Hrvatski obrazovni sustav trajno se razvija. Posljednjih godina tome osobito pridonosi privatni sektor organiziranjem raznih ¹kola. Predla¾e se osnivanje ¹kole za du¾nosnike udruga i èasopisa. Jedna od aktivnosti cjelo¾ivotnog obrazovanja.

Slu¾beni hrvatski ¹kolski sustav jo¹ je uvijek nedovoljno okrenut potrebama suvremenog svijeta. Uèi se o nekim silama, leukocitima, plastiènim vreæicama ili je li ispravno pisati pogre¹ka ili pogrje¹ka. Ali se slabo pouèava za realni svijet. Gdje meðu ostalim jednog dana i znanstvenici svih sastavnica znansoti trebaju preuzeti i neke dru¹tvene obveze. Na primjer voðenje neke neprofitne udruge, organizaciji skupa ili sudjelovati u procesu izdavanja nekog èasopisa. Za sada æu ostaviti po strani pitanje za¹to hrvatska znanstvena zajednica slabo nagraðuje dru¹tveni anga¾man.

I onda se odjednom naðu takvi vrhunski obrazovani struènjaci i znanstvenici u èudu. Kako se obraèunava autorski honorar, kolika smije biti razlika prihoda i rashoda u nekom dru¹tvu ili èasopisu. Pa je li moguæe da neki izdavaè mo¾e nametnuti obvezu glavnom uredniku godi¹nju potro¹nju papira kao ¹to je to nametnuto glavnom uredniku „The Lanceta“. Da obrana interesa èasopisa ili udruge tra¾i ¾urnu reakciju u nekoliko sati ili minuta. Npr. da te nazove urednik neke emisije za komentar onoga ¹to je èuo kao vijest u jutarnjem radio programu.

Sve su to vje¹tine koje se moraju nauèiti.Uèenjem na vlastitim pogre¹kama ili pogrje¹kama ili bi se barem ne¹to moglo nauèiti sustavno.

Takve potrebe prepoznaju u nas u pravilu razne ¹kole i ¹kole za voðenje ovoga ili onoga, npr. za èlanove nadzornih odbora. Evo prijedloga za novu ¹kolu.

Osnujte ¹kolu (nije va¾no njezino trajanje) da nauèite potencijalne du¾nosnike, oranizatore skupova i urednike nekim osnovnim „pravilima zanata“. Npr. kako izbjeæi da vam se u izdavaèkoj djelatnosti èelnici i isturenici ne mije¹aju u posao. Jer im to mije¹anje daje moæ nad ljudima. Ali i da dovedete svog izdavaèa u situaciju da ide tra¾iti „kumove“ u sustavu kako bi pokrili va¹e neodgovorno voðenje poslova, jer vas nisu nauèili da smijete tro¹iti koliko imate novaca. I ru¹ite jasno definirane sustave. Kako uspje¹no organizirati neki skup, jer i to netko mora uraditi da bi zvijezde i zvjezdice mogle briljirati. Nemaju svi profesionalne zaposlenike a tek neki na raspolaganju profesionalne savjetnike za odnose s javno¹æu

Predla¾em, ne bez razloga recimo da se takva ¹kola odr¾i na nekom otoku, npr. Koloèepu. A s vi¹e od èetiri desetljeæa aktivnog voðenja udruga i jedno 30 godina iskustva u izdavaèkoj djelatnosti, mogao bih biti jedan od predavaèa. Ispunjavam osnovni preduvjet, nikada nisam moljakao mimoredno pomoæ od sustava za provedbu nekog skupa ili za èasopis. Jo¹ manje prijetio da se to ne æe zbiti ako se ne „ke¹ira“ toliko i toliko.

Komentari (clanova koji su komentirali: 4) Komentara po autoru:    3 3 1 1

#1: Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-06-06 19:15:38 _Takva_ skola Hrvatskoj ne treba.

#2: Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-06-06 21:08:15 Citavo skolovanje sam uz korisne i normalne strucne i kulturne kolegije morao  slusati razne marksizme, opcenarodne obrane, prve pomoci itd. da nas stave u   krug normiranih gradjana, normiranih strucnjaka itd. Te gluposti se prenose sve do   razine tzv. strucnih kolegija. Npr. kao informaticar u srednjoj skoli umjesto kompjutora ucio sam ogavni kolegij "Organizacija rada u racunskim centrima" gdje  si morao biflati nazive nekakvih "sluzbi" u racunskom centru (koj ce mi bog apstraktni racunski centar ? dajte me naucite kompjuter, pa cu ga   popravljati i u zahodu ako znam, a ako ne znam necu ni u racunskom centru).   Onda smo slusali adaptirane kvazikurseve. Npr. engleski za prirodnjake,   koji se svede na citanje dosadnih tekstova o znanosti koje odabere   neka tamo englezarica bez ukusa, i da od citanja tamo nekakvih crnih fotokopija  nemate vremena za razgovor i gramatiku, tj. ne ucite sam jezik. U dvije godine tog  kursa nisam nist naucio engleski. Ostale su mi iz tog perioda nekakve  fraze tipa da u znanstvenom tekstu recenica cesce pocne sa therefore nego  u obicnom tekstu (i stvarno, ako covjek pogleda moje nedavne preprinte  i ja koristim therefore na pocetku recenica, tu i tamo  stvarno je tako, no mogu recida mi to NIMALO nije pomoglo. Ne postoji   engleski za otorinolaringologe. Nauci ga dobro engleski. A poslije ce on nauciti  specifiku struke na tekstovima koji ce ga zanimati.     Nakon doktorata za promociju ako ste htjeli sudjelovati morali ste  unajmiti za 35 dolara nekakav krabuljni ples,  tj neku crnu tuniku, tip koji voli masonerija i maskare (na sto nisam pristao nego sam prorektoru UW napisao protestno pismo na koje nije bilo odgovora).   S autorskim honorarima mislim da nemam problema, na svakih 10 dnevnica na koje  imam pravo trazim u prosjeku 1-3 jel su nam po prilici takve financije.     Kako uspjesno organizirati skup ? Prije svega treba imati znanstvenog  entuzijazma. Ostalo je po meni manje vazno.   Prije svega od manje vaznih sitnica treba birati mjesto gdje su stvari jeftinije.   Meni bi Kolocep bio za hrvatske prilike recimo mjesto na rubu Hrvatske do  kuda su vec puti troskovi za hrvatske sudionike kojima namjenjujete   veci nego na drugim mjestima. A i rijec Kolocep cini me alergicnim na pomisao  kakve tamo netransparentne poslove radi onaj tzv. otok neznanja trade mark,   a jako jako jako jako jako jako jako jako jako losa skola je uciti o necemu  sto ima financijsku stranu u ozracju bilo kakvog kriminala.     Meni vas prijedlog dakle zvuci lose   (bez obzira na vase iskustvo, gdje valjda ima korisnih stvari, koje mozete prenositi  javnim predavanjima u Zagrebu itd. bez potrebe putovanja na Kolocep i tako  da ga zanimljivo oglasite, a ne propagandom o tome kako znanstvenici ne znaju organizirati skup). A ljudi koji stvarno imaju sve te duznosti, tip urednici, i svasta  ino, nemaju vremena niti za primanje nagrada za drsutveni rad, niti da idu na  doskolavanja. Evo primjer moj profesor WS koji radi i na Bozic, hoda hodnikom  brzinom Eustahija Brzica, putuje na relaciji Evropa-SAD bar 3 put mjesecno i  stigne predavati 300-ni studenata i ima biografiju od 50 stranica podataka  sto je sve nacinio (bez obzira na po mom dojmu dosta prosjecnu znanstvenicku  inteligenciju), nema vremena za tu skolu:  Wesley Smith, biografija (50 stranica, pdf)

#3: link ima tri http, greska Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-06-06 21:11:01 Wesley Smith, biografija, (50 stranica, pdf)    Ajde umetnite nutra i taj Kolocep ako imate di stisnuti izmedju redaka  (bez uvrede sto sam to rekao saljivo).

#4: sto je s tim linkovima, ajde 3ca sreca Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-06-06 21:12:46 Wesley Smith, biografija, dobar link, nadam se

#5: ÈOS-u je priopæeno Ocjena: 0, Saljivo (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-06-07 08:42:49 Dobro jutro èitateljstvu Connecta. Dok je spavao, èelniku ÈOS-a pristigao je e-dopis. Osvrt na njegovu, najbla¾e reèeno èudnu ideju. O ¹koli za du¾nosnike udruga i èasopisa. Makar nas kod njega vi¹e ni¹ta ne smije iznenaditi. „Penzioner, gnjavator, ishlapjeli stariji gospodin, neznalica, ni¹ta ne razumije“, itd., samo je dio naziva koje su mu dodijelili „vladari“ Connecta. Razni isturenici, ispraæenici s fanfarama, akademici, itd. „®elim Vam priopæiti moje mi¹ljenje o dva teksta kojima se autori osvræu na Va¹ prijedlog. Ako ¾elite mo¾ete to iskoristiti i prenijeti u javnost. Jasno konektovsku“.    »Autor #1 mora biti neki mladac koji najvjerojatnije nikada nije organizirao neki skup, vodio dru¹tvo ili ureðivao èasopis. Oèito ima profesionalnu i opæu biografiju usporedivu s onom koju ima glasoviti organizator javnih tribina pa svoje neistomi¹ljenike naziva imbecilima. Njih mo¾e, je li se to odnosi i na glavnog tajnika UN-a, nije sasvim jasno.    Autor #2 meðutim se potrudio da obrazlo¾i za¹to misli da prijedlog nije dobar. „Meni bi Kolocep bio za hrvatske prilike recimo mjesto na rubu Hrvatske do kuda su vec putni troskovi za hrvatske sudionike kojima namjenjujete veci (vjerojatno vi¹i) nego na drugim mjestima. A i rijec Kolocep cini me alergicnim na pomisao kakve tamo netransparentne poslove radi onaj tzv. otok neznanja trade mark, a jako jako jako jako jako jako jako jako jako losa skola je uciti o necemu sto ima financijsku stranu u ozracju bilo kakvog kriminala“.    Mogao bih se osvrnuti na jo¹ neke pojedinosti, ali svaka èast autoru #2. Ah, da ne zaboravim jo¹ jednu pojedinost. Istaknuo je svog profesora s op¹irnom biografijom od pedeset stranica. ©teta nije napisao kako je velik taj fajl. Sluèajno sam ovih dana imao priliku vidjeti .pdf dokument jednog prosjeènog hrvatskog znanstvenika, koji se oèito bavio obrazovanjem i drugim prièama. Naime nemam pristup vrhunskim znanstvenicima poput onih koji objavljuju razgovore s nobelovcima, objavljuju knjige koje prodaje Amazon ili sjede svuda, pa i u HAZU. Njegov popis aktivnosti (ne podatci o njemu) u .pdf-u ima 83 stranice a velièine je 647 k.«     To je jasno samo dio pisma. Hvala informatoru. Kada sam napisao Koloèep, oèito je radila podsvijest. Sasvim sam zaboravio da je taj otok Hrvatska poklonila za „Otok znanja“. Imao sam na umu ne¹to drugo. Tamo sam ljetovao od 1967. do 1976. Posljednje ljetovanje mi je osobito ostalo u sjeæanju. Do¹ao sam na otok po vezi, jer je u to vrijeme apsolutni vlasnik hotelskog kompleksa bilo jedno beogradsko turistièko poduzeæe. Htio sam se vratiti barem jo¹ jednom na otok. Makar kao predavaè.     Meðutim èini se da nisu iscrpljene sve moguænosti rasprave o ovoj temi. U svakom sluèaju hvala informatoru, a jo¹ vi¹e autoru #2 koji ga je potaknuo da taj e-dopis.

#6: Glasova: 2 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-06-07 15:55:18 na #0: Tako ne¹to Hrvatskoj veæ postoji (èak vi¹e njih ) i to u obliku poslijediplomskih specijalistièkih studija:    Management neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje (osnovao Caritas u suradnji sa Katolièkim Bogoslovnim Fakultetom u ZG)    Marketing neprofitnih organizacija (izvodi Ekonomski Fakultet u ZG)    Menad¾ment u javnom sektoru (izvodi Ekonomski Fakultet u RI)

#7: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-06-08 04:04:17 Kao sto rekoh,  _Takva_ skola Hrvatskoj ne treba.    Inace, u duhu bizarnosti zakljucaka u komentaru #2, molim one koji se slazu s komentarom #1 da oznace komentar #2 sa saljivo (0).

#8: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-06-08 04:06:50 heh, naravno da sam mislio na komentar èelnika ÈOS-a (komentar #5), a ne na #2 . Isprika autoru komentar #2 zbog toga.