| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Smiju li alatničari promišljati o značenju Platonove misli?
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Igor Čatić
|
|
|
|
2008.05.31. 20:37
U okviru rasprave o časopisima u Hrvatskoj (zašto ne i o ostalim oblicima izdavačke djelatnosti) razvila se vrlo zanimljiva rasprava, smiju li filozofi raspravljati o prometu. Okrećem pitanje, smiju li alatničari promišljati o značenju Platonove misli „što ja mogu zamisliti, ti ne možeš izvesti“.
Moj odgovor na postavljena pitanja jasno je sažet u već nekoliko puta ponovljen iskaz. Ovdje malo proširen. Funkcijski i gospodarski ciljevi uvijek su u funkciji društvenih ciljeva. A o društvenim ciljevima osim društvenjaka trebaju raspravljati humanisti, osobito filozofi. Vrijedi i obrat.
|
Oprostite sto ne razumijem u potpunosti pitanje, pa ne mogu na njega odgovoriti. Ali imam dvije molbe za razjasnjenja.
Moze li mi kolega reci iz kojega Platonova djela potjece citat "sto ja mogu zamisliti, ti ne mozes izvesti"? Naime, cak i ako postoji negdje u korpusu Platonovih djela nesto sto bi se mozda moglo tako prevesti, cisto sumnjam da se tu moze govoriti o nekakvoj Platonovoj "misli". Stovise, ovako dubokoumna "misao" prije bi bila svojstvena nekim nasim lokalnim luconosama. Koji svasta zamisljaju, ali drugi nikako da to pocnu izvoditi. Vrijedi i obrat: koji svasta izvode, a da drugi to ne mogu niti zamisliti.
Nadalje, koji su to "funkcijski ciljevi"? S obzirom na to da su i gospodarski ciljevi, kako kolega veli, "u funkciji drustvenih ciljeva", reklo bi se da su i gospodarski ciljevi nekakvi funkcijski ciljevi. No buduci da kolega, cini se, odvaja "funkcijske" ciljeve od "gospodarskih", volio bih znati na sto misli.
(Slutim da se ovdje fermentira materijal za buduci clanak u Filozofskim istrazivanjima. Ili bar u Vjesniku.) |
|
Kolega #1 došao je iz daleka i upao u neke priče pa ne zna o čemu je riječ. Priča o Platonu i alatničarstvu je već odavno završena. Postala je jednom od najljepših potpora povezanosti između konstruktora i izrađivača. Podrobnije kada stignem pronaći sve tekstove. A povezano je i s još jednom pričom. Platonom i simbolima dviju najvažnijih sporednih stvari na svijetu.
O drugom pitanju sam već toliko napisao da mi je dosadno ponavljati. Pišem neke stvari još od 1984. Samo što sam promijenio jednu riječ tehnika s riječju funkcija. No dobit će odgovor na to pitanje ugledni filozof čije knjige kako vidim prodaje Amazon (svaka čast). Samo sada morat trčati kositi travu. Ima je ove godine puno.
|
|
Na #0:Smiju, ali bi trebali biti toliko pristojni da si ne umisle da su filozofi.
U konkretnom slučaju, kolega #0, ako želite raspravljati o "Platonovoj misli" na temelju jednog šlagvorta, onda trebate navesti naziv djela/dijaloga i standardni broj retka u tom djelu (Stephanusovu referencu) odakle ta "misao" potječe. Ako to niste u stanju, onda ne, nemate minimum kompetencije potreban za navedeno "promišljanje". |
|
| Koelga #3 stvarno bubnjate jednu te istu melodiju stalno. Obećao sam Vašem sudrugu da ću napisati neke podatke. Strpite se malo. Pa ne gori. Postoje id ruge stvari nego samo Vama stalno tumačiti da prestanete se petljati u stvari koje ne znate jer ste mladi i predaleko ste. Što ne znači da korisni savjeti i sikustva ne mogu dobro doći. Pišite konstruktivno, npr. o iskustvima iz skandinavskih zemalja. Rado ćemo čitati. |
|
Na #4:
Quote:
Postoje id ruge stvari nego samo Vama stalno tumačiti da prestanete se petljati u stvari koje ne znate jer ste mladi i predaleko ste.
U #0 ste pozvali članove Connecta na raspravu. Ja sam se odazvao. Ako ste željeli raspravljati samo s nekima, a s drugima ne, to ste trebali odmah reći - iako bi to bilo vrlo nepristojni ekskluzivizam s Vaše strane.
Dalje, koje ja to stvari ne znam, profesore? Meni je 36 i pol godina - koliko bi po Vašem mišljenju trebao imati da bih bio dovoljno star za raspravu o alatničarima i "Platonovoj misli"? I od čega sam to predaleko za takvu raspravu? Od Grčke?
Quote:
Obećao sam Vašem sudrugu da ću napisati neke podatke. Strpite se malo.
Evo, strpljen sam. Čekam Vas strpljivo s Hackettovim izdanjem Platonovih sabranih djela da bih proučio kontekst "misli" o kojoj želite promišljati - jednom kada kolegi #1, meni i svima nama lijepo i bez izmotavanja odgovorite na pitanje odakle ste ju izvukli. Jesam amater kao i Vi, ali nije baš da ne znam ništa o Platonovom opusu - zato me tema i zanima. Na Vama je sada da pokažete da se u Platona razumijete više nego neki Vaši kolege u podrijetlo Hrvata. Nemojte nas razočarati. |
|
Svi smo više nego strpljeni. No da malo pomognem inicijatoru ove rasprave. Možda će koju vezu između alatničarstva i filozofije uspjeti pronaći i na sljedećem linku.
http://www.philosophyshow.com/video.html
The History of Philosophy in 90 Seconds |
|
Nisam filozof, ako se pod time misli jesam li diplomirao filozofiju bilo gdje, npr. na Oxfordu. Po zvanju sam dipl. ing. strojarstva. Bavim se, premda sve manje proizvodnjom plastičnih i gumenih tvorevina. Pojedinosti postupno.
Kako je povijest mojeg druženja s filozofima poduža, danas samo jedan detalj. Filozof, dokazani ljubimac autora #6 koji ga sanja svake noći, rekao je svojim kolegama. >Ako ovaj Čatić hoće raditi glavnu temu 2002. na 'Danima Frane Petrića' pod nazivom „Filozofija i tehnika“, dajte mu. Vidjet ćete što će se dogoditi.< Znao je iz iskustva zašto se založio. Da skratim. O navedenoj temi razgovarali su filozofi negdje oko 1960. Ovo je bio multidisciplinarni skup. Koji je rezultirao istoimenim zbornikom radova kojem sam bio urednik. Zbornik je danas udžbenik barem za jedan kolegij na filozofskom fakultetu. Imam sam priliku i predavati tim studentima. Rekli su mi kasnije suradnici katedre da studenti traže da im pričam o svojoj sistematizaciji etike i nekim etičkim aspektima suvremenog razvoja, npr. o kiborgizaciji. Dakle strojar je osmislio zbornik koji je postao udžbenikom filozofima. Pitajte autore kako su im čitani tekstovi. Kada se načinio financijski obračun tog skupa, sve je bilo plaćeno. A od preostatka, organizatoru su kupljena dva nova računala. Pa nisu svi imbecili kako to pokušavaju dokazati kauboji, bubnjari, oni koji pate od noćnih mora, kada su mi povjerili 4 dužnosti u svom društvu.
Moram prenijeti jedan san, ili mi je to netko prišapnuo. Više ne znam ni sam. Bubnjar toliko se razumije u sve teme, pa odgovara na komentare koje sam napisao uglednom autoru posta #1. Rekao sam kolegi #1 da je mlad i da je došao izdaleka. A kolega #3 i #5 nije više mlad i daleko je. Što sam sanjao? Da će taj kolega svojim znanjem iz računalnog simuliranja postati posebni savjetnik izbornika Slavena Bilića. Da će mu proračunati kako leti lopta kada puca netko od naših slobodni udarac. Ili da je to ipak možda zadatak za kojeg fizičara? Više ne znam.
I dalje sam dužan odgovor kolegi #1, ali zahvaljujući što #3 i #5 misli da je on #1, izgubio sam prostor za odgovor.
|
|
Nazalost kolega #0 nije odgovorio gotovo nista o postavljenim pitanjima (1,3,5) u svom odgovoru 7.
Njegova rasprava se uvijek svodi na:
JA SAM STROJAR koji sve zna.
SVI koji ne misle isto kao ja su ili neznalice ili izdajnici koji zive u inozemstvu i nemaju puno prava davati savjete na temelju svog znanja ili cinjenica.....itd
KOlega 0 moze ponavljati svoje MANTRE koliko zeli ali bilo bi dobro za clanove connecta da potpuno ignoriraju priloge ove vrste....Nakon svih pokusaja do sada - IGNORIRANJE je jedini dokazani nacin da se oslobodimo ovakvog gusenja konstruktivne rasprave na portalu. |
|
Nisam filozof - ponosni sam narcis
http://www.artezia.net/mythologie/narcisse/narcisse.jpeg
|
|
Na #7. Neizmjerno Vam hvala na ovom javljanju. Kao što sami ističete, moj omiljeni Filozof (prezime mu znate) je rekao svojim kolegama:
“Ako ovaj Čatić hoće raditi glavnu temu 2002. na ‘Danima Frane Petrića’ pod nazivom ‘Filozofija i tehnika’, dajte mu. Vidjet ćete što će se dogoditi.”
1. Dakle, Filozof je – pretpostavljam u Upravnom odboru Hrvatskog filozofskog društva – NE predložio, NE zamolio, NE upitao svoje kolege da “ovome Čatiću” daju da se igra na Cresu, nego je je jednostavno rekao: DAJTE MU. Vjerujem da Vaše svjedočanstvo iz prve ruke izvrsno ilustrira tko i na koji način odlučuje u HFD-u i široj okolini. Čini mi se i da ste se na tu okolinu jako dobro adaptirali.
2. Još je zanimljivije razmotriti što je Filozof mislio pod onim “Vidjet ćete što će se dogoditi”. Dvije su moguće interpretacije. Možda je mislio da će “ovaj Čatić”, nakon što se fino izigra na Cresu, jednoga dana biti koristan – možda kao član Povjerenstva za izdavačku djelatnost koje Hrvatsko filozofsko društvo (Filozofska istraživanja i Synthesis Philosophica) godinama obasipa svim mogućim beneficijama? A možda će “ovaj Čatić” dobro doći i na raznim Connectima i Vjesnicima, da brani Filozofove boje ili da barem umjesto njega prima udarce kojih se ne bi postidio ni Rocky Balboa? Ove dvije interpretacije zapravo i ne isključuju jedna drugu, zar ne?
I jedno priznanje: kada kažete da je Filozof “Znao iz iskustva zašto se založio”, potpuno ste u pravu. |
|
Autori postova potpuno su izgubili živce. Zato sam morao ostaviti sav posao i napisati sažetak puno opsežnijih tekstova.
Sve je počelo genijalnim predavanjem tada 83.-godišnjeg nizozemskog profesora kemijskog inženjera J. Eekelsa na Međunarodnom savjetovanju o tehničkim konstrukcijama u Pragu kolovoza 1995. Predavanje „Neka povijesna promišljanja o filozofiji proizvodnje i konstruiranja“ obuhvaćalo je analizu brojnih filozofa: Platona, Aristotela, Sv. Augustina, Sv. Bonaventuru, Lockea, Kanta, Dessauera i Van Riessena. Alatničar je dobio ideju i objavljen je rad: Čatić, I., Godec, D.: Filozofija alatničarstva, Strojarstvo 39(1997)6, 257-266 (za ljubitelje CC-a „Strojarstvo“ je od 1973. CC časopis). U tekstu D. Pejović: „Dijalektika ideja i Platonova ontologija“, Filozofska istraživanja 20(2000)1, 139-151 (neki totalno bezvezni časopis u kojem pišu svi mogući, samo ne geniji hrvatske filozofije) pojavila se priča o praslici i paslici. Na savjetovanju u Cresu u jesen 2000. po prvi puta sam govorio o ideji o praslici i paslici, za koju smatram da je Platonova, ali u alatničarskoj interpretaciji. A to znači da od idealno zamišljene npr. kocke (koju usput nije moguće nikako ni nacrtati), praslike do njezina materijalna ostvaraja (paslika, nalik na tu sliku) postoji sredstvo djelovanja. Hrvatski tvorilo. Međutim postavilo se pitanje za koje treba alatničarsko iskustvo. Je li tvorilo zrcalna slika praslike. Sada dolazi do izražaja plastičarsko iskustvo. Obličje tvorila ne zrcali prasliku, ona se u tvorilu razlikuje po izmjerama i u nekim slučajevima obliku. Možda to kopačima po Platonu, Aristotelu ili M. Heidegeru ne znači ništa. Nama strojarima izvrsna ilustracija povezanosti između konstrukcije i izvedbe. O tome je pričano od tada kod kuće i u svijetu. U svijetu po prvi puta koliko se sjećam na skupu Polymer Processing Society u Zlinu 2000. Naslov je bio „The integration of informational functions in the chain from product design to NC-programming for mould manufacturing“. Šira priča o tome se nalazi u knjizi „Uvod u tehniku“, a pričano je u raznim varijantama mnogim drugim, pa i u nekoliko navrata u SAD. To je odgovor na pitanje smiju li alatničari pronalaziti ideje u filozofa. Neki možda ne će biti zadovoljni s odgovorom, ali to je to.
Samo usput. Kolega #10 je na redu za odgovore tek na trećoj razini. Vrijeme moram čuvati za 1 – onog glavnog urednika koji je ispraćen fanfarama, 2 – za mlade, ali dokazano uspješne filozofe, čije se knjige prodaju u svijetu, pa i autore trolanja a tek 3 - za one koji imaju noćne more.
|
|
|
Na #11: Hvala, profesore, premda sete u pravu - neki od nas zbilja nisu zadovoljni odgovorom. Iz Vašeg odgovora (i iz izbjegavanja preciznih odgovor na prethodna pitnja) je očito da nikad niste ozbiljno proučavalii Platonove tekstove, nego ste eventualno pokupili šlagvort i dva pojma od Vaših pajdaaša-domaćih filozofa i navukli analogiju s jedinim područjem u koje se istinski razumijete. Naravno, predavanje ste održali, a objavili ste i članak-dva koje su Vam jamačno recenzirali ti isti pajdaši, te uredili zbornik pod istim tipom pokroviteljstva. Činjenica da se taj zbornik eventualno koristi kao udžbenički materijal n FFZG Vama predstavlja tokaz Vaše kompetencije u filozofiji. U svjetlu odgovorenog u #3, dopustite drugima da taj podatak interpretiraju kao mogućnost da se na FFZG kao udžbenički materijal rabi zbornik koji je uredila osoba bez minimalne kompetencije u filozofiji. Ne svrstavam se a priori nitii uz jednu od dvije interpretacije, jer nisam stručan da procijenim koja je od njih bliža istini - ali niste ni Vi. Tome služe visokostručne međunarodne recenzije. Ako Vašu kompetenciju u filozofiji procjenjuju (a procjenjuju) kompići s kojima se neformalno družite prilikom konzumacije eko-janjadi i pilića hranjenih i pohanih na račun države, dopustite da kao biolog povučem analogiju s malim, izolitranim otočnim populacijama u kojima je često križanje u bliskom srodstvu. Takva mala, izolirana akademska zajednica sa svojim izoliranim kriterijima i s incestuoznim tendencijama će, baš kao i njezin biološki analog, rezultirati drastično smanjenim fitnessom, te povećanom učestalnošću nasljednih bolesti i deformiteta. Mentalnu retardaciju da ne spominjem.
Svaka čast hrpi zbornika koje ste uredili - svi mi vidimo da ste vrlo produktivni i radišni. No vidi gore. Kvantiteta ne govori ništa o kvaliteti, pogotovo u mikroookolini koja sama sebi definira kriterije kako joj odgovara... |
|
Svatko ima svoj stil rada. Danas mi je netko poslao razgovor Holmesa i Watsona koji su kampirali. Probudi se Holmes i pita Watsona što vidi iznad sebe (slika je nebo). Watson sve nabroji po svim mogućim kriterijima (rudar). A Holmes mu kaže pa zar ti nije jasno da vidiš nebo zato što smo ostali bez šatora (vide očito). Nije bitno odakle mi ideja, nisam ju očito našao čitajući Platona, već kako Vi kažete iz šlagvorta. Što je u tome loše, ako sam razvio jednu ideju. Međutim dosljedno sebi, opet ste pomiješali lončiće. O tome sam pričao raznim ljudima, strojarima, plastičarima, ekonomistima, sociolozima, arheolozima pa i filozofima, u svijetu i kod kuće. Vi ne razumiejte očito što je to Zbornik radova. Sabrao sam radove najrazličitijih autora, pročitao ih urednički (inzistirao na jasnoći, a ne stručnom slenganju), postavljao pitanja, predlagao. Najdraži mi je tekst "Religija i tehnika". A jedan prilog nije uvršten jer mi je netko tumačio da je metoda jednaka postupku. Da tako piše u američkoj literaturi. To nije skup papira koje mi je netko stavio na raspolaganje. To je puno više, kao i u svim ostalim zbornicima i monografijama koje sam uredio, poticao, recenzirao itd. Očito smo svi mi u Hrvatskoj budale, osobito neki. Što gubimo vrijeme na pametne iz dalekog svijeta. Ja sam priču o biogorivu prokužio u siječnju 2007. iz novinske viejsti od dva reda. Pa ako Vas zanima pročitajte tekst Uzgojeni-plastika i gorivo. Pa ćete vidjeti o čemu je riječ. Ljudima se sviđaju neobične ideje, a "rudari ih ipak ne uzbuđuju".
Dakle nisam rekao da sam filozof, ali sam došao s nekim idejama koje sam pokupio u svijetu filozofa. Nr. pročitao sam u toliko mrskim "Filozofskim istraživanjima" članak "Fraktologija tehnike" i iz toga izveo prikaz prošlosti i budućnosti opće tehnike od zetatehnike do zeptotehnike. Što se može. A da se ne priča što se krije iz činjenice da sam zapamtio iz jednog predavanja od 45 minuta samo da je nešto prebačeno u bajtima.
Kolega svatko radi kako zna i može, plasira radove gdje zna i može, ne mislite da su moji temeljni radovi baš filozofski. Ali sam dobio brojne poticaje od filozofa. Npr. od D. Pejovića, A. Čovića i mnogih, mnogih drugih. Ja ne mislim u kutijama beskonačne dubine i infinitenzimalne širine. I time je pitanje alatničarstva i filozofije završena. Sada bi se mogli ovamo preseliti vozači i filozofi. Zato sam i otvorio ovaj post. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(14 kom., prije 14 min.) | | cross citations
(10 kom., prije 17 min.) | | Zastoj u radu portala
(6 kom., prije 12 hrs.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 8 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 8 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 8 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 9 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 9 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 9 dan/a.) | | Bologna Disaster II
(49 kom., prije 9 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.19. 23:24h CET