2008.06.30. 07:23
Jednom u prošlosti, jedan je znanstveni novinar primio ono što se danas zove Državna nagrada za popularizaciju i promicanje znanosti. Danas se to ne može po pravilniku ponoviti. Potrebne su nam dvije nagrade za znanstvene novinare. Godišnja i za životno djelo. Već pet godina pokušavam obnoviti mogućnost da znanstvene novinarke (pretežno) i novinari mogu biti nagrađivani. Već sam imao i tri jaka sponzora, ali pokušaj s Hrvatskim novinarskim društvom nije uspio. Uspjelo je u zaključke 2. kongresa u Splitu da uđe rečenica: Osnovat će se nagrada za znanstveno novinarstvo. I tu je stalo.
Tekst Elvire Marinković-Škomrlj Znanstvenici i novinari, primjer je teksta koji bi sigurno bio predložen za tekst godine.
Kako ne mogu skinuti cijeli tekst, evo početka: Nedopustivo je da umjesto vrhunskih znanstvenika, kvalitetu znanstvenika u pojedinom području procjenjuju novinari koji vrlo malo znaju o tome, već to čine pod utjecajem nekih ljudi ili lobija što nema veze s misijom rada u znanosti. Dosta je u Hrvatskoj estradizacije znanosti koje ima više (skinuto) po časopisima za zabavu nego tamo gdje je treba biti. Taj senzacionalizam za koji postoli ili ne postoji znanstvena podloga, nije prisutan niti u jednoj razvijenoj ili civiliziranoj zemlji na svijetu …izjavio je prof. dr. Siniša Volarević (prepisao).
Ne poznajem osobno prof. S. Volarevića, nisam u stanju pobliže kazati čime se bavi. Ali znam da je vrhunski znanstvenik što sam nedavno napisao na „Connectu“.
Taj tekst treba povezati i s razgovorom s akademikom D. Rukavinom. Onda smo dobili do sada najbolju ocjenu o „drmatorima“ na Connectu. Osobno sam oduševljen s oba teksta jer su sažete ukazali na ono što sam od početka pisao na Connectu. Za znanost nije zdravo kada se jedan znanstvenik divi svakom tekstu jedne novinarke i obrnuto. Divio bih se i ja kada bih zbog toga hodali ljudi po mom imenu. Kada se kaže da u Rijeci nema nijednog znanstvenika. Ili kada se jedan znanstvenik slika kao paša i puši cigaru, okružen mladim znanstvenicama.
Čestitke Elvire Marinković-Škomrlj za oba teksta. |
Postovani kolega,
Vi ste izgleda pretjerano optereceni nagradama, i nagradjivanjem.
Mozda je bolje uhvatiti se posla, a ostaviti se tlapnji o potrebama formiranja novih i tko zna kakvih nagrada i komisija i nadkomisija.
|
|
>Ne poznajem osobno prof. S. Volarevića, nisam u stanju pobliže kazati čime se bavi. Ali znam da je vrhunski znanstvenik što sam nedavno napisao na „Connectu“.
Ove dvije rečenice su u kontradikciji.
Osim, naravno, ako se umjesto racionalno shvate romantično,
kao u Pikovoj Dami P.I.Čajkovskog, s ljubavnim stihom,
"Ja imeni ee ne znaju i ne xoču uznat'...".
|
|
Možda jesu neki opterećeni nagradama, jer su ih jako puno dobili. Ali vjeroajtno ipak nisu svi koji su dodjeljivali nagrade pali na lik autora. Vjerojatno i na djelo. A kolega #1 će još malo počekati.
Nekada su postojala 3 zanimanja liječnika. Prema podatcima kada sam radio tu raščlambu 1998. bilo ih je više od 80. Mene ne zanima je li se prof. S. Volarević bavi ovim ili onim užim problemom. Prema javno dostupnim podatcima iza njega stoje nagrade i priznanja (dakle vrhunski znanstvenik). A ono što mogu pratiti nešto bliže, jer me pojedinosti ne zanimaju, izvrsno je. A autori tipa #1 mogli bi shvatiti da nikada ne pričam na pamet.
Međutim žalosno je da nitko nije podupro namjeru da se otvori proces vraćanja nagrade za znanstvene novinare. A oni rade težak posao. Pritom ne mislim da neke novinare koji njeguju žuto znanstveno novinarstvo.
|
|
Na # 3 Kako nitko profesore?
Podržavam inicijativu da se znanstveno novinarstvo nagradi. Ima puno novinara koji pišu o znanosti i struci a neki ne znaju (nisu sami krivi- modža nisu educirani) razlikovati kW od kV. |
|
Ostavimo Dr. Volarevica izvan ove rasprave.
Srecom da vi niste taj koji odlucuje o nagradjivanju. Vama je sve u nekakavim nagradama i komisijama.
Nagrada je znanstveni rad sam po sebi, nagrada je dobiti rezultat rada, nagrada je objaviti rad, i dobiti grant. Sto ce vam vise od toga.
( A autori tipa #1 mogli bi shvatiti da nikada ne pričam na pamet. )
Ma pricajte na pamet, ili ne na pamet ili kako vec hocete. Imate slobodu govora.
|
|
Kolega IK, ponovno pričate napamet, jer nemate pojma sudjelujem li ja u izradbi prijedloga za neke nagrade ili ne. Ovaj puta ne ću vam odgovoriti na Vaše moguće pitanje. Jednsotavno jer ne zaslužujete.
Da ne mrčim zaslon, na jednom drugom mejstu ste napisali da je vrhuška ministarstva nesposobna. Možda i jeste, ali u to morate uvjeriti većinu ljudi u sustavu znanosti. Zato dođite u Hrvatsku, radite, politički se angažirajte u pravoj stranci ili partiji koja je spremna raditi rezove u hrvatskoj znanosti. Ako je ova nesposobna. I ako su sve prije ove bile jednako nesposobne, jer sustav se ne gradi u par godina. |
|
(Da ne mrčim zaslon.. )
Kad vec ne zelite mrciti zaslon, nemojte to ciniti.
( u to morate uvjeriti većinu ljudi u sustavu znanosti )
Takvu vecinu o kojoj sam komentirao pod drugom temom, ne treba nista pitati, a kamoli ocekivati promjenu misljenja. Njima je dobro kako je, i hrane se na nevaljalom sustavu, zive na njemu i od njega, i ne zele nikakve promjene. Takvim je ovakva politikaq ministarstva spas i zasto bi je htjeli mijenjati.
U USA ME NITKO NE gura ni u stranku ni u partiju.
dakle, lakse za vas da sma tu gdje jesam, Niti cu vam u stranku niti cu u partiju. Tko je bio u jednoj sada je u drugoj, eto vam bezbroj primjera, od predsjednika drzave, pa do ministra Primorca.
Valjda ima je tako lakse, nego raditi svoj posao za koju su se skolovali.
|
|
> politički se angažirajte u pravoj stranci ili partiji
Partijsko-masonska propaganda je nespojiva s principima connect: ortala (po
mojem shvacanju), a svakako i s nezavisnim znanstvenim razmisljanjem.
Za iskupljenje, uclanite se u Druzbu Pere Kvrzice !  ) |
|
Ako spadam u Družbu Pere Kvržice, vi ste kolege na razini dječjeg vrtića.
Mi u ovom slučaju ne raspravljamo o našim znanstvenim karijerama. Svi imamo, više ili manje uspješne karijere. Dvojica od nas ostvaruju svoju karijeru u hrvatskom znanstvenom sustavu, jedan u svijetu. Pitam je li onaj u svijetu misli da će doći u poziciju da mijenja znanstveni sustav npr. u SAD. Nema teorije, ako misli da to ide a da nije na neki način povezan s politikom. Ne moraš formalno biti član stranke ili partije. Nije to bio odmah ni naš ministar. Ali ovisiš o odlukama političara. Preporučio bih obojici da prouče biografiju npr. Ise Kršnjavoga, ako znaju tko je to. Stoljeće iza se priča, to je izgradio u Zagrebu to i to. Isto tako će jednog dana se govoriti ovo i ovo je izgrađeno tijekom mandata sadašnjeg ministra.
Osobno nisam imao potrebu da se uključujem u znanstveni sustav na taj način da dođem u priliku da ga radikalno mijenjam. Ali nisam šutio. Za razliku od nekih, u pravilu kritiziram, ali imam prijedlog poboljšanja. Čatić ne šuti. Tu misao možete pročitati na više mjesta. Najnoviji npr. u najnovijem broju „Vijenca“. U istom dvotjedniku u kojem je objavljen u cijelosti proglas o promjenama u znanstvenom sustavu 2000. Čelnik te akcije bio je istaknuti akademik koji se često javlja na ovim stranicama. Član je te skupine bio i jedan kasniji ministar znanosti. Ne znam hoće li se za njega kazati da je to i to izgrađeno za njegova mandata. Jer je dao 100 milijuna kuna u rebalansu ministarstvu obrane.
Kolege, možete biti najvažniji znanstvenici u svijetu i okolici. Ali po svojim stavovima kako ne razumijete zbilju još uvijek ste na razini dječjeg vrtića.
|
|
> kako ne razumijete zbilju
Niste shvatili ni najocitiju salu...
Zalosna zbilja politickog utjecaja NIJE kontraindikacija za ukazivanje
na nestrucnost, nekompetentost ili nerad odgovornih ljudi.
Vi ste kolegi rekli da je jedini nacin da prigovara da se prime politike i dakle
zamijeni one koji to krivo rade (ne ulazim u (ne)opravdanost kolegine kritike).
To vam je vrlo jadni stav: npr. on podrazumijeva
nepostojanje osluskivanja kritike od strane vlasti.
Tim podrazumijevanjem ste upravo dali meni neocekivanu
pljusku recimo ministru Primorcu, tvrdeci da ce mozebitni svoj
pogresni potez on moci promijeniti samo tako da ga neki tamo IK pobijedi
na izborima.
To nije realnost nego jedan samokontradiktorni stav u kojem
na cas branite znanstvene komisije i druga celnistva u HR, a istovremeno
proglasujete da je jedini nacin da ih obican znanstvenik korigira svojom
kritikom, pamecu, sugestijom, taj da ih istuce na politickom megdanu;
i time dakle dajete pljuske tim istim komisijima i celnistvima.
|
|
Pa onda i Vi ovo da ste još u dječjem vrtiću shvatite kao najočitiju šalu istog ranga.
Da se vratimo na temu. Nikada nisu svi članovi povjerenstava, komisija i slično bili članovi stranaka il partija. Pa ni prije 1990. Prema tome Vaše čitanje je krivo. Ova, kao i svaka vlast osluškuje što se čita i piše. Ali prema svojim kriterijima procjenjuje što će prihvatiti ili ne. To vrijedi za sva području, ne samo za znanstveno. Međutim u cijelom svijetu oni koji donose odluke su političari. Prema tome ako IK želi nametnuti Hrvatskoj svoje viđenje znanosti, onda to ne će moći kritiziranjem svega i svačega. Postoji samo jedan put. Da postane politički dovoljno moćan da to može provesti i neovisan u postvladajućem razdoblju. Sve ostalo je pričam ti priču. To konkretno znači da IK mora na izborima pobijediti DP-a (tj. njegova stranka stranku koja je izabrala DP_a za ministra). Tada može pokušati provesti neke reforme. Ostalo su priče za dječji vrtić. |
|
Slazem se s vama, neka mene jos malo u djecem vrticu. Ostavljam odraslima (da ih tako nazovem) da se odaju politici. Pa neka pobjedjuje tko koga hoce.
U USA politika ima toliko utjecaja da odredi budget NIH-a. Nakon toga, ima puno puno manje politike, a puno vise znanosti u procesu recenzija projekata. A to je kljuc problema, kojeg vi ne razumijete.
|
|
Dragi kolega, ipak politika u SAD (u hrvatskom ne znam što znači USA) određuje proračun (eventuano, ali više nije u uporabi budžet). Dakle čelnik NIH mora biti dobar s politikom da bi dobio što više novca. Slično je i s ministrima itd. Tu se dakle slažemo.
Vjerojatno ima u SAD manje politike u raspodjeli novca unutar znanstvenog sustava. Što ne znači da je nema. Jedan istaknuti hrvatski znanstvenik na dugogodišnjem radu u svijetu javno je rekao na 2. kongresu u Splitu da lobiranja i sličnih aktivnosti ima i u svijetu.
Muče Vas i Vaše prijatelje recenzije projekata. Ja to jako dobro razumijem. Sigurno ima pogrješnih odluka. Ako mislite da će riješiti pitanje našijenci u svijetu ili strani recenzenti, jako se varate. Iskustvo uči da strani recenzenti nisi uspješniji od naših kada se ozbiljno radi.
Ono što jeste izlaz iz situacije jeste smanjenje broja prijavljenih projekata. To će se uskoro zbiti jer će svatko u sustavu imati pravo na troškove, što sada nema. Npr. redovni profesor npr. 20 000 kuna godišnje (putovanja, knjige, računala, potrošni materijal). Tada će biti u Hrvatskoj koji 100 novih projekata o kojima Vi raspravljate. Tada se može stvoriti ozbiljni mješoviti timovi. Ali to je proces. Pogledajte kako se ne može stvarno stvoriti Sveučilište u Zagrebu. Fakulteti ne daju vlast. Dekanima ne mogu ništa ni rektori, ni ministri.
|
|
( Ako mislite da će riješiti pitanje našijenci u svijetu ili strani recenzenti, jako se varate. )
NIkako ne mislim da ce nasijenci kako ih nazivate rijesiti pitanje recenzija, jer veci dio njih je vec umrezen i povezan sa kolegama koji salju projekte u RH. Stoga su i nasijenci kao recenzenti upitni. Eto u tome se slazemo.
( Iskustvo uči da strani recenzenti nisi uspješniji od naših kada se ozbiljno radi. )
Da, naglasak na ovome, kad se ozbiljno radi. Ocito je recenzija projekata u RH provedena neozbiljno.
Nisam cuo da NIH study section imaju problema da su im recenzenti neozbiljni. U slucaju da jesu vise nisu pozvani raditi recenzije.
Zasto smanjiti prijavljivanje projekata, neka kolega Volarevic ima pravo prijaviti 3 velika projekta i dobiti financiranje. Tko zna, neka mu se da, tko ne zna, treba mu uzeti, a ne jos dati 20,000 kuna za putovanja. To je strasan nonsense. |
|
Na #13 Stvarno čudno, "glavarina"- troškovi za profesore, docente, asistente (putovanja, knjige, računala, potrošni materijal.......). Kako će se znati tko više troši papira (profesor ili asistent)? Što recimo ako netko ne može ili ne voli putovati na konferencije i skupove? 
I ovako je već s materijalnim troškovima koje pokriva MZOS je više nego "nategnuto" i nedovoljno pa se gornje stavke ionako kupuju s Projekata  . Tko nema projekat "kamči" za Laptop.
No vidjet ćemo kako će to izgledati? |
|
Kolega, glavarina je postojala ranije. U troškovima koje dobije sustav nisu predviđene stavke da idete na putovanje ili da si kupite knjigu. Sada će to biti određeno po nekom, nije važno kojem kriteriju. Vi se onda možete udruživati kako hoćete. Pa jedne godien jedan, druge drugi. To Vam je potpora, a ne financiranje.
Proj ozbiljnih projekata ne može biti 3000 u pet godina. Može biti bitno manje. Nitko ne brani nikome da se natječe za 5 projekata, pa ako su dobri dobit će ih.
Dajte konačno počnite misliti konstruktivno.
|
|
(Proj ozbiljnih projekata ne može biti 3000 u pet godina.)
Eto jednom da se zlosimo oko toga se u Hrvatskoj trenutno financira veliki broj neozbiljih projekata. Zasluga na ministru Primorcu.
(Nitko ne brani nikome da se natječe za 5 projekata, pa ako su dobri dobit će ih. )
E pa ne ide tako, po prvailima ste mogu prijaviti samo jedan projekt kao PI i biti na jos jednom projketu. Provjeriti pa mi javiti.
|
|
| Provjeravajte si sami. Misli da su dva projekta dovoljna, ako se dobro radi. A mogu i članovi skupine tražiti svoj projekt. |
|
( Nitko ne brani nikome da se natječe za 5 projekata, pa ako su dobri dobit će ih. )
Dakle, ovo ste napamet rekli, ne bi bilo prvi put da kazete nesto sto nema pokrice. |
|
Tema ovog posta je trebali li MZOŠ provesti u život usvojeni zaključak 2. kongresa da se uvede nagrada za znanstvene novinare. Koji pišu, uređuju i vode ozbiljne znanstvene rubrike u svim medijima.
Zato uvodim i petentiram novi izraz. IK rasprava o svemu i svačemu samo ne o temi. |
|
Na #16 E ovo stvarno ne drži vodu
"U troškovima koje dobije sustav nisu predviđene stavke da idete na putovanje ili da si kupite knjigu. Sada će to biti određeno po nekom, nije važno kojem kriteriju. Vi se onda možete udruživati kako hoćete. Pa jedne godien jedan, druge drugi. To Vam je potpora, a ne financiranje. "
Pokušajte malo bolje objasniti ako znate, jeli to novi prijedlog na kome se u MZOS radi? Da se udružimo da bi smo kupili knjigu ili ako objavimo rad ne nekoj međunardonoj konferenciji, što da je preskočimo Ne razumijem. Dosada je to išlo s Projekata. Tko nije imao projekat "moljakao" je Dekana, za knjigu, put, printer, laptop, USB itd itd 
Kako sam odgovorio na temu posta u #4, nadam se da made je izvan teme, saznamo što se događa i sprema ili možda ništa po tom pitanju  |
|
Na prijedlogu "glavarina" se ozbiljno radi već određeno vrijeme. Mislim da mi nismo svjesni činjenice da je novac koji smo dobivali za projekte bio svojevrsna "glavarina". Njime se plaćalo troškove putovanja, pristojbi za skupove, kupovalo knjige, neko računalo. Plaće su posebno stizale, novac za sitnu, srednju i krupnu opremu poebno. Da se održi taj cijeli pogon bio je veliki broj sitnih projekata s visokm prolaznošću. Sada bi se dobio novac za ustanovu i dijelio po određenim kriterijima. Svatko bi imao pravo na svoj dio a vjerojatno bi se to vodilo na razini recimo katedre ili slično. Jedno iskustvo.
Od 1987. do 1991. bio sm na čelu najvećeg projekta kojeg je Hrvatska imala. Bilo je 300 istraživača, ekvivalenta 127 redovnih profesora. Novac se dijelio po dijelovima projekta. Dio projekta dobio je sumu. Pritom je dobio prema sastavu skupine. Za redovnog profesora mislim da je koeficijent bio 4,5 (odgovarao plaći) a za suradnjika, 2,1. To su bila sredstva koja su dijelovi projekta dobili. Nije bilo nikakvog prigovora. Neki su udruživali novac, neki su međusobno posuđivali. Zato je bilo nekoliko velikih projekata, a ne nesavladivih tri tisuće.
Ako se pređe na "glavarine", onda se može smanjiti broj prijava za projekte i sniziti njihova prolaznost.
|
|
Na #22 Svjestan sam činjenice da je novac za projekte bio svojersna "glavarina" i njime se plaćalo upravo to što pišete. Ako bi se to reguliralo na drugi način, smanjio bi se broj "apsurdnih" 3000 projekata, kako pišete (ne znam koliko ih ima) Time bi se mogao i trebao imati manji broj kvalitetnih projekata.
Spuštanje troškova na razinu Zavoda i katedri bila bi pametna stvar jer se ovako sve "utopi" na razinu fakulteta koji je uvijek u (--) minusu  |
|
Vi ste ocito pomocnik ministra, kad sve znate. Jedino sto niste izlistani na webu MZOS-a.
Postovanom Profesoru MM i vama odgovaram kako je to rijeseno u jednom znanstvenom sustavu u kojem stvari funkcioniraju malo bolje nego u RH.
Ako ste znanstvenik, i nemate projekt onda ga trebate hitno dobiti, jer u suprotnom, ako niste tenured, ostat cete bez posla.
Ako nemate projekt, ne idete na kongrese, jer nemate novaca (novac za putovanja je sastavni dio projekta). Ako ima odredjenih razloga mozda dobijete novac koji je od strane odjela odvojen od onih koji imaju projekte.
Taj novac se naimne, takodjer najvise trosi na potrebe onih koji imaju odobrene projekte, a ne na one koji NEMAJU.
Sredstva potrebana za nastavu, ce department osigurati, necete dobiti 10.000 kuna za kompjuter i za knjige, ako nemate projekt.
Uz napomenu ovo sve, uz to sto NIH trenutno financira ispod 10% prijavljenih projekata.
Ta vasa i ministrova glavarina, je jedan neobican pojam. Naime, i 20,000 kuna po glavi je ogroman novac kojeg treba dati kavlitetnim projektima, a ne po glavi profesora kojih ima ne bas mali broj.
Jos nesto, U USA projekti ukljucuju i place za istrazivace na projektu, place za postdocove, za tehnicare, sredstva za put, za kompjutere, (major i minor equipment).
K tome institucija u kojoj radite, tj odjel dobije 48% sredstava povrh iznosa vaseg projekta. Dakle, ako je projekt 100,000 dolara, ustanova dobije jos 48,000.
Znajuci to ustanove se itekako bore da privuku znanstvenike koji imaju projekte, i onda im jos daju odgovarajuci startup funding. Dakle, tko ima projekt, dobit ce jos povrh njega, a tko nema, treba ga dobiti ili pronaci neko drugo rijesenje. Vjerujete ima mjesta u Hrvatskoj za sve, ne moraju svi imati projekte, tko ih nema, neka radi vise teachinga, a i ukljuci se u rad onih koji imaju projekte, pa im pripomogne, a tako mozda na sljedecem roku prijavi pnovo projekt.
Dakle, prvo je korak selekcija tj kavlitetna recenzija i financiranje puno manjeg broja, ali kvalitetnih projekata.
Vi ste svojim komentarom potvrdili da to nije bio slucaj, a slobodno vam je i reci tko je za to bio odgovoran.
To izbjegavate, a imate solomonsko rijesenje-GLAVARINA. |
|
Na#24
Pogodili ste u sridu! Ma kakve glavarine! Sta ce oni koji se ne bave znanoscu, dakle nemaju projekt, putovat na konferencije ili kupovat kompjuter. Treba financirati kvalitetne projekte pa onda oni koji ih nemaju nek se ukljuce (ukoliko imaju znanje koje je potrebno tom projektu) pa nek se nauce kako sami doc do svog projekta.
Medjutim svjestan sam da je to lakse napisat nego provest u djelo. Dodatna komplikacija je sto su znanstveni novaci samo nominalno zaposleni na projektu a zapravo rade u nastavi. Predlozenom reformom bi mnogi izgubili posao a mnogi profesori bi izgubili asistente. Predlazem dvije kategorije novaka istrazivaci i nastavnici (research assistant i teaching assistant).
Takodjer se slazem da bi se sredstvima iz projekata pokrivale i place istrazivaca ili barem njihov dio. Takodjer bi trebalo omoguciti da se projektima (iznad odredjenog iznosa) mogu "kupiti" olaksice tj. smanjenje opterecenja u nastavi. Fakultet bi od onoga dijela sto dobiva od projekata mogao zaposliti dodatne predavace.
Ovakva ili slicna rjesenja postoje u znanstveno uspjesnim zemjama. Zasto mi moramo otkrivat toplu vodu i izmisljat nesto sto slici na zaostatke komunizma (svima jednako tj. glavarina). |
|
Slažem se sa svime iz #24 i #25 osim s ovim:
Quote:
Predlazem dvije kategorije novaka istrazivaci i nastavnici (research assistant i teaching assistant).
Na suvremenim zapadnim sveučilištima NE POSTOJI ništa ekvivalentno poziciji novaka-nastavnika. Na čemu bi novak koji se bavi samo nastavnom trebao doktorirati? I bi li trebao doktorirati uopće? Ako ne bi, onda bi ostao "teaching assistant" zauvijek, što ga ne čini "novakom". Američki teaching assistant je part-time zaduženje PhD studenta koji se bavi znanošću i kojom simbolično ili formalno odrađuje dio školarine za doktorski studij. U Norveškoj postoji slično rješenje - doktorandi dobivaju plaću ili tri godine bez nastavnih obveza, ili četiri godine uz nominalno 25% vremena posvećenog nastavi i srodnim aktivnostima (što uključuje, organizacije kongresa, rad na help-desku odgovarajućeg tipa i sl.).
Osobno sam protiv zapošljavanja tek diplomiranih mladih ljudi kao nastavnih asistenata po sveučilištima, osim u iznimnim slučajevima specijaliziranih suradnika u nastavi (bez napredoavanja u zvanjima). Za doći do optimalnog rješenja, postoji nekoliko na koje se u Hrvatskoj treba početi gledati drugačije:
1. Novak ne mora nužno držati nastavu na kolegiju svoga mentora ili svog fakultetskog zavoda/odsjeka, nego bilo gdje na sveučilištu gdje je to potrebno, a za što novak posjeduje znanje i kompetenciju.
2. Maksimalna količina nastave koju novak radi mora se strogo ograničit (maksimalno 25%)i, a novak adekvatno VREMENSKI kompenzirati (vidi npr. norveški model).
3. U vezi s 2), svi novaci koji su upisali doktorski studij na nekom sveučilištu - što uključuje i novake na državnim institutima - trebali bi u pogledu nastavnih zaduženja biti ravnopravni. Znači, novak na IRB-u koji je na doktorskom studiju na Sveučilištu u Zagrebu trebao bi imati jednaka nastavna zaduženja kao novak s PMF-a, uz jednaka prava i kompenzaciju.
Na ovaj način dobit ćete dodatne ljude da drže nastavu (3), nastavnici koji nemaju projekt neće ostati bez asistenata na svojim kolegijima (1), a uz odgovarajuću kontrolu (2) i mobilizaciju institutskih novaka (3) spriječit će se preopterećivanje pojedinih fakultetskih novaka nastavom. Uz to bih dodao točku 4:
4. Sadašnjii sveučilišni profesori koji nemaju svoj projekt trebaju se prebaciti u "100% teaching mode" u kojem će im nastavno opterećenje biti ekvivalentno onome srednnjoškolskih nastavnika, i uključivati ne samo predavanja nego i seminare, vježbe i praktikume. Naravno, ovo pretpostavlja da postoji netko tko će takvim nastavnicima biti voljan iz pozicije dostatnog autoriteta reće gdje im je mjesto.
Sve se može kad se hoće. Problem je što to sadašnja garnitura MZOS-a neće. |
|
Na #24 Nisam pomoćnik ministra niti ću ikad biti jer nisam niti u jednoj stranci Ne znam što se sprema u MZOSu ali očito je i meni kao i svima vama da nije sve najbolje.
O "glavarinama" sam samo glasno razmišljao na post #22 Inače nisma oskudjevao sa projektima bio sam na 3 znanstvena, od toga na dva voditelj. Što je još važnije imali smo dosta znanstveno-stručnih projekata s gospodarstvom, što je ito tako važno. Od onih sam koji podržava financiranje kvalitetnih projekata i potpuno se slažem s #26
Posebno sa :
----------------------------------------------------------------------------
osbno sam protiv zapošljavanja tek diplomiranih mladih ljudi kao nastavnih asistenata po sveučilištima,
----------------------------------------------------------------------------
Tko nije bio u praksi min 5 godina, ne uči kvalitetno studente tehničkih fakulteta.
Što se tiče
1. Potuno podržavam
Imamo dosta Instituta (H. Požar, Institut za Elektroprivredu i dr. i znam da su neki od dr.sc. u nastavi rade na fakultetima u Zgb, Rijeci, Osijeku i Splitu ali mislim da nihovi magisti i inženjeri -novaci nisu uključeni u nastavu dovoljno ili nikako.
2. Slažem se ali što se tiče vremenskog angažirana moje je mišljenje da je to 50%
3. U potpunosti se slažem
4. Apsolutno se slažem (teaching mode bi kod nas bila norma predavača 450 norma sati, što bi u biti i bile jer se ne bave znanošću-nemaju projekat
Eto kolega BL. "potpisujem sve vaše prijedloge"
Na #24 mada se mogu složiti s vam oko financiranja projekata u USA i njihovog modela mislim da niste stavali u kontekst materijalni status njihovog gospodarstva i Hrvatske. Poebice naše regije istočne Hrvatske. Niste kod nas pa ne znate kako se osjećau kolege profesori puno stariji od mene kojima projekti "nisu prošli" Njihovi novaci su prebačeni na moj projekat i druge projekte. Što snjima???
Razmislite malo, podržavam da se treba boriti i zavrijediti projekte ali materijalni status i okruženje je jako bitan. USA vs Hrvatska
Što se tiče #25 Dobra ideja "Fakultet bi od onoga dijela sto dobiva od projekata mogao zaposliti dodatne predavace" ali sami znate da se tih 10-20% koliko ostaje fakultetu utopi u elementarne potrebe plaćanja struje, vode, grijanja i drugih "režija" . Možda to kod vas nije slučaj |
|
Na #24 Ispričavam se kolegi IK. Mislio sm da se njegov komentar o MZOS-u odnosio na mene a poslije sma primjetio da je na post #22. Daleko mu bila kuća  |
|
Na # 24, 25, 26:
Tri kolege su briljantno izložile pravi put. Osobno se posve slažem s njima.
Na #26:
Ad 1:
To je i do sada bi slučaj s novacima s IRB-a, barem s onima s teorijske fizike.
Ad 2.
Ako sam pravo shvatio što je K. Pavelić, predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost, rekao o reformi prije tjedan dana na jednom kolokviju IRB-a, planiraju se uvesti dva tipa novaka, 'institutski' koji radi istraživanja i doktorira u 4 godine, i 'sveučilišni' koji ima i nastavu i doktorira u duljem roku.
Model 'glavarine' koji se nudi je navodno čileanski. Što je vrlo dobro jer, valjda, uskoro ulazimo u Južnoameričku uniju. Naravno, pravi je razlog vjerojatno oportunizam - nitko nema snage (političke) da uredi stanje u znanosti i obrazovanju.
Velike projekte će recenzirati recenzenti Nac. zaklade za znanost (čitaj Pero Lučin) i jako sumnjam da će recenzenti biti neovisni. Neovisni je recenzent onaj izvan RH kojeg je odredilo neovisno tijelo izvan RH a ne Pero Lučin et Co. Ta tijela mogu biti europski ERC, ili MPG, ili ESF, itd. Ali ne hrvatsko Nac. vijeće za znanost, ili slična 'neovisna' tijela.
Jednom sam već napisao što je visoki funkcioner Švicarske znanstv. fundacije rekao na IRB-u na predavanju: Švicarska je premalena zemlja da bi se međusobno recenzirali i svi su naši recenzenti iz inozemstva. I to zemlja s ETH Zürich, Ecole Politechnique Loussane, itd.
Ad 3:
Jednakost novaka zasigurno je condicio sine qua non. Šanse za karijeru moraju biti podjednake.
-bg- |
|
Na #29 Slažem se s vama da je više nego "briljantno " izložen put kojim bi se trebalo ići.
Slažem se u cijelosti i s vašim Ad 2.
Za Ad 4. je više nego očito da mora biti tako, ali je to u koliziji i protiv "institutskih" i sveučilišnih" znanstvenih novaka. To je u kontradikciji s Ad 3. |
|
Na #27:
Quote:
2. Slažem se ali što se tiče vremenskog angažirana moje je mišljenje da je to 50%
Mislim da je 50% debelo previše, jer bi to značilo da bi po pravdi vrijeme za izradu njihovog doktorata trebalo biti dvostruko u usporedbi s novacima bez nastavnih obaveza. Kao što je kolega #29 spomenuo, na IRB-u bi to onda značilo 8 godina (ili, po bolonji, minimalno 6). Mislim da je za sposobnog mladog čovjeka svaki aranžman po kojem izrada doktorata traje dulje od pet godina predug i loš za karijeru. 25% nastave bi trebalo biti sasvim OK ako se u nastavu uključi većina novaka. Tih 25% trebalo bi biti ukupno tijekom cijeog doktorskog studija, a ne nužno 25% u svakom semestru.
Quote:
Za Ad 4. je više nego očito da mora biti tako, ali je to u koliziji i protiv "institutskih" i sveučilišnih" znanstvenih novaka. To je u kontradikciji s Ad 3.
Pod 4. nisam mislio na novake, nego na one koji već jesu docenti i profesori, a znanstveno su neperspektivni (a ima ih). To rješenje bi trebalo formalono propisati veću posvećenost tih ljudi nastavi (i time rasteretiti one koji se bave ozbiljnom znanošću, te eventualno smanjiti veličine studijskih grupa na nekim fakultetima) i ujedno racionaizirati raspodjelu sredstava za znanstvena istraživanja, jer ih takvi ljudi ne bi dobili (kao što ih dobivaju sada, ili kao što bi ih dobivali po "čileanskom" modelu). Najveći otpor tom rješenju dolazio bih od tih ljudi samih, koji danas znanstveno ne rade ništa ili skoro ništa pametno, a nastavno opterećenje im je jednako onome njihovih kolega koji se bave znanošću - jer bi to značilo da će morati raditi dvostruko više nego do sada. To je prijelazno rješenje - kada se jednom stvari stave na mjesto, 100% teaching mode trebao bi biti pozicija na određeno vrijeme (poput adjunct proffessors na američkim sveučilištima), barem na sveučilištima koja su službeno znanstveno-nastavna.
Na #29:
Quote:
To je i do sada bi slučaj s novacima s IRB-a, barem s onima s teorijske fizike.
To do sada DEFINITVNO nije bio slučaj s novacima s ZMM-a i ZMB-a na IRB-u, uz rijetke pojedinačne iznimke. Mislim da su po tom pitanju novaci s teorijske fizike više iznimka nego pravilo na IRB-u. |
|
| Vi ste zaista za dječji vrtić. Dođite u Hrvatsku, pobjedite na izborima, postanite minsitrom znanosti, obrazovanja i športa, ili samo minsitrom znanosti i predlažite sve što hoćete. Nisu svi budale u Hrvatskoj, jedino ste Vi i još poneki Vama slični pametni. |
|
Dragi sudionici rasprave!
Potpuno se slažem da treba raspravljati kako riješiti pitanje znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj. Stvari nisu jednostavne. Već je naznačena iznimka. Opravdano Istočna Hrvatska.
Visokoškolstvo mora ići. Neki su nastavnici ujedno i znanstvenici, neki su pretežno nastavnici. Ništa lošega. Shvatite jednom za uvijek. Trabunjati kao što to rade oni iz dječjeg vrtića da se ugledamo u SAD je potpuno promašeno.
Mogu kazati da bi se jedva našlo nekoga tko je u svijetu neumrežen s našim stručnjacima.
Ja sam za malo projekata kada se namire troškovi, koji će imati mješoviti tim recenzenata i snositi odgovornost.
Ali preselite se na novi post. Ovdje se raspravlja, treba li Hrvatski sabor nagraditi uspješne znanstvene novinar(e)ke. Recimo godšnjim nagradom, a za životno djelo svake tri godine. Ima ljudi koji su predstavili milijunsko auditoriju u razdoblju duljem od dva desetljeća stotine vrhunskih hrvatskih znanstvenika. O tome je ovdje riječ
|
|
Na # 33:
Dođite u Hrvatsku, pobjedite na izborima, postanite minsitrom znanosti, obrazovanja i športa, ili samo minsitrom znanosti i predlažite sve što hoćete.
Kolega dragi, dali i mi u RH trebamo postati ministrom da bi onda mogli komentirati i predlagati? I molim vas da ne koristite riječi kao 'trabunjanje' jer to ne pristoji ni vašem zvanju ni vašem opusu. Konkretno, post #24 je vrlo instruktivan i svatko u znanstvenoj politici bi ga trebao dobro pročitati. Iako se, naravno, svaki detalj iz SAD-a ne može baš jednostavno preslikati. Ali iskustvo je sigurno dragocjeno.
Ja sam za malo projekata kada se namire troškovi, koji će imati mješoviti tim recenzenata i snositi odgovornost.
Nije važno, kolega, što biste vi ili ja htjeli (vaš mješovit tim) već kako se to u svijetu radi. To je jedini način da se stvarno napreduje, a ne samo formalno.
Inače ćemo slaviti ovakve budalaštine kao 'prve bolonjce' i slično. Pitate li se dali su ti bolonjci bolji od onih 'klasičnih'?
Možda kolega ne znate, iako mislim da vjerojatno znate, da će RH morati 'uvesti' visoko kvalificiranu radnu snagu iz Indije, Kine, itd. Neće to biti škovacini već vrhunski inžinjeri koje naši tehnički fakulteti zbog vaših 'mješovitih timova' ne proizvede, pa i vrlo obrazovani znanstvenici. A Sabor neka onda dijeli nagrade uspješnim novinarkama/novinarima koji će to sve lijepo opisivati u žutom tisku.
Molio bih vas da još jednom pažljivo pročitate postove # 24, 25 i 26.
-bg- |
|
Predlažem svima da se preselimo na drugi post i nastavimo diskutirati, kako ne bismo remetili komentare o nagrađivanju novinara, kojih btw i nije niti bio puno.
A što se tiče bolonjaca BSc, daleko su s razinom tehničkih znanja od "pogonskih inženjera" i ne znam kako će se snaći u praksi ako ne nastave dalje na MSc.  |
|
Ja uopce ne razumijem sto ce im (MZOS-u) tri vrste novaka: gospodarski, znanstveni i nastavni ; kako predlaze K. Pavelic & co.
Vec je ionako sve potpuno zapetljano s kategorijama novaka i asistenta.
Dogovoreno je bilo da se kategorija asistenta ukine, medjutim uporni sveucilisni kukci uspjeli su je izvuci iz naftalina. Sad ce uz te asistente (jer nigdje u prijedlgu NVZ-a ne stoji da se uz 2 ili 3 nove kategorije novaka, kategorija asistenta ukida) jos biti nekoliko novih kategorija.
I eto nam prostora za nove oblike muljanja.
O glavarinama da i ne govorim.
A stvari su tako jednostavne. Samo treba upotrijebiti zdravi razum: npr. kako kolege iz #25, #26 i #34 zbore. Da, i treba raditi posteno i savjesno, s naglaskom na "raditi".
|
|
( Vi ste zaista za dječji vrtić. )
Jos jednom vam zelim zahvaliti na dodijeli komplimenata. Lijepo od vas.
PO vam je moj jedini izbor da ZASUTIM, ili da se vratim u Hrvatsku, nista manje nego da udjem u neku stranku i da pobijedim na izborima. Ma dajte nesto laksu zadacu.
Dakle, ja cu ostati po vama nesposoban, ali me necete usutkati. NIje uspio ni kolega MLJ, sa svojim lijepim porukama ni zamolbama o zaustavljanju kritiziranja MZOS-a, pa necete ni vi sa svojim uvredama.
Nije sve idealno ni u USA ni na NIH-u. Pred nekoliko tjedana smo dobili PDF prezentaciju o tome kako NIH nastoji rijesiti probleme koje ima u recenzijama projekata. Ako hocete mogu vam poslati taj dokument, zanimljivo stivo.
Kao sto kolege u postovima # 31 i # 34 kazu, ne treba izmisljati toplu vodu vec primjeniti dobro prokusane modele. To bi zahtjevalo velike promjene koje nikako nece biti bezbolne, ali one su neophodne.
|
|
"Kao sto kolege u postovima # 31 i # 34 kazu, ne treba izmisljati toplu vodu vec primjeniti dobro prokusane modele. To bi zahtjevalo velike promjene koje nikako nece biti bezbolne, ali one su neophodne. "
Dakako da neće biti bezbolne. Štoviše, za mnoge bi bile itekako bolne. Neki bi izgubili posao, ali ja sam mišljenja da znanstveni sustav mora biti nemilosrdan, a sveučilište nije socijalna ustanova koji služi za spašavanje onih koji ne znaju ili su nesposobni za neki ozbiljniji posao nakon diplome.
U današnjim hrvatskim uvjetima, takvi se uhljebe na fakultetima i onda tlače studente i ostale svojim amaterizmom i frustracijama.
Tome treba stati na kraj!
|
|
Dragi člane bratstva!
Kolega #24 nezadovoljan što njegov dolazak u Hrvatsku nije bio popraćen fanfarama stalno piše protiv ministra. To je kontraproduktivno. To više nisu prijedlozi. Konstruktivne prijedloge ću uvijek rado pozdraviti. Što se tiče trabunjanja = trolanje.
Hrvatska nije SAD. I Europa, dopuštam na svoju štetu nije u nekim stvarima SAD. Zato će kolega #24 ipak nastojati ostati u SAD, jer tamo je „sve po mom“. A u Hrvatskoj nije ništa po njegovom. Zašto niste predložili, jer imate veliko iskustvo u toj zemlji, njemačko ili neko europsko iskustvo.
Davor Pavuna je u Splitu jasno rekao. Ako su dva projekta ista, projekt će dobiti onaj voditelj kojeg recenzenti poznaju. Znam slučajeve gdje su stranci mirne savjesti potpisivali što su im naši dali na potpis. Nisam takav idealista kakav ste Vi.
Kolega da pratite malo više ono što javno pišem, a ne samo na 'Connectu' znali biste da sam višekratno pisao o tome što mislim o Bolonji. Sažeto. Ministar je to morao provesti, slagao se on s time intimno ili ne. FSB je shvatio da je najbolje biti na čelu Bolonje. I bio je. Ali to svi, namjerno ili nenamjerno zaboravljaju. Ali nema tako dobar marketing kao FER. Pa njegovi magistri inženjeri su prošli kao nešto usputno pokraj prvostupnika FER-a. Međutim već odavno sam govorio i pisao. Bolonja je u funkciji probiranja najboljih studenata među siromašnim zemljama. Posebno se to traži za prirodoznanstvenike i tehničare. Kvaliteta ostalih nije važna. Jer na Zapadu su najvažniji odvjetnici (jedan američki odvjetnik je pred nekoliko godina dobio parnicu i trebao je dobiti nadoknadu od 4,95 milijarde tadašnjih USD, ali je sudac odredio „pravičnu nadoknadu“ od samo 1,2 milijarde USD), glumci, ekonomisti i sve učestalije PR-ovci. A ovako „prljave poslove“ kao što je prirodoznanstvo i tehnika neka odrađuju neki tamo šljakeri iz siromašnijih zemalja. I mi slijedimo zapadne trendove. Pa tko će studirati ovako glupe i teške studije i pozive poput medicine, strojarstva ili fizike. Pogledajte što se studira. I o tome sam pisao već nebrojeno puta. Pisao sam i o još jednoj stvari. Zašto na pr. V. Ribić ne objavi prosjeke plaća na ekonomskom i nekom tehničkom fakultetu i to s naslova nastave, a da se o nekim drugim fakultetima i ne govori.
»Možda kolega ne znate, iako mislim da vjerojatno znate, da će RH morati 'uvesti' visoko kvalificiranu radnu snagu iz Indije, Kine, itd. Neće to biti škovacini već vrhunski inžinjeri (vjerojatno inženjeri jer moj sricatelj protestira) koje naši tehnički fakulteti zbog vaših 'mješovitih timova' ne proizvede, pa i vrlo obrazovani znanstvenici. A Sabor neka onda dijeli nagrade uspješnim novinarkama/novinarima koji će to sve lijepo opisivati u žutom tisku«
Kolega ovaj Vaš iskaz doživljavam kao tešku uvredu svih tehničkih fakulteta. Mi stalno uvozimo zidare, zavarivače. Pred vratima je uvoz liječnika. Pa vjerojatno ste čitali izjavu predsjednika Hrvatske gospodarske komore da će Hrvatska morati uvesti 1 milijun ljudi. Pa što ako uveze 40 tisuća doktora znanosti. To je samo 4 %. Djelomično zato što smo mi izvezli puno pametnih stručnjaka. Je su li oni jednako takve osobnosti, drugo je pitanje.
Čitajući 'Connect' nisam stekao dojam da smo ako loši. A i taj dio koji je otišao treba pokriti iz uvoza. Nisu naši fakulteti najbolji na svijetu, ali nisu ni tako loši kako ste ih prikazali. Vi ste primjer dobrog stručnjaka i znanstvenika, jer da niste ne bi bili član bratstva. A imate još jednu odliku. Pokušavate biti i društveno angažirani, makar na stranicama Connecta.
|
|
Na # 39:
Bez namjere da polemiziram dopustite nekoliko osvrta:
Zašto niste predložili, jer imate veliko iskustvo u toj zemlji, njemačko ili neko europsko iskustvo.
Naravno da jesam. Puno puta. Uzalud. Izbjegava se iz istih razloga iz kojih se izbjegavaju savjeti kolege iz posta # 24.
Gledajte, kolega. Kolega iz posta # 24 može biti i frustriran i pisati što hoće protiv ministra, ali njegov je post # 24 točan. Iskustva s NIH su potpuno primjenjiva u RH.
Davor Pavuna je u Splitu jasno rekao. Ako su dva projekta ista, projekt će dobiti onaj voditelj kojeg recenzenti poznaju.
Zašto mislite da to vrijedi samo za strance, a ne i za hrvatske recenzente? Svatko zna za te manjkavosti ali boljeg sustava recenziranja od peer-review-a u svijetu nema.
Pa vjerojatno ste čitali izjavu predsjednika Hrvatske gospodarske komore da će Hrvatska morati uvesti 1 milijun ljudi. Pa što ako uveze 40 tisuća doktora znanosti. To je samo 4 %. Djelomično zato što smo mi izvezli puno pametnih stručnjaka. Je su li oni jednako takve osobnosti, drugo je pitanje.
Nisam čitao izjavu Nadana Vidoševića ali sam je slušao i diskutirao na jednom sastanku nekoliko dana prije objave. To je bio i povod mojem komentaru.
S projekcijom trenutačnog (negativnog) priraštaja stanovništva do 2050 će RH trebati uvesti milijun stranih radnika.
Vama je to ništa 40 tisuća doktora znanosti. Vjerojatno mislite da bi oni bili škovacini a vaši magistri-inženjeri bi bili do tada profesori. Ne bi. Kvalitetno obrazovani Indijci i Kinezi pregazit će osrednje školovane Hrvate. Znate zašto? Jer ti isti Indijci i Kinezi obrazuju se u svojim zemljama na najmoderniji način, uče najbolji science, najbolji engineering, pune podatkare koje vi tako mrzite, silno su radini, itd.
Kolega ovaj Vaš iskaz doživljavam kao tešku uvredu svih tehničkih fakulteta. /I]
Kolega, sami ste napisali u postu # 4 (Dvije prekidnice):
Ali to je za one koji troše onih 90 % za znanost u Hrvatskoj, da pišu CC radove iz kojih onda Japanci izvlače ideje za patente sve su to daleka sela u jednoj velikoj zemlji.
Hajde, recite, zašto to Japanci iz naših CC radova izvlače ideje za patente, a to ne rade hrvatski inžinjeri?
Razlog je jednostavan: iako već pedesetak godina imamo prilično razvijenu znanost (science), posebice neke discipline ili uspješne pojedince, inžinjerstvo nam je pretežito neinventivno, dakle umjesto da 'inžinjavaju' (= izumljuju, tj inžinjer treba shvatiti kao netko tko je [I]ingenium - ovo shvatite kao kompliment za vaš stalež) oni, opet pretežito 'žvaču' tuđe izume, ili pišu 'ekspertize' ili 'osmišljavaju konkurentnost hrvatskog gospodarstva', itd., ali, kolega, nigdje IZUMA, koji je PROFITABILAN.
Ovo rekavši ne znači da negiram briljantne doprinose pojedinih inžinjera koji svjedoče da je to moguće. Uključivo i vaše doprinose.
Ako mislite da pretjerujem, evo vam primjera s Fakultetom strojarstva i brodogradnje. Početkom devedesetih tamo je osnovan fantomski CTT (centar za transfer tehnologije, ako se dobro sjećam), koji je gutao godišnje 1,5 milijuna kuna, imao jednu zaposlenu profesoricu. Sve je bilo virtualno (čitaj nestvarno), i izumi i transfer tehnologije i uspjesi. Jedini je realan bio transfer novca u taj fantomski CTT.
Nakon što je jedan bivši ministar javno na završnoj raspravi o Strategiji razvoja znanosti i tehnologije u RH napao 'tehnologe' da godinama gutaju milijune kuna bez ikakvih rezultata, razgovarao sam kasnije privatno s njim i još jedno osobom koja je bila ministar. Pitao sam ih zašto su to kao ministri dopustili. Nismo dopustili, bio je odgovor, nas su AA i BB prevarili.
AA i BB su i danas visoki dužnosnici u ministarstvima RH.
-bg-
|
|
1. ( Kolega #24 nezadovoljan što njegov dolazak u Hrvatsku nije bio popraćen fanfarama stalno piše protiv ministra. )
Postovani # 39, u Hrvatskoj nisam bio ni na godisnjem odmoru vec dvije godine. Imam previse posla u labu ovdje.
Fanfare zadiplite onima kojima i danas diplite. Mene takve stvari ne zanimaju. Zanima me red, rad i rezultati. Za sada toga ima malo, i nedovoljno.
2. ( Zato će kolega #24 ipak nastojati ostati u SAD, jer tamo je „sve po mom“. A u Hrvatskoj nije ništa po njegovom. )
Ako niste do sada naucili, kod mene je kako mi zena sugerira (odredi), a di cu biti ona ce u svakom slucaju odlucivati puno vise nego Vi ili itko drugi iz Hrvatske.
3. ( Davor Pavuna je u Splitu jasno rekao. Ako su dva projekta ista, projekt će dobiti onaj voditelj kojeg recenzenti poznaju. )
Kao prvo ne stoji ta da dva projekta mogu biti ista, jer kad uzmete preliminarna istrazivanja, kvalitete znanstvenika, opremu, laboratorije, a to se sve gleda pri aplikacijama, onda nista nije isto.
Samo za vas cu biti jako prost pa cu reci. Ni drek ne smrdi isto na dva kraja.
K tome, recenzenti vas mogu poznavati, ako vas poznaju po vasem kvalitetnom radu to ce sigurno biti plus. Jednako tako mogu znati i znaju ako ste losi. Stoga kvalitetan recenzent je onaj koji radi kvalitetan posao.
Na 40. Hvala na komentaru, slazem se sa vasim gore izlozenim misljenjima.
( Kolega iz posta # 24 može biti i frustriran i pisati što hoće protiv ministra, ali njegov je post # 24 točan. )
Hvala na ovoj izjavi, nadam se da HRvatski sustav moze puno toga nauciti od strane NIH-a. Ministar se srece i sa direktorom NIH-a, no ocito je medijska prezentacija bitnije, nego razumijevanje i primjenjivanje recenzija tipa NIH-a.
No sto mozete doziviti od kolega kao sto je IC. Da Tko kritizira ministra i MZOS, je frustriran, ljubomoran, sto vec nisam do sada cuo. cesto iz jednih te istih usta.
Takvi kao IC se ne upitaju da li je novac koji je RH ulozila u kongrese znanstvenika iz dijaspore i domovine potrosen u pravu svrhu. Milsljenja sam da se za te novce moglo organizirati u Hotelu u RH, studijske grupe od iskljuicivo znanstvenika stranaca i platiti im put i hotele, da nam naprave recenzije projekata. Rujan je bio prekarasan mjesec, uzivali bi i odradili posao. Utroseno bi bilo manje sredtsva od strane MZOS-a nego na
giganske skupove cija je svrha medijska promocija jedne ili nekoliko osoba.
I manje bi kostalo, a koliko su ti events kostali to ni nebo ne zna. |
|
| Kad bi nadležni uvažili bar samo ova dva posta, pa da ništa za sada i ne realiziraju, ali samo da ih u svoj misaoni sustav uključe... |
|
> Davor Pavuna je u Splitu jasno rekao. Ako su dva projekta ista, projekt će dobiti onaj voditelj kojeg recenzenti poznaju.
Ovisi o slucaju. Neke koje poznate, i znate njihov razocaravajuci nivo iz prve ruke,
upravo necete predloziti.
#40 > CTT
Zanimljiva informacija. Ne bi bilo lose na wiki-konektu zapoceti kompilirati listu
Obrovaca u znanosti...bilo ih je mnogo, a vecina se skrivaju iza kojekakvih
akronima i projekata o kojima se tesko moze dobiti informacija...
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
Edukacija
Connect::Portal::Gosti
