru na europske zemlje, biti osnovana svojevrsna Nacionalna agencija za unapređenje standarda, kao što je to u Velikoj Britaniji u čiju će nadležnost potpasti odlučivanje na koji će se način baza puniti, tko će imati pristup, odnosno koji će ovlašteni laboratoriji pokraj MUP-ova biti akreditirani za rad s bazom.
Pitanje je koji je to ovlasteni laboratorij?
Kolega Lauc odgovara u Nacionalu:
"Hrvatska jo_ uvijek nije pokrenula izradu baze podataka osu_enih kriminalaca
odnosno njihovih DNK uzoraka, tako da se kod nas DNK koristi samo za dokazivanje zlo_ina, ali ne i za otkrivanje po_initelja. Poznato je da 20 posto kriminalaca po_ini 80 posto zlo_ina, ali i to da je kriminal u obiteljima. MUP-ov laboratorij je ve_ sad preoptere_en, a za izradu baze podataka bit _e potrebno prikupiti stotinjak tisu_a analiza
- tako da i tu vidimo svoje mjesto. "
|
|
Dragi Matko, radije bih s tobom porazgovarao u četri oka o tvojem, oprosti ali moram ti reči, plemenskom (bratskom) poimanju znanstvene zajednice, o mojem ateizmu i tvojem sve naprasnijem katoličanstvu. Sječam se, vjerovatno, našeg poslednjeg susreta kada smo ozbiljno i prijateljski razgovarali. Bila su to vremena kada su predvodjeni drugom "nitko ne smije da bije narod" iz davno zaprašenih ormara počeli ispadati vampiri naših balkanskih prošlosti i plesati po tko zna koji put svoj danse macabre. Zamolio sam te da mi potpišeš četiri primjerka tvoje krasne knjige "Snijeg u Splitu" a koje sam zatim podijelio mlađim članovima moje obitelji. Bili smo zdvojni, spremao sam se u emigraciju a ti si se pitao ne bi li trebao pristupiti SKH-u, tada več u dubokim previranjima i traženju načina političkog preživljavanja. Bio sam iznenađen, začuđen, tvojom naivnošču, ali i impresioniran tvojom željom da se angažiraš, da pomogneš da se napreduje. Puno godina kasnije, počeo sam se prilagođavati novom vremenu koje je uspostavilo nove odnose u komunikaciji, razmjeni misli i argumenata. Tu smo se nekako ponovno "susreli". Pratim tvoja javljanja sa sve više i više nelagode. Dopisujemo se povremeno eto nažalost, umijesto pisamcima u dobro zalijepljenim kovertama, umjesto telefonom, faksom niti čak "mailom", dopisujemo se pred uglavnom nepoznatim ljudima na Connectu. U tom streap-tees spektaklu ističeš se revandikacijama vrlo širokog zamaha, Tuđmanizam, Hrvatstvo, Katoličanstvo, .. itd, itd.
Poštenjem, realnom, upornom i nesebičnom borbom za visoke nastavne i znannstvene kriterije te još više jedinstvenim, javnim, i nadasve hrabrim denunciranjem korupcije u akademskoj zajednici vršiš, siguran sam, snažan utjecaj.
Zbunjuje tvoja obrana u znanosti nepoznatih normi ponašanja. Doznajemo (ponavljam se) za tvojih stotinu koji su svi prisegli i za one koji su "izdali" (čini mi se dva). Tvoje pozivanje na "dvoboje", patetično je. Djeliš packe kolegama, javno poručuješ da se urazume..., da ne budu djetinjasti..., da ih se stidiš..., da ne kvare raspravu. Pozivaš ih (nas) na jedinstvo, da se svrstamo iza MZOŠ-a i ministra (kao valjda vertikala, ili barjaktara hrvatske moralnosti, sic., a to sve skupa uglavnom jer ne želiš uvidjeti da nema puno dobrih puteva kojima se može doći do pravednijeg, humanijeg i poštenijeg (manje korumpiranog) društva. Inzistiraš na "osobnom" sukobu Đikić-Primorac, uprkos Đikićevom redovitom demantiranju, i uprkos mizernim I upornim provokacijama (zar ih se ne stidiš ?) ministrovog/ih (čak se ni to ne može utvrditi) kerbera.
U pravu si, najbolji je put korištenje zakonskih mogučnosti. Pri tome ipak se treba utvrditi i znati odgovornost za loše činjeno, za neučinjeno ili jednostavno za nemogučnost činjenja.
Ostavka na funkciju... uglavnom nije znak slabosti ili dezerterstva, več moralni čin kojim se društvo upozorava da treba potražiti snažnije mehanizme ili nove ljude da bi se problemi rješavali.
Bjelodano je da su svi autonomni mehanizmi zaštite protiv korupcije na sveučilištu i u znanosti zakazali i da je društvu preostalo da se brani još samo represijom, policijom, ili (tvoj slučaj) reagiranjem međunarodne javnosti. Celni ljudi znanosti, obrazovanja i sveučilišta trebali bi dati ostavke.
Tko na to upozorava, ne kvari raspravu.
Što se "brače" tiče, uz srdacne pozdrave, prilažem slijedeći stih (mislim Goetheov, ali nisam siguran)
"Und willst du nicht mein Bruder sein,. so schlag ich dir dein Schadel ein."
Dalibor Vukičević
|
|
Na #129
Hvala. Ne ulazeći u pojedinosti, a zato što ne želim sudjelovati u osobnim obračunima, odgovorit ću kratko:
1) Korupcija na MZOŠ-u postoji, u raznim oblicima. Ja sam na to upozoravao, osobno i na Connectu - npr. objavio sam pismo Ministru u kojemu sam prosvjedovao zbog korupcije pri dodjeli projekata. (Jeste li se pravili da to niste uočili: pisao sam Minisrtu izravno, a pismo stavio na Connect.)
2) Sve oblike korupcije treba razotkrivati i - ovdje ili drugdje - ne ćete naći ni jednu moju izjavu koja bi "štitila" MZOŠ.
3) Međutim, jako me smetaju - i inhibiraju - osobni napadi na Ministra i NE ŽELIM da se moja kritika MZOŠ-a pomiješa s njima. Rekao sam i ponavljam da je TVOJA kritika MZOŠ-a zapravo mučna mržnja na Dragana Primorca i ja to vidim u SVAKOM tvojemu postupku, napisu, izjavi. U pojedinosti ne ću ulaziti, jer u svemu tome osjećam nešto mračno, bolesno, neprihvatljivo, a takve me se stvari ne tiču i bojim ih se. Oprosti ako sam u krivu, i neka mi oproste svi Connectovci! No, ja se smatram znanstvenim ocem i tebe i Dragana Primorca i IMAM PRAVO odbiti biti u to uvučen.
Te ponavljam tvrdnju da vas nekoliko ovdje takvim postupcima KVARI rasprave.
Jedva se suzdržavam da ti skrešem i lice što si sve ovdje i drugdje rekao a što u meni budi takav osjećaj.
Uglavnom, na taj način ste i mene spriječili da kritiziram Dragana. A - vidim - i druge - NIITKO ne piše tako žučno kao vi.
4) Da, Dragan Primorac je ministar i kao takav KRIV JE ZA SVE NEVOLJE. No, pritom ga snagom svojega ugleda i inteligencije akademska/znanstvena zajednica (mi) treba prozivati da UČINI ovo ili ono, konkretno, a ne mu podmetati osobne idiotarije. Čak da on osobno i jest kriv, ustrajanje na takvim stvarima (npr. "pozivanje Nobelovca") totalno je kontraproduktivno! Također, potpuno je promašeno tvoje ponašanje i pisanje glede EMBO Reports - da spomenem samo ta dva najnovija. Misliš li da su ljudi ludi pa ne znaju a) da ministar ima pravo pozitivno pisati o svojemu radu (konkretne laži nisi razotkrio), b) da si se ponio krajnje nekorektno i neetično prenoseći stvari s uredničkog (ili kojeg) odbora, a prije toga - očito - iznoseći svoju mržnju i objede na urednički odbor. Druže - to je ružno i neprihvatljivo!
Time samo gubiš kredibilitet, a (npr.) mene u takvo nešto ne ćeš uvući.
5) Natrag na Primorca. KRIV je - za sve loše što se događa. No, držim da on pritom, kao ministar, ima pravo na našu SURADNJU, pomoć. Tek kad tu "pomoć/upozorenje" odbije ili prevari - imamo ga pravo napasti.
Primjer: Flegin zakon je loš, a on ga nije 6 godina ni pokušao promijeniti. Mislim da naša intervencija treba ići: a) na upozorenje, b) PITANJE zašto to nije pokušao učiniti (možda ima neko dobro objašnjenje), c) POMOĆ u redefiniranju zakona.
6) HK je odlično ono napisao u novinama, da. No, to ne znači da je Dragan Primorac ništarija - kao što implicira SVAKA tvoja rečenica!
7) a "Novi list" u nedjelju 28. rujna 2008. piše da je Connect OČAJAN - svađe, taština, neprobavljivo. A to ste od Connecta VI učinili.
Idemo na korupciju u MZOŠ-u. Konkretno. Pritom, prije svega, nije dovoljno pisati ofrlje na Connectu - treba POSLATI DOKUMENTIRANE PRIJAVE. Pa tek onda u javnost, s dokumentima i argumentima. POSTOJE mjesta na koja se možemo obratiti. Ili ih barem možemo prokazati zbog neodgovaranja.
Evo, ja - tebi u čast - prijavljujem MZOŠ da od svibnja nije odgovorio na moje službene žalbe (dvije) zbog toga što me Medicinski fakultet u Zagrebu u montiranom postupku, za što sam podasto dokaze, osudio javnom opomenom. I, premda se radi o konkretnim dokumentima koje je MZOŠ-u poslao moj odvjetnik, neugodno mi je o tome ovdje pisati - da se ne shvati da guram vlastiti slučaj/zlorabim Connect.
Uostalom - kome se mogu potužiti? Forumu za etiku? Pa, poslao sam im prvu prijavu - vidjet ćemo što će učiniti.
Nakon toga iznijet ću mnogo toga - ako vidim da ima smisla.
Nisam ja ni kriterij ni sudac, ali - čini mi se da je ovo ispravno razmišljanje. |
|
Na #130
Dalibore, mili prijatelju, nisam dobro iščitao tvoje pismo, jer me je bilo strah da u njemu nađem štogod što ne želim i ne mogu prispodobiti mojoj slici o tebi. Pozdravljam te i izražavam veliku privrženost i divljenje. Predlažem da ne izvlačimo stare ružne stvari, jer to za tebe nikako ne bi bilo dobro, i to nam stvarno ne treba.
Naš mali sukob na Connectu proistekao je (tako ga ja vidim, oprosti ako ga ti vidiš drukčije) iz toga što sam te, na tvoju paušalnu, "Djikićevsku" kritiku Dragana Primorva, pozvao da kažeš nekoliko riječi o aferama tvojega rođaka prof. dr. Slobodana Vukičevića: afere "Pfizer", "Beagle" i "Genera-Agram", između ostalih.
Oprosti, bio si me naljutio i - postupio sam pregrubo - tebe se ne mora ticati što S. Vukičević ovdje radi.
No - TREBI I DJIKIĆU - da znate i DOBRO promislite prije nego opet počnete pisati o "korupciji u MZOŠ-u" a ciljajući osobno na Dragana Primorca, ovo upozorenje:
Slobodan Vukičević postao je u zadnjoj godini dana Primorčev prijatelj, savjetnik i suradnik i njegov se rukopis nalazi u svim najnovijim Primorčevim grijesima, a navlastito u nekima koje je Ivan ovdje spomenuo (s pravom). Pa - BRATE - budeš li htio o Primorcu pisati, rodijaka svojega nikako ne zaboravi, jer - ja ću to primijetiti i upozoriti te.
A ako si pravi vitez, uljuđen i pošten, znalac i pravedan - ipak je na tebi da Vukičevićeva djela TI ovdje prvi razotkriješ. A ako ne ćeš - pravo ti bilo, ali nemoj se onda čuditi da će me tvoja kritika Dragan Primorca, pa čak i podržavanje kritike drugih, a o kojima sam već govorio, opet uzbuditi.
Prestari smo za dječje trikove. Tko s djecom liježe, popišan ustaje - gle mene.
Tvoj odani, Matko |
|
Na #131: Profesore, uz svu priču o monistru i tome koliko u njega treba imati povjerenja i pomoći mu, samo nekoliko komentara:
- Sasvim je legitimno na temelju dosadašnjeg učinka u šest godina ne vjerovati da će Dragan Primorac odjednom (ili postupno) postati dobr ministar.
- Dapače, šest godina je jako puno vremena za ovako mršave mjerljive rezultate kakve je ministar do sada ostvario. Dopustite da se Vaše vjerovanje da će od njega nešto biti možda temelji na pseudoroditeljskoj pseudoljubavi, a ne na razumnoj ekstrapolaciji iz dosadašnjeg učinka.
- Na temelju čega je prihvatio ministarsku funkciju? Moim Vas, molim Vas da shvatite da je krajnje infantilno kriviti za njegove ministarske neuspjehe navodnu činjenicu da mu netko od nas ovdje neće pomoći. On je ministar. On treba imati i ideju i viziju i ispanirati provedbu svojih programa, a onda aktivno tražiti najbolje ljude, paralelno radeći kao član Vlade na promjeni zakonodaavstva i otklanjnanjuu administartivnih barijera u svom resoru. Kažete da Primorac čezne za suradnjom kvalitetnih ljudi. PA ZAŠTO ONDA NEŠTO SAM NE NAPRAVI DA DOĐE DO NJIH? Zašto se umjesto toga okružuje vrišteće nekvalitetnim i neodgojenim ulizicama i sikofantima???
Profesore, Primorac je u šest godina pokazao da NEMA POJMA što sve ulazi u opis posla kvalitetnog ministra znanosti i obrazovanja. Unatoč Vašem uvjeravanju u suprotno, čini se da nije bilo željan, bilo sposoban učiti. Da, nametnuo je Bolonju i pokrenuo državnu maturu, čime je definitivno učinio fizički više od ništoristi rektora Bjeliša, ali rezultati su za sada kataklizmički - kao rezultat loše provedbe. Posao lidera poput ministrovog nije samo dati direktivu da se nešto pokrene - lider treba nadzirati provedbu, osigurati da se problematične točke identificiraju i saniraju, te na kraju PRIHVATITI ODGOVORNOST ZA REZULTATE. To se uči na Project Management 101. Kao i mnogi drugi u Hrvatskoj, Primorac je apsolutni diletant po tom pitanju - misli da je dovoljno dati direktivu i pompozno ju rastrubiti po medijima, a da će se ostalo dogoditi samo od sebe. Neće, profesore. Za to se treba, opet, krvavo i KOMPETENTNO raditi. To je posao ministra znanosti, ne naš. Ne tražite da mukte radimo njegov posao. Ako Primorac ne zna raditi taj posao, ili ne želi prihvatiti da je to njegov posao za čiju provedbu se SAM mora pobrinuti, onda mi ne preostaje drugo da se složim s kolegom #126 da je neopravdano pružiti mu daljnje povjerenje i da treba naći nekog sposobnijeg. To mislim ja, čija karijera ne ovisi o hrvatskom ministru znanosti. Oni čija ovisi trebali bi tu mogućnost shvatiti još ozbiljnije. |
|
Moj "krimen magnum" je dakle što se zovem Vukičević, i dok to ne priznam nemam pravo misliti, a još manje napisati:
1) nemoralno je da resorni ministar napreduje u akademskom zvanju za svoga mandata.
2) da bi povodom akcije "INDEX" SVI "čelni ljudi znanosti, obrazovanja i sveučilišta trebali dati ostavke".
To su dakle moji "napadi" na Primorca ?
"Đikićevska kritika" –sic. ?
Ružno misliš Matko, a teško čitaš, barem ovdje na Connectu. Stvarno se pitam čime su izazivane te provale prijetnji, optužbi i manipulacija ?
p.s. Što se moga bratića tiče, glupo je to izgovoriti no učiniti ču taj napor i napisati: Uvjeravam te (ti bi vjerovatno dodao težine toj besmislici i rekao "zaklinjem se") da osobno ne pripadam nikakvom bratstvu, grupi, sekti, ... tebi će to biti nemoguće shvatiti,... niti obitelji. O njegovim aktivnostima znam samo ono što je dostupno svima, a to je čini se puno manje od onoga što ti pretendiraš znati. Što ja o tome ili o tvojim nabačenim interpretacijama (možda insinuacijama) mislim ne tiče se ni tebe, ni bilo koga drugoga.
Ako ti je stalo disculpirati pojedine dužnosnike dijaboličkim utjecajem ovog ili onog i osloboditi ih ovdje na Connectu, pritiska moralnog zahtjeva za ostavkom, to izvoli Matko nastaviti raditi i uraditi sam.
Dalibor Vukičević |
|
|
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja Hrvatske podržao je akciju "Indeks" i poručio da je nužno mijenjati sustav upravljanja Sveučilištem.
Unatoč inicijativama s raznih strana, Sveučilište nikada nije raspravljalo o korupciji, ustvrdio je predsjednik Velikog vijeća sindikata Vilim Ribić.
Sveučilište je odbilo prijedlog zakona o nadzoru nad institucijama visokog obrazovanja, podsjetio je Ribić te se u vezi privođenja nekih sveučilišnih profesora zapitao postoji li uopće iskrena volja Senata za borbu protiv korupcije.
Cijeli članak na linku ovdje.Page Title |
|
Na #135. Mogu samo potvrditi rijeci AS. Poznato je da ministar osobno urgira kod urednika i novinara, no izgleda da mu je kontrola medija popustila u zadnje vrijeme. Osim toga hvala mu na pracenju mojih javnih nastupa jer mi na kraju krajeva cini uslugu (imam vise vremena za znanost).
na #134. Ako Primorac ne zna raditi taj posao, ili ne želi prihvatiti da je to njegov posao za čiju provedbu se SAM mora pobrinuti, onda mi ne preostaje drugo da se složim s kolegom #126 da je neopravdano pružiti mu daljnje povjerenje i da treba naći nekog sposobnijeg.
Uz to treba dodati da je ministar u svojoj egomaniji presao granicu NEZNANJA, on je vec nekoliko puta pokazao da je njegov stil rada stetan za mlade pogotovo ucenike. Sto reci na njegovu potrebu da misljenje javnosti kupi novcem gradana i da koristi svaku priliku za vlastitu promociju:
Nagrada Luka Ritz: Luki i svima nama mnogo više bi značilo da se otkrije počinitelj tog zvjerskog ubojstva Cak i u ovakvim tragicnim okolnostima HR politicka prepucavanja ne mogu mimoici ucionice i sudbine daka:
- Došlo je do pogreške koja će se ispraviti, a ja osobno zovem Bandića da nam se priključi. Budući da je došlo do ne namjerne pogreške, preko vas ja se Gradu ispričavam - kazao je Primorac.
A ovo je nacin na koji nacin gradani vide sve te politicke manipulacije:
Što sve neće ovi gadovi izmisliti za svoju vlastitu promociju..! | mausbender | 29.9.2008 13:11:02
Dajte radije nađite ubojice tog mladog čovjeka i pobrinite sa da ih primjerno kaznite, kako drugim izbrijanim kretenima ne bi tako nešto više nikad palo na pamet. A ne tu razvlačiti pokojnikovo ima i lik po novinama u svrhu skupljanja političkih bodova. Primorac, ljigav si do nepodnošljivih razina!!!!!!!! |
|
Ova izjava ministra (promakla mi je u proslom postu) ucenicima, prijateljima i roditeljima tragicno preminulog Luke Ritza je neiskrivljeno ogledalo stanja u HR, zemlji known as a knowledge-based society:
"Ono u kakvu Hrvatsku ja vjerujem, jest Hrvatska zemlja istine", rekao je ministar Primorac
Mislim da bi kolega MM trebao ipak komentirati, kao pedagog i profesor na ZG Sveucilistu, ove izjave svog bivseg studenta... Zar djeca koja tuguju jer im je netko "nepoznat" ubio prijatelja iz razreda i skole nemaju pravo na osjecaj straha i potrebu da netko rijesi ovaj slucaj sto prije te da se bljestavila medija ugase te da odgovorni u MZOSu i MUPu sjednu s njima i saslusaju njihove probleme..?
Sto ce djeca osjecati kada napokon shvate tu i takvu "zemlju istine" i buducnost u zemlji u kojoj istinu donose Primorac, Blazevic i Arapovic ..... s majicama - svi smo mi....zar to nije grozna slika uvjeta u kojima odrastaju generacije daka u HR kolega MM?
JL-link |
|
Na #133. Po običaju - odličan, oštar, konzistentan - u pravu. Moglo bi se raspravljati, ali ovdje (više) ne ću. Zahvaljujem.
Na #134 i #138
Hvala - ne. Tako ne ću raspravljati. Pogledajte #133 i VIDITE kako se raspravlja i onda kad postoji veliko nesuglasje. JA sam kriv - rekao sam da se više ne ću javljati, a onda mi vrag nije dao mira. Pogriješio sam.
Dragi ste mi obojica, jako. Na žalost - slabo ovdje stojimo - vratite se Indeksu ako imate što reći, ja više nemam.
M |
|
Sveti Ivane Đikiću kako da Vas sada zovemo Ivane ili pseudonimom mausbender.
Na Vašu žalost dosegli ste dno dna. Pod pseudonimom komentirate članke objavljene u drugim medijima onda te iste komentare prenoslite kao nekakvo mišljenje naroda.
Sram Vas bilo ovakvo nešto nikako ne priliči jednom uglednom znanstveniku.
|
|
Na 140: Ocigledno su vas bolesni um i iskvarena masta neophodni za posao kojim se bavite jer cini mi se da osim osobnih napada, insinuacija, lazi i internetskih provala nista drugo ni ne radite. Molim vas odovorite napokon: A STO VI TO TOCNO RADITE U MZOSu? GLASNOGOVORNIK ILI ....
u meduvremenu proucite poruke kolega s portala :
PA ZAŠTO ONDA NEŠTO SAM NE NAPRAVI DA DOĐE DO NJIH? Zašto se umjesto toga okružuje vrišteće nekvalitetnim i neodgojenim ulizicama i sikofantima???
i uprkos mizernim I upornim provokacijama (zar ih se ne stidiš ?) ministrovog/ih (čak se ni to ne može utvrditi) kerbera. |
|
gospodine mausbanderu,
Sve što Vi trebate imati o meni piše kada kliknete na moje ime i prezime.
Na Vašu žalost dosegli ste dno dna. Pod pseudonimom komentirate članke objavljene u drugim medijima onda te iste komentare prenosite kao nekakvo mišljenje naroda.
Sram Vas bilo ovakvo nešto nikako ne priliči jednom uglednom znanstveniku. |
|
Kolega Pavicin,
sve svoje clanke uredno potpisujem svojim imenom i nemam potrebe skrivati sto mislim. Vjerujem da ste toga dobro svjesni.
Znam da morate ciljano napadati pojedince (i na taj nacin pokusavati ih svesti na vas nivo), no osim sto vam se svi smiju niste nista niti postigli. Vjerujte rezultati rada su nesto sto nikakvo vase pisanje na ovom portalu ne moze izbrisati.
Uz to, zao mi je da vase destruktivno djelovanje kvari sliku connect portala u javnosti no svakako ne mozete unistiti sve sto je uspjesno napravljeno do sada na portalu.
Vama zelim da si kupite bonton, prestanete vrijedati i bar ponekad sudjelujete u konstruktivnoj raspravi. Do tada prelazim na IgT....
Ipak probajte odgovoriti (i sami sebi) sto vi STVARNO RADITE u MZOSu?
|
|
Sveti Ivane Đikiću mausbanderu,
Ako ćemo o kostruktivnosti........ na jednoj od najkonstruktivnijih rasprava u posljednje vrijemeo prijedlogu novih članaka Zakona o znanosti i visokom obrazovanju koju je pokrenuo jedan od članova Foruma a moja malenkost stavila u poseban članak kako bi se što konstruktivnije raspravljalo SUDJELOVALI STE S UKUPNO 0 KOMENTARA
Nema šta nemožete konstruktivniji bit ni da oćete.
Ali zato kad treba omalovažavati, vrijeđati, prenostiti anonimne napade protiv kojeih ste se svojevremeno borili i rukama i nogama zbog čega je čak bila i pokrenuta i peticija tu ste na prvom mjestu.
A to da mi se svi smiju to mi je drago ćut jer to znaći da radim kako treba i nasmijavam ljude.
Hvala im na podršci. |
|
Ako se policija zali da nema neke autoritete na sveucilistu, a sveuciliste
da ne moze praviti neke vrste istraga, zasto se barem na nasem najvecem sveucilistu i Zagrebu ne osnuje ne osnuje prilagodjena jedinica
policije s namjenom unutrasnje sigurnosti i istraga unutarnjeg
kriminala na sveucilistu kao sto je
to campus police na vecini americkih kampusa ?
Takodjer, znam da je kod kaznjavanja studenata za
academic misconduct (varanje na ispitu) na americkim
sveucilistima procedura da se 1. razgovara sa studentom, 2. uputi prituzba
u rektorat 3. rektorat poteze formalnu akciju na osnovu prituzbe
(npr. suspenzija sa sveucilista ili opomena pred iskljcuenje).
U medjuvremenu student
(koji je bio na razgovoru i tamo negira optuzbe) se moze zaliti
na sudsku arbitrazu ili sud. Ucestvovao sam
(u svojstvu svjedoka optuzbe) na jednom od tih sudskih
procesa. Oni su vrlo brzi jer se osnovni proces vodi na nivou sveucilista
(ima porotu gdje ima i studenata),
a tek visa instanca bi eventualno bila na vanjskom sudu,
no dokazni proces je obicno dovoljno ubjedljiv
na sveculisnom, najnizem nivou da ce se odustati od daljnje zalbe.
Protokol u sudskom procesu na nivou sveucilista je bio jako formalan,
tocno ko na vanjskom sudu, vodili su ga pravnici i nitko nije imao
pravo rijeci osim u onoj fazi procesa u kojoj je to predvidjeno: ne znam
kakav status imaju te institucije u pravnom sustavu drzave.
Ne znam nazive za sve te nivoe, no mogu reci da je u slucaju u
kojem sam ucestvovao sve funkcioniralo jako dobro.
Inace na 18 slucajeva academic misconducta koje
sam prijavio doslo je do jedne suspenzije, 10-tak opomena pred isklljucenje,
jedna potvrdena u sudskom procesu. |
|
na #144 i #143
Molim Vas obojicu prestanite se medjusobno provocirati i optuzivati i vrijedjati.
-Kada prozivate nekog sto se NIJE javio u nekoj od rasprava ili odgovorio na neko osobno pitanje (za koju vi smatrate da je bitno), onda se prisjetite na koliko mjesta se i vas prozvalo da komentirate, pa niste nasli vaznim to napraviti. I ne zaboravite da na ovom Portalu nitko nije duzan odgovarati i pisati.
-Kada koristite prefiks "Svet" ispred necijeg imena uzmite u obzir da tim cinom mozda vrijedjate necije vjerske osjecaje.
-Kada optuzujete nekog da je napisao anonimni komentar pod nekin "nick-om" onda, molim vas, prvo pruzite cvrste dokaze za to.
-i za Boga miloga prestanite se kao djeca castiti komplimentima tipa: "bolesni um, lazljivac" i sl.
dosadni ste, neukusni i naporni. |
|
Na 146.
Molim vas kolegice da kada drugi puta imate potrebu nekome ocitati lekciju na portalu o tome sto i kako pise da budete selektivni i oprezni u vasim rijecima i vasoj osudi. Kao sto ste i porucili u 145: onda, molim vas, prvo pruzite cvrste dokaze za to. . Bez cvrstih dokaza mislim da je vasa reakcija u 146 nekorektna i netocna.
Posebno je ruzno da ste si bez dokaza uzeli za pravo razglasiti upravo ono sto kolega BP vec duze vrijeme pokusava napraviti : strpati u isti kos osobe koje komuniciraju na temelju cinjenica i jasnih stavova sa provokatorima koji se precesto javljaju samo da oblate nekoga i da ciljano napadaju 3-4 kolega na portalu. Takvo destruktivno ponasanje kod npr. oba glasnogovornika MZOSa (u smjenama) traje vec dugo i jest dosadno, neukusno i naporno, ali sto ciniti? Ipak je najvrednije bogatstvo connect portala to da clanovii mogu pisati slobodno sto zeli i na taj nacin prezentiraju sebe u znanstvenoj zajednici u HR. Ukoliko ih vi lijepo zamolite da prestanu mozda ce to i napraviti.
|
|
Vi imate jedinstvenu moc kolega, da unistite svaku raspravu.
Da spustite sve na jedan nivo prepucavanja.
Da li vam je to zadatak, ili vi to onako spontano ?
|
|
Cijenjeni #142, žao mi je što osjećam potrebu da upozoravam, ja koji sam tu par mjeseci, Vas koji ste... ne znam koliko i koji ste u MZOS-u... ali kad se mora, mora se.
Ova rasprava je svođenjem na osobni napad postala tako neprobavljiva i naporna da treba reagirati, ne radi sebe ili I. Đ., nego radi ugleda Portala.
Izjave kao
Quote:
Na Vašu žalost dosegli ste dno dna. Pod pseudonimom komentirate članke objavljene u drugim medijima onda te iste komentare prenosite kao nekakvo mišljenje naroda.
Sram Vas bilo ovakvo nešto nikako ne priliči jednom uglednom znanstveniku.
preteške su ukoliko nema dokaza za to, koje bi, mislim, trebalo navesti odmah po izjavljivanju ovakve izjave. Međutim, nažalost, to nije najviše problematično. Problematično je sljedeće: da biste Vi saznali tko je pod nadimkom, morali ste imati uvid u podatke javnog medija. Ukoliko ste ih imali, onda... ne znam što bih rekao, sloboda je medija apsolutno oduzeta i zapitati se kakvi su nam mediji kao i kakva nam je državna uprava. Ukoliko ih niste imali, ovakav napad postaje obična slutnja koja nipošto ne može biti dovoljna za ovako veliku optužbu.
Odmah Vas molim i da me ne uvlačite u napade; ja samo upozoravam na nelogičnosti.
Žao mi je što svi oni inače tako britki jezici "mukom zamukoše". |
|
na # 149
Slazem se s vama i trazim od # 142 da iznese dokaze za svoje tvrdnje. Ja sam vec o tome obavijestila urednistvo nase on-line redakcije. |
|
na #149
Kolega, iako ste mlad i po dobi i po stažu na connectu pokazali ste svojim komentarom zavidnu zrelost kakvoj bi mnogi od nas, puno stariji, trebali težiti. Svaka čast!
|
|
Quote:
Kada prozivate nekog sto se NIJE javio u nekoj od rasprava ili odgovorio na neko osobno pitanje (za koju vi smatrate da je bitno), onda se prisjetite na koliko mjesta se i vas prozvalo da komentirate, pa niste nasli vaznim to napraviti. I ne zaboravite da na ovom Portalu nitko nije duzan odgovarati i pisati.
-Kada koristite prefiks "Svet" ispred necijeg imena uzmite u obzir da tim cinom mozda vrijedjate necije vjerske osjecaje.
-Kada optuzujete nekog da je napisao anonimni komentar pod nekin "nick-om" onda, molim vas, prvo pruzite cvrste dokaze za to.
-i za Boga miloga prestanite se kao djeca castiti komplimentima tipa: "bolesni um, lazljivac" i sl.
Je priznajem. Kolegica je 100% u pravu.
Zaista nemam pravo nikome spočitavat što se nije uključio u ovu ili onu raspravu i na tome se ispričavam.
Što se tiće prefiksa i u tome sam se malo zaigrao priznajem necu vise sto ne znaci da necu upotrijebiti neki drugi prefiks npr.
plemeniti.
Što se tice navodne optužbe o pisanju komentara na drugim medijima a onda prenošenje istih na portal kao nekakvog "glasa naroda" priznajem da je to mio čisti "blef". Udica na koju su se nakacili mnogi cime su prema mome skromnom misljenju na određen nacin potkrijepili moju tvrdnju.
Sto se tice komplimenata i za to se ispricavam svima koje sam "počastio njima" ali vjerujte bez zle namjere jer namjera isljučivo i uvijek dolazi iz uma a je ne pišem što mislim nego što osječam |
|
| Pridruzujem se trazenju da kolega student pruzi dokaze za svoje nebuloze. Pridodao bih zahtjevu cinjenicu da se je kolega u postu #4 u raspravi ovdje ocito referirao na moju izjavu u JL objavljenu 3 dana poslije njegovog posta ali napisanu samo par sati prije nego sto ju je on zlorabio (!!!) cime kolega doktorand naznacujue da u svojoj ulozi u MZOS ima nacina krsiti slobodu i nezavisnost jedne tiskovine. Kolega koji se sam etiketira nao "nitko i nista" je na potezu. |
|
Pisem u ime kolege Djiva Djurovica, urednika poratala Jutarnji hr.
" Nitko osim urednika i administratora portala Jutarnji.hr i njegova foruma ne moze znati cak niti e-mail adresu komentatora na forumu. Stoga tvrdnja da se iza nekog nicka krije odredjena osoba ili insinuacija ili rezultat kaznenog djela neovlastenog ulaska u bazu podataka. Jutarnji.hr nikome, osim policiji sa sudskim nalogom, ne otkriva takve podatke", rekao je Djivo Djurovic. |
|
http://jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2008,11,10,,140415.jl
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Skola Medijskog Pracenja
|
SIWA 2007
|
WikiFF
|
| Zadnje komentirano |
 | Europska povelja za istraživače i Kodeks o zapošljavanju istraživača - POZIV
(9 kom., prije 1 dan/a.) | | HSIN prisiljen otkazati stručnu suradnju s AZOO?
(4 kom., prije 1 dan/a.) | | Sindrom Paar
(32 kom., prije 3 dan/a.) | | Poziv na predavanje
(1 kom., prije 4 dan/a.) | | Komemoracija u spomen na prof. dr. sc. Gretu Pifat-Mrzljak
(1 kom., prije 4 dan/a.) | | Natječaj za popunu upražnjenih sistematiziranih radnih mjesta na IRB-u
(24 kom., prije 6 dan/a.) | | Financijska potpora za hrvatske doktorande u inozemstvu
(14 kom., prije 6 dan/a.) | | Gašenje hrvatskih znanstvenih časopisa?
(15 kom., prije 6 dan/a.) | | VL: 'USKOK i na "Ruđeru": Sumnja se na izvlačenje novca'
(5 kom., prije 7 dan/a.) | | Akcijski plan za mobilnost istraživača: konzultacije o položaju mladih znanstvenika
(2 kom., prije 8 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2010.03.14. 21:17h CET