| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Poslao/poslala: Duje Bonacci
|
|
|
|
2008.06.15. 13:06
Izjava prof. Šimonovića da je Ministarstvo odustalo od pilot-projekata Erasmus namijenjenih mobilnosti studenata i nastavnika nije utemeljena.
Europska komisija odgodila je probni natječaj s akad. god. 2008./2009. na akad. god. 2009./2010, no nipošto ga nije opozvala. Ova odgoda neće negativno utjecati na mobilnost planiranu u okviru pilot-projekata jer je Ministarstvo sveučilištima osiguralo sredstva da u akad. godini 2008./09. pojačaju mobilnost kroz druge programe i to preko kvote planirane ERASMUS pilot-projektima.
1) Pilot projekti za ERASMUS odnose se na upućivanje sto studenata sa svih sveučilišta i dvadesetak nastavnika u EU u akademskoj godini 2008./2009. Važno je naglasiti da su se planirani pilot projekti ERASMUS trebali u potpunosti financirati iz Državnog proračuna u iznosu od 1 mil kuna, a ne iz pretpristupnih fondova kako navodi prof. Šimonović. Uloga Europske komisije u provedbi pilot projekata odnosila se isključivo na pružanje savjetodavne i stručne potpore, a ne financiranje.
2) Kako jačanje mobilnosti ne bi bilo usporeno pomicanjem natječaja za pilot projekte, Ministarstvo je 4. lipnja 2008. izvijestilo sva sveučilišta da su sredstva planirana za pilot projekte ERASMUS prenamijenjena za financiranje mobilnosti temeljem bilateralnih međusveučilišnih ugovora, ali po principima ERASMUS-a. Projekte će sveučilišta prijavljivati Agenciji za mobilnost i programe EU. Sredstva su k tome povećana s planiranih 1 mil kuna na 1,5 mil kuna. Na ovaj su način osigurana sredstva za mobilnost 150 studenata, umjesto prvotno planiranih 100.
Brojka o upućivanju 230 studenata sa Sveučilišta u Zagrebu, koju navodi prof. Šimonović, stoga ne odgovara činjenicama budući da je u okviru najava za pilot projekte za ERASMUS Ministarstvo naglasilo da se radi o 100 studenata sa svih hrvatskih sveučilišta.
3) Posebno čudi izjava da nije napravljeno ništa da bi se iskoristio novac iz pretpristupnih fondova kada se zna su sva tijela državne uprave koja će koristiti sredstva iz IPA-e upravo pri kraju izuzetno složene i zahtjevne akreditacije za korištenje sredstava iz pretpristupnih fondova i da se potpisivanje Financijskog sporazuma za IPA-u očekuje do kraja godine.
4) Studenti naših sveučilišta nisu u drugorazrednom položaju budući da je u akad. god. 2007./2008. samo putem redovitih programa mobilnosti Ministarstva namijenjenim studentima u inozemstvo otišlo 556 studenata, za što je Ministarstvo izdvojilo 5 milijuna kuna. Podaci za akad. god. 2006./2007. su gotovo istovjetni.
5) Važno je napomenuti da je studentima hrvatskih sveučilišta već na raspolaganju iznimno važan instrument mobilnosti EU budući da počevši od 2008. godine studenti hrvatskih sveučilišta mogu sudjelovati u programu ERASMUS MUNDUS Europske komisije koji omogućava diplomski studij na prestižnim sveučilištima u EU sa stipendijom u iznosu od čak 40.000 EUR. Za akad. god. 2008./2009. dobilo ju je 13 studenata iz RH odnosno svaki drugi prijavljeni student što je najbolji omjer od svih zemalja jugoistočne Europe. Ovaj natječaj se objavljuje krajem godine na mrežnim stranicama Europske komisije i hrvatske Agencije za mobilnost i programe EU. Sveučilište u Zagrebu je tek na zahtjev MZOŠ-a stavilo ovu informaciju na svoje mrežne stranice uz opasku da ta informacija nije relevantna za njihove studente jer se ne bave diplomiranim studentima. Ministarstvo smatra da bi sveučilišta trebala intenzivnije promovirati ovaj instrument mobilnosti.
6) Komentar da je Hrvatska trebala pristupiti programu ERASMUS čim je stekla status zemlje kandidata za EU (što uključuje pravo na početak procesa pristupanja svim Programima Europske zajednice) i dat je bez uvida u objektivne okolnosti iz 2005. i razumijevanja potrebe institucionalne pripremljenosti sustava visokog obrazovanja za provedbu ERASMUS-a.
A) Ponajprije valja znati da je 'stari' program ERASMUS (kojem su pristupile zemlje iz tablice na koje se referira Sveučilište) završio krajem 2006. godine, te je uključen u novi Program za cjeloživotno učenje koji obuhvaća sve razine obrazovanja.
(Pristupanje tom programu u zadnjoj godini njegovog postojanja bila bi strateška pogreška na štetu poreznih obveznika kad se zna da akreditacijski postupak agencije koja ga provodi traje godinu dana dakle i da se provela akreditacija i platilo oko 2 milijuna eura nacionalnog doprinosa, sveučilišta ne bi mogla uopće kroz projekte povući sredstva.)
Nasuprot tome, pripreme za pristupanje Programu cjeloživotnog učenja čiji sastavni dio je novi ERASMUS) po novim pravilima otpočete su već polovinom 2006. kada je osnovan Centar za mobilnost, kasnije preustrojen u Agenciju za mobilnost i programe EU koja kontinuirano gradi kapacitete za provedbu ovog programa.
B) Nadalje, preduvjet za uspješno sudjelovanje u ERASMUS-u je provedena reforma sustava koja se provodi kroz Bolonjski proces i razvijeni administrativni kapaciteti sveučilišta.
Sudjelovanje u ERASMUSu pretpostavlja usklađenost razina studija s europskim (preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij) te postojanje sustava prijenosa kreditnih bodova (ECTS). Ako uzmemo u obzir da je prva godina preddiplomskoga studija započela 2005./2006. a da u ERASMUS-u sudjeluju studenti viših godina studija razvidno je da Hrvatska sveučilišta nisu mogla biti uspješna u ERASMUS-u prije provedbe reforme sustava visokog obrazovanja. Tih godina jednostavno na Sveučilištu u Zagrebu nije bilo studija koji bi zadovoljili uvjete za priznavanje razdoblja studija po pravilima ERASMUSA (postojale su samo niže godine studija). Ukoliko to nije zadovoljeno strani studenti ne mogu studirati na hrvatskim sveučilištima, a studenti hrvatskim studentima ne bi bilo priznato razdoblje studija na sveučilištima u EU. Nadalje, ustrojavanje ureda za međunarodnu suradnju na sveučilištima bilo je u početnoj fazi. Stoga je Ministarstvo poticalo ustrojavanje ovih ureda te u tu svrhu doznačilo sveučilištima financijsku potporu.
Dakle uspješna provedba ERASMUS-a pretpostavlja postojanje razvijenih ureda za međunarodnu suradnju na sveučilištu i pri većim fakultetima, što još nije postignuto te je upitno da li bi sveučilišta i u ovom trenutku mogla kroz projekte 'povući' preko 2 mil EUR godišnje iz ERASMUS-a. Objašnjenje koje sveučilišta iznose kao argument za potpuno ustrojavanje ovakvih ureda, a to je neodobravanje novih radnih mjesta nije primjereno jer Ministarstvo svake godine sveučilištima odobrava nekoliko stotina novih radnih mjesta (razvojna radna mjesta) koja su pored ostaloga namijenjena i za ovakve službe.
U 2004. godini, za koju prof. Šimonović navodi da je godina u kojoj je Hrvatska stekla uvjete za sudjelovanje u ERASMUS-u, sveučilišta su za to bila potpuno institucionalno nepripremljena. Stoga ako netko misli da treba neodgovorno trošiti proračunska sredstva bez obzira na činjenično stanje to može tvrditi samo na osobnu odgovornost.
C) Ulaženje u ERASMUS prethodnih godina značilo bi ne samo obvezu plaćanja nacionalnog doprinosa od spomenutih najmanje 2 mil EUR, već i obvezu prestanka korištenja sredstava programa TEMPUS (bespovratna pomoć EZ u iznosu od 3-4 mil EUR godišnje). Važno je naglasiti da je TEMPUS namijenjen provedbi reforme te je razumljiva odluka Ministarstva da omogući sveučilištima da nastave koristiti bespovratna sredstva TEMPUS-a dok se sustav dovoljno ne pripremi za ERASMUS (od samih sveučilišta do prve generacije studenata koja može koristiti taj program)
Nadalje, u razdoblju od 2000. do 2006. putem TEMPUS-a sveučilišta su povukla 25 mil EUR, od čega 6.8 mil EUR za mobilnost studenata, nastavnika i administrativnog osoblja što znači da već godinama koriste jedan europski instrument mobilnosti te stoga sveučilišta i studenti nipošto nisu 'kolateralne žrtve' onemogućene u sudjelovanju u europskim programima.
7) Zaključno treba naglasiti da je Hrvatska čim je stekla status zemlje kandidata započela pripreme za pristupanje Programu EZ za znanost (Šesti okvirni program – FP6) jer smo procijenili da za iskorištavanje sredstava iz FP6 postoje dovoljno razvijeni kapaciteti. Pristupanje ovom programu 1.1.2006. pokazalo se strateški odličnom odlukom jer je ukupni iznos sredstava koje su ustanove iz RH dobile kroz projekte Šestog okvirnog programa na dan 3.6.2008. iznosio 16,2 mil eur. Nacionalni doprinos iznosio je 6,2 mil eur, s time da je polovica plaćena iz Državnog proračuna, a polovica iz programa pomoći EZ Phare.
8) Tablica. Vezano za četiri zemlje iz tablice i vrijeme njihova pristupa sudjelovanju 'starom' ERASMUS-u treba pojasniti primjer Turske na koju se poziva Sveučilište u Zagrebu. Naime, Sveučilište smatra kako su Hrvatska i Turska bile u istom statusu zbog činjenice da su istovremeno započele pristupne pregovore. Međutim Turska je svoj prvi zahtjev za pridruživanje tadašnjoj Europskoj ekonomskoj zajednici (EEC) podnijela 1959., a 1963. potpisala i prvi ugovor o suradnji. Turska je prijavu za članstvo podnijela 1987., a nakon nastavka intenzivne suradnje službeno je priznata kao zemlja kandidatkinja 1999. Za usporedbu, Hrvatska je svoj prvi ugovor s EU, Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju, potpisala krajem 2001. godine, a zemlja kandidatkinja postala 2004. godine. Dakle Turska je imala mogućnost pristupanja SOCRATES-u 1999., a trebalo im je pet godina da provedu akreditaciju, te su stoga tek 2004. pristupili tom programu.|
| Jako sam dirnut ovim objašnjenjem. Činjenica je, međutim, da nismo u Erazmusu. Mene se, kao potencijalnog korisnika programa, uopće ne tiče tko je što zeznuo. Ali ako laže koza, ne laže rog - u Erazmusu nismo, a svi ostali jesu. Netko je zeznuo. Jesu li to Sveučilišta, Ministarstvo, ne zanima me. Zeznula je znanstvena birokracija. Kao što je zeznula i s priznavanjem kvalifikacija i s učlanjenjem u ENQA, i tko zna s čim još što još nismo čuli. Kolega iz 0-tog posta. Budite tako dobri pa nas informirajte iz čega smo sve još isključeni iz "opravdanih" razloga. |
|
| Da, pravo je pitanje zašto Hrvatska nije u ERASMUS programu, kad je već odavno tamo trebala biti? Osim toga, brojka o 500tinjak studenata je premala kad se usporedi to s ukupnim brojem studenata u Hrvatskoj i ukupnim postocima erasmus studenata na drugim europskim sveučilištima. |
|
| Koliko je meni poznato, RH je 01. 01. 2009. trebala uplatiti 5 milijuna eura da bi dobila pristup Erasmus programu. Problem je sada uglavnom u tome da smo mi u stanju studente slati vani, ali, buduci da nemamo programa na stranim (engleskom) jeziku, nismo ih u stanju primati, pa zato jednostavno nismo "eligible" za taj program. Jedna anegdota s time u vezi: kada smo nedavno na fakultetu usvajali novi pravilnik o zavrsnim radovima (diploski za bakalare) predlozio sam na vijecu da se u odredbi o jeziku na kojemu se rad pise uz Hrvatski ostavi mogucnost da to bude i Engleski, samo da bih bio optuzen da ne znam da je "u RH Hrvatski sluzbeni jezik" (na sto sam se kolegi zahvalio na podjescecanje na tu cinjenicu koju zasigurno mnogi na vijecu nisu znali). Po meni, dakle, je krivac ukupno stanje u nasem visokom skolstvu, koje je na razini koja nije primjerena interacijskim i harmonizacijeskim kretanjima. Uz sve to valja smetnuti s uma da bi prije pristupanja takvim programima bilo dobro jasno definirati sto zelimo postici jer se u protivnom to moze vrlo lako pretvoriti u znanstveni turizam s jedne, i (skupo) obrazovanje stranaca nasim novcem s druge strane. Srljanje u nesto za sto cemo poslije tvrditi da je "proces koji smo tek zapoceli" (vidjeti pod kljucna rijec bolonja") ne vodi nigdje. |
|
Na #1
...Netko je zeznuo. Jesu li to Sveučilišta, Ministarstvo, ne zanima me. Zeznula je znanstvena birokracija...
Ne može se odgovornost trpati na "znanstvenu birokraciju". Problem se ne može riješiti ako se ne zna tko je odgovoran za njegovo riješenje. U ovom slučaju, ali i u medijima, prorektor za međunarodnu suradnju je optužio MZOŠ za propust. Dakle, jedan dio "znanstvene birokracije" optužuje drugi! Mislim da je relevantno raspravljati o tome, tko je odgovoran i zašto? |
|
Code:
Koliko je meni poznato, RH je 01. 01. 2009. trebala uplatiti 5 milijuna eura da bi dobila pristup Erasmus programu. Problem je sada uglavnom u tome da smo mi u stanju studente slati vani, ali, buduci da nemamo programa na stranim (engleskom) jeziku, nismo ih u stanju primati, pa zato jednostavno nismo "eligible" za taj program.
Točno, ali Erazmus nije od jučer. Pa već prije 5 godina je i vrapcima bilo jasno da moramo ući u reforme. A nismo. Osim toga, kada se i predloži dobar program na engleskom jeziku, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje ga ruši.
Zar je doista moguće da smo najnazadnija država u Europi koja jedina nije u stanju iskoristiti prednosti koje joj se daju na tanjuru. Odbijam u to vjerovati. |
|
| Postoji zato nesto sto se zove empirijska potvrda, a ta vas, nazalost, demantira. |
|
Dobro, idemo vidjeti što sprečava Erazmus u Hrvatskoj:
- nema dovoljno programa na engleskom jeziku;
- nismo uplatili kotizaciju;
- nacionalna agencija nije dobila akreditaciju EU jer je utvrđeno da Hrvatska ne može upravljati fondovima.
Ima li još nešto? |
|
| To su valjda svi formalni razlozi. Kao sto rekoh, po meni je puno vaznije da mi moramo prvo znati sto zelimo postici Erasmusom tj. odrediti nas cost-to-benefit ratio. |
|
Jedna stvar Vam je promakla:
- Sveučilišta moraju imati ustrojene potpuno funkcionalne Urede za međunarodnu suradnju (odnosno izgrađen tzv. 'institutional capacity') za administraciju svih programa mobilnosti - uključujući ERASMUS - a što je napravljeno tek u zadnjih godinu ili dvije.
Bez toga bismo mi mogli uplaćivati koliko god želimo novca za sudjelovanje u programu, ali ne bismo bili u stanju 'poovlačiti' ništa od tog novca.
Dakle, da se u ERASMUS ušlo prije pet godina (ili prije dvije), čitavo to vrijeme bismo plaćali proračunskim novcima provođenje tog programa u drugim državama a da sami iz prizemnih tehničkih razloga u njemu ne bismo mogli efektivno sudjelovati. |
|
| Jos jednom, tehnicki smo, kako to nazalost cesto biva, zakazali na mnogim razinama. Ali je ipak, po meni, bitnije, prije nego sto se nastavimo baviti tehnikalijama, znati koji nam je cilj. Vrludanje uz uzdavanje u "svjetlu buducnost", te osnivanje n agencija, povjerenstava i tijela nikome ne koristi i samo dovodi do rasipanja nevelikih resursa (i financijskih i ljudskih). Recept je uvijek isti: znati gdje smo danas, definirati gdje i kada zelimo biti, a tek onda raditi na putevima dolaska do tamo, uz jasnu definiciju tko je tu za sto odgovoran, s terminima i predvidenim resursima. Ni Brisel ni Ljubljana (ni luk jeli, ni luk mirisali) nam ne mogu pomoci ako tako ne radimo, ali ni odmoci ako tako radimo. |
|
If you don't know where you're going, any road will lead you there.
(Lewis Carol, Through the Looking Glass) |
|
| Sve dok MZOŠ ne bude smogao snage da prizna svoje greške i da ih u poštenome naporu ne ispravi, dobivat cemo duuuuugačke tekstove objašnjenja i opravdanja za neuspjehe. Treba pogledati i tekst u MAGAZINU Jutarnjeg lista od 14. ovog mjeseca. |
|
Code:
- Sveučilišta moraju imati ustrojene potpuno funkcionalne Urede za međunarodnu suradnju (odnosno izgrađen tzv. 'institutional capacity') za administraciju svih programa mobilnosti - uključujući ERASMUS - a što je napravljeno tek u zadnjih godinu ili dvije.
Da, ali da bi oni mogli funkcionirati moramo imati INTEGRIRANO sveučilište. A zakon je omogućio dezintegrirano sveučilište. Ustavni sud je rekao da je pravna osobnost i autonomija fakulteta zaštićena Ustavom. Dakle, vjerovatno je riječ o tome da zakon nije dobro postavio stvari. |
|
| Još nešto. Kako stvari stoje, sveučilišta će se teško integrirati. Znači li to da još dugo nećemo u Erazmus? |
|
Na # 13:
Ustavni sud je rekao da je pravna osobnost i autonomija fakulteta zaštićena Ustavom.
Poštovani kolega,
ne čini li vam se da je problem u Ustavu? Ili u Ustavnom sudu.
Pravna osobnost fakulteta je glavni razlog dezintegraciji sveučilišta.
Pravni fakultet je glavni pobornik pravne osobnosti fakulteta.
U EU su sveučilišta pravne osobe a ne fakulteti.
-bg- |
|
Na # 15 Predpostavimo da Ustavni sud donese odluku već "sutra"?
Sveučilište postane pravni subjekt?
Pogledajmo realno koliko je fakulteta na sveučilištima spremno ponuditi "odmah" programe na engleskom jeziku, mislim veoma malo.
Slično razmišljanje je bilo i kod nas kao kod kolega #3 tražeči završni rad na engleskom a tek da se kolegiji planiraju i pripremaju za izvođenje na engleskom jeziku.
Što bismo ponudili stranim studentima da slušaju predavanjai polažu ispite na našem jeziku???  Jesmo li spremni svi? |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | cross citations
(9 kom., prije 1 hrs.) | | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(12 kom., prije 2 hrs.) | | Zastoj u radu portala
(6 kom., prije 12 hrs.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 8 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 8 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 8 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 9 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 9 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 9 dan/a.) | | Bologna Disaster II
(49 kom., prije 9 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.19. 22:51h CET