| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Poslao/poslala: Siniša Rodin
|
|
|
|
2008.07.05. 23:37
Zanimljiv članak u EUobserveru (http://euobserver.com/9/26444) govori o neuspjehu europskih sveučilišta na globalnoj razini. Pouka: u provedbi "Bolonjske" reforme ugledajmo se u britanska sveučilišta. Nikako ne u njemačka, talijanska, španjolska, austrijska, švedska ili irska.
Citat iz EUobservera
"Europe's institutions of higher education are already in a parlous state. As a continent, we fare abysmally in world rankings: Of the fifty most highly rated institutions in 2007, only eleven are in EU countries.
The US can claim almost twice that number. Furthermore, if we remove the eight UK institutions from the list, we are left with only three from the 26 other EU nations.
Incredibly there are no German or Italian or Spanish or Belgian or Austrian or Swedish or Irish universities on the list. Put another way, if the institutions of every country that joined the EU prior to 2004 were as successful as those of the UK, then Europe would have 50 rateable institutions."|
|
Već se nekoliko godina vrte iste ili slične brojke u svjetskim istraživanjima o kvaliteti ustanova i rezultata visokoga obrazovanja. U svima njima EU zaostaje za SAD-om i UK-om. Umjesto da se o tome provedu ozbiljne rasprave i primijene najuspješniji modeli, EU se iscrpljuje u birokratiziranju svega i svačega. Supstance se ne miijenja.
U nas su i neka usporedna istraživanja proglašena irelevantnima jer "Mi valjda znamo koliko vrijede naša sveučilišta". Prije svega drugoga treba priznati: NE VRIJEDE MNOGO. |
|
| U Hrvatskoj se ne vodi rasprava o osnovnim nedostacima rada naših sveučilišta. Kao i druga europska sveučilišta inzistiranje na bolognskim reformama ne vodi u pravom smjeru. Dva kritična napisa nisu pobudila veću pažnju naših intelektualaca. Ivan Leban, tada prorektor Ljubljanskog sveučilišta, napisao je (napis putem e-maila od 10. veljače 2005) kritički članak o predvidivim posljedicama provođenju bolognske reforma. Naši kolege Padjen i Pokrovac u raspravi o akademskim pravima napisali su zanimljiv tekst 23. studeng 2007. Sva tri autora profesori su, usko povezani s europskim kretanjima. Ono što proizlazi iz njihovih kritika, jest da prevlast administracije i administrativaca udaljuje europska sveučilišta od modela koji prevladava u USA i Engleskoj. Velika ulaganja u sveučilišta svode se na zgrade i opremu. Kvaliteta znanstvenika, njihov odabir, vrijednosni sustav, i sloboda rada prelaze u manje važne elemente sveučilišne politike. Nekritičko provođenje bolognske reforme na hrvatskoj sveučilišnoj sceni usmjerava njihovu serijsku proizvodnju na studente ("dodana vrijednost", Ivan Leban). Da li je netko usporedio bolognsku reformu, barem onako, kako se ona provodi kod nas, s ideloškim postavkama Šuvarove reforme iz 1980-tih godina? Velika i intelektualno jaka središta Europe preživjet će i bolognsku reformu. Msilim da mali centri, pomalo intelektualno korumpirani, nedjelotvorni i pod prevlašću političke administracije nemaju šanse za utrku. Onu utrku koja ih može voditi do prvih mjesta međunarodne ljestvice. (Napomena: govorim o sustavu, ne o briljantnim, neuništivim pojedincima!). |
|
Quote:
(Napomena: govorim o sustavu, ne o briljantnim, neuništivim pojedincima!).
Problem je što svatko u Hrvatskoj sebe smatra briljantnim, neuništivim pojedincem - "sustav" su uvijek drugi... |
|
Na #3 Slažem se s vama, dobro ste primijetili, sve veće administriranje koje se uvodi na naša sveučilišta i u MOZŠ prema modelu i zahtjevima iz EU upravo vodi ka tome da " kvaliteta znanstvenika, njihov odaibir, vrijednosni sustav i sloboda rada prelaze u manje važne elemente ...."
Puno novih administrativnih odjela od kojih se nema velika i prava pomoć a proizvod su zahtjeva EU administracije (sjetim se samo koliko i što vam treba kod prijeve EU projekata makar i manjih, užas  |
|
| Zanima me sto mislite kolika je uloga financijskog ulaganja u visoko obrazovanje u ovim rezultatima? U Europi to iznosi 1.2%BDP-a, u SAD oko 2.6% BDP-a. Razlika izmedju Europe i SAD je skoro potpuno u vecoj kolicini privatnih sredstava koja se u SAD izdvajaju za visoko obrazovanje, jer su drzavna sredstva otprilike jednaka. |
|
| Evo zanimljive recenice iz teksta: "Our relative academic decline is certainly a question of funding but partly a lack of connection between academia and the outside world." |
|
Na #6 i #7 U pravu ste kolega. Jedna stara poslovica kaže "Koliko para toliko i muzike" Kod nas privatni i industrijski sektor vrlo vrlo vrlo malo ulažu u znanost. Kada im se nude projekti (menadžerima) nisu zainteresirani, dapače još i koče i blokiraju istraživanje. Svjež mi je primjer danas jednog direktora koji je našao 100 razloga da ne prihvati istraživanje u svojoj tvrtki. Tvrtka je u državnom vlasništvu (ne bih je imenovao) ??  |
|
"ne bih je imenovao"
Zašto je ne biste imenovali? Što Vam se može dogoditi ako je imenujete? |
|
Na #9 Poštovani profesore, danas ie o njoj upravo izašla jedna "aferica" u Zgb novinara D.M. Ne može mi se ništa dogoditi ali razlozi odbijanja mogu izgledati razumni s njihove strane. Kažu "Zbog vaše sigurnosti po zdarvlje i život ne možemo vam omogućiti pristup postrojenjima" a u istim i sličnim smo bili preko stotinu puta postavljali uređaje, snimali analizrali obrađivali i objavljivali ......suladno novim EU normama.
To su čudni odnosi ali naši realni hrvatski samo nama "razumljivi" a vjerujem razumjet ćete i vi   |
|
Na #8
Mozda kad bi se financiranje projekata na Sveucilistima moglo provesti kroz nekakve olaksice placanja poreza tvtkama, moza bi to potaknulo managere.
Znam kako smo svi isli "na pecanje" po norveskim kompanijama i prezentirali projekte pa smo i dobili financiranje. Nisam imao informacije o detaljima financiranja pa ne mogu nista vise reci.
Osim toga, postoji u mnogim zemljama nesto i sto se zove "Nacionalni ponos" i kad se radi o znanosti a ne samo o nogometu tj sportu opcenito 
Znam samo da svi Norvezani koji rade za strane kompanije narucuju sve dijelove i opremu preko svoje maticne zemlje iako bi kompanije prosla mozda 50% jeftinje kad bi to kupili negdje drugo.
Osim toga, glavne norveske kompanija ne zele nista kupit od stranih firmi, sve mora preko domacih koje to isto uvoze. Na taj nacin se postize puno zaposljavanje svog naroda i znanje ostaje u zemlji sto im donosi novu zaradu. To je jedan "cluster" kako ga oni zovu.
Znam cak i kad su Bugari pomorci ulozili u svoje maticne fakultete i kupili (poklonili) im modernu opremu. Osobno su mi to pricali. Ne znam za takve slucajeve kod nas. Doduse, kad se sjetimo kako su zavrsile donacije nasih iseljenika za vrijeme Domovinskog rata, tome se i ne treba puno cudit.
|
|
Da me se ne bi pogresno shvatilo.
Kad spominjem donacije za vrijeme rata, mislim na opce stanje svijesti Hrvata, a ne na konkretne razloge zasto ne ulazu u znanost. |
|
Na # 11 Nemojte se čuditi kolega ničemu a svečemu se nadajte.
Vaše ideje su dobre i poznate, oslobađanje od poreza ili olakšice tvrtkama koje ulažu u znanost i projekte koji će njima donijeti ekonomsku doit i približavanje EU ali to teško ide kod nas.
Vidite i sami i pišete nam kako Norvežani štite svoje gospodarstvo (zapamtio sam to po detalju kolege B.L. koji je na postu pisao da kupuje njihove lošije bezukusne i bezmirisne rajčice) mada ima kvalitetnih s "juga" ali i ne uvoze u to vrijeme dok ne potroše svoje "gumene" .
Kod nas za razliku od toga uglavnom većinom sve uvozimo a malo razvijamo svoje. |
|
Vazno pitanje koje bi u ovom kontekstu mozda zasluzilo
vise paznje je pitanje koncepta:
sto je relevantno znanje za 21. stoljece ?
Dakle nije pitanje samo kako se mjere kumulativni
znanstveni uspjesi profesora-predavaca sveucilista
nego i stvarna relevantnost znanja
koje se prenosi studentima.
O tome je npr.
Prof. Conrad, (wikipedia article)
pisao u svojim radovima i knjigama o reformi sveucilisnog gradiva (curriculum reform). Usporedi npr. zbornik
Revisioning Curriculum in Higher Education (Jennifer Grant Haworth, Clifton Conrad).
Evo i jedan isjecak o toj temi iz jedne moje duze
rasprave u nastajanju
Curriculum reform, networks...
Na zalost dezorijentacija oko modernizacije gradiva je ogromna.
Recimo kod nasih prijemnih.
Od toga da sad pod tzv. opcu kulturu pitaju na upisnima na
filozofskom fakultetu imena glumaca u holivudski
razvikanim filmovima po ukusu sastavljaca prijemnog,
preko upisnih na ekonomskom koji prema
Apsurdna pitanja na prijamnom (Vjesnik)
pitaju gdje je sjediste Coca Cole i marke Kalifornijskih vina. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 3 hrs.) | | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(19 kom., prije 16 hrs.) | | Genetska karta Europe
(48 kom., prije 2 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 5 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(3 kom., prije 6 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 9 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 10 dan/a.) | | Otok znanja - ovih dana
(9 kom., prije 10 dan/a.) | | Svaki treći Hrvat sa završenim fakultetom živi u inozemstvu
(3 kom., prije 10 dan/a.) | | Odnos znanstvenika i znanosti u RH spram novca (resursa)
(50 kom., prije 12 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.08.30. 02:17h CEST