Kolegice i kolege Connect-ovci, 
 
postoji li u hrvatskom znanstvenom sustavu jasan kriterij za izbor èovjeka na radno mjesto znanstvenog novaka ili na suradnièko radno mjesto asistenta? 
Vrlo konkretno: jesu li, osim kriterija prosjeka ocjena na dodiplomskom studiju (ili preporuka), propisani zakonima/pravilnicima i drugi kriteriji koji odreðuju da se na takvo radno mjesto zapo¹ljava osoba po kriterijima izvrsnosti? 
 
Jo¹ konkretnije: mo¾e li fakultet kao pravna osoba, zaposliti nekog koji je u dobi od 40 i vi¹e godina na radno mjesto asistenta a tko nikad do tada nije imao nikakve veze sa znanosti? Postoji li dobna granica kakva postoji za veæinu natjeèaja?

Komentari (clanova koji su komentirali: 7) Komentara po autoru:    3 2 2 1 1 1 1

#1: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-07-10 13:56:35 Zahvaljujem na premje¹tanju teme jer je rijeè o pitanju koje zaslu¾uje zaseban prostor, kao i èlanci koje sam izdvojila u temi koju sam pokrenula:     Novi broj INDECS-a donosi studije o znanstvenoj produktivnosti HR sveuèili¹ta i analizu Connect-a      ©to se sustava novaka tièe, na stranicama MZO©-a propisani su uvjeti za izbor novaka, i kao ¹to je veæ navedeno, uvjeti se zaustavljaju na 10%. U sluèaju da kandidat ne ulazi u 10% najboljih moguæe je nedostatak nadoknaditi izdanim znanstvenim radom i preporukama znanstvenika.     Kao ¹to smo vidjeli u doktorskom radu kolege Pola¹eka,ulazak u 10% najboljih ne garantira uspje¹no okonèanje novaèkog sta¾a (obranjen doktorat), veæ suprotno, najveæi broj uspje¹nih novaka dolazi iz skupine ne-10%. Oèito je stoga da sustav treba mijenjati i uvesti kriterije koji bi se, primjerice, odnosili na znanstvenu produktivnost, minuli rad na projektima i sl.      U vrijeme dok sam bila aktivna u Mre¾i mladih znanstvenika (MLAZ) lobirala sam pri MZO©-u kod jednog od dr¾avnih tajnika da se pokrene rad na pravilniku koji bi potankije i drukèije regulirao uvjete za zapo¹ljavanje znanstvenih novaka. Proces je iz nekog razloga zastao. Sad je na novim snagama MLAZ-a da probude proces.

#2: na #1 (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-07-10 17:37:02 Kriterije koje ste naveli su mi dobor poznati.    Mene zanima postoji li dobna granica za zapo¹ljavanje asistenta (ne novaka nego asistenta)?    Npr. sluèaj zapo¹ljavanja osobe od 40 godina koja nikad ni¹ta u sustavu znanosti nije radila (nema znanstvenih referenci, samo preporuke dva znanstvenika) na suradnièko radno mjesto asistenta koje podrazumijeva upis na poslijediplomski studij, te doktorat u odreðenom roku.   Nije li to sluèaj negativne selekcije na HR sveuèili¹tu?

#3: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-07-10 20:34:53 Istini budi, ako se sustav znanosti promijeni na bolje onda bi se eto postavio jedan fini template i za ostale - tj za cijelo drusto.     Dok sam radio na Sveucilistu u RH, uvijek sam bio ponosan kako je sustav znanosti bolji od ostalih hrvatskih sustava - i jos uvijek je. To je zbog toga jer je ipak vise gentlemana u njemu a osim toga sustav kao takav nije toliko zanimjliv nekim manje moralnim (kao napr. neki drugi) da bi bio na attacku istih.     Medutim, bez jasnih kriterija i to se pomalo gubi, a "vjesti" pojedinci su odavno pronasli "rupe u zakonu"....    Medutim, zelim ipak napomenut da se kriteriji moraju donijeti s velikim oprezom kako se ne bi ugusila manja sveucilista koja ih ne mogu pratiti.     Napr. ako se trazi toliko i toliko radova kako ocekivat da ih netko objavi ako taj nema podrsku sveucilista u smislu financiranja kongresa, casopisa, kupnje knjiga, nabavljanja radova....  To je onda ravno nemogucoj misiji i opstaju samo "velika sveucilista" tj. samo i jedino Zagreb. I sto sad? Kako postici de-centralizaciju. Cijela "Pandorina kutija" se otvara.

#4: Kako anga¾irati ljudi iz prakse (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-07-10 20:40:11 Kolegica IVV otvorila je jedno va¾no pitanje. Hoæe li u sustavu hrvatske znansoti koja ima 6 podruèja djelovati ljudi koji nikada nisu vidjeli praksu. Mo¾da za neka podruèja ne treba praksa, ali za tehniku i sliène discipline jeste va¾no. Posebno se to odnosi kako pridobiti uspje¹ne ljude iz konstrukcije, proivzodnje ili menad¾menta na sveuèili¹te. Problem je vrlo te¾ak. Rasprava o ovoj temi je vrlo korisna.

#5: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-07-10 21:18:09 Na #4 Sla¾em se s kolegom IÆ i pitanje kolegice iz # 0 i # 2 je razumno i pravo postavljeno.   U nekim stukama elektrotehnika, elektroenergetika, strojarstvo i druge tehnièke discipline zahtjeva se da na sveuèili¹ta-fakultete doðu ljudi s iskustvima iz ekslopatacije tih tehnièkig sustava ( konstrukcija, projektiranje, odr¾avanje, opravljanje, remont -recimo generatora, transformatora itd....) i prenose svoja znanja mladima, kako studentima tako i ostalim asistentima, novacima koji nisu "vidjeli" praksu. Mislim da tu dobne granice ne smije biti ili mora biti razumna i bez te komponente anga¾iranja tehnièki fakulteti nisu kompletni. Vani je velika zastupljenost i pro¾imane fakulteta i industry.    No mo¾da zvuèi èudno da to bude svanje asistent (na fakultetima koji imaju struène studije takav dipl in¾. mo¾e biti struèni suradnik , predavaè ili vi¹i predavaè-jasno ako je prepoznat u struci po kvalitetu i struènim radovima.    Mi smo imali dilp. in¾ kao i mr.sc. iz gospodarstva koji su bili asistenti a kasnije predavaèi ili vi¹i predavaèi. To je dalo vi¹i kvalitet i spoj s praksom kroz njihov anga¾man. Neki su poslije i doktorirai i dobili izbor u znanstvena zvanja.

#6: na #5 (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-07-11 09:57:19 Upravo ste rekli ono ¹to sam i ja htjela.    Sla¾em se da ljudi s velikim iskustvom doðu i sudjeluju u radu sveuèili¹ta kao predavaèi ili struèno suradnici odnosno struèni savjetnici.    Meðutim, ono ¹to mene muèi jest pojava koja se dogaða na odreðenim prirodoznanstvenim i biomedicinskim fakultetima da ljudi koji nikakve veze sa znanosti nisu imali do 40 sad odjednom iz tko-zna-kojih razloga bivaju ubaèeni na asistentska mjesta te poèinju izraðivati doktorate vrlo upitne kvalitete i vrijednosti (kao zasluga za odreðene pru¾ene usluge ili kupoprodajne "ugovorne" odnose). To se sve vrlo ¹utke izvodi.  Svojevremeno je Ðapiæ imao cijelu aferu oko svojeg magisterija, meðutim ovakve pojave u biomedicini nitko ne kontrolira.    Istovremeno, studenti postaju svjedoci takvih i sliènih zbivanja na na¹im sveuèili¹tima. Vrlo brzo se to oèituje kao negativna selekcija.    Najgore od svega, uopæe se ne radi o financijskim malverzacijama i novac uopæe nije faktor rizika za ovakva dogaðanja (to bih jo¹ razumjela).    Znam vrlo konkretne primjere, ali kad ih iznesete rektoratu ili ministarstvu, odgovor je: nema pomoæi, dekani su odgovorni, dekanima nitko ni¹ta ne mo¾e.    Kako tome stati na kraj?  Koji je mehanizam dono¹enja jasnih kriterija znanstvenog napredovanja i zapo¹ljavanja u znanstvenom sustavu?

#7: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-07-11 15:54:22 Veæ sam to bezbroj puta napisao, ali, èini se, da moram jo¹ jedanput. Protivnik sam detaljiziranih pravilnika o bilo èemu i smatram ih nepotrebnima. Posebno u kulturi koja nije navikla po¹tivati ni zakone, a da o pravilnicima i ne govorimo. Treba imati skupinu iskusnih i po¹tenih mentora koja æe, po svojoj profesionalnoj savjesti poku¹ati pogoditi, na temelju prilo¾enoga ¾ivotopisa i razgovora s kandidatom, kolika je ¹ansa da æe kandidat/kandidatkinja biti uspje¹ni u znanosti. Poku¹at æe pogoditi njegov stvarni interes, njegove sposobnosti, njegovu motivaciju i sliène karakteristike koje daju nadu da bi mogao biti uspje¹an u znanosti. Poku¹ajte sastavti pravilnik o tome koji æe se znanstveni rukopis primiti za tisak u kojem meðunarodnom æasopisu a koji neæe. Sve ¹to mo¾ete uèiniti jest propisati proceduru, a ostalo se temelji na ekspertnom mi¹ljenju.

#8: na #7 (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-07-11 16:24:56 O sastavu i brojnosti koje skupine iskusnih i po¹tenih mentora, po¹tovani kolega, govorite?   Kakav je njihov impakt?    Kako rije¹iti sluèaj kad èovjek na asistentskom mjestu odugovlaèi s doktoratom 2-5 godina nakon zadnjih rokova u okviru kojih je trebao doktorirati? A mentor, znanstvena komisija, matièni odbor, dekan... to pre¹uæuje.    ©to uèiniti kad èovjek-asistent nakon doktorata nikako ne uspijeva skupiti bodove i uvjete za napredovanje, pa mu cijeli sustav (mentor, dekan, matièni odbor, znanstvena komisija...) ide niz dlaku i omoguæuje da to napredovanje otegne 2-10 godina (ovisno od sluèaja do sluèaja - poznajem i donju i gornju granicu) nakon zadnjeg roka koji definira njegov ugovor o radu?    ©to uèiniti kad institucija (dekan, znanstveno vijeæe, predstojnik katedre) skriva asistentsko mjesto kao zmija noge i onda potajno, na vrlo lukavi naèin, na to mjesto postavi podobnog èovjeka bez po¹tivanja ikakvih kriterija kvalitete i izvrsnosti?    ©to uèiniti kad institucija pravi razliku u statusu znanstvenog novaka (po sveuèili¹noj definiciji - osoba zaposelna na odreðeno vrijeme) i asistenta (po sveuèili¹noj praksi i definiciji - osoba zaposlena na neodreðeno uz moguænost rastezanja svih moguæih rokova za obranu doktorata i izbor u vi¹e zvanje)?    ©to uèiniti kad zaposlenik sveuèili¹ta efektivno provede svega 14 sati tjedno na svom radnom mjestu, uz posljedicu kukavne do nikakve znanstvene ili nastavne produktivnosti?    Koji su mehanizmi rje¹avanja ovih problema osim skupine iskusnih i po¹tenih mentora?

#9: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-07-11 18:17:24 #8  Sto uciniti? Nista, samo problemi     Kao i u svemu kad se rijesi korupcija u drustvu pomalo ce i tu biti vise reda, a do tad od zapada samo "Zapadni Balkan"...

#10: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-07-11 20:11:29 Na #6 i #8 potpuno vas razumijm kolegice ali niti meni nije jasno kako rje¹ti takav problem "iznimne naknadne pameti" asistenata s preko 40-50 godina koji kako vi ka¾ete se prime u tim godinama kao prvo uposljenje i odugovlaèe ili iz bilo kojih razloga ne mogu doktorirati.    Uvijek sam se pitao (jer i kod nas ima sluèajeva da pojedini asistenti dugo "razvlaèe" svoje doktorate i/ili neæe moæi doktorirati) za¹to bi svi i morali doktorirati, netko mo¾da i ne mo¾e. Zato bi trebala postojati takva radna mjesta gdje bi oni bili korisni kao predavaèi, struèni suradnici u nastavi ..... Takve osobe bi trebali biti vi¹e optereæene u nastavi za razliku od znanstvenih novaka koji bi trebali biti rastereæeni.

#11: Glasova: 2 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-07-14 15:37:06 > Svojevremeno je Ðapiæ imao cijelu aferu oko svojeg magisterija, meðutim ovakve pojave u biomedicini nitko ne kontrolira.     Napisi po novinama i neucinkovite sudske odluke su daleko od afere, to je  naprosto milovanje nepostenja. Vidio bi on aferu da zivi u postenoj zemlji (tj. gdje  je sudstvo ucinkovito, a sveucilista drze do sebe), ovdje se moze smijati necemu  sto vi nazivate hiperbolom afera.