| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Sustav moderiranja komentara
Kako kao clan Connecta mozete sudjelovati u moderiranju rasprava na Connect::Portalu.
Connect::Portal::Gosti
Predložite buduće goste
Connect::Portala
Opširnije
...
Prijašnji gosti:
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Popularno-znanstvene knjige
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Ivan Dikić
|
|
|
|
2008.04.28. 11:22
Zanimljiv clanak je nedavno objavljen u JL pod naslovom Popularno-znanstvene knjige koje su formirale ozbiljne istraživače.
Velike knjige imaju moć da pokreću, inspiriraju ili čak promijene živote ljudi. To se posebno odnosi na knjige iz popularne znanosti koje često potiču maštu i radoznalost kod djece i mladih ljudi. Ponekad neke kultne popularno-znanstvene knjige tako snažno utječu na mlade čitatelje da odluče postati znanstvenici. Koje su knjige fascinirale, inspirirale ili čak promijenile živote naših znanstvenika? |
Pozivam kolege s Connecta da nam poslalju svoj izbor knjiga iz popularne znanosti na adresu redakcija@jutarnji.hr
Neki citetelji su nam vec poslali svoje priloge, a sve komentare i izbore bismo zeljeli objaviti na Jutarnji.hr. |
|
U pozivu pricate o KNJIGAMA, a neki od ljudi u intervjuu pricaju
zapravo o TV emisijama.
Dakle je li vas poziv i za emisije (Ta divna stvorenja?; Jacques Cousteau ?),
i za casopise (Covjek i svemir? Galaksija? Kvant?) ili samo za knjige
(Riznica prirode ?)?
|
|
| Odnoslio se prvenstveno na knjige. Marin Soljacic je spomenuo Kozmos kao prmjer knjige i serije. Mozete dakle poslati i prilog i za TV emisiju. Na casopise nismo mislilil |
|
Budući da nisam mogao raditi uzbudljivu bio-znanost, ostalo je čitanje.
U seriji knjiga "Candid science" bračni par Hargittai objavljuje intervjue s najpopularnijim znanstvenicima današnjice (uključujući i brojne nobelovce) te ih redovito pitaju o knjizi koja ih je inspirirala. Velik broj ih ističe "Microbe hunters" (Poul De Kruif) te "chemistry tool box" s kojim su radili pokuse.
Sve je više prekrasnih knjiga o biološkim znanostima. Evo par naslova (uz gornja dva) za guštanje:
- At war within (William R Clark)
- Discovery: Windows on the life sciencies (Ricki E Lewis)
- Dancing naked in the mind field (Kary Mullis)
- Abraham Lincoln's DNA (Philip R Reilly) ...
Za rezliku od mnogih iz JL članka, meni se "Sebični gen" nije svidio. Predugačka knjiga, za ideju koja se može obrazložiti na desetak stranica (nikad je nisam pročitao do kraja).
|
|
na # 3
Molim te, posalji nam tvoj izbor na adresu koju sam naznacila.
I ne slazem se s tobom oko "Sebicnog gena". Meni je to kultna knjiga, a Dawkins omiljeni autor. |
|
Lijepo mi je bilo vidjeti nekolicinu dragih osoba na stranicama Jutarnjeg, ali tražeći nakon iščitavanja svrhu toga, izuzev da me razvesele dragi likovi, ne snalazima se.
Pa bih zamolio autoricu za onako, stručno uputstvo, što je bila svrha ove svojevrsne kompilacije?
- Razveseliti nas koji poznajemo te drage likove?
- Skupiti djecu i pitati ih:"'Ajd reci, 'oćeš biti Đikić, Lenhard, Guberina, Radman, Bojan ili Janoš?" Djeca zbunjeno gledaju, a ja onako, mudro kažem:"Samo recite. Tu su knjige, pročitaj i gotovo!" Pa mi jedan postane Boris, jedan Ivan...A sazna Scwarz za to!!!
- Zaključiti dakle da je presudno na njih utjecala neka knjiga?
- Potražiti tragom udžebnika iz novinarstva, ne sjećam se više koja godina, lekciju o prikrivenom oglašavanju? Pa obići knjižare, skužiti tko to stoji iza tolike literature?
- Ili, natjerati druge novinare koji prate znanost da sada oni objave liste "svojih" znanstvenika pa, radi originalosti, pitati - koje tenisice nose, čija odjela, kakve kape? A može i što su čitali.
Eto, kako se očito mučim sa tolikim dvojbama, htio bih i smjerno molim stručno objašnjenje, da mi prestane muka živa. |
|
Mene bi stvarno veselilo kad bi JL objavio ove knjige u biblioteci po 30 kuna  . Za one koji imaju placu drzavnih sluzbenika to bi vjerojatno bio jedini nacin da bez velikog udara na placu (u postotku iste jel) dodju do ovih naslova  . |
|
na # 7
Odlicna ideja. Predlozit cu kolegama koji se bave knjigama. Inace, slican izbor nedavno je radio i New Scientist koji je kontaktirao 17 poznatih svjestkih znanstvenika:newscientist.com |
|
Quote:
Inace, slican izbor nedavno je radio i New Scientist koji je kontaktirao 17 poznatih svjestkih znanstvenika:newscientist.com
 |
|
Imam dosta zamjerki prema ovoj ideji, ali mislim da su sve osobne naravi. Član sam connecta, ali ne smatram se (pre)ozbiljnim istraživačem (dosta je objektivnih razloga za to), a svakako se ne smatram formiranim (oblikovanim?) znanstveno-popularnom literaturom.
Daleko od toga da kao klinac nisam uživao u "Sebičnom genu" ili "Usponu čovjeka". No činjenica je da, ako me je već nešto oblikovalo (osim, naravno, genetike), to bila televizija.
S obzirom da novine taj tip oblikovanja izgleda ne zanima (kako Jutarnji, tako vidim niti New Scientist ), možda je ovo zgodno mjesto da spomenem nekoliko emisija koje su me oduševljavale (i zašto).
Od ranih osamdesetih gledao sam Kocku kocku kockicu s fantastičnim Brankom Kockicom (Milićevićem) koji je s djecom manje-više mog tadašnjeg uzrasta pričao o ljepoti matematike i koristio ono što bismo danas zvali hands-on pristupom (zvrk koji se vrti balansirali su na žici, dodavao se s djecom kockicama leda po stolu da vide kako led ima malo trenje). I svirao je gitaru. I imao kariranu košulju. Neponovljivo (naročito to da netko na TV tako uvjerljivo priča o ljepoti matematike).
Osim Kockice, u školskom programu je bio David Bellamy sa svojim emisijama, prvo o botanici i biologiji (od tada zaista volim biologiju), a kasnije je uključivao i ostale prirodne znanosti (izviđači su ga potapali u bačvu s vodom da vide koliko će istisnuti i sl). Mislim da je on pomalo lud (u zadnje vrijeme je vodio kampanju protiv vjetroelektrana, jer ubijaju ptice) ali je to njegovim emisijama davalo neodoljiv šarm i neočekivanost. I uspjevao je tako lako prenijeti ljubav prema prirodi i znanosti.
Od domaće (tadašnje) produkcije, istaknuo bih Paarovu "Što se zbiva u atomskoj jezgri" i "Kemija svuda" (mislim RTB). Domaći kemičari na razumljivom jeziku u ležernom nastupu u laboratoriju (i u neizostavnim bijelim kutama) pokazivali su kako se radi sinteza ili analiza raznih spojeva (a bilo je tu i paljenja benzina na dlanu i eksplodiranja vodika). Tada sam razmišljao o tome da bih jednom mogao studirati kemiju (i nabaviti si bijelu kutu).
Kako onda, tako i danas - bilo koja autorska emisija Davida Attenborugha (ne one kad mu plate da glumi Miljenka Kokota) bila je kao mali prozor u jedan nepoznati svijet koji bi on nekako pronašao negdje na Zemlji. I u svakoj emisiji bi bila barem jedna atraktivna životinjska vrsta za koju (praktično) nitko nikada nije čuo. Fascinantno je kako to uspijeva raditi desetljećima bez pada u kvaliteti.
Sve to bilo mi je lijepo i uzbudljivo. No ništa od toga nije bilo kao Cosmos. Same epizode Cosmosa Carla Sagana odnijele su mi oko 13 sati mog djetinstva. Sadržaj tih epizoda, obilježio je čitav moj život. I danas kad razmišljam o tome nije mi jasno kako je tih trinaest sati moglo odrediti mojih budućih trinaest (ili dvadeset i šest ) godina. Moram priznati da sam već zaboravio na tu seriju (sjećao sam se da je bila jako dobra i da sam je jako volio, i sjećao sam se nekih slika, neke muzike, nekih fragmenata, kratkih priča). I da, na kraju sam studirao fiziku.
No tu nije kraj. Prije oko pola godine otišao sam (ili došao?) na postdok i odlučio ne gledati televiziju. Nakon nekog vremena čitao sam nešto na internetu i našao link na prvu epizodu Cosmosa. Pomislih, zašto ne? Znao sam da je serija bila fora, a mogla mi i pomoći s engleskim (na postdoku sam u SAD). I pogledao sam je. I sve mi se vratilo. Pogledao sam svih trinaest epizoda otprilike tri puta u zadnjih 6 mjeseci. Sve. Način na koji razmišljam o stvarim oko sebe, moj današnji svjetonazor, bio je određen (formiran) s tih trinaest sati prije dvadeset i nešto godina. Ideje koje su godinama sazrijevale u meni imale su ishodište praktično na jednom mjestu.
Meni jednostavno ponestaju riječi da bih opisao kakav efekt je ta serija imala na mene. Umjesto da se ja borim s opisom, kraj ovog posta prepustit ću Saganu (iz prve, uvodne, epizode):
"We're about to begin a journey through the cosmos. We'll encounter galaxies and suns and planets, life and consciousness coming into being, evolving, and perishing, worlds of ice and stars of diamond, atoms as massive as suns and universes smaller than atoms. But it's also a story of our own planet, and the plants and animals that share it with us, and it's a story about us, how we achieved our present understanding of the cosmos, how the cosmos has shaped our evolution and our culture and what our fate may be. We wish to pursue the truth no matter where it leads, but to find the truth, we need imagination and skepticism both. We will not be afraid to speculate, but we will be careful to distinguish speculation from fact. The cosmos is full beyond measure of elegant truths, of exquisite inter-relationships, of the awesome machinery of nature.
The surface of the Earth is the shore of the cosmic ocean. On this shore we've learned most of what we know. Recently, we've waded a little way out, maybe ankle-deep, and the water seems inviting. Some part of our being knows this is where we came from. We long to return. And we can't, because the cosmos is also within us. We're "made" of star stuff. We are a way that the cosmos can know itself. The journey for each of us begins here. We're going to explore the cosmos in a ship of the imagination, unfettered by ordinary limits on speed and size, drawn by the music of cosmic harmonies. It can take us anywhere in space and time. Perfect as a snowflake, organic as a dandelion seed, it will carry us to worlds of dreams and worlds of facts. Come with me."
|
|
Što se izdavanja jeftinih popularno-znanstvenih knjiga tiče Jutarnji bi mogao malo pripaziti i što izdaje sada!
Na http://zvjezdarnica.com/index.php?akcija=dnm&id=325 možete naći recenziju knjige "Svemir" iz serije "Velika enciklopedija za djecu". Ispada da je dotična knjiga prilično sramotan šlamperaj  |
|
na # 11
Eh, sad to je djelatnost koja je posve odvojena od novinarske. Izdavanje knjiga je poseban odjel koji nema nikakve veze s redakcijom. Najbolje da im se javite e-mailom s primjedbama i kritikama, Ja im to mogu prenijeti kao i ideju da izdajeno znanstveno-popularne knjige, no to je vrhunac moga dosega. |
|
| ja znam da vi nemate veze sa tim, ali htio sam samo skrenuti pozornost na to da JL već izdaje popularno-znanstvene knjige koje nisu na zadovoljavajućoj razini. |
|
Danas smo na webu Jutarnjeg lista objavili najzanimljivije izbore popularno-znanstvenih knjiga nasih citatelja, medju kojima su i neki clanovi Connecta:
jutarnji.hr |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Hrvatski recenzenti - igracke u rukama "utjecajnih" lobija ili...?
(166 kom., prije 6 hrs.) | | Prihvaćen Akcijski plan za poticanje ulaganja u znanost i istraživanje
(14 kom., prije 11 hrs.) | | Prekidnica - ČOS otkrila nepoznati igrokaz M. Krleže
(5 kom., prije 11 hrs.) | | Današnje predavanje Richarda Hortona, urednika Lanceta, u Zagrebu
(38 kom., prije 1 dan/a.) | | Impact Factor - broj koji proždire znanost?
(29 kom., prije 2 dan/a.) | | Tribina Gornji Grad
(16 kom., prije 2 dan/a.) | | Gulagizacija hrvatske znanosti
(60 kom., prije 3 dan/a.) | | Znanost i Web 2.0
(5 kom., prije 3 dan/a.) | | Nakon đaka na ulicu i studenti - u borbi za svoja prava
(50 kom., prije 5 dan/a.) | | MedILS Summer School on Life in Extreme Conditions
(1 kom., prije 8 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.05.17. 05:59h CEST