| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Prihvaćena Istraživačka strategija Sveučilišta u Zagrebu
|
|
|
|
|
Poslao/poslala: Damir Kovačić
|
|
|
|
2008.06.11. 22:44
Senat Sveučilišta u Zagrebu je na jučerašnjoj sjednici prihvatio Istraživačku strategiju 2008-2013 (PDF).
Iz Strategije:
CILJ 1
Utvrditi istraživački profil Sveučilišta prema kriteriju izvrsnosti i osigurati
učinkovitu organizacijsku infrastrukturu, planiranje i upravljanje istraživanjima i
istraživačkim kapacitetima te učinkovito prikupljanje i diseminaciju informacija.
CILJ 2
Povećati prihod sredstava za istraživanje i unaprijediti istraživačku
infrastrukturu.
CILJ 3
Poticati nacionalnu i međunarodnu suradnju sveučilišta i gospodarstva, a
posebno suradnju s jakim europskim i svjetskim sveučilištima i istraživačkim
centrima slanjem mlađih istraživača u europske i svjetske centre, dovođenjem
postdoktoranada te gostujućih predavača i znanstvenika na Sveučilište u
Zagrebu i radom na zajedničkim istraživačkim projektima.
CILJ 4
Identificirati, poticati i nagrađivati izvrsnost u istraživanjima.
CILJ 5
Sustavno povećavati broj obranjenih doktorata. Također poticati povećanje
broja doktoranada, postdoktoranada i istraživača.
CILJ 6
Poticati umjetničko-istraživačke projekte, njihovo financiranje i statusno
izjednačavanje sa znanstvenim istraživanjem.|
| I (heart) kriterij izvrsnosti! |
|
Još ako se to i realizira i ne ostane samo još jedna strategija u nizu, ma gdje će nam biti kraj |
|
Vec prva rijec mi se ne svidja!! > Utvrditi istraživački profil Sveučilišta prema kriteriju izvrsnosti To se cita ovako: one grupe koje su do sad imale dosta utjecaja, tj. stara rasirenma i prerasirena podrucja ce se zacementirati kao "profil" a inovativne nove grupe, inovativna polja koja su u nastanku ce dobiti ostatke juhe i kosti od mesa. > Poticati umjetničko-istraživačke projekte, njihovo financiranje i statusno izjednačavanje sa znanstvenim istraživanjem. Zasto ne i obratno ?????? Zasto i mi znanstvenici ne bi bili izjednaceni s umjetnicima ?? Npr. Umjetnici mogu postati samostalni, tzv. slobodni umjetnici, prevoditi recimo knjige i Biskupicevo ministarstvo ih stavi fino da im drzava placa staz i zdravstveno. Zasto ne bi mogli imati i samostalne znanstvenike ? To je samo jedan primjer di su umjetnici u prednosti, ima ih niz vise.
|
|
Na #3: Trazite logiku tamo gdje je nema. Informacijski sadrzaj u tom dokumentu je nula, ili mozda ipak neki mali 'epsilon': pokazuje da osoba koja ga je pisala zna koristiti MS Word. BTW, dokument izgleda jos vise "cool" sa grafovima; za slican primjer vidi [1]. Svi ovi tekstovi ala "strategije razvoja" i sl. podsjecaju me na jednu slicnu stvar koju sam uocio cesto na nekim biomedicinskim ustanovama u New Yorku. Naime, svako malo, tipa jednom tjedno, aktivira se alarm. Do sada sam ih cuo nebrojeno puta i nijednom zapravo nije bilo nista - npr. cesto se alarm ukljuci ako netko pokusa nesto skuhati u kuhinji jer je detektor dima postavljen relativno blizu stednjaka. Nakon toga redovito se javlja 'security officer' na interkomu koji nas obavjestava da se situacija trenutno istrazuje i da svi ostanu na svojim mjestima. Nakon nekog vremena (do cca. 1h) situacija je sredjena i svi su obavjesteni da se mogu vratiti svojim duznostima. No, nitko vise i ne obraca pozornost na sav taj igrokaz, osim pokojeg osmijeha i komentara "Woohoo, light show !". Poanta? Dio ljudi je placen da se brine o sigurnosti, ali najcesce nemaju nista za raditi pa onda eto ovako barem izgleda kao da stalno nesto rade i da su jako potrebni (iako ovi barem generalno jesu u rijetkim slucajevima nesreca). -- [1] http://pdos.csail.mit.edu/scigen/ |
|
Code: Npr. Umjetnici mogu postati samostalni, tzv. slobodni umjetnici, prevoditi recimo knjige i Biskupicevo ministarstvo ih stavi fino da im drzava placa staz i zdravstveno. Zasto ne bi mogli imati i samostalne znanstvenike ? To je samo jedan primjer di su umjetnici u prednosti, ima ih niz vise. Da, zanimljivo. Iako bi nam tu EU mogla pomoći. Naime, budući da je zabranjena diskriminacija temeljem državljanstva, uskoro bi nam moglo doći par tisuća umjetnika iz drugih država članica i pod jednakim uvjetima kao i hrvatski državljani tražiti stan, atelje, mirovinsko, zdravstveno. I država ih ne smije odbiti. Inače, da Sveučilište može biti "research" sveučilište, ono bi to već bilo. Kada vidim neke doktorske programe dolazim do zaključka da su kod nas i doktorati "teaching" a ne "research". Čini se da niti nacionalno vijeće za znanost nema problema akreditirati ih. |
|
Još jedna sugestija kako mjeriti izvrsnost. Po broju stranih studenata i istraživača koji žele studirati/raditi kod nas. Tako dugo dok nas nitko ne treba ili ne želi, uzalud sve ostalo. I naš neulazak u Erazmus govori nešto o sustavu u kojemu moramo funkcionirati. |
|
na # 5: Inače, da Sveučilište može biti "research" sveučilište, ono bi to već bilo. Kada vidim neke doktorske programe dolazim do zaključka da su kod nas i doktorati "teaching" a ne "research". Čini se da niti nacionalno vijeće za znanost nema problema akreditirati ih. Pogodili ste, kolega, pravu stvar. Izvrsno. To bi trebala shvatiti i ne-zagrebačka sveučilišta - nije problem u hegemoniji Zagreba, kako tvrdi sveučilište u Rijeci, već ovo kako je izložio kolega. -bg- |
|
Pardon, to radi Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje. I to nešto govori. |
|
Kriterij izvrsnosti je divna floskula, u metafizickom svijetu u kojem obitava sama je sebi svrhom, izraz dovoljno mocan da zaplasi nevjernike, a vjernicima ulije nadu. Politicarima sluzi u govorima, na sluzbenim sastancima, za pisanje dokumenata, za dokazivanje vizije, objavljivanje rezultata koji se svojim znacajem mogu nadmetati samo sa snagom razornog uragana. A sada za ozbiljno. Kriterij izvrsnosti je moj "push the button". Na jos neobjasnjen nacin (njusim li ja to novi znanstveni projekt?) izaziva fizicku reakciju zbog koje zelim nesto zlo i naopako napraviti osobi kroz koja su usta/tastaturu izasle te rijeci. Mislim da je to floskula koju upotrebljavaju ljudi koji zapravo ne bi prepoznali izvrsnost da ih ugrize za gluteus maximus. Ako itko ima volje i zelje tipkati, mozda bi se ova tema mogla ponesto produbiti u daljnjim postovima da se rijesim izvrsnofobije
|
|
Pa mi imamo kriterije izvrsnosti. Nije li rangiranje znanstvenih projekata MZOS-a jedan od njih. Imamo čitavu hijerarhiju koja ne samo da pokazuje tko je više a tko manje izvrstan, nego još povrh toga ukazuje na hijerarhiju društvene moći. Kak sad to odjedamput to nije ultimativni kriterij izvrsnosti? Čemu duplirati posao koji je već jednom tako prikladno obavljen. |
|
Izgleda da su "izvrsni" samo na Sveučlištu u Zagrebu a ostali kao da ne postoje. Svo znanje i sva pamet je samo na Sveučilištu u Zagrebu Na #6. Nisam u tijeku pa molim može li mi se objasniti zašto nismo u Erazmusu? Svoja sam dva suradnika, jednog asistenta i jednog znanstvenog. novaka (kojega sam jedva dobio na posebno pismo žalbe u MZOS) i dva studenta u okviru TEMPUS-a posalo na UPC University u Barcelonu. No sredstva u TEMPUS-u nisu namijenjena razmjeni mada se to podupire. Gdje smo "promašili" u Erazmusu? Kada ćemo ući u taj Projekat? |
|
| Odgovor na Vaše pitanje što se zbiva s ERASMUS programom, te iscrpan komentar na nedavne prilično neupućene i neutemeljene izjave za medije na tu temu, dan je u novoj temi. |
|
| Na #12 Hvala, upravo pročitao. |
|
> Kada vidim neke doktorske programe dolazim do zaključka da su kod nas i doktorati "teaching" a ne "research". Mozete li pojasniti, nije jasno na sto mislite ? Zar nije istrazivanje dio izrade teze...nastava koja dolazi uz ili prije istrazivanja je ipak nastava, a gro istrazivanja bit ce s mentorom. Ili pak mozda govorite o odsustvu/tankoj ponudi seminarskog rada na nekim doktorskim programima ? |
|
| Govorim o tome da bi doktorski program trebao odmah početi s istraživačkim radom, već od 1. dana, a ne da studenti moraju pohađati predavanja prva 4 semestra. Ukoliko doktorska disertacija koja je utemeljena na originalnom znanstvenom istraživanju nije obranjena nakon 3, max. 4 godine, to se ne smatra uspješnim ishodom učenja. Drugim riječima, selekcija utemeljena na uspjehu na magistarskom (bolonjskom) studiju trebala bi uroditi doktorskim kandidatima koji mogu odmah početi znanstveno istraživanje. Je li to slučaj, procijenite sami. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma? (20 kom., prije 3 hrs.) |  | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan (19 kom., prije 16 hrs.) |  | Genetska karta Europe (48 kom., prije 2 dan/a.) |  | "in honour of my seniority" (2 kom., prije 5 dan/a.) |  | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008. (3 kom., prije 6 dan/a.) |  | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema (25 kom., prije 9 dan/a.) |  | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia (4 kom., prije 10 dan/a.) |  | Otok znanja - ovih dana (9 kom., prije 10 dan/a.) |  | Svaki treći Hrvat sa završenim fakultetom živi u inozemstvu (3 kom., prije 10 dan/a.) |  | Odnos znanstvenika i znanosti u RH spram novca (resursa) (50 kom., prije 12 dan/a.) | |
|
|
|