| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Sustav moderiranja komentara
Kako kao clan Connecta mozete sudjelovati u moderiranju rasprava na Connect::Portalu.
Connect::Portal::Gosti
Predložite buduće goste
Connect::Portala
Opširnije
...
Prijašnji gosti:
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Današnje predavanje Richarda Hortona, urednika Lanceta, u Zagrebu
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Matko Marušić
|
|
|
|
2008.05.06. 08:44
Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa sa zadovoljstvom Vas pozivaju na predavanje našeg uglednog gosta dr. Richarda Hortona, glavnog urednika jednog od najutjecajnijih i najstarijih medicinskih časopisa na svijetu „The Lancet“. Predavanje pod naslovom: "The nightmares of a middle-aged editor"/„Noćne more sredovječnog urednika“ bit će održano u utorak, 6. svibnja 2008. u 12 sati u „Zlatnoj dvorani“ Hrvatskog instituta za povijest, Opatička ulica 10, u Zagrebu. O Lancetu:
When Thomas Wakley founded The Lancet in 1823, he announced "A lancet can be an arched window to let in the light or it can be a sharp surgical instrument to cut out the dross and I intend to use it in both senses". This philosophy remains at the heart of the journal today.
The Lancet first appeared on Oct 5, 1823. From the beginning, Wakley's aim was to entertain, instruct, and reform. Instruction came in the form of transcribed medical lectures from the London teaching establishment; entertainment in the early days of the journal came in the form of theatre reviews and piquant political comment. The Lancet has been, first and foremost, a reformist medical newspaper. Thomas Wakley and his successors aimed to combine publication of the best medical science in the world with a zeal to counter the forces that undermine the values of medicine, be they political, social, or commercial.
The journal was, and remains, independent, without affiliation to a medical or scientific organisation. More than 180 years later, The Lancet is an independent and authoritative voice in global medicine. We seek to publish high-quality clinical trials that will alter medical practice; our commitment to international health ensures that research and analysis from all regions of the world is widely covered. Critical appraisal of research and reviews is ensured by strong Comment and Correspondence sections; The Lancet's opinion and personality is communicated by three editorials every week; fast dissemination of priority issues is delivered by early online publication through thelancet.com; and the continued success of our monthly specialty titles ensures that The Lancet delivers in-depth knowledge in key medical disciplines. |
|
Dr. Richard Horton održao je jednostavno rečeno sjajno predavanje o problemima urednika. Osobito se osvrnuo na slučaj kada se traži psihijatrijsko vještačenje pojedinih urednika. Na primjeren način upozorio je na ugled i važnost suurednika časopisa CMJ u međunarodnoj uredničkoj zajednici. Predavanju je nazočio Ministar D. Primorac čije je i gost bio dr. R. Horton, sa svojim suradnicima i niz uglednih hrvatskih znanstvenika. Valja čestitati dr. R. Hortonu na njegovom angažmanu. Jasno da oni koji su to trebali čuti nisu bili nazočni.
P. S. Posebno je dr. R. Horton naglasio važnost nacionalnih časopisa. |
|
na # 2
Buduci da sam slusala predavanje, mogla bih komentirati da je vaznost nacionalnih casopisa dr. Horton istaknuo tek nakon pitanja drzavnog tajnika dr. Vikic Topica.
Meni se cini da je naglasak predavanja ipak bio na problemima urednika u danasnjim znanstvenim casopisima.
Jako mi se svidjelo kada je dr. Horton govorio o svojoj i odgovornosti casopisa Lancet u slucaju Jona Sudboa, norveskog znanstvenika koji je frizirao svoje rezultate.Iz toga bi slucaja mnogo mogla nauciti i mala, zatvorena i interesima premrezena hrvatska znanstvena zajednica. Pouka toga slucaja jest mnogo vaznija od odgovora na pitanje o vaznosti nacionalnih casopisa.
|
|
Diskusija kreće malo u krivom smjeru, a s obzirom da sam i ja bio na predavanju - Hortonova poruka o odgovornosti urednika znanstvenog časopisa (nije bitno koje tiraze i impakta) nije uopće protivna poruci o važnosti malih nacionalnih časopisa za razvoj znanosti u nekoj zemlji.
Naime, u obje poruke je glavni sadržaj bio sustav vrijednosti - jer kako globalni, tako i nacionalni časopis ima smisla samo ako inzistira na vrijednostima prave znanosti - rigoroznosti, poštenju i služenju javnom dobro (ako sam dobro zapamtio). Posebna uloga nacionalnog časpisa je prema Hortonu edukativna, jer mlad čovjek ne može odmah ići na Lancet. Ali može naučiti kako napisati članak, kako radi peer-review sustav itd. Naravno, nacionalni časopis zato mora - da bi imao edukativnu funkciju - isto biti kvalitetan (tj. inzistirati na znanstvenoj rigoroznosti, poštenju i javnom interesu).
|
|
na # 4
Zasto mislite da diskusija ide u krivom smjeru? Prof. I.C je rekao svoje dojmove, a ja svoje. Nismo jos ni poceli diskutirati. Usput, kad vec spominjete nacionalne casopise, imali smo na portalu diskusiju o nekima od njih u povodu slucaja jednog plagijata. Bas me zanima hoce li urednistvo toga casopisa u konacnici postupiti po nacelima koje spominjete. |
|
Nikada nisam zapravo razumio poziciju #3 i #5 na Connectu. Sada ju razumijem još manje.
Meni osobno je puno važnije pitanje sudbine nacionalnih časopisa koje bi mnogi najradije ukinuli, jer su svi odmah sposobni pisati za Nature, Science i The Lancet. Neka osoba #3 i #5 pita recimo sportske novinare je li moguće zamisliti da će netko iz školske košarke ući izravno u NBA ligu. Ide se u male klubove da se igra puno, pa se dođe u Zadar ili Cibonu, pa u neki europski klub pa konačno u NBA. Zato nacionalne časopise o kojima je bilo riječi doživljavam kao recimo Dinamo u hrvatsko mnogometu s određenim uspjesima u Europi i svijetu. Ali i Dinamo je nužnost.
Mislim da je slojevitost predavanja dr. R. Hortona bitno dublja od onoga što nam tumači brzopotezno, najčešće vrlo površno novinarstvo. Čini se da neke slojevitosti članovima Connecta nisu dostupne.
Osim toga uopće se čudim da jedna tako ugledna i svuda priznata osoba uopće troši svoje vrijeme na tako beznačajne osobe kao što je to prof. I. C. Mislim da je ovdje ponovno nepotrebno korištenje imena autora posta. Ali od vrhovnice COS-a se ne treba ničemu čuditi. Kao na primjer da reklamira svoj list na stranicama Connecta. |
|
Na #5
Ne znam sto bi tocno znacilo postupiti po nacelima prave znanosti u slucaju koji spominjete. Casopis Synthesis Philosophica je objavio i tekst optuzbe za plagijat i odgovor optuzenoga autora. Ah, da, optuzeni autor sjedi u Savjetu istoga casopisa. Sigurno ce ga maknuti s te funkcije ako Odbor za etiku donese misljenje da se odista radi o plagijatu. Bas kao sto ce ga sigurno nadlezni smijeniti s duznosti clana Maticnog odbora za polja filozofije i teologije te clana Prosudbene skupine za projekte iz polja filozofije. |
|
Na #6
Mogao bih se sloziti s tvrdnjom da je funkcija nacionalnih casopisa da ljudima omoguci da nauce zanat i da ih tako pripremi za objavljivanje u relevantnim svjetskim casopisima. Ali koliko nasih domacih znanstvenih casopisa to odista i cini? Da bi to mogli ciniti, nacionalni casopisi moraju imati nekakve kriterije i ozbiljno provoditi postupak recenziranja. Ali kako ozbiljno provoditi postupak recenziranja kad strucni tekst na hrvatskom jeziku moze procitati tek sacica strucnjaka koja ce odmah prepoznati autora i koja si je s tim autorom u pravilu ili u jako dobrim ili u jako losim odnosima?
Uzmimo samo casopis Filozofska istrazivanja s kojima je kolega iz #6 afiliran. Hocete li reci da objavljivanje u tom casopisu mladoga filozofa priprema za objavljivanje u znacajnijim svjetskim casopisima? Pa recenzije tekstova u tom casopisu se pisu nakon sto tekstovi dodju iz prijeloma! A zasto se onda uopce pisu? Naravno, da bi se moglo sto vjerodostojnije ispuniti MZOS-ov obrazac zahtjeva za novcano podupiranje izdavanja znanstvenog casopisa i da bi se onda na temelju toga moglo dobiti tri i vise stotina tisuca kuna za cetiri debela broja godisnje.
Ne cini li se kolegi iz #6 da bi nacionalni casopisi mnogo bolje ispunjavali funkciju koju im je sam namijenio kada bi objavljivali tekstove na svjetskim jezicima? Tako da prilozi odista mogu biti anonimno recenzirani od priznatih strucnjaka, iz cega bi domaci autori odista mogli mnogo nauciti i na taj nacin se pripremiti za objavljivanje u svjetski relevantnim casopisima. |
|
| Sto se casopisa tice, trenutacno je, posebice imajuci u vidu jedan nacionalni casopis u SCI bazi koji u godinu i pol nije uspio izdati niti jedan broj, na djelu krilatica "nastavnit cemo vas financirati, ali samo ne talasajte u javnosti, i onako imamo dosta problema s Anom". Toliko o rigoroznosti, postenju i sluzenju javnom dobru. |
|
Quote:
Nikada nisam zapravo razumio poziciju #3 i #5 na Connectu. Sada ju razumijem još manje.
Uf, ovo je pomak u odnosu na "izgon s Connecta", kako ste nekada govorili - nekolicine novinara. Profesore, Profesore, ostavite se diktature a ovo su primisli, tu negdje.
Gotovo ste navodeći analogiju sa športom, mene zasjenili, pa evo - izvrsna Vam je to analogija. Tako Vam je to, naš svijet, pa i akademski najbolje kuži sport  , tuguje nad porazima i pjeva nad pobjedama.
A, ipak ostavite kolegicu na miru. Connect nije samo zgodan nama, koji nemamo gdje javno reći neke stvari, već i novinarima koji ili neće ili ne smiju u svojim novinama, a - i sazna se štogod. |
|
Nemam se vremena baviti s forumašem #7 i #8. Bilo bi mu bolje da osnuje svoj časopis i da tamo piše on i njegovi što hoće i koliko hoće.
Što se tiče čelnika isturenika Foruma za etičnost koji u goste zove najvećeg etičara svih vremena na ovim prostorima, uopće nije upoznat s činjenicama. To mu ide jako slabo (#9).
Časopis o kojem priča je izdao cijelo godište 2006. i prva tri broja iz 2007. Imam u računalu uvodnik iz broja 3/2007. Prema tome nema govora o takvom kašnjenju. Neka pita svoje, možda bi on mogao biti novi glavni urednik tog časopisa.
Još mu slabije ide obaviještenost o povezanosti tog časopisa i Ane, ma što to značilo. Ako misli na vrhunsku znanstvenicu, suurednicu i dvostruku predsjednicu Anu, sasvim su ga krivo obavijestili. Upravo je ona pokrenula akciju jesenas da se ubrzaju aktivnosti oko spomenutog časopisa i trajno motri što se zbiva.
Pa dokle će čelnik isturenika maltretirati javnost s pogrešnim podatcima. |
|
Na #11
Ma ne treba nam jos jedan filozofski casopis u kojemu urednistvo i njihovi pisu sto hoce i koliko hoce. Dosta je sto jedan takav casopis trosi vise stotina tisuca kuna od poreznih obveznika. |
|
Quote:
Dosta je sto jedan takav casopis trosi vise stotina tisuca kuna od poreznih obveznika.
Vama će kolega ministar Šuker dati zahvalnicu |
|
Na #13
Ja bih Sukera izostavio iz ove price utoliko sto bih se zalozio za preraspodjelu spomenutih sredstava za financiranje ozbiljnijih znanstvenih casopisa. A nasao bi se pokoji.
|
|
Ima li itko tko je slušao Hortonovo predavanje tko bi iz njega mogao zaključiti da se on zalaže za nacionalne časopise koji bi se uređivali po nekakvim drugim osnovnim pravilima od internacionalnih?
Potpuno se slažem s kolegom u #4. Jedino se tako može razumjeti njegovo odgovor na posebno postavljeno pitanje. Izrečeno u brojkama, moglo bi se to formulirati ovako. Horton je spomenuo da njegov časopis odbija oko 90& pristiglih rukopisa. Njegovo bi se zalaganje za nacionalne časopise (on sigurno ne zna da MZOŠ od poreznih novaca financira više od 200 "znanstvenih" časopisa, pa je pošteno pitanje trebalo biti postavljeno o tome!) može se protumačiti tako da si nacionalni časopisi možda mogu dopustiti da odbijaju manje postotke pristiglih rukopisa, ali sigurno ne tako da ih uopće ne daju na objektivnu recenziju.
Doista, da li se košarka u domaćoj ligi igra po drugim pravilima nego u kojoj drugoj ligi koja je kvalitetnija? Recimo tako da je koš na 1 m od zelje i da mu je promjer 1 metar! |
|
| Igra, igra. Frustrirani plasticar izasao iz Amarcorda igra ju tu svaki dan. Pamentnima dosta (buduci da pretpostavljam da ljubitelju Fellinija nece biti dosta, zakljucak je samoizvediv). |
|
Igra se po međunarodnim pravilima od početnih škola od NBA lige. Ali sve je prilagođeno uzrastu i razini. I u SAD i svuda drugdje. Samo tamo netko tko troši nečiji novac, poreznih obveznika ne sudjeluje u forumima koji napadaju one koji posreduju da tiforumaši troše taj isti novac. I ja bih odbijao 95 % kada bih bio The Lancent. Dinamovci su u poziciju da istinski biraju. Sitni su sretni da imaju što objaviti, pardon naći igrača. Jer ih su ih neki forumaši zaludili da je jedino važno obljavljivati u časopisima koje ocjenjuju po tko zna kakvim kriterijima privatne američke podatkare. Pa sada i oni potencijalni "dinamovci" ne žele igrati u Dinamu, već trče makar u trećerazredni strani klub.
Usput, nisam shvatio jeste li vi u jednom drugom postu rekli da nikada niste bili moćnik u SIZ-ovima. Bili ste, bili.
Nisam stavio u prvi plan nacionalne časopise. To sam stavio u P. S. Dopustite da mi se ta misao svidjela.
A da mi osnujemo nagradu za proučavanje koji časopis koliko dobije novac i onda počinjemo tumačiti kako su to obični lajbeki. Da tamo novac dobivaju ljudi koji pojma o ničem nemaju i koji promiču kultove gluposti. Sve je više kandidata za tu nagradu.
|
|
Na #14
Dobro, izostavimo Šukera. S obzirom da malo vedrine ne može u principu umanjiti ozbljnost rasprave, niti intelektualnu razinu argumenata i stila, uvijek mi se činilo; sugeriram da se nastavak rasprave vodi na primjeru i poruci iz pitanja:
Quote:
Ima li itko tko je slušao Hortonovo predavanje tko bi iz njega mogao zaključiti da se on zalaže za nacionalne časopise koji bi se uređivali po nekakvim drugim osnovnim pravilima od internacionalnih?
Očekivano je da bi to mogla biti bit stvari. Isto kao što nije bit stvari osobno prepucavanje ili kako reče jedan kolega "klepanje", dvojice neistomišljenika.
Nužno je "klepanje" ako se rasprava vodi o tome - koji nam filozofski časopis treba i koliko nam ih treba. Iz pitanja Profesora u #15, jasno je da bi odgovor mogao biti u - kriterijima. Pa dajte onda o tim kriterijima i načinu na koji ih promjeniti, poboljšati, a ne o tome tko misli da je ovaj bolji od onoga. U kriterijima su uvijek odgovori na prvoligaše i drugoligaše, novac poreskih obveznika ili trgovačkih društava, izvrnost ili neizvrsnost.
Iskreno, ništa od toga se ne postiče argumentima kao frustirani plastičar, zatim žvrljanje, zatim Tarzan, zatim frustrirani forumaš i sl. Izuzev zabava, u kojoj je posve normalno predložiti nekoga za Šukerovu zahvalnicu. |
|
Mozda je zafrkancija sve sto nam preostaje, jer ljudi koji sjede u nadleznim povjerenstvima i odlucuju o financiranju casopisa za argumente "nemaju vremena" (vidi post #8 i odgovor u #11).
Ali ako nekoga stvarno zanimaju argumenti u vezi s filozofskim casopisima u Hrvatskoj, neka procita sljedecu raspravu na ovom portalu link i sljedeca dva clanka: pdf1 i pdf2. |
|
Richard Horton: Zabrinut sam za hrvatsku znanost
I to s dobrim razlogom - nakon najnovijeg nacina rjesavanja studentskih zahtjeva od vodstva obrazovnog sustava situacija ce biti samo jos gora i gora. Iako R Horton zna manji dio svega sto se dogada u HR znanosti inteligentno je ukazao na nekoliko vaznih poruka: transparentnost u rjesavanju sukoba interesa, inertnost sustava na promjene i neodgovornost politicara (uz nekulturnost u komunikaciji).
|
|
S vremena na vrijeme "zaluta" kakav znanstveni uglednik u Hrvatsku, koji nije naše gore list. Zanimljivo kako to autorica koristi. Tekst počinje s povodom:
Quote:
Pisao sam hrvatskom premijeru jer volim vašu zemlju i poštujem vašu znanstvenu zajednicu. Vrlo se zabrinut zbog onoga što se događa profesorima Matku i Ani Marušić te časopisu Croatian Medical Journal. Želio sam pismom izraziti svoju zabrinutost vašem premijeru
Zatim se osvrće na bit predavanja:
Quote:
Nadahnuto predavanje ukazalo je na probleme koji se javljaju u modernoj znanosti: od friziranja rezultata i plagiranja radova do korupcije autora i gubitka njihove neovisnosti zbog sve jačeg upliva farmaceutske industrije.
bez pokušaja kroz poluinterjuovsku formu informirati čitatelje o Hortonovim stajalištima oko tih prevažnih pitanja na javno aktualnim sporovima o istima.
Zatim slijedi pronicavo pitanje vrlo aktualno u čitavom nizu rasprava u Hrvatskoj:
Quote:
Mislim da ne možemo izbjeći sukob interesa jer je svuda prisutan. No, ključ je u tome kako postupate s tim problemom. Po meni apsolutni ključ je transparentnost. Ako je netko u kliničkom istraživanju u sukobu interesa, to treba deklarirati kako bi svi vidjeli je li bio pristran ili ne - odgovorio je Horton.
Zatim sličan primjer, aktualnim hrvatskim problemima:
Quote:
Imenovali su neovisno povjerenstvo koje je vodio švedski profesor Andres Ekbom. Zaključili su da je u 16 od 38 radova Sudbo manipulirao podacima - ispričao je Horton. Sudbo je naposljetku ostao bez posla, a poništena mu je i doktorska disertacija.
što je također snažna autorska kritika, jer je pitanje pronicavo i smišljeno.
Slažem se sa kolegom #20 da je Hortonova poruka o transparentnosti zapravo najsnažnija u cijelom tekstu.
A moja osnovna primjedba autorici, u kontekstu cijele rasprave, a čitao sam i tiskanu verziju, jeste što je vrlo oportunistički da ne koristim oštriju riječ, ponovo aktualnim hrvatskim problemima u cjelini pretpostavila u ovome trenutku prilično benigne i nebitne stavove dr Hortona o Iraku / print verzija/ te o njegovoj ulozi u jednome događaju u Veliko Britaniji.
Niti riječi, nakon jasnoga uvodnoga pravca o značaju i standardima rada, nacionalnih časopisa, problemima teške sramote na MEF-u, oko CMJ, društvenim refleksijama na to iz prizme uglednoga svjetskoga promatrača....Iskreno, šteta, velika šteta. Jer, novine se kupuju da onima koji ne mogu iz bilo kojih razloga imati informaciju iz prve ruke, donesu mjerodavne informacije usporedive sa aktualnim i prepoznatljivim stanjem u društvu koje čitatelje okružuje. Prvo to. |
|
| Nisam očekivao da će upravo #21 dovesti u pitanje lik i djelo najbolje hrvatske znanstvene novinarke u najboljim novinama Hrvatske |
|
Idemo pokusati rezimirati likove i djela (o argumentima je rijec, zar ne?) koja se pojavljaju svjetlovodnom brzinom pojavom luconosnih picajola, a posebice "pijane noci oko i u 2008." kada nedovoljno brzo prikrivaju svoje kusanje pohane piletine i janjetine, ljubljenje s onima koje su, koliko jucer, vjesali, i vjesanje onih koje su ljubili. I koji su clanovi povjerenstva, pa urednista, pa povjerenstva, pa vijeca, pa povjerenstva, pa pribivaju svim skupovima, pa povjerenstva, pa u pasteti, pa povjerenstva, pa savjeta, pa povjerenstva, ... I koji se mogu sloziti samo s onima koji su raditi intervjue s njima ... ili su ih birali u povjerenstva.
Idemo redom, kako su stvari svjelovodene:
1) Izlazi jedan plagijat nemustog mreznog uratka u jednom filozofskom casopisu. Mladi i nadobudni kolega odluci malo po tome pocackati. Clan savjeta tog i jos jednog filozofskog casopisa odgovara "pa nemojte biti nestrpljivi". Kada se pocinju postavljati pitanja o izdavackoj polici tih casopisa, o objavljaivanju radova glavnih urednika istih, o (ne)postojanju recenzija ili njihovom neuvazavanju ili pak naknadom prikupljanju ... odgovor je "povlacim se iz rasprave".
2) Neki kazu, pa nemojte tako brzo, idemo vidjeti kako se dijele novci tim casopisima, koji se tu kriteriji upotrebljavaju. Odgovor: "pa ja sjedim u povjerenstvu koje dodjeljuje novce casopisima u cijem sam savjetu i/ili urednickim i inim odborima, ali nije tu sve za javnost, a i onako su se drugi ukljucili u raspravu pa nema potrebe da se i ja javljam, a i nekako zurim u Njemacku ..." Pa muk.
3) Ovo je svjetlovidljivo poslije, ali je vezano uz istu tematiku pa idemo to ovdje svrstati: jedan casopis blizak fellinijevcima iz "avangardne ustanove" (ah, gdje su ta lijepa vremena kad smo bili mladi i svi avangarda radnicke (znanstvene) klase (kaste)) zapada u probleme jer urednistvo ne uspijeva u godinu i pol izdati ni jedan broj. Na sranu pojava da se "kotizacije" tih i slicnih casopisa vezu "ortackim ugovorima" za broj clanaka iz institucije koja placa kotizaciju koji ce biti objavljeni. Ili da je citiranost casopisa takva da je jasno da ga ne citaju niti oni koji tu objavljuju (i koji zahvaljujuci tome napreduju skokovito u zvanjima) a i sami se srame citirati svoje tu objavljene radove. Ali, stvar je nezgodna. Kriterij je redovitost izlazenja a nje nema. Pa jedan solist uredi cetiri clanka kolega koji su ih prezentirali na od njega organiziranom kongresu i to proglasi jednim brojem iz prosle godine. Pa taj broj ima remitendu od 100%. Pa onda u svibnju 2008. izlaze 3 broja za 2007. Vuk sit i ovce na broju. Rigoroznost, postenje i javno dobro at its best. Svjetlovodnom clanu inih odbora tog casopisa i povjerenstva koje ga placa dovoljan povod za odgovor "nema govora o kasnjenju".
4) Osniva se Forum koji se usuduje govoriti o etici. Sveprisutni avangardisti odmah naslucuju opasnost po sebe i svoje. Pa se u svojim pismima citatelja, koje si broje u "druge vrste radove" (nije lako postati kolumnist u rublici pisma citatelja) i u kojima se bave svjetlovodima, plastikama, kolegama (oni koji su radili s njim intervju) i neprijateljima (svima ostalima), koga su susreli u Losinju, biogorima, biodolnjima, strujama iz uticnica, dimovima koje poslije probave ispustaju krave, ... i drugim nebrojenim podrucjima njihovog interesa, pocinu obrusavati i na forum. Jer ih nisu intervjuirali. Pa osnivaju svoj forum. U kojem su voditelj i jedini clan. Pa im tu nece majci nitko proturijeciti. Pa si, buduci da imaju lice k'o dzon i bave se gumom, dopustaju da prozivaju za moral ljude kojima nisu ni do poplata. Jer se nisu uclanili u njihov forum. Da ne budu sami.
5) Odrzava se sastanak o tehnologiji u Hrvata. Jer se naslucuje da ce predsjednik drzave to nesto zaostriti, pa bi bilo nezgodno da nemamo nesto u rukavu. Pa se iznose neki brojevi. 60 milijuna eura u 4 godine. Nevjerodostojni (nisu nas ni intevjuirali) se usuduju pitati gdje su otisli novci. Odgovor je otprilike: "177 milijuna, 0,39 posto, 630 kuna, 113,5 milijuna, 0,11 posto, 316 kuna, 74 posto."
6) Nevjerodostojni primjecujete: OK, neznate koliko je novaca gdje islo, ali mozda nama koji ne razmisljamo svjetlovodno mozete objasniti za sto je dio koji je prosao kroz vase ruke isao, i sto je konkretan rezultat (radna mjesta, dodana vrijednost, privlacenje investicija, ...). Odgovor svjetlovodne avangarde: "krusne mrvice, krojacki metar, izvlacenje trupaca za Talijane, tvornica peleta za sefa, ekstrudiranje za mene".
7) Negdje u svemu tome izlazi na svjetlovidjelo i sklonost sveudilj prisutnih da jezikoklepaju. Pa uspornicki vrtolete, tehnologijski proizvode nakurnjake, i prelomnicom preko koljena lome pismenost cijelog naroda. Jer vise nitko ne zna sto je ispravno i sto nije. Osim inkvizitora koji imaju ovlasti interpretirati sto to jest a sto nijest, sto je grijesno a sto pogrjesno. I izdavati hrvatsko-engleske rjecnike iako samopriznaju da engleski bas ne znaju najbolje. I imenovati se u Povjerenstva za izbor rijeci godine. Kojima skromno salju i svoje prijedloge. Koje ce svjetlovodno nagraditi. Pa, dulcis in fundo, predlazu i nagrade koje su kao pisane za njih.
Sve to i puno vise od avangardne (de)generacije puno prije Bolonje. Koja da ce sad predloziti da moze obrazovati mlade i samododjeljivati si projekte i nakon 70e godine zivota. Jer da tako rade Amerikanci s Nobelovcima. Pa ce i oni sa sobom. Pa, umjesto da se pokriju usima, svjelovode. I briljiraju. I trose stotine milijuna nasih kuna. S argumentima "mi smo avangarda", "sto vi znate", "mi smo u povjerenstvu", "nemamo vremena", "briljantni smo", "povlacimo se iz rasprave". Pace, osnovat cemo forum gdje cemo raspravljati medusobno. Ja i ja.
U svemu tome je dobra vijest da su avangardisti samo laksi simptom rasirene bolesti. Te stotine milijuna koje si oni dijele mogli su biti potroseni i na satove, opere i operete, ceste do vlastitih sela, kupovinu helikoptera koji se ruse, kupovinu motorola koje na Kornatima ne rade, nadzorne odbore skverova, upravne odbore tvornica mlijeka, ... ili Dinamo.
Losa vijest je se simptomi namjerno isturaju da se nitko ne bi bavio uzrocima bolesti. A tumor raste. Pa umjesto da vidimo koji ga bioloski mehanizni uzrokuju i kako sprijeciti sirenje njegovih maticnih stanica, mi isturene metastaze rezemo ili ignoriramo, a oni koji ih hrane ih, kada postanu pre (svjetlo)vidljive, uklanjaju deklaracijama. Koje kazu: do 2013. cemo ih ukloniti. Pace odrezati. Tehnologijski. Ako ih prije ne zaboravite.
La commedia e' finita. |
|
Na #23
Zaista crno gledanje. Autorski, sa pjesničkom kompozicijom i zahtjevno. Meni se sviđa stil, a ne crnilo, iako za njega postoji puno razloga.
Nisam znao da je naš kolega #22 toliki "gurman":
Quote:
pijane noci oko i u 2008." kada nedovoljno brzo prikrivaju svoje kusanje pohane piletine i janjetine, ljubljenje s onima koje su, koliko jucer, vjesali, i vjesanje onih koje su ljubili
te da mu svašta pada na pamet u kasnim satima . |
|
Koelga #23 je revolucionar hrvatske znanosti u svemu i svačemu. Kda bi on došđao na vlast Francuska revolucija bila bi pučka škola. Ne znam tko bi opstao osim par akademika starijih od mene i par filozofa. Ne čelu s najvećim strojarem koji se do sada pojavio na ovim prostorima. čiji lik i djelo toliko poznato u stručnoj zajednici da me ne mogu odrediti ni čime se stručno bavi. Osim što zove bivše ministre da tumače što sadašnji mora raditi. pa što pobogu to nisu načinili kada su imali manje posla (samo znanost). Možda su neki gradili institute.
Inače na zvanje i ravnanje poštovanom publikumu Connecta. Ravnatelj Uprave za znanost je napisao na Connectu i toga ću se pridržavati. u pravilu. Ako se želi dobiti neku obavijest o radu bilo kojeg tijela MZOŠ treba uputiti dopis. Za sada to Connect nije i ne namjeravam više tumačiti revolucionarima kojima oni u Francuskoj nisu do koljena da svjesno dovode čitateljstvo svojim optužbama u bludnju.
Istodobno molim uglednog hrv atskoh znanstvenika na radu u SR Njemačkoj da pokuša dobiti tokovnik kako se u toj zemlji postupa kada netko nešto pita u Ministarstvu, mislim da se zove istraživanja i obrazovanja. Pa da s time upozna MZOŠ-a. |
|
> Ne čelu s najvećim strojarem koji se do sada pojavio na ovim prostorima. čiji lik i djelo toliko poznato u stručnoj zajednici
Dajte pisite konkretno. Alegorije su stvar misticnog pisanja i protivna
su znanstvenom i argumentiranom pisanju. Ja ne znam ko je taj vas najveci
strojar jer se nitko meni nije nikad na taj nacin predstavio niti iko drugi
na taj nacin prezentira ljude, barem medju ljudima s kojima ja komuniciram.
|
|
Clanak linkan u #20 je jako informativan i raznostran, te ugodan za citanje.
Dijelom jer je prezentirana osoba vrlo interesantna. (Horton)
Ovaj puta cestitam autorici, nasuprot #6 da jje rijec o brzopoteznom
novinarstvo (uz postovanje osjecaja osobe u #6 da su neki aspekti
preskoceni -- i pozivam #6 na informativne dopune bez alegorijskih pogadjaljki). |
|
Kolega #23 pustite trollove da se sami ugase. Najveci dar koji imamo na portalu je da mozemo ignorirati dosadne ubode komaraca i uzivati u postovima koji su vrijedni citanja...
I dalje se slazem s Hortonom: Zabrinut sam za HR znanost... |
|
Kolega #28 mislim da ste Vi osobno napisali najvise tekstova koji zaista nisu vrijedni spomena. Tupili ste nas mjesecima ako ne i godinama da je jedna osoba poslala neki dopus nekuda, pa se ju tužili. I čujem da ste "dobili" sud. Moš misliti. Imate zaista pametnijeg posla.
Koelga #26. Ovo nije znanstveni časopis već mjesto gdje svatko piše što misli i kako misli. Gdje se rijetko piše ozbiljno
o ozbiljnim temama. Da ste pratili pozorno ovu raspravu a i inače da ju pratite znali biste tko je najveći strojar koji se pojavio na ovim prostorima. Sigurno ne ja.
|
|
> Da ste pratili pozorno ovu raspravu a i inače da ju pratite znali biste tko je najveći strojar koji se pojavio na ovim prostorima. Sigurno ne ja.
Racunarski search na ovoj web stranici daje rijec
strojar
nula (brojkama: 0)
puta prije vase izjave da je netko "najveci strojar".
Dakle umisljate si da je tu bila nekakva rasprava o tome
ko je kakav strojar. I jos (dugujete mi izvinjenje) me napadate
da ne pratim nepostojecu diskusiju!
Strojaru ni traga ni glasa, ni pecata.
|
|
„Glas Koncila“ (broj 20 (1769), 18.5.2008.) objavio je prvi dio razgovora kojeg je vodio član Connecta Valerije Vrček s glavni urednikom „Lanceta“ Richardom Hortonom. Usprkos naporima R. Hortona, danas ćemo dočekati „presudu“ MEF-a. Zato je ovaj puta u pravu #28 kada kaže da je zabrinut za HR znanost. Budimo precizniji, za dio hrvatske znanosti. Nije sve baš katastrofa kako to neki žele prikazati.
Pitanje za Connectovce. Što bi se dogodilo M. Krleži da je bio prof. na MEF-u?
P. S. #30 Kolega Vi ste aktivni čitatelj Portala. Ne mora sve pisati u konkretnom postu, već se ovdje isprepliće više postova. Kao što ne treba pitati gdje piše "frustirani plastičar". Za mene se barem zna čime se bavim. A oznaka je netko strojar, jer ne možeš prepoznati čime se bavi u strojarstvu, baš i nije neka preporuka. Ali je zato poznat kao čelnik isturenika, predvodnik Foruma koji piše o svemu i svačemu. |
|
Postovane gospodje i gospodo,
dana 15. svibnja 2008, u 12 sati, u Sali za sastanke Medicinskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu,
Povjerenstvo za stegovni postupak Fakulteta
pod predsjedanjem potpredsjednika prof. dr. Davora Strinovica
donijet ce presudu u predmetima tuzbi protiv profesora i urednika Croatian Medical Journala
Ane i Matka Marusica.
Slucaj Vam je poznat po svojoj povezanosti s
- ranijim optuzbama protiv prof. dr. Ane Marusic
- pet pokusaja direktnog preuzimanja casopisa Croatian Medical Journal
- trazenju strucnih psihijatrijskih misljenja o M. Marusicu na osnovi njegova pisanja u Glasu Koncila.
Ovo je obavijet. Vama prepustam da procijenite drustvenu i javnu vaznost dogadjaja.
S postovanjem,
Matko Marusic |
|
Kakva će biti presuda - o tome možemo samo spekulirati.
Naime, sramotno je što je do ovog čina uopće došlo.
Nije utješno u ovom trenutku iskazivati podršku, ali nadam se da ste svjesni da je velik dio akademske javnosti uz Vas. |
|
Quote:
Kao što možemo razlikovati, interpretirati ili diskutirati neki kazališni komad ili film ili novinski članak. Zbog čega ne bismo na isti način raspravljali o znanosti? Nažalost, znanost je stavljena u nekakvu crnu kutiju i smatra se da je rezervirana samo za eksperte. To je ludost! Razumijevanje znanosti na razini njezinih osnovnih principa ne razlikuje se od razumijevanja Shakespeareove drame. Stoga moramo promijeniti kulturu javnog razumijevanja znanosti.
Ovo je citat iz Hortonovoga intervjua Glasu Koncila. Jasno mi je što je važno da to Horton kaže, da se to istakne. Nije izravno zainteresiran, pa se ne bi smjelo sumnjati u njegove motive. A, znaju to umni ljudi i kod nas.
Zašto drugačije rade?
Jer su zainteresirani. Opet ću se ovdje pozvati na Tribinu od neki dan. Pitanja su koncipirana tako da se čuju ključne stvari o znanosti i znanstvenoj politici u Hrvatskoj. A jesmo li dobili odgovore, svak će biti zadovoljan ovisno o tome što je očekivao.
Ja sam imao jednu eliminacijsku kvalifikaciju. Pokušavao sam u izlaganju trojice gostiju ne prepoznati iz koje znanstvene discipline dolaze, sa koje fakulteta i/ili instituta. Jer, pitanja su bila takva da to nije smjelo biti bitno, niti prepoznato.
Jedino ni u jednoj riječi profesora Kraljevića nisam mogao prepoznati njegov fakultet, ni sveučilište. Možda će mu to zamjeriti "njegovi", možda je upitno to za što se on zaleže, ali - govorio je o stvarima koje bi mogle biti problem za sve. Ostel je bilo lako detektirati, a nekima čak prepoznati političke i ideološke matrice kojima gledaju univerzalne stvari.
Horton u Hrvatskoj stvari ne gleda tako, možda je u svojoj zemlji. Zato je relevantan. A ima i tu ljudi, pametni kao Horton, pa čak i daleko pametnijih, jer - inače ne bi nam ni dolazio da to ne cijeni.
Njegov ovaj citat je meni relevantan za nekoliko paralelnih rasprava na ovome portalu. Za recenzije, za upravljanje, za slučajeve, za.....
Dan nakon tribine razgovarao sam sa čovjekom bar jednako umnim kao Horton. Veli da je najveći problem kod nas što svaku politiku prilagođavamo preprekama, saslušamo ih i detektiramo, pa pravac prilagođavamo tako da ih zaobiđemo.
Nije li tako. Umjesto jednostavnih riješenja, imamo takav labirint naziva, vijeća, interesa, da se Bog u njima ne bi snašao. Greške, kako je to nekada davno napisao Meša Selimović u raspravi između derviša Ahmeta Nurudina i Hasana, pokušavamo ispraviti razvojem novih sustava, novih zakona, pravila, kao da će one same riješiti sve te pogreške.
Umjesto autoceste, između dva hrvatska grada, udaljene optimalnom trasom 200 km, projektanti, zaobilazeći njive, šume, sela i zaseoke, projektiraju cestu od 400 km. A ona se gradi jednom!
Što će na kraju biti sa presudom u slučaju Marušić? Razbuktaće se sigurno novi sukobi, posijati novo nepovjerenje, a jednostavna riješenja postoje, samo što će prijeći preko nečijih "njiva", "šuma", pa je bolje skuplje i kompliciranije.
Ovdje koristim priliku iznijeti svoj stav, nastao nakon dvogodišnjega praćenja i djelimičnoga sudjelovanja u raspravamo o znanosti i pomalo o obrazovanju u Hrvatskoj, a kako jedna kolegica veli "inspiriran" Hortonovom izjavom:
- Potpuno je pogrešno pitanje hrvatske znanosti riješavati sami i isključivo u tzv. znanstvenim krugovima, još je veća pogreška pokušati ispraviti dosadašnje pogreške pokušajem zadovoljavanja svih interesa, a najveća bi bila - ne čuti sve te interese i ne znati ih jasno.
- Jedino je ispravno primjeniti na to, kao i na sva društvena pitanja poznate i jednostavne obrasce upravljanja, sa malim brojem ljudi, jasno odgovornih, prepoznatih koji će imati vlast u ruci a ne alibi. To je jedino riješenje!
|
|
Imao sam priliku i čast razovarati s novinarom Novog lista koji je razgovarao s Hortonom. Razgovor ce biti objavljen u nedjelju ako sam dobro razumio na stranicama znanosti u Novom listu..
Nadam se da ce dojam koji je Horton ostavio na spomenutog novinara (kojeg osobno poznajem i kojeg nije lako impresionirati) on barem dijelom uspjeti prenjeti u tekst.
Ono što me posebno veseli je da Horton nije usko vezan za svoje područje stovise nije usko vezan ni za znanosti. Covjek koliko sam razumio razumije siroki drustveni kontekst koji nije cak vezan usko za njegovu zemlju nego i puno sire.
Zbog svega toga jedva cekam da procitam spomenuti intervju. |
|
Quote:
Ono što me posebno veseli je da Horton nije usko vezan za svoje područje stovise nije usko vezan ni za znanosti
Jasno. On je intelektualac, a svi znanstvenici nisu intelektualci linijom nužnosti. |
|
Na #32. Ana Marušić i Matko Marušić oslobođeni optužbi po tužbi prof. dr. Ivana Vintera.
Matko Marušić, po tužbi Dekanskog kolegija, potpisanoj po dekanici Medicinskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Nadi Čikeš, nađen krivim jer je "počinio težu povredu radne obveze, te mu se izriče stegovna mjera javna opomena, koja odluka će se sastaviti u pismenom obliku".
Dekanicu Čikeš na raspravama je zamjenjivao prof. dr. Miloš Judaš.
Rasprave je vodio kao konzultant odvjetnički ured g. Veljka Miljevića, kojeg je Fakultet angažirao za tu prigodu.
Nije izvođen ni raspravljan ni jedan "dokaz". Osuđen sam (valjda) na osnovi priloga tužbi, a to su:
1: "Radio emisija "Drag mi je Platon", s gdjom Blankom Jergović, HR114. 11. 07.
2: Intervju u "Glasu Koncila" pod naslovom "Vrte se isti moćnici", 28. 10. 07.
3: Članak u "Slobodnoj Dalmaciji" "Međunarodna ekspertiza: Medicinski je fakultet u rasulu" g. N. Škaričić. (Nisam se očitovao, jer u tom članku nisam ništa konkretno rekao; jesam govorio iako mi je to dekanica Čikeš bila pismeno zabranila.)
3a: Članak gđe O. Obad "Urednica Croatian Medical Journala anonimno optužena", u Jutarnjem listu" (11. 5. 06.). Tu sam izjavio "... pustite žene, meni na megdan izađite, majčini sinovi". (Nisam se očitovao, to je moj folklor.)
4: Moja rasprava na e-portalu Connect, pretežno o pitanju ustanove "Neuron" (lako je naći na Connectu).
5: Članak g. N. Škaričić u "Slobodnoj Dalmaciji" "USKOK na Medicinskom fakultetu" (13. 10. 07.). (Nisam se očitovao, jer nema veze sa mnom.)
Okvirno sam izjavio:
Obrana M. Marusica po tuzbi (originalna verzija, skraćeno izdiktirao u zapisnik):
1) Pitanje slobode govora
Sloboda govora osnovno je ustavno i ljudsko pravo; slobodu govora jamče Deklaracija o ljudskim pravima (članak 19), Ustav RH (članak 3 i Etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu (članak .
Etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu u članku 8 izričito navodi da sveučilišni nastavnici imaju ne samo pravo nego i obvezu KRITIČKOG govora:
Etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu:
Pravo na akademsku slobodu
Članak 8.
(1) Sveučilište priznaje akademsku slobodu temeljnim uvjetom i obilježjem u procesu poučavanja, znanstvenoga istraživanja, umjetničkog rada i stipendiranja. Članovi
akademske zajednice u svojim istraživanjima trebaju biti vođeni idejom slobode znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva te izvršavati svoje tradicionalno pravo ispitivanja i kritiziranja društvenih vrijednosti i struktura u duhu odgovornoga, objektivnog i poštenoga traganja za istinom, i stjecanja i distribucije znanja.
Sveučilište treba zaštititi sve članove akademske zajednice od svakoga pokušaja sužavanja, ograničavanja ili uskraćivanja ove slobode.
(2) Sveučilište podupire i potiče slobodu mišljenja i izražavanja mnijenja kao temeljnu vrijednost u svim segmentima sveučilišnoga života i rada.
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora prof. Dr. Ivo Banac je u „Slobodnoj Dalmaciji“ (29. prosinca 2007., str. 11) zabranu govora u akademskoj zajednici nazvao je svjetskim presedanom, i nastavio:
„Doista, takvo što ne bi palo na pamet nikome u zemljama etablirane demokracije.“
2) Pitanje dopuštenosti govora o korupciji
U dokumentima o kojima se ovdje izjašnjavam, ja nikoga nisam apriori optužio za korupciju. Istina je da sam posumnjao čast i legalnost nekih događaja i postupaka na Fakultetu. Potom sam od dekanice Čikeš tražio dokumente, objašnjenja i postupanje prema pravilima i zakonu. O tome posjedujem brojne dokumente koje modu priložiti kao dokaz navedenoga. Osobno, uporno neodgovaranje na službene dopise i topogledne požurnice smatram jednim oblikom korupcije, ili u najmanju ruku njezinim podržavanjem.
Kada tražene dokumente nisam dobio na Fakultetu, obratio sam se Sveučilištu u Zagrebu. Otamo nikad nisam dobio odgovor, i to na barem deset traženja. Držim takvo ponašanje nekorektnim i neprofesionalnim i postupkom koji pogoduje korupciji i koji se u razgovoru o korupciji ne smije preskočiti.
Kad od Sveučilišta nisam dobio odgovor, obratio sam se Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Ni tamo nisam dobio odgovor.
¸O svemu navedenom posjedujem opsežnu i službenu dokumentaciju koju mogu dostaviti prema specifičnoj optužbi, odnosno traženju Povjerenstva za stegovni postupak.
Naposljetku, ja nisam u javnosti samoinicijativno govorio o korupciji (ne bih se stidio i da jesam), nego sam odgovarao na novinarska pitanja. Ja sam javni radnik na razmjerno visokoj akademskoj poziciji i smatram da nikad ne smijem odbiti odgovoriti na pitanja koja mi postave čimbenici hrvatskoga javnoga života i porezni obveznici koji osiguravaju moju plaću i financiraju moju ustanovu.
Pitali su me o korupciji, a na osnovi ukupnoga iskustva, koje je samo malim dijelom opisano u ovom očitovanju, i vlastite znanstveničke procjene, izrazio sam sumnju da ona postoji i da je jako raširena. (Zar i Vi ne mislite isto tako?!) U odnosu na tu činjenicu, podsjećam Vas na sljedeći dokument:
HRVATSKI SABOR
30
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU GRAĐANSKOPRAVNE KONVENCIJE O KORUPCIJI
Proglašavam Zakon o potvrđivanju Građanskopravne konvencije o korupciji, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 27. veljače 2003.
Broj: 01-081-03-709/2
Zagreb, 3. ožujka 2003.
Predsjednik Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON
O POTVRĐIVANJU GRAĐANSKOPRAVNE KONVENCIJE O KORUPCIJI
Članak 1.
Potvrđuje se Građanskopravna konvencija o korupciji, potpisana u Strasbourgu, 2. listopada 2001., u izvorniku na engleskom i francuskom jeziku.
Članak 9.
ZAŠTITA ZAPOSLENIKA
Svaka će stranka u svom unutarnjem zakonodavstvu predvidjeti odgovarajuću zaštitu od svake neopravdane kazne za zaposlenike koji imaju opravdani razlog sumnjati na korupciju ili koji u dobroj vjeri prijave svoju sumnju odgovornim osobama ili vlastima.
Upravo u danima kada Hrvatska od Europske zajednice doživljava najžešću, najkonkretniju i najtežu kritiku zbog propusta u suzbijanju i sankcioniranju korupcije, što čak u pitanje dovodi i nekoliko godina našega priključenja Zajednici (v. npr., članak J. Babić u „Jutarnjem listu“ od 12. siječnja 2008.), dužnost je svakoga hrvatskog građanina i domoljuba da se svim silama uključi u borbu protiv korupcije. Kako će, dakle, pošteni i lojalni, europski orijentirani građani Republike Hrvatske nazvati/kvalificirati one koji ih u tome sprječavaju (npr., zabranom javnoga govora), ili ih pokušavaju kazniti, kao u slučaju ove tužbe (ili oboje, kao što upravo svjedočite u mojemu slučaju)?
3) Očitovanje prema dokazima
U tužbi su, namjerno ili nenamjerno, pomiješane istine i neistine, besmislena pozivanja na članke, besmislene ocjene i besmisleni dokazi. Od tužbe složene na takav način mogu se braniti samo u odnosu na priložene „dokaze”, tj. dokumente koji su dani u prilogu.
Međutim, i od priloženih dokumenata, dio se ničim ne može povezati sa mnom, odnosno – nema dokaza da se radi o dokazima. Primjerice, ne razumijem po ćemu su Prilog 3, Prilog 3a i Prilog 5 povezani sa mnom? O njima se mogu očitovati tek nakon objašnjenja zbog čega se oni nalaze u tužbi.
Ovdje se, dakle, konkretno mogu očitovati na Prilog 1, Prilog 2 i Prilog 4.
Prilog 1: HR1, ”Drag mi je Platon”
Radi se samo o općim komentarima i vrijednosnim sudovima. Ne vidim čime bi konkretno sadržaj ovoga dokaza mogao povrijediti članove medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Prilog 2: „Vrte se isti moćnici”, „Glas Koncila”
Odgovorio sam na postavljena pitanja. Naslov je urednički. Radi se o vrijednosnim sudovima koji nikoga ne mogu uvrijediti. Afere koje spominjem prethodno su obilato opisivane u hrvatskim javnim medijima. O njima nisam ni donosio sud.
Jedini komentar koji se odnosi na konkretan događaj na Medicinskom fakultetu u Zagrebu jest onaj u pitanju br. 3, o peticiji studenata zbog problema s održavanjem nastave na turnusu Interne medicine. To sam također doznao i vrlo kratko prepričao iz fakultetskog javnog glasila, studentskog lista „Medicinar” (2006.; vol. 47, br. 2, str. 52).
Prilog 4. Radi se o mojemu sudjelovanju u raspravi na javnom e-portalu Connect. To je intelektualno sastajalište i mjesto rasprave oko 200 hrvatskih znanstvenika i intelektualaca. Rasprave su neformalne i često i vrlo oštre, što zajedno znači da je to medij slobodnomislećih intelektualaca, koji etiku svojega izražavanja ne osjećaju ni sputanom ni nadziranom. Nije mi poznato da je zbog sudjelovanja u raspravama na Connectu itko ikoga do sada tužio. Sudjelovao sam u brojnim raspravama. Za sve što sam rekao mogu donijeti dokaze istinitosti, a za vrjednosne sudove držim da na njih imam pravo i da se zbog njih nitko ne može uvrijediti.
Matko Marušić
Ponavljam: nije bilo ni saslušanja ni pitanja. Samo je donesena rečena presuda.
Napomena o traženju psihijatrijskog mišljenja: uvidom u spis utvrdio sam da u spisu nema dokumenta kojim je Povjerenstvo za stegovni postupak (potpredsjednik prof. dr. D. Strinović) tražilo "stručno mišljenje o meni (na osnovi gorenavedenih dokumenata) od psihijatara profesora V. Folnegović Šmalc, V. Jukić i Lj. Hotujac. Postoje odgovori prof. V. Jukića (ne želi se očitovati) i prof. Lj. Hotujca (vrlo se negativno izrazio o zahtjevu). Nije mi bilo dopušteno napraviti preslike dokumenata pa ih ne mogu ovdje točno citirati.
Vodeći raspravu, g. V. Miljević odbio je raspravljati o zahtjevu za psihijatrijskim mišljenjem "jer nije relevantno za dokazni postupak".
Postupak je vodio vrlo korektno.
Matko Marušić
|
|
Na #37
Pa Profesore, nisam stekao dojam da su Vas nešto naročito sredili ! Evo, dok sam čitao ovaj Vaš prilog, pojaviste se na HTV.
To Vama nije dovoljno ovo suđenje, pa ih šaljete na popravni? Ili, sad sam se sjetio, pa to je to.
Vama će Bozanić vjerojatno biti prinuđen navući habit, krunicu, posebno, posvećenu oko vrata, pa pravac misionarstvo po Hrvatskoj. Nije mi jasno kako se toga nisam sjetio odmah.
Sve ste Vi to vješto smislili, dodijalo predavati, naganjati se sa dekanicom i rektorom, a bogme i sa ministrom, a toliko posla po vjerskom poslanju. K'o nikad. A tamo ste, pod habitom mislim, zaštićeni, sveti, pa time i spašavate Čikeš i Rektora, a bogme i našega ministra, jer grijesi Vašega progona time postaju nadležnost Svevišnjega. Dakle, nedostupni ljudima, nama običnim smrtnicima.
E, Profesore, Profesore, trebali ste odma' reć' da se ne maltretiramo brigom o tome što će biti! A vjerujem da će laknuti i dekanici kada joj netko ovo prenese, jer, priznajte, važno je ovo otkriće, koje iz temelja mjenja dosadašnja saznanja, teorije, očekivanja i duboko potresa postojeću strukturu.
'Ajd priznajte! |
|
----- Original Message -----
From: Horton, Richard (ELS-CAM)
To: 'glasnogovornik@vlada.hr'
Cc: Horton, Richard (ELS-CAM); 'katarina.fucek@vlada.hr'
Sent: Mon Mar 17 14:37:43 2008
Subject: Urgent: Croatian Medical Journal
Dear Prime Minister - We have not met. I am a physician and the editor-in-chief of an international general medical journal based in London and New York called The Lancet.
I have come to know, admire, and respect your country a great deal since my first visit there in 1990. I have written about the aftermath of the war and the successful ongoing reconstruction of your health system.
In particular, I have been privileged to know two wonderful Croatian physicians and scientists - Professors Matko and Ana Marusic. Not only are they the editors of Croatia's leading international biomedical journal, but they are perhaps your strongest and most respected ambassadors for Croatian biomedicine and for Croatia itself. I cannot stress too much how they have become symbols af Croatian success internationally. They uphold in the strongest and most remarkable ways international values of integrity, compassion, and excellence.
I have learned of an extremely concerning situation regarding their current circumstances. It has come to my attention that their positions are in jeopardy. And therefore the future of the Croatian Medical Journal is also under threat. This is an alarming and urgent situation. I want to draw it to your attention as a priority. Croatia has many friends in Europe and across the world. In medicine, those friendships and collegial relationships are largely owing to Matko and Ana Marusic. Any harm to their roles and responsibilities will reverberate across the international community in an extremely damaging way for Croatia's reputation. I desperately want to work with you to avert that outcome.
It is as a concerned physican and scientist with a profound interest in the future reputation of Croatian biomedicine that I write to you today. Please tell me what we could do together to protect and enhance the roles of Professors Matko and Ana Marusic and the future success of the Croatian Medical Journal.
I write with the sincerest and most respectful intentions.
My best,
Dr Richard Horton
Editor-in-Chief, The Lancet
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Nakon đaka na ulicu i studenti - u borbi za svoja prava
(54 kom., prije 12 hrs.) | | Današnje predavanje Richarda Hortona, urednika Lanceta, u Zagrebu
(39 kom., prije 18 hrs.) | | Hrvatski recenzenti - igracke u rukama "utjecajnih" lobija ili...?
(167 kom., prije 18 hrs.) | | Prihvaćen Akcijski plan za poticanje ulaganja u znanost i istraživanje
(15 kom., prije 1 dan/a.) | | Prekidnica - ČOS otkrila nepoznati igrokaz M. Krleže
(5 kom., prije 1 dan/a.) | | Impact Factor - broj koji proždire znanost?
(29 kom., prije 3 dan/a.) | | Tribina Gornji Grad
(16 kom., prije 3 dan/a.) | | Gulagizacija hrvatske znanosti
(60 kom., prije 4 dan/a.) | | Znanost i Web 2.0
(5 kom., prije 4 dan/a.) | | MedILS Summer School on Life in Extreme Conditions
(1 kom., prije 9 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
20