| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Priznavanje doktorata iz inozemstva
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Marijana Erstic
|
|
|
|
2008.07.20. 11:39
Priznavanje doktorata iz inozemstva u Hrvatskoj (ENIC/NARIC ured). Postovani connectovci,
vec nekoliko dana muci me jedno pitanje. Zavrsila sam fakultet i doktorski studij u inozemstvu (Njemacka). Dokumentaciju sam prije dva mjeseca predala na priznavanje ENIC/NARIC uredu. Prije nekoliko dana dobila sam pismo od ureda. Priznat je poslijediplomski studij. O tituli doktora niti rijeci. Zanimalo bi me da li je jos netko imao slicno iskustvo i da li ima smisla zaliti se na tu odluku. Unaprijed mnogo hvala i srdacan pozdrav. |
Na #0 Ako su vam priznali poslijediplomski studij time su priznali i njegov završetak to jest stječeni "doktorat".
To je moje mišljenje. Ne znam što vam piše u tekstu odluke. Treba li explicite pisati da se priznaje diploma doktorata. Možda netko više zna?? |
|
Na 1. Mnogo hvala na brzom odgovoru. Nadam se da je sve u redu makar se bojim da bi moglo biti problema sa zaposljavanjem u Hrvatskoj, jer, koliko sam informirana, za zvanje docenta npr, je potrebna i titula dr. sc.
Jos jednom mnogo hvala. |
|
Na #2 Ako se budete vraćalu u Hrvatsku i zapošljavali u sustavu MZOS-a na fakultetu ili Institutima morate proći proceduru izbora u znanstveno pa onda u nastavno zvanje (doc ...) na toj matičnoj instituciji.
Za taj izbor su vam potrebne određene kvalifikacije (objavljeni znanstveni radovi objavljeni u časopisima s CC, SCI ili Extended SCI ili drugim bazama, radovi na međunrodnim konferencijama, projekti idt... itd, jasno prema vašem znanstvenom području, grani polju (ti uvjeti se znaju). Tada ćete priložiti vašu diplomu i nostrifikaciju od ENIC/NARIC ureda.
Ako idete u gospodarstvo, mislim da je to što ste dobili od ENIC/NARIC ureda dovoljno. Možda će vam netko iz MOZS-a bolje odgovoriti.  |
|
| Svoju sam diplomu nostrificirala prije godinu dana i također sam dobila papir na kojem mi zapravo pise sve isto kao i na mojoj diplomi iz Svedske (koja je bila na engleskom) i titila nije prevedena na dr.sc. vec mi pise: Doctor of Philosophy, PhD. Taj mi je dokument bio dalje sasvim dovoljan (uz originalnu diplomu) i za upisivanje u radnu knjizicu i za zaposljavanje u Hrvatskoj. |
|
| Na 3 i 4: Mnogo hvala na odgovorima! |
|
| A što mislite o ovoj temi koju je nedavno inicirao rektor Daniel Rukavina - da "uvozimo" do 2000 stranih znanstvenika koji bi radili posao mentora? Primorac ga podržava, mislim da se nešto oko toga o pokrenulo. Baš me zanima kako bi privukli strance na rad u HR s našim plaćama.... |
|
#6 Totalno bez veze. Dok je stimulacija postdiplomskog mentorstva jako jako slaba za one ljude koji vec jesu u sustavu, zasto placati cijelo radno vrijeme za
neke nove ljude ? Prvo podignite stimulaciju za aktivnosti koje nudimo mi koji vec
jesmo u zemlji. Nema niti nacina da se plate putni troskovi, vezani uz mentorstva,
niti su potpisani ugovori sa stranim akademijama koji bi omogucavali vise posjeta
nasih studanata ljetnim skolama u inozemstvu (primjer: poljska akademija nema nikakvih odnosa s nasom), nemamo bilateralnih ugovora u znanosti s mnogim zemljama ciji znanstvenici bi rado suradjivali (s nekim zemljama suradnja
je organicena na 5-6 proposanih podrucja) itd. Putni troskovi, ljetne
skole, bilaterale i sl. su kompleksni sustavi koji ukljucuju ne samo doskolavanje,
dvojna mentorstva s inozemnim kolegama nego ujedno osvjezavaju i potencijalne
mentore u Hrvatskoj, sirinu sadrzaja i slicno. Zasto npr. nema bilateralnih ugovora
s Belgijom i Gruzijom, zasto u programu sa Srbijom teorijska fizika nije na spisku
i slicno ? A placat cemo cistokrvne uvozne mentore, dok nam vec ostvarena suradnja ne moze doci do punog izrazaja zbog ovakvih nedostataka.
Ajde molim Vas... |
|
Uz primjedbe u #7 problem je i s duzim boravcima stranaca, zbog toga se jako zakompliciralo s novim Zakonom o strancima. Cuo sam neke horror stories s
sredjivanjima papira po 5+ mjeseci za duzi boravak stranca iz
zapadne Evrope (?!), cime dolaze u pitanje i neki Evropski projekti; tu su i
smijesno male kvote dozvola za rad strancima u znanosti
(10 godisnje posebno za znanost, ako dobro pamtim), obaveza nostrifikacije
cak i za ljude koji dolaze s fakulteta tipa Yale s kojih bi trebali priznavati diplome
u nekim podrucjima automatski i sl. Nadalje kolege iz stranih zemalja mi obicno govore kako u drugim zemljama kulturni atasei pri amabasadama sredjuju usluge
znanstvenicima da lakse prebrode vizne i druge zavrzlame, sto kod nas, cini se,
nije obicaj. Evo slucaj neki dan.
Rusi ako uzmu voucher da su u Hrvatskoj
u nekom hotelu 3 dana, (ili pak garantno pismo)
mogu uci u zemlju bez vize. Dakle viza nema
neku jakost prema toj zemlji i bilo kakav svercer ili prostituka lako ulaze u zemlju. S druge strane, granicna policija vraca one
koji slucajno nemaju takve papire bez obzira na profil. Evo, lani jedan
ruski akademik, iz Beca ide na konferenciju u Crnu Goru. Zakljuci da mu je
karta jeftinija za Duborvnik i covjek planira uzeti autobus u Dubrovniku ili
sto vec nadje. Dodje na aerodrom u Dubrovnik i granicna policija ga vraca prvim avionom u Bec. Ne daju mu da kupi voucher za neki hotel, ne povezuju ga ni s kakvom akademskom institucijom koja bi mu pomogla (telefonski poziv
HAZU, IUCU Dubrovnik, MZOSu npr.).
Jednostavno cajosi pustaju prostitutke s trodnevnim
voucherom za babin kuk, ali ne pustaju akademika kao opasnog potencijalnog
imigranta. Toga nema niti u komunistickoj Kini (imam argumente i slican
puno lakse rijeseni slucaj na kineskoj granici za zainteresirane!).
Sad samo ocekujte da ce taj ruski akademik ponovno doci u Hrvatsku
i prenositi znanje Rukavininim studentima... |
|
Na #8 i #9 Ako je to tako kako pišete kolega onda nam situacija nije izvjesna i baš lijepa. Mislim da ste dobro primjetili: nismo dobro uredili i pripremili odnose s nekim važnijim zemljama (Belgija recimo).
Kada želimo mentorstvo i sumentorstvo nekih njihovih profesora-znanstvenika pojavljuju se veliki problemi. Ljudi su voljni pomoći ali se to odvija isključivo u okviru projekata, što troši sredstva s tih projekta koja nisu namjenjana za boravak naših novaka kod njih i njihovih profesora kod nas. To treba sustavno rješiti. Omogućiti njihovu prohodnost, dolazak i duži ostanak, manje administriranja kod dozvola za boravak (ne znam kako to ide sada).
Ne znam kako ćemo ih privući "na naše plaće"  |
|
Slazem se s 9 da nije dobro da se samo novci s projekata trose na mentorstva, a da nema i posebno namijenjenih sredstava. Ne vjerujem u jedno svemoguce rjesenje, cak i da se organizira, upravo razvijeni znanstveni sustavi imaju siri dijapazon razlicitih instrumenata financiranja svakovrsnih aktivnosti, suradnji itd.
Diversifikacija uz kontrolu i evaluaciju tog procesa u razvoju je dobar recept. No dok se i za tako krupne projekte kao tehnoloski ne radi evaluacija uspjesnosti ulaganja, moguce je jos uvijek da tamo gdje je manje novaca bude vise postenja i samokontrole, da se optimisticki izrazim. Pitanje dozvola za rad, boravak itd. su pitanja ne samo znanosti nego prije svega resora vanjskih poslova, zakona o strancima itd. s tim da bi trebalo naravno staviti znanost u strategijski privilegiran polozaj u tome, ne samo zbog znacaja nego i zato sto socijalni sloj obrazovanih znanstvenika nije prakticki nigdje u svijetu imigracioni problem, pa bi u toj sferi svi propisi i postupci trebali biti meksi.
|
|
| Na #10 Slažem se u svemu. |
|
| a koliko uopće iznosi stimulacija za mentora, odnosno u kojem su rangu njihova primanja? hvala na odgovorima, ovo je jako zanimljivo! |
|
Na #12 Poštovana kolegice, nije problem stimulacije mentora već njegove plaće kada je on odsutan iz matične zemlje a recimo boravi u Hrvatskoj i vodi neko vrijeme kandidata (i možda radi još nešto-recimo predaje neki kolegij). Tko će to pokriti. Troškovi boravka, dnevnice .... (prima li on plaću tamo u matičnoj zemlji ili samo kod nas?)
Obrnuto troškovi boravka z. novaka na izradi doktorata vani koštaju: troškovi smještaja, campus-hostel-hotel boravak, honorari z. novaka, materijalni troškovi potrebni za izvedbu istraživanja. To netko treba pokriti.
U okviru TEMPUS-a i drugih projekata se može planirati dio tih troškova razmjene novaka i studenata i to se podržava ali nije dovoljno jer kraće traje i TEMPUS nije namjenjen prvenstveno za izradu doktorata. 
Možda netko bolje zna odgovoriti s više iskustva? |
|
Na #12 Kolegice još nešto sam zaboravio. Mentori vani na EU sveučilištima su i mogu biti u zvanjima (dr.sc. od assistant professor (docenta), preko associate professor (izv, profesor) do full profesor (redoviti profesor).
Kolike su njihove plaće tamo, trenutačno ne znam ali mogu pokušati pitati kolege vani.
Plaće im sigurno nisu kao naše profesorske (znam u šali reči "da oni imaju u Eurima koliko mi u kunama", ali to nemojte prihvatiti zdravo za gotovo)
Znaju se njihove plaće vani, ali ja neznam kako se to regulira kada su kod nas  |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Genetska karta Europe
(55 kom., prije 8 hrs.) | | DNK labos u lovu na...
(67 kom., prije 1 dan/a.) | | Otkriće važno za liječenje pretilosti
(2 kom., prije 1 dan/a.) | | Objavljen rad u Angewandte Chemie International Edition
(2 kom., prije 4 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(14 kom., prije 5 dan/a.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 8 dan/a.) | | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(19 kom., prije 8 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 13 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 17 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 18 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.09.07. 04:24h CEST