| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Poslao/poslala: Igor Čatić
|
|
|
|
2008.07.22. 21:10
Oni koji su srušili Marka Ljubića ne priznaju nikoga, osim nezavisnih stranih stručnjaka. Zato im preporučujem da pročitaju tekst na adresi:
http://blogs.sciencemag.org/newsblog/2008/07/croatia-aiming.html |
Pročitao sam. I? Profesore, vidite li Vi to opet nepostojeće argumente u prilog Vašim tezama. Iz članka se vidi da je Primorac nakon prodavanja magle domaćoj javnosti išao malo prodavati maglu novinaru (a NE nezavisnom stručnjaku) Science-a. Članak samo prenosi/prepričava Primorčeve riječi, i ne sadrži nikakvu nezavisnu analizu stanja.
Nego, imam pitanja za MZOS:
1. Gdje se može naći popis "top 15 scientists from abroad" koji bi trebali evaluirati hrvatske znanstvene institucije?
2. Kako će točno izgledati "performance evaluation"? Jer ako će izgledati kao nedavni pilot evaluation Biološkog odsjeka PMF-a, onda se ne treba nadati ničem dobrom niti korisnom, kao ni smislenim promjenama. |
|
Na #0 Profesore ako dobro praite isti tekst na http://.... je na portal postavio prof. M.M. u postu #96 na temi "Novi clanovi Investicijskog odbora BICRO-a".  S nekim razlogom. |
|
"People are unhappy -- the prime minister is unhappy," says primorac.
... i to s dobrim razlogom.
ova recenica mi se cini jedina istinita i realna u cijelom tekstu. ostalo se moze svesti na virtualni svijet manipulacije i bogacenja pojedinaca u gradevini, nebrige o ucenicima, studentima i znanstvenicima, prodavanje magle i nerealnih obecanja zbog uskogrudnih interesa i politicke karijere itd...
ocigledno je ostanak na mjestu ministra bio gorka pilula s dozom prijetnje, na zalost znanstvenika i ucenika....
|
|
Postovani kolega IC
Nedavno je ministar Primorac objavio viewpoint u casopisu EMBO.
I u tom teksu (vidi dolje) je u stanju mazati oci citateljima. Primjer o financiranju znanstvenih projekata.
http://www.nature.com/embor/journal/v9/n7/full/embor2008117.html
( In 2006, the MSES introduced an international peerreview
evaluation system for research project applications, and new criteria for
project funding, in line with EU standards, to stimulate and reward excellence, and to encourage the mainstreaming of resources
into larger research programmes. )
Dakle, tako on podrzava excellence, da financira 80% od prijavljenih projekata u 2006/2007.
Na osnovu djelovanja MZOS-a, ovakve izjave ministra u javnosti (EMBO journal) govore o tome da ne zna sto prica ili da ako zna sto govori,onda su to nesitine.
Nadam se da ce glasnogovornik odgovoriti na pitanja postavljena od kolege u postu #1 |
|
| A tko je taj #1 da bi netko morao njemu uopće odgovarati na njegova pitanja na Connectu. Neka uputi službeni dopis MZOŠ-a. Takav je postupak ako se želi dobiti odgovor. In ače mi se čini da se Ministar jako hvalio što postoji Connect. Kada par ljudi ne bi svaku moguću raspravu okrenuli u ovo što stalno čitamo. Potpuno je u pravu kolega G. P. |
|
Preporucam svima koji zele voditi ozbiljnu raspravu o tome kuda nam ide visoko skolstvo i koliko mi to studenata imamo da obavezno procita i ovaj tekst:
"Strukturne promjene visokog obrazovanja i ishodi na tržištu rada": PDF
Obratite paznju na Grafikon 8 i popratnu Tablicu 3.
Iz njih cete vidjeti da sav taj porast studenata dolazi iz društvenih i humanistickih znanosti (trzistu rada visak, drzavi strateski neprioritetni), dok su prirodne znanosti zadnja rupa na svirali; crvuljak u probavnom traktu visokog skolstva.
Uz to, desava se i jedna nuspojava: interes studenata za društveno i humanistickim studijima je toliki da si ti fakulteti mogu priustiti nabiti visoke cijene studija i onda upisivati velik broj studenata uz placanje. Rezultat je da se fakulteti društveno i humanistickih smjerova sve vise bogate i tako jacaju.
|
|
Na #6:
Quote:
Uz to, desava se i jedna nuspojava: interes studenata za društveno i humanistickim studijima je toliki da si ti fakulteti mogu priustiti nabiti visoke cijene studija i onda upisivati velik broj studenata uz placanje. Rezultat je da se fakulteti društveno i humanistickih smjerova sve vise bogate i tako jacaju.
Barem se ovo može lako korigirati: ako ima toliko interesa za društvene i humanističke studije uz plaćanje, i proizvodi se previše ljudi tog profila, treba gotovo na ništa skresati kvotu studenata u tim smjerovima koji studiraju na teret MZOS-a. Pa će kvalitetni kandidati koji ne žele ili ne mogu platiti ići studirati nešto drugo. (Potpora MZOS-a trebala bi reflektirati potrebe države i društva, a ne želje maturanata.)
Na suvislom tržištu radne snage, kada magistri računalstva budu bili visoko plaćeni profesionalci,a većina bakalara ili magistara sociologije ili psihologije bude radila na mundanim poslovima koji nemaju veze s njihovom strukom (kao što je slučaj u USA), onda će maturanti možda malo bolje birati što će sa svojom budućnošću. U međuvremenu bi im onaj koji određuje upisne kvote možda trebao dati koji hint. |
|
na #6
Da to zaista jest veliki problem u svijetu i Hrvatska tu nije iznimka.
Međutim osim konstatacije da je to zaista problem od Vas kao osobu koja je školovana i radila u SAD-u očekujem da se aktivno uključite u rješavanje tog problema prvo na Vešem fakultetu pa ako model uspije možemo ga preslikati na čitavu Hrvatsku.
Sve službe MZOS-a uključujući i mene stojimo na raspolaganju.
|
|
Na #8:
Quote:
da se aktivno uključite u rješavanje tog problema prvo na Vešem fakultetu pa ako model uspije možemo ga preslikati na čitavu Hrvatsku.
Kako bi to po vašem mišljenu kolega trebao izvesti? "Na njegovom fakultetu" nema društvenih i humanističkih smjerova. O ostalim fakultetima nema ovlasti odlučivati. Jedini način da "njegov fakultet" promineji problematičnu statistiku je da znatno poveća broj studenata (i nastavnika). Tko će to platiti?
Ne bi li tu MZOS trebao nešto aktivno učiniti, a ne samo "stajati na raspolaganju"? |
|
Quote:
Jedini način da "njegov fakultet" promineji problematičnu statistiku je da znatno poveća broj studenata (i nastavnika).
Eto samo to tražim kolega B.L. takav način ophođeja.
Bez
Quote:
Tko će to platiti?
Ne bi li tu MZOS trebao nešto aktivno učiniti, a ne samo "stajati na raspolaganju"?
Ukoliko Dejan i osobe koje dižu Splitski PMF na jednu višu razinu imaju potrebu za novim kadrovima, vjerujem da bi Splitsko sveučilište odobrilo zapošljavanje koje bi MZOŠ sigurno podržalo.
Problem je kako privući ljude da upisuju fiziku a još je veći problem u Splitu kako natjerati one koji je upišu da je i završe. |
|
Quote:
Međutim osim konstatacije da je to zaista problem od Vas kao osobu koja je školovana i radila u SAD-u očekujem da se aktivno uključite u rješavanje tog problema prvo na Vešem fakultetu pa ako model uspije možemo ga preslikati na čitavu Hrvatsku.
Kada je u pitanju struktura upravljanja sveucilistima i fakultetima, tu se ne moze nista napraviti ni na fakultetu ni na sveucilistu jer je zakon takav kakav je: daje sveucilistima slobodu da budu zadnji bastion neodgovornog socijalistickog samoupravnog upravljanja. Sami biraju tko ce njima upravljati i sami odredjuju kuda ce strateski usmjeravati novac koji im vlasnik (drzava) daje. Pritom se pozivaju na "akademsku slobodu" lazuci javnost da to znaci i slobodu da fakultete i sveucilista pretvaraju u svoj privatni biznis, upisuju studente uz placanje ko pljevu bez da se vlasnika pita zeli li i treba li to, a dekani sebi fino isplate velike "bonuse" i ne snose odgovornost za svoje postupke. Stoga si Sveuciliste u Splitu i moze dopustiti da ga zaboli sto vlasnik sveucilista (drzava) kaze da mi iz prirodnih znanosti imamo prioritet. I moze si dopustiti "luksuz" da preko milijardu kuna investicija u Sveuciliste nije popraceno i stateskim ulaganjima u znanstveno-tehnoloske projekte i nove kadrove. Naprotiv, poruka vodecih ljudi Sveucilista nama iz prirodnih znanosti je da prestanemo gnjaviti.
O tome sam nedavno pricao (part1.avi) na lokalnoj TV Jadran (koja ide preko MAX TV po citavoj RH).
Poruka za sve, i u domovini i u inozemstvu:
angazirajte se sto vise mozete na radu oko novog zakona o znanosti i visokom skolstvu ciju je novu izradu MZOS najavio. Na ovom Portalu imate predstavnike vlasti, dajte im KONKRETNE zakonske prijedloge, lobirajte, gnjavite.... da se ovom socijalizmu na sveucilistima stane na kraj. Upravljanje sveucilistem mora izaci iz ruku zaposlenih na sveucilistu i preci u ruke nezavisnog tijela. Tako je to u SAD, ako smo kod komparacija. Rektori u SAD-u su profesionalci koji se kupuju na trzistu i kostaju puno. Jako puno. Jer im je posao managerske naravi, a nisu lokalni nedodirljivi "boss-ovi".
|
|
Na #11%: Mašala.
(Potpuno Vas podržavam, kolega, i držim fige da na temelju ovakvog - 100% to the point - prikaza problema nikome od ljudi o kojima goorite ne padne na pamet po već isprobanom recep |
|
| ...receptu zatražiti stručnu psihijatrijsku analizu ovog Vašeg teksta. Meni se čini da upravo s takvima imate posla.) |
|
Na # 6 Kolega s vama se potpuno slažem.
"Iz njih cete vidjeti da sav taj porast studenata dolazi iz društvenih i humanistickih znanosti (trzistu rada visak, drzavi strateski neprioritetni), dok su prirodne znanosti zadnja rupa na svirali "
Ja bih dodao još i tehničkih znanosti, koje nisu baš zadnja rupa na svirali ali povećanje upisne kvote u tom slučaju nije samo tako lako jer preko 80% -90 % kolegija i nastave zahtjeva laboratorijske vježbe, projekte i slično.(znači treba infrastruktura).
Na društvenim i humanistickim znanostima dovoljno je imati učionicu(amfiteatar) prof. i literaturu. U učionicu "ruknete" nekoliko stotina studenata od kojih uberete lijepu(čitaj milijunsku) školarinu a studenti na prvoj godini sjede na stepenicama ili stoje.
Zato sada podržavam kolegu iz #7 koji kaže:
"Barem se ovo može lako korigirati: ako ima toliko interesa za društvene i humanističke studije uz plaćanje, i proizvodi se previše ljudi tog profila, treba gotovo na ništa skresati kvotu studenata u tim smjerovima koji studiraju na teret MZOS-a. "
Ne baš na"ništa" ali smanjiti na dovoljno malu kvotu koja se može zaposliti a ne čekati na birou godinama.  |
|
Povecanje broja studenata, nastava na visem novu, vise profesorskog kadra... sve potpisujem.
Ali evo sada "reality check" (za stvari koje pisem imam neke reference, ako nekog zanima nek mi se javi pa ih ponovo potrazim).
Povecanje broja studenata:
strateski problem #1: Pad zanimanja za prirodne znanosti je globalni fenomen. A ako zelite da dijete odabere neko podrucje zanimanja (u ovom slucaju prirodne znanosti), morate ga u to uvjeriti kad je mladje od 14 godina! Istazivanja su pokazala da djeca do svoje 16 godine vec imaju vrlo cvrst stav o tome sto zele (ne konkretno koje zanimanje, ali opcenito znaju kuda zele usmjeriti svoj zivot). Oko 14. godine ti stavovi se formuliraju, nakon 16. mozete samo raditi da pomognete onima koji su odluku vec donijeli. A kako se uci u HR skolama?! U pravilu tako da djete sjedi u klupici i prepisuje s ploce. Mos mislit koje li ljepote znanosti...
strateski problem #2: Kako djeca donose odluku sto zele kasnije u zivotu? Ja sam dugo vremena vjerovao da im je za prirodne znanosti jako vazno objasniti sto time kasnije u zivotu mogu raditi. Istrazivanje je pokazalo da na to ne trebate gubiti vrijeme. Oni koji se odluce za znanost, napravili su to gotovo u pravilu jer im je to fascinantno i lijepo! Oni koji pak nisu, nisu zato jer im je u skoli to bilo dosadno! Ukratko, morate se angazirati u skolama da djeci prikazete eksperimente i kako je znanost cool i zanimljiva. A tko bi to trebo raditi? U SAD-u (gdje puno ulazu o to) na tome puno rade fakulteti i sveucilista! Kod nas? Oni koji se angaziraju oko toga na fakultetima su mlatene ridikuli. To vam se ne priznaje ni u kakvom napredovanju, to vas ne oslobadja drugih obaveza na faksu, nemate osoblje koje bi vam pomoglo to organizirati, a da ne ulaizm u nedostatak stimulacija za takav rad i slicno.
strateski problem #3: Da bi radili u skoli s djecom, morate imate i nastavnike i ravnatelje koji shvacaju da je to vazno, pa suradjuju s vama. A tu nailazite opet na njihovo nerazumijevanje ovog problema. Uz to, samo u dalmatinskoj regiji nedostatak nastavnog kadra iz fizike u osnovnim i srednjim skolama je toliki da ce se za par godina popesti na preko 200!! Sustav obrazovanja prirodnih znanosti je pred KOLAPSOM. A od onih nastavnika koji rade, samo ih mali dio ikad u zivotu ode na neko stucno usavrsavanje (novi zakon bi to trebao potaknuti, ali bojim se da ta mjera sama po sebi nije dovoljna). Jos gore, postoji zakonski prijedlog da se naprosto svi nastavnici koji mijenjaju nastavnike fizike proglase dozivotno kompetentnim za drzati takvu nastavu. Pa ce problem "nestati" na papiru i nastavnika dovoljno. Grozno.
strateski problem #4: Recimo da zelite napraviti suradnju fakulteta i neke skole. Odakle to financirati?! TO nitko nije predvidio. Tu MZOS moze napraviti puno tako da otvorit posebne kompetitivne fondove za takvu vrstu projekata i time potakne suradnju visokoskolskih ustanova i nizih obrazovnih nivoa. Tu se puno moze napraviti i unutar fakulteta, ali opet: tko ce to platiti?! Nama na fakultetu kronicno fali osoblje koje bi bilo full time placeno SAMO ZA RAD SA ŠKOLAMA! Kako u postojecem sustavu financiranja tako nesto dobiti? Kako da vam Sveuciliste odobri takvo radno mjesto kad vas tretira ko dosadne muhe zunzare (sto da se dalje prica kad recimo citavom PMF dodjeli 4 reformska mjesta, a filozofskom 8!!).
strateski problem #5: Uvoz stranih studenata! To u ovoj drzavi jos nitko nije regulirao u smislu da drzava daje stipendije strancima da studiraju prirodne (ili bilo kakve) znanosti u RH. Pa onda ja fino dobijem reklame iz susjednih nam drzava koje nude kvalitetnim studentima sve troskove placene, i jos 2000 ojrića na ruke. Da se nadje. I kako onda da budes medjunardono kompetitivan studij!! A da ne pricam o stavu "a sta cemo mi sad jos i strance skolovat!!".
Kao sto vidite, strateski problemi postoje u citavoj vertikali obrazovanja i ne postoji "magic bullet".
Nastava na visem novu i novi nastavni kadar:
strateski problem #1: Zelite kvalitativno potpuno novi nivo obrazovanja? Onda znajte da se u to MORA ULAGATI da bi se dugorocno poceli vidjeti neki efekti! Mi na nasem Zavodu nudimo za Hrvatsku jedinstven tip studija fizike, ali vodimo rat sa Sveucilistem koje to ne vidi kao nesto vazno (pa drzavna sredstva namjenjena nama zbog "predivnog" lump sum modela uopce ne dodju do nas!!). MZOS tu moze napraviti puno tako da tu agoniju konacno prekine i pocne CILJANO ulagati u stvari za koje je Vlada rekla da su strateski vazne za RH: nastavu prirodnih znanosti.
strateski problem #2: Znanstveno-nastavni kadar. Zadnjih tjedana se konacno pocelo i javno govoriti da nam je JEDINI izlaz uvoz visokoobrazovane radne snage. End of story. Nema napretka za RH bez toga. Sto kaze drzava? Kao prvo, kvota za radne dozvole strancima u znanosti i skolstvu za 2008. je 32 od ukupno 3630 dozvola! (ostalih 3598 su u pravilu niskokvalificirani radnici na gradilistima, i zbog njih ukupna kvota i raste iz godinu u godinu). To je jos super: 2006. je kvota bila 10! Kao drugo, mi na Zavodu za fiziku imamo jednog vrhunskog znanstvenika STRANCA koji je voljan se zaposliti kod nas. Ma da ti suza na oko dodje od srece. E, ali ne postoji standradna procedura za zaposlit covjeka! Pa se ti sad dovijaj kako ces to izvesti, i to jos na sveucilistu gdje vam rektor obeca da ce unutar mjesec dana to rijesiti, a onda ne ispuni obecanje.
Ma, da se mene pita otvorio bi granice za sve koji imaju PhD! Ma sto otvorio - drzavljanstvo mu odma dat! Briga me jel kinez, indijac ili njemac. OK, karikiram, ali to bi po meni trebo biti stratski cilj: sirom otvorene ruke za sve koji imaju PhD. I ako se ikad MZOS drzne tako nesto predloziti, da im svi mi stanemo u obranu.
|
|
Na #15:
Quote:
I ako se ikad MZOS drzne tako nesto predloziti, da im svi mi stanemo u obranu
Prvi ću stati u obranu ovakvog nečega. I ukidanja samoupdavljanja na sveučilištima. I reforme sadašnje sulude procedure za nostrifikaciju diploma. I niza drugih srodnih stvari. Problem je, kolega, što o tome što Vas koči pričamo u vjetar već pet godina - a MZOS nikako da se drzne. Previše je pod utjecajem onakvih poput onih iz čijih usta su ispale izjave "da ne gnjavite" i "a šta ćemo mi sad još i strance školovati". |
|
Na #15 Veoma lijepa i detaljana elaboracija "strateških" problema.
Slažem se s vama ali bih malo elaborirao. Studij fizike (onaj koji obrazuje profesore ili nastvanike koji će učiti djecu u osnovnoj i srdenjoj školi) se usko zatvorio u svoje pod izlikom Fizika je temeljna znanost. Fizika je to....
Nekada je na našem sveučilištu postojalo na tom studiju dio koji je bio vezan za politehniku, gdje su studenti učili stvari iz energetike, elektrotehnike, računarstva, informatike, tehnologije, materijala, graditeljsttva te tako obrazovani bi djeci mogla prijeneti znanja u osnovnoj školi i učiniti ih interesantnim.
Sada tga više nema ostala je "čista fizika". (strateski problem #3
Postoji jedna dobra inicijativa vezana za Znanost i njenu popularizaciju kroz Festival znanosti, Fame Lab. Na Medicinskom fakultetu u Osijeku je to vodila prodekanica za znanost. To je vrijedan pažnje projekat i u duhu je toga što ste napisali u (strateski problem #4 To nije sustavno rješenje ali je vrijedan hvale "projekat"
S ostalim se slažem.
|
|
Na 15#
Bravo!
Drugo nisam od Vas ni očekivao nego pronicavost iako B.L. rezonira kao i Vi dok se niste na vlastitoj koži uvjerili kakav je odnos rektor-ministar i koliko ministar može rektoru narediti stvari. Iznjeli ste mi probleme kojih sam ja i mnogi itekako svesni. Možda ih drugačije interpretiramo al oni su tu.
Dale imamo probleme, ajmo rješenja. Nemojte pozivati ljude da sudjeluju u izradu novog Zakona. Pozovite sebe i to bez izlike i isprike. Vi zajedno s Kovačićem Anom Milom i još nekima sigurno možete dati neprocjenjiv doprinos poboljšanju sustava obrazovaja i znanosti u Hrvatskoj pogotovo iz razloga da ste se Vi kao i mnogi drugi (osim nekih "sektaša") uvjerili da sadašnji ministar kao i svi ostali do sada zaista želi što bolji sustav obrazovanja i znanosti i da je uvijek otvoren za ideje koje se u obliku pisanog projekta iznesu.
Dakle na posao. Isto tako bilo bi poželjno ukoliko netko ima koju ideju za promjenu neka pokuša barem djelomično mapraviti SWAT analizu prijedloga i neka je pošalje ako meni ne vjeruje Hrvoju ili je stavi na wiki. |
|
Na #18:
Quote:
sadašnji ministar kao i svi ostali do sada zaista želi što bolji sustav obrazovanja i znanosti i da je uvijek otvoren za ideje koje se u obliku pisanog projekta iznesu.
Kolega, poručite sadašnjem ministru da su "ideje za bolji sustav obrazovanja i znanosti u obliku pisanog projekta" NJEGOV POSAO I POSAO NJEGOVOG MINISTARTSTVA. Mislim, stvarno ste nevjerojatni u očekivanju da drugi mukte rade posao za koje je vaše Ministarstvo i ljudi u njemu plaćeni. Ako želite prijedlog kolege #15 u lijepom pisanom obliku, ono što je napisao ovdje trebalo bi biti dovoljno ili da netko u Ministartstvu na temelju toga načini draft i da ga na raspravu. Ako nema tko (što bi bilo žalosno i još jednom bi dovelo u pitanje kvalitetu ministrovog kadroviranja u MZOS-u), lijepo službeno angažirajte kolegu #15 da izradi prijedlog i prikladno ga honorirajte za to. Ovaj Vaš stav u stilu "molimo dobrovoljne pismene prijedloge dok mi vrtimo prstima i ne radimo ništa od onoga što bismo trebali" je stvarno iritantan i sugerira da su MZOS-ovi dužnosnici 1) lijeni i 2) da ne znaju što im je posao. |
|
Konačno ste skinuli masku!!
Ovo Vam je doduše najgluplje što ste napisali u posljednje vrijeme.
a ja ću Vam ponoviti nekoliko puta kako bi Vaša glupost ostala zabilježena malo upečatljivije
"ideje za bolji sustav obrazovanja i znanosti u obliku pisanog projekta" NJEGOV POSAO I POSAO NJEGOVOG MINISTARTSTVA
|
|
Ajmo ponoviti kako nekome ne bi promaklo
"ideje za bolji sustav obrazovanja i znanosti u obliku pisanog projekta" NJEGOV POSAO I POSAO NJEGOVOG MINISTARTSTVA |
|
Na #20: Prosvjetlite me - o kakvoj to gluposti pričate?
Vidi li tko drugi nekakvu glupost u onome što sam napisao u #19?
Evo, i ja ću ponoviti:
"ideje za bolji sustav obrazovanja i znanosti u obliku pisanog projekta" su NJEGOV POSAO I POSAO NJEGOVOG MINISTARSTVA.
...što u usporedbi sa stvarnim stanjem samo upućuje da ministar i njegovo ministarstvo ne rade svoj posao.
Uz ovako "pronicav" kadar kao #20, nije ni čudo  |
|
#10 "Problem je kako privući ljude da upisuju fiziku a još je veći problem u Splitu kako natjerati one koji je upišu da je i završe."
Ako se matematika i fizka sustavno zanemaruju onda je
to problem. Bez obzira na dobru volju NZVa, MZOSa itd u nekim
partikularnim slucajevima.
Nota bene, u mnogim bilateralnim natjecajima fizika i matematika
nisu na popisu ili preferiranih ili uopce kandidirajucih disciplina
(npr. Slovenija, Izrael, Srbija...). Za razliku od medicinskih zurnala
pomoc domacim matematickim casopisima, ukljucujuci narocito
onih za popularizaciju u srednjoj skoli je smanjen (informacija
od kolega s PMFa, nisam provjeravao). Na Prvi i Drugi Kongres
znanstvenika iz zemlje i inozemstva u sekciji za obrazovanje zvane su osobe predavaci bez konzultacija s ljudima s PMFa koji
suradjuju sa srednjim skolama i mogu lako preporuciti najistaknutije pregaoce u srednjoskolskoj nastavi u Hrvatskoj, medjunarodnoj suradnji u edukaciji i slicno. Akademijom iz podrucja fizika i matematika drmaju ljudi tipa Pecaric koji promoviraju marginalna i sablonska istrazivanja u tom podrucju,
a ne svjetski priznate pravce i nivo istrazivanja. Matematicki
Odjel je kao samostalni odjel na PMFu Zagreb
pod udarom raznih i vrlo ozbiljnih i visegodisnjih akcija
"ukidanja" i prisilne organizacije u dosta nesuvislu integriranu
atmosferu globalnog zagrebackog PMF; tu je znatno pomogao
svojom zlonamjernoscu bivsi ministar Flego, a nedavno je
afera dovela i do ostavke dekana MO. Unutar fizike imamo mnohgo unutarnjih sukoba. Dok recimo Pavuna dodje na pozornicu, serviraju nam se kanonade napada na nepotrebnost
fizicara cestica u Zagrebu. Dok Paar dodje na pozornicu, onda
se place o zapostavljenosti Sveucilista u odnosu na IRB. itd.
Zasto prevodioci knjiga iz beletristike dobivaju status i
privilegije (zdravstveno itd.) od Biskupica kao
tzv. slobodni umjetnici (cija se lista dosta namnozila za vrijeme
tog polupismenog ministra kulture), a pisci i prevodioci
knjiga iz popularizacije znanosti nemaju to pravo ? Jesu
li zaista prijevodi meksikanskih ljubica potrebniji naciji nego
popularizacija astronomije ili biologije ??
O nedostatku nastavnog kadra iz fizike #15. Tu je dosta
kriv PMF. Prije svega godinama je vec prva godina fizike profesorski smjer bila odvojena od inzenjerskog, sto je vodilo
k nestimulativnom predavanju malom broju studenata. Da sam
student profesorskog smjera s malim brojem slusaca vejrovatno bih izgubio svaki entuzijazam za fiziku i poslije prenosio
taj nedostatak svojim ucenicima u srednjoj skoli. Drugo neki inzenjeri koji ne zele putem znanosti i rado bi predavali u srednjoj
skoli imaju problema jer je polagati razlike vrlo komplicirano.
Na primjer, kolega zavrseni eksperimentalni fizicar je to pokusao
i dodje na neke nove vjezbe iz eksp fizike na
profesorskom smjeru i nastavnica PMFa odredi pravilo da gubis potpis bez prava nadoknade ako 3 put izostanes. I covjek izostane
tocno tri puta u semestru (razumljivo za zaposlenog covjeka
koji se doskolava i zivi od bezveznog privatnog biznisa kojeg
zeli zamijeniti profesorskom karijerom u srednjoj skoli). I nema
fleksibilnosti. Isti slucaj se ponovio s drugim kolegom i istom
natsavnicom. Treci kolega s titulom inzenjera van Zagreba se
nije uspio zaposliti jer nije isao na profesorski smjer fizike,
a covjek bas ima dara za predavanje i cesto ucestvuje u
popularno znanstvenim emisijama na HRTu.
Pamtite li slucaj ruskog slijetanja na mjesec i opcenito znanstvenih
prodora u Rusiji 60-tih godina, nakon dolaska Hruscova ?
E Hruscov je zakljucio da se ne moze kvalitetna raketa napraviti
bez matematicara, a da potonji ne traze puno opreme i da mu
je lako doticne drzati na dlanu za male novce za zemlju a velike
za te pojedince. Kao rezultat imate taj bum iz 60-tih i
postanak MGU kao najveceg svjetskog matematickog centra u 70-tim i 80-tim (danas je centar svijeta u matematici Parism, nakon
egzodusa u hazardno doba pijanca Jelcina). Kina pak danas
ima bum, a u 90-tima kad se skolovala danas vodeca tehnoloska
elita upravo su prirodne znanosti imale ugled najprestiznije struke
(kako rece jedan moj kolega Kinez, sad profesor u SAD,
"kod nas se misli ako znas fiziku i matematiku da mozes raditi
bilo sto"; sto je donekle pogresno no pravilnije od vecine drugih
popularnih orijentacija).
Bravo #15 za pronicljivo izlistanu problematiku, posebno
za isticanje strateskog problema #5 u tvojoj listi. Hvala na ispravci
mojeg navoda na kraju da se daje radne 32 dozvole strancima a ne 10 ko prije (sto sam pogresno naveo u drugoj diskusiji).
Za ono o otvaranju granica za PhD, mislim da bi malo opreza
(jer ima kojekakvih lunatica s PhD) dobro doslo, no u glavnom
se slazem a Slovenija ima recept: drzavljanstvo svakom znanstveniku koji zadovoljava security test, koji ima ponudjen
posao u znanosti i za kojeg njegov poslodavac znanstvenik
napise preporuku-molbu. Kaktus za HRT koja znanstvene
emisije stavlja u kasne sate i posve je komercijalizirana, i izvodi sustaven i planske stetne akcije tipa ZUJA, bez obzira sto ima danak pretplate pa si moze priustiti nekomercijalni pristup. Naravno i kaktus jer ne optusti sve one neradnike koji u predvorju
zgrade sjede cijele dane i piju, puse i caskaju (gdje je tamo otpustanje koje se prijeti znanstvenicima ? kad ste otpustili
nekog od nekoliko hiljada zaposlenih na HRTu).
|
|
Na # 23 Apsolutno podržavam "jaku" matematiku i fiziku i to će svatko koji se bavi tehničkim zanostima podržati. Uvijek je bila više nego jaka na elektrotehničkim fakultetima s matematičarima i fizičarima ranga s onih PMF-om.(mogao bih imenima elaborirati) To je temelj sve tehnike i bez te dvije discipline ne može se rješiti niti jedan tehnički problem.
Ne znam situaciju o "sustavnom zanemarivanje" tih grana znanosti u Hrvastkoj i ako je tako nije uredu. Zatoa nema razloga da ne vjerujem kolegama iz #23 i #15.
Mislim jedino da ste se previše odvojili od njihove primjene u inženjerskim granama, elektrotehnike, računarstva, strojarstva, građevine, kemije,,,,,. Zato postajete možda manje interesantni.
A profesori (studenti koji završe PMF) "čiste" fizike ne mogu kvalitetno prinijeti znanja iz tih područaj osnovcima i srednjoškolcima.  |
|
#24 Hvala na primjedbi: Mozda sam upotrijebio prejaku rijec "sustavno zanemarivanje" no tendencija
da se svi novi jaki i visokofinancirani programi
odvajaju samo za teme koje su buzzwords kao
samo nanotehnologija, genome research i ecology,
sto jest strategijski u naglasku
i EU, no rijetko su programi tako iskljucivi. Pogledajte si recimo nedavni natjecaj ministarstva za bilateralu s Izraelom.
Odvajanje od primjene je kompleksan problem.
Recimo dijeljenje znanstvenika po
raznim podrucjima, granama i uze je dio uzroka. Recimo znanstvenik moze biti na max dva nacionalna projekta i naravno da ce biti u svojoj uzoj struci. Ako ima neku sporednu ideju van svog podrucja (recimo ja imam ideje za dva moguca projekta ili
patenta iz primijenjene informatike, koja oba adresiraju izvjesne nepokrivene potrebe upravo ljudi znansztvenog profila) onda ste
van kategorije i nista ne mozete. Napisite u svoj projekt da se bavite recimo astrofizikom ili kvantnim grupama, a da u toku projekta zelite i napraviti takav i takav software
i za to su vam potrebna posebna sredstva za neke tamo komponente, test uredjaje i razvojni software. Sto cete napisati
u rubriku dosadasnji rezultati ako ste do jucer radili fiziku, danas imate tu ideju ? Pisati neutrina u rubriku do sad, i informatiku u rubriku u slijedecih 6 mjeseci, pa onda ponovo neutrini ?
Nije istina da profesori ciste fizke ne mogu kvalitetno prenijeti
znanja, manje nego bi neki drugi profesori, to je stvar koja
je individualna (kad sam bio srednjoskolac mnogo mnogo
losiji i lijeniji su bili upravo profesori tzv. tehnickog odgoja).
No to ovisi o postojanju opreme za demonstracije, edukativnih filmova, o stimuliranju profesora (upravo pad u ovome je
najslabija karika!), financiranju posebnih aktivnosti (npr.
takmicenja iznad nivoa skole itd.). |
|
Kad se radi o zanemarivanju, jedna strategijska kategorija je
u suprotnoscu s izvrsnoscu u svim znanostima, to je
neznanstvena komponenta hrvatskog identiteta,
(u ovom kontekstu samo jedna) fraza koja je
cesto dala legitimitet davanju novaca za podupiranje
jadnih provincijalnih knjiga i losih istrazivanja, posebno u drustvenim znanostima. Naravno da
ce fizika biti zanemarivana, ako vam je jedan od kriterija
kod evaluacije projekta hrvatski identitet. Nemam nista protiv,
dapace, jacanju jakih hrvatsko-specificnih istrazivanja, recimo
vrhunska istrazivanja spomenicke bastine u Hrvatskoj, ili
autohtonih zivotinjskih pasmina, endemicnih planinskih trava i
slicno, dapace. No, spominjanje velebitskog janjeta u proposalu
ne smije biti legitimacija za dobivanje nekvalitetnih proposala.
Oni moraju biti jednako dobri kao i proposali za studij uticaja
sijece prasume na svjetski ekosustav. Jer, LAKSE je postici
da dodjete u svjetski vrh ako imate pristup materijalima iz prve
ruke. Najlakse je u Brazilu napraviti kvalitetan projekt o
prasumi i najlakse je u Hrvatskoj napraviti studiju o ranoj
glagoljici. Ukoliko hrvatski znanstvenik usprkos udaljenosti
dodje na isti nivo kao i brazilski znanstvenik u studiju prasume,
onda svakako zasluzuje taj projekt i treba mu cestitati. Zasto bi
neko ko ima sve uvjete da bude najbolji u studiju velebitskih
endemicnih biljaka morao imati popust na zahtijevanoj kvaliteti
projekta, samo zato sto je tu tzv. hrvatska komponenta ?
Takve fraze su usle u kriterije samo kao pokusaj zataskavanja
nekvalitetnih radova recimo hiperprodukcije smeca
u nekim nasim institucijama. Malo statistike o koristenju
tog i tog aspekta interneta u Dalmaciji i evo znanstveni
rad od posebnog interesa.
Kao sto rekoh normalno je da smo bolji u hrvatski
intoniranim studijima nego ostatak svijeta. Jedini popust
koji se po zdravom razumu moze dati toj kategoriji je
dozvoljavanje da u takvim podrucjima bude vise ljudi i projekata
financirano (i vise ih ima i potreba ui uvjeti su stimulirali sami
po sebi vise takvih ljudi) u realnosti, pod uvjetom da
zadovljavaju iste kriterije. Dakle nije niti potrebno niti
dobro snizavati letvicu za studije vezane uz hrvatski identitet
ma sto to znacilo, samo podneblje ce stvarati vise
slavista u Hrvatskoj nego strucnjaka za indijanske jezikeČ
a standardni svjetski kriteriji u jednom i u drugom
trebaju ostati kljuc.
Uvodjenje nadkljuca hrvatskog identiteta u financiranju i
ocjeni projekata je stetno i neodgovorno. Ukljucujuci i prema
samom hrvatskom identitetu jer dati sredstva za tu svrhu
osrednjim znanstvenicima nije korisno, a nekvaliteta tih znanstvenih radova ne vodi ni jacanju ugleda u svijetu.
Posebno je nakaradno kad se to odvija u paraleli s rasprodajom
nasih prirodnih bogatstava, uvodjenje tajkunskih hotela
na povijesna mjesta, zakapanje i cementiranje arheoloskih
nalazista (Split, Solin) i sl.
|
|
Poptuno se slazem s kolegom 15 i drago mi je da se ukljucio u raspravu. Nedavno sam bio u SPlitu i cuo sam jako puno o dnevnim problemima znanstvenika na fakultetima i institucijama. Zalosno je ipak da je najniza vrijednost u sustavu pravo znanje i iskustvo osoba-pojedinaca, odnosno strucnjaka (domacih ili stranih). Oni uvijek imaju neke probleme od kopirani dokumenata do dopsutenja da disu ili jedu????
S druge strane najvise se cijeni poslusnost i prilagodljivost sustavu od najveceg dijela znanstvenika. Tada je sve u redu, napredak, dorktorati, objavljivanje, nagrade, uredi, kompjutori itd....
Sve to se ipak najbolje ocituje u nadogradnji sustava::::: Kako se ulaze "u" znanost u RH? (u inozemstvu je standardno 33% strucnjaci, 33% tehnologija i 33% infrastruktura i zgrade).
Zar nije tragikomicno da se u Hrvatskoj najvise "ulaze" (mozda i oko 70 %) u gradevinu te se bogate oni "bliski kolacu" i to od novaca iz znanosti, a malo se daje strucnjacima, znanstvenicima, onima koji trebaju novac za svoj rad. Dok god bude tako "lobijii" ce kontrolirati MZOS i one koji djele novac a znanstvenicima ce biti podjeljeni na vecinu poslusnih i manjinu koja zeli nesto strucno napraviti u svom zivotu (za sto ce se tesko namuciti i precesto isfrustrirati do tocke odustajanja od svega).
Jos uvijek cekam trenutak kada ce se pojaviti ministar znansoti u RH koji ce se prvo brinuti o ljudima, znanju, tehnologiji, a tek onda o bogacenju pojedinaca??? IPak se isplati se cekati jer u zemljama EU u kojima sam zivio taj stil postoji i pokazuje da znanstvenici mogu biti sretni i zadovoljni svoji radom i izborom profesije.... |
|
Quote:
Jos uvijek cekam trenutak kada ce se pojaviti ministar znansoti u RH koji ce se prvo brinuti o ljudima, znanju, tehnologiji, a tek onda o bogacenju pojedinaca??? IPak se isplati se cekati jer u zemljama EU u kojima sam zivio taj stil postoji i pokazuje da znanstvenici mogu biti sretni i zadovoljni svoji radom i izborom profesije....
Mislim da nije pitanje osobe ministra da bi se postiglo
Quote:
u inozemstvu je standardno 33% strucnjaci, 33% tehnologija i 33% infrastruktura i zgrade
nego postizanja izgrađenosti.
Iz ovoga što ste iznijeli sadašnji minisar biti će ministar po vašoj mjeri kada postigne infrastrukturu kakve imaju zamlje koje spominjete 33, 33, 33 što on uprao i radi kako bi kada to postigne mogao ulagani u znanost na način koji ste opisali.
Dakle izgleda da ipak imate iste ideje kao i sadašnji mnistar i najvjerojatnije je samo pitanje provedbe.
Odlicno dakle nakon državne mature upravo ste pohvalili i znanstvenu politiku sadašnjeg ministra 
Molim Vas samo se nemojte naljutiti na ovo što sam napisao pa stavio sam smajliće |
|
Na #27 Poštovani kolega kod ove izjave ste u pravu
--------------------------------------------------------------------------
Zar nije tragikomicno da se u Hrvatskoj najvise "ulaze" (mozda i oko 70 %) u gradevinu te se bogate oni "bliski kolacu" i to od novaca iz znanosti, a malo se daje strucnjacima, znanstvenicima, onima koji trebaju novac za svoj rad.
-------------------------------------------------------------------------
Ne znam točno koliko se ulaže u postotcima u infrastrukturu-zgrade ali imam osjećaj da znanstvenici - profesori a pogotovo mladi asistenti i novaci to "osjete".
Grade se, renoviraju i ulažu milijuni i stotine milijuna u sve četri velika sveučilišna centra (Zagreb, Split, Rijake i Osijek) a isto tako i u ostalim gradovima (što je O.K.) a kada trebaju "sitnice" recimo printer, laptop, papir, software a da ne govorim o drugoj laboratorijskoj opremi onda se mora moljakati i skoro "puzati" pred adminstracijom na fakultetima i sveučilištima da bi se to "dobilo". A odgovor je "nema se novaca", treba planirati godinu dana unaprijed, zbog nekih kriterija Javne nabavke... MOZS ne dostavlje sredstva itd itd ili "zaradite" donesite Projekat-što je isto O.K ali su to uglavnom izgovorii. Ili se možda stvarno nema novaca za to, To nije točno i bilo bi više nego nedopistivo.
Što nam vrijede zgrade bez ljudi???  i kvalitetne opreme. |
|
#29 Slazem se.
Volio bih dodati i da kompjutersko popisivanje skolaraca ne odgovara prvotnoj
ideji integrirane baze skolstva.
U pocetnoj ideji pred desetak godina kanilo se uvesti u racunalne baze
prije svega ne same ucenike nego kompletni skolski sustav, dakle prije svega jedinstveni popis kompletne IMOVINE svih srednjih i osnovnih skola.
U toj imovini postiji i niz nekretnina, kojekakvi prostori koje
skolski ravnatelji iznajmljuju privatnicima za
kioske sendvicima i slicno. Tu ima malverzacija i upravo jedinstvena baza bi
sprijecila dio tih malverzacija sa zakupima prostora i opreme.
Na kraju su u bazu stavljeni ucenici, da ne bi slucajno oni izmakli kontroli i
to s nedovoljno paznje prema svjetskim sandardima privatnosti,
tko ima pristup to takvih podataka.
Nije tocno da racunalno izvedeni testovi na nivou republike
sprecavaju prepisivanja i slicno: dapace lakse je korigirati kompjuterski fajl
ako imate veze s nekim ko ima pristup, nego rukom pisane i potpisane
testove.
S druge strane moguca korist popisivanja imovine su i sustavne analize
efikasnosti, medjusobna posudba, lakse procjenjivanje potreba,
te pracenje investicija u opremu.
Tehnicki, stavljanje sve imovine u jednu bazu nije tehnicki
toliko tezak posao. Ionako svaka skola drzi popis svoje opreme u
nekoj datoteci u danasnje doba, pa ne treba graditi integriranu bazu
bas od nule. Svakako bi se investicija brzo isplatila.
Nadam se da ce umjesto ucenika u buducnosti u jedinstvenim bazama
biti kompletna imovina naseg drzavnog skolstva. Da li itko vise
radi na tome ?
|
|
Na # 11:
Istina ("samoupravljanje") i sve nas vise to kritizira.
Radimo na tome (angazman).
Na #15:
Broj studenata:
Strateski problem #1: Istina. Dakle, treba ljude "peskavat" izmedu 14.-e i 16.-e. Vani ipak uspijevaju (uz ogroman trud), posebice najbolje institucije. Dakle, MIT ili CalTech imaju manje problema nego RiTeh. Uz to, treba, kako i sam kazes, "otvoriti trziste". Tko/sto (se) ceka?
Strateski problem #2: OK, ridikuli smo. Imamo izbor i dalje to raditi, ili lamentirati. Tebi, meni i dosta drugih je dovoljna stimilacija svaki (svaka) taj maldi kojega "fasciniramo". Drugima nikakvi novci nece pomoci da se pokrenu. Iako, i na tome se, barem u RI, pocelo raditi. Uvodi se tzv. portfelj zaposlenika da bi se zasad evidentirale, sve kompetencije i aktivnosti, i znanstvene, i nastavne i drustvene. Mnogi to ne razumiju, i bit ce puno problema, posebice kada ce se s evidentiranja pokusati prijeci i na vrednovanje, ali osim ici u tom smjeru, ne vidim alternativu.
Strateski problem #3: Slazem se, grozno. Dva aspekta su jos vazna: ima i te kako dobrih i motiviranih nastavnika i u osnovnom i srednjem skolstvu (vidjeti tu i pod strateski problem #2), te i to je samo preslika onoga sto imamo na sve3ucilistima. I sto se tipa problema tice, i sto se tice cinjenice da i ti nastavnici izlaze s fakulteta. Dakle, ne moze kokos bez jaja, ali ni jaje bez kokosi. To sve, naravno, ne kaze nista o tome kako sustav tretira razne Korade, i koliko se oni moraju "isteliti" da bi, doslovno, opstajali na svom i entuzijazmu par njima slicnih i te djece.
Strateski problem #4: Vise nego istinito, i tu bi sustav trebao reagirati. Ne vjerujem da ce ikad djelatnici fakulteta moci full-time raditi na suradnji sa skolama, ali vise njih u odredenom postotku zasto ne? Ipak, koliko ih je na to spremno, cak i uz novce?
Strateski problem #5: Naravno (vidjeti i pod #1). Jos se ne shvaca da su, posebici doktorandi, resurs kojeg se koristi, a ne trosak. U Italiji kad sam ja bio na doktoratu su bila u kvotama posebna mjesta za strance. Tada su doduse svi talijaski doktorandi dobivali drzavnu stipendiju a stranci ne, sada je dobivaju i svi stranci. I to svakako ne zato jer su Talijani dobrodusni. A kod nas novaci koji upisu doktorat na drugom faksu (jer na maticnom nema tog studija) placaju, vecim djelom iz svog dzepa, nemale skolarine. Da ne pricamo o onima koji "studiraju uz rad". Muzi gdje i dok stignes. Upisne kvote su poseban problem, koji se, svjedocio sam vise puta i u zanjih par tjedana, jednostavno likvidira "tu se nista ne moze". Pobogu zasto???????
"Magic bullet"? Narano da ne. No quick fixes, ali idemo raditi u tom smjeru. Malo manje zatvaranja u "vlastite kucice", malo vise otvorenosti i za kritiku i za prijedloge od svih, malo manje epsih ispada i vrijedenja, te puno vise rada, i rezultati ce se sigurno pokazati.
Nastava i nastavnici:
Strateski problem #1: Naravno. I ciljanim ulaganjima, i mijenjanjem nacina izbora rektora/dekana i ostalih celnika, i vezanjem ovlasti uz odgovornost, i pri pisanju novog zakona ... Ali sve to zahtijeva velike i bolne rezove. Jesu li (i jesmo li svi u sustavu) spremni na to???
Strateski problem #2: Naravno, ali sadasnja je situacija da ako hoces covjeka koji je i formalno suranik na tvom projektu dovesti ovdje tjedan dana da na tome zajedno radite, ne mozes legalno dovesti, tj. ispaltiti mu dnevnice??!! Jer mu za to moras pribaviti radnu dozvolu, zdravstveno osiguranje i ne znam sto sve ne. E tu nitko ne moze nista dok stvarno ministrastvo u suradnji s ostalima ne ukloni sve (i mentalne) barijere. Jos uvijek ce onda ostati patoloski strah od konkurencije i mnetlane barijere tipa "nece meni majci nitko pisati diplomski na engleskom" (btw, u italiji svi Talijani pisu doktorat na engleskom, i to svakako ne umanjuje njih ponos svojim jezikom). Dakle opet, MZOS svakako, ali i svi ostali imaju jaaako puno posla ovdje. Sto je opet povezano i sa "samoupravljanjem". |
|
Vezano za studij na profesorskim smjerovima PMF-a.
Osim jednopredmetnog smjera prof. fizike, postoje i drugi smjerovi, tako da (barem u moje vrijeme, ne znam kako je sada po Bolonji) se ne bih slozio oko toga da profesor predaje sacici ljudi - barem nije tako na prve dvije godine, jer dosta se kolegija slusa zajednicki. Kasnije, na visim godinama, ionako na svim smjerovima dolazi do totalnog rasapa studenata, i to nije onda nikakva znacajka bilo kojeg profesorskog smjera.
Nazalost, puno veci problem predstavlja sama nastava za studente prof. smjerova, koja je u potpunosti neadekvatna, ali to je neka druga tema. Koga vise interesiraju moji jadi oko tog pitanja, neka se javi na PM pa cu mu detaljno objasniti sto mislim. |
|
Na #32: Kolega, mislim da previše stvari koje bi se MORALE promijeniti uzimate kao konstantu. NIJE NORMALNO, a ni PRIHVATLJIVO da na višim godinama dolazi do rasapa studenata, a ni da se hrvatski nastavnici neadekvatno obrazuju. Nije dovoljno reći "Ah, to je tako, whaddya gonna do", nego treba pozvati na red odgovorne za takvo stanje i tražiti promjene koje će dovesti do konkretnih, mjerljivih pozitivnih pomaka. Ovako svatko krivi nekog drugog, država ulaže novce u neproduktivno obrazovanje, a na kraju djecu nema tko podučiti fiziku, barem ne kvalitetno. To je nešto što zahtijeva prompno djelovanje, ne apstraktno, neusmjereno zapomaganje nad sadašnjim stanjem. Neka MZOS na terenu istraži ovakve slučajeve i krene ih rješavati. Alternativno, ako im se ne da, može od Vas ili mene zahtijevati pisani elaborat o problemu i rješenjima urudžbiran u tri primjerka, s mašnicom.
|
|
Na #31
Strateski problem #2:
-----------------------------------------------------
Naravno, ali sadasnja je situacija da ako hoces covjeka koji je i formalno suranik na tvom projektu dovesti ovdje tjedan dana da na tome zajedno radite, ne mozes legalno dovesti, tj. ispaltiti mu dnevnice??!! Jer mu za to moras pribaviti radnu dozvolu, zdravstveno osiguranje i ne znam sto sve ne. E tu nitko ne moze nista dok stvarno ministrastvo u suradnji s ostalima ne ukloni sve (i mentalne) barijere. Dakle opet, MZOS svakako, ali i svi ostali imaju jaaako puno posla ovdje. Sto je opet povezano i sa "samoupravljanjem".
-----------------------------------------------------
Potpuno se slažem kolega i sukobljavam sa sličnim problemima. recimo želi doći neko "naš" doktor - profesor ili "stranac" što je još teže. Ako nemate zajednički EU projekat teško da se išta može. Ako vi imate projekat i želite ga dobiti na malo duže vrijeme od par dana nastaju gore navedeni problemi. To MOZS mora s ostalim ministarstvima rješiti. Skinuti sve osim "sigurnosnih" barijera i omogućiti protočnost nastavnika iz EU naših i stranaca. Inače nam sreće nema. A da postoje "stariji" profesori koji imaju averziju od diplomskih radova na engleskom jer i sami ne mogu držati predavanje na engleskom to je točno. I to je ograničavajuće za ERAZMUS.  |
|
#33, komentar #32 je samo blaga ispravka mojih navoda i korisna informacija. Na #32, mislim da se jos vise predmeta moze
slusati zajedno. Ako zavrseni eksprimantalac s inzenjerske fizike
morade u razlici polagati i neke praktikume eskperimentalne
fizike to nema smisla jer je on u tome strucniji od diplomiranog
profesora fizike. Naravno, uvijek neko moze izmisliti predmete kao
karikiram eksperimentalne tehnike fizike za profesore fizike i to u
idealnom svijetu s beskonacno velikim univerzitetom i ima smisla, no to udrobljavanje u svijetu u kojem se struke mijenjaju brzo,
i dozivotno usavrsavanje je sine qua non uspjesnosti, te u kojem
je sveuciliste premalo i presiromasno, to nema smisla. Rado cu
cuti vise informacija od vas dok se vratim s godisnjeg itd.
|
|
Na #35: nisam govorio o slušanju predmeta zajedno, nego o ishodu studiranja.
Što se slušanja predmeta zajedno tiče, apsolutno se slažem da jedan PMF ima groteskno previše različitih kolegija, naročito na nižim godinama studija. ima jedno 6-7 općih kemija, podjednako toliko kolegija ili kolegijskih sekvenci opće fizike, o matematici da ne pričam - svaka studijska grupa sluša svoj kolegij sa svojom satnicom, svojim programom, svojim ispitom - a zašto? Zato da svaki nastavnik ima svoj kolegij ("mine, mine, mine"), zato jer npr. satnicu svakom kemijskom ili fizičkom predmetu na biološkim studijima određuju biolozi pa im dodijele ono što ostane nakon što biolozi svaki ugrabe satnicu za "svoj" kolegij. Umjesto da imamo opću kemiju za majors i opću kemiju za non-majors, te maksimalno tri sekvence opće fizike - za 1) fizičare, 2) science and engineering studente osim fizičara i 3) ostale, stbara se kaos koji onemogućava fleksibilnost, povećava posao u planiranju izvođenju nastave i ispitivanja itd. itd. To su sve problemi koji vode porijeklo od toga što su mnoge stvari postavljene naglavce. Umjesto da biolozi određuju satnicu fizike za biologe (trenutno jedan semestar, 3+2, rekapitulacija osnovne škole), kemičari za kemičare i geolozi za geologe, fizičari bi trebali ponuditi jednu od tri sekvence svima zainteresiranima. Gotovo. Nastavnički smjerovi bi trebali definirati minimalni program za stjecanje nastavne kompetencije za pojedini predmet - uz svo dužno poštovanje, u pet godina se može steći kompetencija za držati nastavu iz više od jednog predmeta u školi, te jednopredmetni petogodišnji nastavnički programi ne bi trebali postojati. |
|
Na #28.
Odlicno dakle nakon državne mature upravo ste pohvalili i znanstvenu politiku sadašnjeg ministra
Molim Vas samo se nemojte naljutiti na ovo što sam napisao pa stavio sam smajliće
Zar bih se na vas uopce mogao ljutiti. Osim cestog ignoriranja vasih postova u nekim raspravama vam pokusavam dokumentirati kada i zasto kontinuirano obmanjujete, manipulirate raspravu na portalu te da jednostavno niste vjerodostojan sugovornik. Zao mi je da zbog vas i jos dvojice bisera ovaj portal precesto postaje mjesto glupavih izjava i viceva umjesto argumentirane rasprave.
Stoga procitajte jos jednom moj komentar na clanak u JL i pokusajte me prosvijetliti vasim zakljuckom iz 28???? Molim vas samo koristite argumente za vase zakljucke...
70% ucenika palo matematiku |
|
Na #35 i #36 Vidite kolege kako se konstruktivno i argumentirano može diskutirati, uočavati probleme i predlagati rješenja.
Ta rješenja su na razini fakulteta(PMF) i sveučilišta.
----------------------------------------------------------------
Naravno, uvijek neko moze izmisliti predmete kao
karikiram eksperimentalne tehnike fizike za profesore fizike
---------------------------------------------------------------
ili
----------------------------------------------------------------
To su sve problemi koji vode porijeklo od toga što su mnoge stvari postavljene naglavce. Umjesto da biolozi određuju satnicu fizike za biologe (trenutno jedan semestar, 3+2, rekapitulacija osnovne škole), kemičari za kemičare i geolozi za geologe, fizičari bi trebali ponuditi jednu od tri sekvence svima zainteresiranima. Gotovo.
-----------------------------------------------------------------------
U tome vam neće moći pomoći kolega DB i BP. To je stvar ustrojstva fakulteta i plana i programa studija.
I ja se sažem da fizičari za elektrotehniku i elektroniku ne predaju ono što je za kemiju, biologiju ili geologiju. To je stvar dogovora fakulteta i departmenta u okviru sveučilišta zar ne |
|
Na #38:
Quote:
I ja se sažem da fizičari za elektrotehniku i elektroniku ne predaju ono što je za kemiju, biologiju ili geologiju.
Naprotiv, ja mislim da bi. Primjena fizike u svakoj od tih disciplina trebala bi se učiti u sklopu predmeta iz tih disciplina, ne u sklopu same fizike za brucoše. Pogledajte kako se to radi na npr. MIT-u.
Quote:
To je stvar dogovora fakulteta i departmenta u okviru sveučilišta zar ne
Zaboravili ste tko izdaje dopusnice za studijske programe? |
|
Na #38 Dragi kolega B.L. bila je to takva koncepcija u "trulom sustavu", da fiziku i matematiku su na tehničkim fakultetima (ETF) predavali fizičati i matematičari na tim fakultetima i vjerujte mi veoma kvalitetno.
Do prije nekoliko godina i kod nas je bilo tako. Kako se promijenila koncepcija, koja ide prema modernom EU sveučilištu koje poznaje i departmente, pa su se i kod nas ustrojili, izdvojili i formirali odjeli-departmenti za matematiku, fiziku, biologiju, kemiju ....... i oni "bruse" svoje te malo "mare" za posebne potrebe matamatke, fizike, kemije na drugim fakultetima koji nisu primarno prirodoslovne znanosti. Gotovo svi matematičari i fizičari je otišli su na odjele.
Specifičnosti su očigledne nije ista matematika za ekonomiste, i elektroinženjere. (prvi treba više statistike a drugi kompleksnih brojeva, vekorskih polja,.....)
Da napomenem, mi nemamo takvih problema jer dogovor s kolegama "kuću gradi" pa imamo dobru suradnju s odjelima za fizku i matematiku, te čak na diplomskom Bolonjskom studiju prihvaćamo njihove izborne kolegije (primjerice iz Kvantne fizike, primjerice potreban za razumijevanje procesa u poluvodičima).
Što se tiče dopusnice ostavite MZOS po strani, ako su prijedlozi dobri ako se pojbedi ponos i sujeta, može se izraditi dobar plan i program zajedno s matamatičarima. fizičaraima ma gdje oni ustrojbeno pripadali. MZOS će to prihvatiti (čitaj NVV) |
|
Na #40:. To što netko "malo mari" za nekoga drugoga na hrvatskim sveučilištima je rezultat samoupravljanja, te nepostojanja kontrole i odgovornosti za povjerenu nastavu. I to je dio istog problema o kome priča. Međutim, ako pogledate na MIT-u, kemičari, biolozi i elektrotehničari na prvoj godini slušaju jedan te isti calculus (18.01 i 18.02) i jednu te istu fiziku (8.01 i 8.02). Tako i Caltech, i Yale, i mnoga druga mjesta. E pa sad, ja Vas pitam kako oni mogu odgojiti vrhunske kemičare, biologe ili elektroinžinjere s tako općenitimpr edmetima, a hrvatska sveučilišta ne mogu. Ma hajte molim Vas. Sve je to hrvatska akademska politika. Štetna i nepotrebna politika, kao i obično.
Quote:
Što se tiče dopusnice ostavite MZOS po strani, ako su prijedlozi dobri ako se pojbedi ponos i sujeta, može se izraditi dobar plan i program zajedno s matamatičarima. fizičaraima ma gdje oni ustrojbeno pripadali. MZOS će to prihvatiti (čitaj NVV)
Naravno da će to MZOS prihvatiti. Problem je što MZOS i NVVO jednako tako masovno prihvaćaju i loše planove i programe, iako imaju sve ovlasti da to ne učine. Ja ne očekujem od MZOS-a i NVVO-a da prihvate dobre programe, nego da ne prihvate loše. |
|
Na #41 Slažem se s vama i nemam ništa protiv da se slušaju zajednički kolegiji iz fizike, matematike na elektrotehnici kao i drugim srodnim tehničkim fakultetma i odjelima jednog sveučilišta. To je sasvim razumljivo i izvodivo.
Poslije se može postupno odvajati i prilagođavati potrebama specifičnih područja.
Što se tiče "samopravljanja" na sveučilištu, nije to "specijalnost" samo sveučilišta. Mislite li da se u drugim javnim i državnim tvrtkama ne "samoupravlja".
|
|
Zelio bih se vratiti na temu iz nultog posta i citirati neke izjave aktualnog ministra koje su meni dosta indikativne ali i zabrinjavajuce jer ukazuju da populizam i medijske manipulacije i dalje vladaju u tom resoru:
"In the past 5 years, according to Primorac, the number of students graduating with higher education degrees (university or polytechnic) in Croatia has increased by 34,000. Educational standards are rising on several fronts: All students now are required to learn two languages, for example. The budget for science and technology has grown since 2003 by 54%--"better than we did for the previous 18 years,"
Koliko je sve to istina najbolje znaju studenti i znanstvenici u RH.
Pitanje je kada ce ministar shvatiti da se s lazima i praznim obecanjima nece puno napraviti. nazalost u drugi mandat ministar ulazi sve vise okupiran sobom i svojom prosvjetiteljskom misijom "nekog povjesnog spasitelja u HR".
fascinantne izjave u ovom intervjuu u SD.
Ja sam samo jedan mali kotačić u stvaranju hrvatske povijesti - kazao je ministar Primorac.
Volio bih da se ponovi priča o Zdeslavu i Branimiru. !!!!! (koja prica??? - iz rane hrvatske povijesti, kada je knez Branimir, pod utjecajem tadašnjeg pape, preuzeo hrvatsku krunu nakon što je smaknut knez Zdeslav koji se približio Bizantu.).
Hrvatska ima šanse kao država koja će sutra biti ravnopravni dio Europske unije. Kao zemlja znanja u kojoj je 34 tisuće više studenata, Hrvatske će za deset godina imati 26 posto visoko obrazovanih građana, što je iznad prosjeka EU-a. BRAVO za ovu statistiku>>>>>>
A kada se dode do skakljivih tema - poslova koji se odvijaju iza zastora onda odgovora u pravilu nema:" Upitan zbog čega želi uvesti javno-privatno partnerstvo kod izgradnje studentskih domova i restorana u zadarskom kampusu, ministar Primorac je to opovrgnuo. - Pitajte one koji su vam dali tu informaciju ....
|
|
Quote:
Koliko je sve to istina najbolje znaju studenti i znanstvenici u RH.
Krivo. Najbolje o tome koliko je to točno znaju tete i stričeki iz Državnog zavoda za statistiku, jer su to podaci koje sam ja osobno izvukao iz njihovih statističkih ljetopisa, koji su javno dostupni na njihovim internetskim stranicama. |
|
Krivo.
"Minister Primorac made a few clarifications after our blog entry was posted: The language requirement is for primary school students; the budget noted as growing is for education, science, technology and sports (not just science and technology) and the body evaluating universities is the Agency for Science and Higher Education."
Takodjer, uz rizik da cjepidlacim:
Iz bloga:
"In the past 5 years, according to Primorac, the number of students graduating with higher education degrees (university or polytechnic) in Croatia has increased by 34,000..."
Iz SD:
"Kao zemlja znanja u kojoj je 34 tisuće više studenata, Hrvatske će za deset godina imati 26 posto visoko obrazovanih građana, što je iznad prosjeka EU-a."
U blogu se spominju diplomirani studenti, u SD se spominju studenti (pretpostavljam upisani studenti?). 34 tisuce vise od cega i gdje? Kasno je navecer, pa vjerojatno nesto radim krivo, ali ne mogu zbrojiti na 34 000 na stranicama DZS...
Projekcija da ce za 10 godina cetvrtina Hrvatske biti visokoobrazovana cini mi se divnim snom, ali bojim se da nije realna. Da li ce model kojim je dobivena brojka od 26% morati biti korigiran? Uzimanjem u obzir cinjenice da svi ravnopravno umiru, a ne samo oni sa nizim strucnim spremama, na primjer. |
|
Posto je kolega 44 dobro upozant s detaljima u MZOSu mogao bi nam pojasniti ovu izjavu:
Croatia has invited 15 top scientists from abroad to sit on a commission to review the country's scientific institutions. ???? Who and when??? |
|
na #45
Radi se o broju studenata koji upisuju prvu godinu. Zadnjih desetak godina imamo konstantni rast od oko 6-7 tisuća brucoša više godišnje, tako da ako gledate razdoblje od 5 godina, to vam dođe do tih cca 34 tisuće. Citirana izjava iz SD je točna, njena interpretacija u blogu je pogrešna.
Broj diplomanata (također se može vidjeti iz podataka DZS) raste tempom od oko 1300 godišnje, i sada iznosi oko 22-23 tisuće.
na #46
Tijekom posljednjih par mjeseci u sklopu različitih bilateralnih sastanaka s ljudima iz SAD (NIH), Indije, Izraela, Japana i Francuske (CNRS) razgovaralo se o takvom angažmanu njihovih stručnjaka, te su svi oni pristali pomoći oko toga.
Kako već znate, kroz koji mjesec (ako ne i prije) kreće rad na novom Zakonu o znanosti, u kojemu će onda biti razrađene i tehničke pojedinosti tog sustava vrednovanja u kojemu bi sudjelovalo i takvo tijelo. Svojim prijedlozima svakako možete pomoći da taj sustav 'kontrole kvalitete' bude što bolji i učinkovitiji. |
|
| Pravi bi početak trebala biti evaluacija sadasnjega stanja sustava znanosti i visokoga obrazovanja. Ima nekoliko skupina u svijetu koje to mogu napraviti. Tada bi svaka politika imala dobru osnovu za usavršavanje funkcioniranja tih sustava. Bez toga ćemo se stalno zapletati u "stečene pozicije", a svi znamom kako su neke (usudio bih se reći i većina) njih stečene. |
|
#47 Tijekom posljednjih par mjeseci u sklopu različitih bilateralnih sastanaka s ljudima iz SAD (NIH), Indije, Izraela, Japana i Francuske (CNRS) razgovaralo se o takvom angažmanu njihovih stručnjaka, te su svi oni pristali pomoći oko toga.
Ovo je zabrinjavajuci postupak, Duje.
Po definiciji NIJE nezavisna prosudba
ako recenzente odredjuje zainteresirana strana,
tj. neko iz samog sustava. Trebate pitati nezaivsnu
ORGANIZACIJU da ona odredi trece eksperte
po svom nahodjenju, samo to je korektna recenzija.
Jalovo je ugovarati postupak preko sastanaka s 'ljudima',
a ne pregovorima s nezavisnim organizacijama.
"svojim prijedlozima svakako mozete pomoci"
Moj ti je prijedlog da se baci ovaj jalovi postupak u
smece i krene novi i jednostavan postupak preko
trece u ugledne organizacije. Inace moze biti i jalovo,
a moze dovesti i do skandala ako neko treci napravi&nbs |
|
| | |
Edukacija
