Sve uspje¹nija ÈOS (Èatiæeva obavje¹tajna slu¾ba) poznata pod nazivom „Rekla-kazala“ otkrila je nepoznati igrokaz Miroslava Krle¾e: MEF. Pronaðena je suvremenim èitanje dijela knjige „Davni dani“ (1956., str. 306-311). Ni¹ta se nije promijenilo od 1917. do 1919. osim glumaca i uprave kazali¹ta. Da je MK bio nastavnik MEF-a, dobio bi za svoje stavove trenutni otkaz. I bez psihijatrijskog vje¹taèenja.

Komentari (clanova koji su komentirali: 3) Komentara po autoru:    2 2 1

#1: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-05-15 17:55:28 Profesore tada se prvo mukom krijepilo. Èitao sam nekada o tim metodama. Prvo uðe omalen, zdepasti tip, obuèen u ¹arene halje i gu¹èijim perom ¹kaklja tabane 35 minuta. Ako se okrivljenik ne pokaje i prizna, onda nakon 7 minuta pauze, dolazi seljanka sa kozom. Nesretniku nama¾u mokrom slanonom krpom stopala, s obje strane, a koza li¾e 32 minute, jer se sol stalno dodaje.     Koze muèiteljice, tako su se zvale, dr¾ane u posebnim ¹talama uz same kaznionice i va¾nije institucije, ako ste nai¹li po zakonskom presedanu Beèkoga dvora, kojim je olak¹an polo¾aj okrivljenika pri ispitivanju time ¹to se njih nije vodilo kozama i na razna muèili¹ta, veæ carskim ukazom imalo se muèitelje i sprave, a koze su se imale smatrati spravama; dovesti muèenome, od godine gospodnje 1897. dana 10. svibnja, bile su jako opasne.    Ako okrivljenik ni tada ne progovori ili se pokaje, odreðivala se pauza radi vraæanja psihofizièkog stanja u pogodan potencijal za novo muèenje, po istom dekretu; od 17 minuta. Okrivljenoga se zalijevalo vodom sedam puta u pravilnim razmacima i trljalo ga se grubom krpom, malo navla¾enom.    Tada bi u prostoriju ulazio egzorcist i muèenje bi se izvodilo ¹to bi i on i okrivljeni, a posebni èuvari bi posijali kukuruz po podu, na golim koljenima 74 minute kleèali. Ovaj bi molio i izgonio neèastivoga a ovaj ¹utio, milom ili silom. Ako bi bio zloèest, èuvari bi mu nagurali krpu sa octom u usta.    Ako ni to ne bi uspjelo, pristupalo bi se, sada se ne sjeæam toèno, ali mislim ¹ibanju po ispru¾enim dlanovima, ne jakom do krvi, ali ni slabom. to bi trajalo 18 minuta.    Tko to izdr¾i sve zajedno, postao bi knji¾evnik, neki bi stekli slavu, a neki bi zabavljali neokrivljene èlanove institucije a grijesi bi im se pripisivali u - ludost. E, sad, vidite koliko smo mi napredovali!

#2: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-05-15 18:56:56 Suvremena ciatnja na stranu, bio sam pred niz godina kao tada ucenik-skolarac  na predavanju Marijana Matkovica, pisca i prijatelja M. Krleze. Matkovic  je pricao kako je poslije drugog svjetskog rata Krleza i dalje pisao mada je objavljivao samo nova izdanja starih, predratnih   knjiga (plus 4-tomni roman Zastave i oni intervjui, oboje nakon rata).  No Matkovic je tvrdio kako je vidio kod Krleze 60 rukopisa romana i drugih  vecih djela napisanih poslije drugog svjetskog rata, no kako Krleza nije htio  to objavljivati za zivota i da je dao se to ne smije otvarati do 20 godina   nakon smrti, tj. do 2002. Nakon smrti Krleze, ormari s njegovom   ostavstinom su zapecaceni, i nakon nekoliko tjedana je Cengic   kao nasljednik s pravnicima  dosao otvoriti no pecan je bio razvaljen a dio sadrzaja ormara, zapravo sve vrednije nestalo. Cengic je o tome pisao s velikim ogorcenjem. No nesto je  valjda ostalo, ne znam je li ista objavljeno od ostyavstine otvorene 2002 ?  I konacno ko je bio lopov ? Udba ? trebalo bi u pregovorima sa Srbijom, traziti   podatke ukoliko je to bila udbina akcija, podaci bi se trebali naci u Beogradu,  a kako vise nisu tako skakljiva otkrica iz tih knjiga mislim da nikome tajenje rukopisa ukoliko postoje nije vise u interesu; oni su vjerovatno bili kriticni prema drustvenoj farsi socijalisticke Juge, pa je zato i doslo do kradje.   Cengic mislim pise da on sumnja na tajnu policiju, no ne znam sto o tome  danas misli. Zna li netko sto o ovome ? ja sam prakticki cijelog klasicnog Krlezu procitao kao srednjoskolac i zao mi je ako ostatak vise ne postoji.

#3: #2 (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-05-15 20:30:17 ©teta ¹to Profesor nije nekako mogao navesti bit pozivanja na Krle¾u, jer je preop¹irno njegovo svjedoèanstvo, iako je naglasio kao pravac. Tako da poanta nije na njegovim djelima, veæ na - MEF-u. Ali, nije ni to za baciti ¹to ste naveli.

#4: Profesor udovoljava prvenstveno #3 (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-05-16 19:17:19 Veæi broj zainteresiranih, osobito iz dalekog svijeta je e-dopisom tra¾io da objavim barem neke dijelove iz djela Miroslava Krle¾e: „Davni dani“: zapisi 1914-1921.Zagreb: Zora, 1956. Posebno je to tra¾io #3. Pa da udovoljim zahtjevima, evo nekoliko naglasaka. Pridodao sam zbog mlaðim i neke komentare.     »Prijepodnevna ¹etnja ©alatom. U travi pred anatomskim paviljonom Peroviæevim (o.a. Kda sam upisao fakultet 1954. medicinari su prièali. Prof. Peroviæu se na ispit doæi obvezno u crnom odijelu. Akademkinja Jelena Krmpotiæ bila je njegova nasljednica, a prof. A. Maru¹iæ jedna od njezinih nasljednica. Dakle Ana je „nastavnièka unuka prof. Peroviæa“ vidim gdje le¾i T. F. i lista nekom knjigom. Prilegao sam k njemu u travi i tako je razgovor … skrenuo na pitanje organizacije Medicinskog fakulteta s obzirom na neke skandale u ¹tampi oko predstavke Hrvatskog lijeènièkog zbora o tom neuralgiènom pitanju.     Bila je rijeè o na¹oj znanosti, ukoliko se uopæe mo¾e govoriti o nekoj znanosti koja bi se mogla prozvati »na¹om«, i o tome kako je i ona, ova »na¹a znanost«, dakako, kao i sve oko nje, podreðena, zakonu sredine. Banalno je i otrcano tu¾akati se, naricati i tje¹iti se uvijek podjednako bezidejno tim otrcanim zakonima sredine i uopæe sredinama kao takvim, ali opet je istina i to da ni na¹u znanost ne mo¾emo izolirati od tih prokletih zakona provincijalne zaostalosti. Za stanje fakulteta nitko nije kriv, ali tako jeste: ni ¹tampa, ni knjige ni politika kod nas ne odvajaju se mnogo od prosjeka, pak je prema tome i stanje fakata na ovom fakultetu in statu nascendi isto tako provincijalno.«    To je prokletstvo malenih periferiènih civilizacija koje vegetiraju u polikolonijalnom stanju oko nerazmjerno jaèih centara vlasti i novca, a ova na¹a civilizacija, sasvim naravno, jo¹ je vi¹e i jo¹ nerazmjernije troma i zbunjena.    Uzmimo, kao primjer, nauènu na¹u produkciju predratnu. Teza T. F.-a: na¹a nauèna produkcija predratna, kad se uzme sve u svemu, zbir je pojedinaènih, individulanih, osamljenih i nemetodièkih napora nekih potpuno izoliranih, ambicioznijih pojedinaca koji su po ugledu na svoje strane uzore uznastojali prevladati sveopæe mrtvilo, a uspjeh toga, kad bi se povukla bilanca, ne bi u najsretnijem sluèaju pre¹ao mjeru informativne kompilacije nauènih biltena i inozemstvu. Pitamo se postoje li u na¹oj znanosti (bez obzira na struke) bilo kakvi, pak i minimalni rezultati o kojima bi se moglo reæi da predstavljaju neke originalne ideje, neke izume ili otkriæa. Tesla? Moho? Buliæ? Jagiæ? Raèki? Gorjanoviæev sluèaj sa krapinskim praèovjekom je klasièan primjer: zgoditak na lutriji, i Gorjanoviæ i sve ¹ta se oko njega pisalo. Takvih kostiju i takvih lonaca bit æe s vremenom po svoj prilici i vi¹e. Da su prirodne znanosti u zaka¹njenju, to je normalna pojava, jer za razvoj ovih disciplina potrebna su naroèita tehnièka sredstva, a prije svega dugotrajni i sistematski povoljni materijalni uslovi. Bez novaca ni¹ta. Biti bogat i biti siroma¹an. To ¹to smo se dr¾avno ujedinili ne znaèi da smo preko noæi postali bogati, mudri i kulturni, a hoæe li biti smisla za metodièko financiranje na¹e vlastite znanosti, to je pitanje. Sve æe to pojesti politika. Uzme li se, dakle, sve o svemu, T. F. razvio je svoju osnovnu misao vi¹e.manje skeptièno, kako perspektive kao utemeljena na¹eg Medicinskog fakulteta nisu povoljne, a pogotovo ne briljantne. Za razvoj medicinske znanosti kod nas iz mnogih razloga do juèer nije bilo nikakvih pozitivnih preduslova. …    T.F. se nije usprotivio mojoj advokatskoj ulozi, ali nije odustao od nabrajanja detalja. Po njemu, personalni sustav na¹eg medicinskog fakulteta je danas veæ takav svr¹eni èin da tu u dogledno vrijeme ne mo¾e ne æe doæi do obrata na bolje. Osnovna orijentacija kod sastava profesorskog kadra je nacionalistièka, u znaku ksenofobije. Baci li se ma i najpovr¹niji pogled na ono ¹to se dosad vidi u kirurgiji, oftalmologiji, i internoj ili u otorinolaringologiji, mora se doæi do objektivnog zakljuèka da je oprez nadasve potreban… .     U oèima evropskih nauènih krugova mi smo provincija, a od danas dalje ne mo¾emo vi¹e bacati krivnju na Mad¾are, od danas dalje mi smo iskljuèivo sami odgovorni za na¹u usku znanstvenu politiku….     Ovaj na¹ zagrebaèki fakultet je organiziran u posljednjoj fazi rata i tako nosi sve oznake ratne improvizacije. Tu su skupile i na¹le dvije-tri politikanske grupe, s ukr¹tenim interesima i pogledima….    Rektori, dekani, ordinarijusi, ekstraordinarijusi, asistenti, lovci za raznimfiktivnim ugledima takozvanog akademskog ranga, razna lica bez odreðene nauène podloge, sve to igra smi¹ljenu igru preuvelièavanja svoje vlastite malenkosti i sve to svr¹ava kao ne pretjerano zanimljiv psiholo¹ki proces.«    Tako je razmi¹ljao M. Krle¾a krajem drugog desetljeæa 20. stoljeæa. Sreæom nije zavr¹io nijedan fakultet i nije prolazio sve stube koje se danas mora proæi. Usprkos tome njegov lik i djelo je ne¹to ¹to nikada Hrvatska ne æe moæi zaobiæi.    Jedino ¹to nije predvidio je èinjenica da æe amerièke privatne podatkare nametnuti novi kriterije trke. Objavu radova pod svaku cijenu. Pa imamo glavnog urednika koji je u svom èasopisu u tri godi¹ta objavio 50 radova, od èega 41 kategorizirani. I prijavio za savjetovanje na kojem je predsjednik Organizacijskog i predsjednik Programskog odbora vi¹e od 30 radova.

#5: Zaboravih joj jednog duhovitog (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-05-16 19:22:39 Proèitajte promi¹ljanja jo¹ jednog duhovitog predlagaèa:    http://www.reci.hr/blogs/natasaskaricic/archive/2008/05/08/horton-hebrang.aspx#comments    Usput posao za Ravnatelja za znanost. Na 2.kongresu prd godinu dana u Splitu zakljuèili smo da æe Sabor uvesti godi¹nju (mo¾e i ¾ivotnu) nagradu za profesionalne novinare koji trajno pi¹u o znansoti ili ju predstavljaju putem elektronièkih medija. Molim da to bude veæi prioritet od preispitivanja je li ovaj projekt pametan ili glup.