| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Prihvaćen Akcijski plan za poticanje ulaganja u znanost i istraživanje
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Damir Kovačić
|
|
|
|
2008.05.15. 16:50
MZOŠ je na svojim Web stranicama stavilo obavijest o tome kako je Vlada RH još 18. travnja prihvatila Akcijski plan za poticanje ulaganja u znanost i istraživanje. Glavni cilj je "povećavanje ukupnih ulaganja u znanost i istraživanje do 2010. na razinu od 3% bruto društvenog proizvoda, od čega dvije trećine iz gospodarstva". Ova obavijest ne sadrži sam Akcijski plan*, te nije jasno koje su to konkretne mjere i što bi akcijski plan konkretno donosio samim znanstvenicima.
MZOŠ obavijest
* U međuvremenu se akcijski plan pojavio na dnu obavijesti u ovom PDF dokumentu.|
Hm... U dokumentu pod nazivom "Akcijski plan 2007. - 2010., Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske", na kojem se gornji dokument temelji, stoji:
4
Za praćenje provedbe i ocjenu učinaka ovog Akcijskog plana odabrani su sljedeći pokazatelji:
A. Ponuda na području istraživanja i razvoja
T1. Izdaci za istraživanje i razvoj kao postotak BDP-a, bruto izdaci za
istraživanje i razvoj
trenutno: 1,22% (2004.)
cilj: godišnji porast od 10%
T2. Broj istraživača (s punim radnim vremenom) na 1000 zaposlenih
trenutno: 3,8 (2003.)
cilj: godišnji porast od 10%
T3. Broj patenata prijavljenih Europskom uredu za patente (EPO-u ) na
milijun zaposlenih
trenutno: 48,8 (2002.)
cilj: godišnji porast od 5%
T4. Broj radova objavljenih u časopisima kategorije CC/SCI na 1000
zaposlenih u istraživanju i razvoju
trenutno:
cilj: godišnji porast od 10%
Znači, s porastom izdvajanja za istraživanje od 10% očekivat će da zaposle 10% više istraživača nego sada godišnje, koji bi onda svi skupa proizvodili 10% više CC/SCI radova godišnje nego sada.Neka me netko ispravi ako griješim, ali to znači da su ciljevi a) jednaka (nedovoljna) sredstva po glavi istraživača kao do sada, te b) jednaka (mizerna) produkcija CC/SCI radova po glavi istraživača kao do sada. Patenata po glavi istraživača planira se i manje nego do sada. Halo??? Je lit to planirao netko tko ima nula ambicija osim povećanja fizičkog broja istraživača bez povećanja kvalitete, ili je ipak samo u pitanju autor akcijskog plana koji nije doma s pučkoškolskom matematikom? |
|
Zar se moglo ocekivati nesto bolje.
Ono sto se prije zvalo Petoljetka, sada je to Akcijski plan.
Zar same te dvije rijeci koje ukljucuju AKCIJU i PLAN ne znace dovoljno.
I to je sve, politicki jako dobro zvuci, a kako ce se provesti i kakve ce rezultate dati zakljucite iz prosle cetveroljetke sadasnjeg ministra. |
|
Dokument spomenut u #1 je jos iz 2006, a barata podacima uglavnom iz 2003 i 2004.
Da li je dostupan na webu ovaj novi "Akcijski plan za poticanje ulaganja u znanost i istraživanje" od pred nekoliko tjedana ? Na stranici MZOS-a
za koju je link u #0
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=8536&sec=1933
i gdje se prica o njemu ga nema, niti na stranicama Vlade. Na stranicama Vlade na srecu ima obrazlozenje odluke (str 2 i 3) o prihvacanju plana. Ukljucjuci interesantan podatak da ce se osnovati 8 ureda:
4 za odnose s javnoscu i 4 za prijenos tehonologija,
po jedan u svakom od 4 najveca grada u RH i s po jednim stalno zaposlenim.
dokument 5.tocka dn. reda, sjednica Vlade RH 18.4.2008.
Mislim da je los potez osnivati 8 ureda koji imaju tako opcenit
posao. Bolje je uloziti sredstva da svaki sluzbenik s odredjenim
konkretnim zaduzenjem obavlja posao efikasno i dobro.
Na primjer CARNET mora imati dezurnu sluzbu koja radi
efikasno i na praznik (prosli dan drzavnosti izgubio sam 8 sati,
i dva konferencijska granta za koje je tada bio deadline, zbog
pada Carneta, a da nitko nije bio u sjedistu taj cetvrtak da odgovara
na pitanja i sredi problem s mrezom; a dezurni telefon je zadrzavao pozive po 20 minuta na cekanju da se dobije osoba za razgovor da bi nakon 20
minuta poruka bila da nitko ne radi i slicno).
|
|
|
| Ipak se na Webu MZOŠ-a nalazi link na gorespomenuti akcijski plan koji se nalazi u drugoj rubrici (Naslovnica > Znanost > Znanstvena i tehnologijska politika RH). Ovaj PDF nosi nadnevak iz travnja 2008., što će reći da se radi o sasvim novom dokumentu. Naravno, treba ga prvo proučiti i onda vidjeti što on konkretno donosi. |
|
| Dokument iz #1 naveden je u MZOŠ-ovoj obavijesti iz linka u #0 kao jedan od dokumenata na kojem se temelji "novi" akcijski plan. Samo sam to rekao. |
|
Na #4:
Ovaj akcojski plan izgleda puno suvislije od prethodnih dokumenata - vidi se da ga je pisao netko tko zna o čemu piše. Naročito je važno navođenje niza kvantitativnih indikatora za praćenje rezultata provedbe plana. Međutim, ono što ne vidim su dvije stvari bez kojih su ti indikatori skoro bezvrijedni:
1. Za svaki indikator treba detaljno specificirati metodu mjerenja tako da ne bude neodređena i višesmislena - svatko bi na temelju te metode morao doći do istog broja. Za neke je to jednostavno (npr. broj znanstevnih novaka), međutim indikatori tipa "radova
", "Produktivnost znanstvenika u centrima izvrsnosti" ili "broj uspješno završenih i komercijaliziranih projekata" su beskorisni bez definiranog načina na koji će se mjeriti.
2. Za svaki indikator izmjeriti i objaviti kvantitativni iznos u t=0 (trenutak početka provođenja plana).
Bez toga su moguće muljaže poput paarovske "statistike ekstrema" i sličnih. Ozbiljna provedba ozbiljnog plana si takvo nešto ne bi smjela dopustiti. |
|
Rečenica iz #7 treba glasiti:
Za neke je to jednostavno (npr. broj znanstevnih novaka), međutim indikatori tipa "broj i kvaliteta objavljenih radova", "Produktivnost znanstvenika u centrima izvrsnosti" ili "broj uspješno završenih i komercijaliziranih projekata" su beskorisni bez definiranog načina na koji će se mjeriti.
|
|
Moram, nažalost, reći da sam umoran od svih: akcijskih planova, strategija, znanstvenih i tehnoloških politika, agencija i pravilnika, podzakonskih akata itd., itd. A zapravo sve ostaje isto: stvarnih pomaka nema. Kao da je svrha proizvoditi dokumente i ustanove a ne rezultate.
I kad se tome doda da se niti usvojeni zakoni ne provode kako treba, pitam se koja je svrha ijednog od tih papira! Više bi mi značilo da se konačno nagradi nekoga tko radi dobro (po svjetskim mjerilima) i kazni nekoga tko ne radi ništa nego svi ti papiri zajedno. |
|
| Dokument, kojeg svakako treba pozdraviti u konkretnosti, se poziva i na zakljucke 2. kongresa (vidjeti pdf na liku). Iako smo tu uspjeli kao potpisnike dokumenta dobiti ministra, predsjednike oba nacionalna vijeca i sve rektore, vidljivo je da, primjerice, ciljevi iz trece tocke (ukljucivanje strucnjaka iz inozemstva u nacionalna vijeca), pete (jedine gdje je u konacnoj verziji opstao definirani datum do kada nesto treba napraviti) ali i vecine drugih nisu u principu ni naceti. Slozio bih se zato s #9, a u smislu onoga sto sam i izjavio na sada vec famoznom sastanku u MZOS o tehnologijskom sektoru: treba nam puno manje deklaracija i planova, a puno vise rada i rezultata rada. Zato sam predlozio na se 2. sastanak o tehnologijskom sektoru organizira na nacin koji bi sluzio definiranju konkretnih ciljeva s terminima, nositeljima aktivnosti i resursima kako ih postici (a polazeci upravo od mjerljivih pokazatelja koji se definiraju i u ovom akcijskom planu). Nadam se da ce to biti uvazeno, iako je zasad jedina reakcija dosla od nepotpisanog kolege koji je stanovista da mjerljive pokazatelje podataka treba drzati tajnima "da ne bi svatko s njima baratao kako mu pase". Pametnima dosta. |
|
| Na #9: Svi smo mi umorni, profesore. Moj komentar #7 je samo produljena verzija Kaplanove maksime "If you can't measure it, you can't manage it.". Razumno mjerenje predloženih indikatora i preuzimanje odgovornosti za izmjereno (i dobro i loše) su srž svega. A ako ne definiramo indikatore poput "broj i kvaliteta objavljenih radova", "Produktivnost znanstvenika u centrima izvrsnosti" ili "broj uspješno završenih i komercijaliziranih projekata", samo zamislite koliko bi kompatibilni bili brojevi koje biste dobili Vi s jedne strane s onima koje bi dobio npr. kolega Čatić. Zato treba na početku dobro definirati što znači "raditi dobro po svjetskim standardima" a što ne. Ako to ostane visiti u zraku, jedino što slijedi su jalove godine prepucavanja oko tih definicija - kao i do sada, uostalom. Problem je što veliki profesori u Hrvata gotovo bez iznimke SVI misle da rade dobro, makar radili loše ili ne radili ništa. Akcijski plan treba uključivati mehanizme kojima se jednostavno zaobilazi mišljenje takvih. Uvjeren sam da je kolega #4 i te kako svjestan toga, i zaista želim da ima dovoljnu slobodu da osigura razumnu implementaciju navedenoga u Planu. No, poučen dosadašnjim iskustvom, mislim da je to malo previše za Lokalne Moćnike(TM) da bi to oni samo tako mirno promatrali. |
|
Na #10:
Quote:
Nadam se da ce to biti uvazeno, iako je zasad jedina reakcija dosla od nepotpisanog kolege koji je stanovista da mjerljive pokazatelje podataka treba drzati tajnima "da ne bi svatko s njima baratao kako mu pase".
Tom nepotpisanom kolegi treba neuvijeno reći da je idiot, ma tko bio. Ako Vi nećete, ja ću. Diplomatski jezik u ovom slučaju treba izbjegavati da se poruka ne bi razvodnila. |
|
|
#4 Svaka cast na promptnoj akciji  |
|
| Dakako, kolega, imate potpuno pravo. Ali upravo u tome i jest glavni problem već desetljećima. A sve je to zapravo "već viđeno" nebrojeno puta u znanstveno razvijenim zajednicama. Ali treba htjeti i znati to primijeniti. A ako kolegice/kolege u MZOŠ-u to ne znaju, pa neka angažiraju one koji znaju. Nije tako teško doznati tko zna. Treba samo uzeti u obzir prave a ne pogrešne vrijednosti i nerelevantne pokazatelje. |
|
Cudno je to kakve nekreativne komentare moramo citati vezano uz AP.
Kad ce dezurni kriticari ponuditi nesto posteno, pametno i lijepo a ne zagadjivati prostor foruma?
Za neke sam se osobno uvjerio da ne znaju ni sto je ljubav ni sto je sloboda, a duboko se nadam da ce, kad-tad, nauciti kreativno pridonijeti jacanju znanosti u Lijepoj nasoj.
Da ne bih ispao slican navedenim kolegama spomenit cu da u Osjecko-baranjskoj zupaniji krecemo sa sustavnim podizanjem MOTIVACIJE, ZNANJA I TIMSKE ORGANIZACIJE.
Nadam se da cemo uspjeti i organizirati za mjesec dana i video konferenciju povodom 5-god dolaska pape u Banja Luku, pa pozivamo sve, koji imaju sto posteno, pametno i lijepo reci da se ukljuce u u jedno ili oba ova projekta. |
|
| #13: PDV je i dosad vracan institucijama na kojima je kupljena oprema. To znaci ne na racune projekata za koje je oprema kupljena nego institucijama, koje su onda to, ponekad, koristile za investiranje u dio neke druge opreme, precesto za neke "nase" da ne bi dobili neki "njihovi" a nekad i za neke prozaicnije razloge (opet za neke "nase"). |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Genetska karta Europe
(49 kom., prije 16 hrs.) | | Objavljen rad u Angewandte Chemie International Edition
(2 kom., prije 3 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(14 kom., prije 3 dan/a.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 6 dan/a.) | | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(19 kom., prije 6 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 11 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 15 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 16 dan/a.) | | Otok znanja - ovih dana
(9 kom., prije 16 dan/a.) | | Svaki treći Hrvat sa završenim fakultetom živi u inozemstvu
(3 kom., prije 17 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.09.05. 09:42h CEST