2008.04.28. 10:02
Kada mogu profesionalne novinarke reklamirati svoj list, može i samozvani novinar reklamirati svoj nečitani list.
Nečitani „Vjesnik“ objavio je 28. travnja 2008. članak Uvozimo pšenicu, a bacamo kruh. Urednički sažetak glasi: Elitistički dio hrvatske znanosti javno podcjenjuje dostignuća hrvatskih znanstvenika, poput projekta Tehnološka i hranidbena iskoristivost starog kruha, koje je na preporuku Tehnologijskog vijeća financiralo Ministarstvo znanosti
Kako se po tvrdnjama riječkih izvanrednih profesora „Vjesnik“ ne čita, prenosi se dio članka o Tehnologijskom vijeću kojeg nema na Connectu. Zanima li nekog cjeloviti tekst može ga potražiti na www.vjesnik.hr/pdf
Dvije prekidnice (engleski, breaking news): »Hrvatska uvozi 100 tisuća tona žita za 25 milijuna USD«, »Hrvatska ima više od 90 tisuća tona otpadnog kruha godišnje«.
Zato sam ovih dana bio, kao ponovno izabrani član Tehnologijskog vijeća na degustaciji. Gdje sam jeo fine pohance s posebnim kruhom. »Domaćica« je bila prof. Tajana Krička s Agronomskog fakulteta. U sklopu tehnologijskog projekta Tehnološka i hranidbena iskoristivost starog kruha uzgojila je piliće kojima je u smjesi zamijenjena pšenica sa starim, toplinski obrađenim kruhom. Pilići su bili obloženi smjesom za oblaganje prehrambenih proizvoda, rezultat uspješno završenog tehnologijskog projekta prof. dr. sc. Damira Ježeka s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta. Ponudili su nas kruhom koji je razvila prof. dr. sc. Duška Ćurić s istog fakulteta u sklopu tehnologijskog projekta Pekarski proizvodi visoke nutritivne vrijednosti.
Zašto su to prekidnice ili po nekima gotovo dvostruko dulja sintagma, izvanredne vijesti? Zato što elitistički dio hrvatske znanosti….
…
Pod predsjedanjem ministra Dragana Primorca, 9. travnja 2008. održan je sastanak o radu više subjekata koji se bave, popularno rečeno, tehnologijom. Čuli su se izvještaji o radu Tehnologijskog vijeća, HIT-a, BICRA-e i Fonda »Jedinstvo uz pomoć znanja«. U radu skupa sudjelovao je i trenutno glasnogovornik »Foruma za etičnost i razvoj znanosti i visokog obrazovanja« prof. dr. sc. Saša Zelenika sa Sveučilišta u Rijeci. Evo njegova izvještaja sa skupa na portalu Znanstvenog društva, popularno nazvanog Connect.
Na temelju iznesenoga prof. dr. sc. Saša Zelenika, kao glasnogovornik »Foruma za etičnost i razvoj znanosti i visokog obrazovanja«, najblaže rečeno, dužan je ispriku ne samo članovima Connecta zbog nevjerodostojnog izvještavanja sa sjednice, već i cijeloj hrvatskoj javnosti. A osobito Tehnologijskom vijeću.
|
Na #0:
1. Pretpostavljam da dobar dio ne ostaje u dućanima, nego kod malih i velikih kupaca. Kako mislite prikupiti tih 90 tona otpadnog kruha za daljnju obradu? Hoćete li uvesti reciklažne stanice koje pored PET-plastike, stakla i kartona imaju i kante za stari kruh, ili nešto još bistrije? Koliki se postotak tog kruha realno može skupiti na sanitarno prihvatljiv način? Koliko bi to skupljanje koštalo? Bi li se i to trebalo platiti iz fondova MZOŠ-a?
2. Koliki, je, kolega #0, projicirani PROFIT od obrade starog kruha? Ili od smjese za oblaganje? Od visoko hranjivog kruha razvijenog novcima poreznih obveznika?
Kolega, ljudi se ne bune protiv tema spomenutih projekata. Nego protiv njihove isplativosti, koja bi tehnologijskim projektima trebala biti primarna, a koja Vi ne spominjete. Po Vama tehnologiju država mora sponzorirati na jednak način kao umjetnost, i diviti se pilićima hranjenima starim kruhom kao umjetničkom djelu. Po tome ste pravi šampion parazitske tehnologije. Izvolite sa svojim kolegama u detalje izračunati cijenu cijelog procesa prikupljanja i obrade starog kruha i oduzmite je od realno projicirane veleprodajne cijene. Pa da vidimo jeste li u plusu (sumnjam) i koliko. Tek onda se zgražajte nad navodno nepotrebnim uvozom pšenice. Ako Vam ostane razloga za zgražanje. |
|
Prekidnica je stvarno lose patvoreni prijevod, kao sto je #1 obrazlozio
u jednom ranijem postu.
Prema nalazima inspekcije, kako je nedavno receno u dnevniku, kolicina
nekvalitetnog kruha s previse vode i nedovljno pecenog ("kalirajuci kruh")
je u znatnom porastu u posljednje vrijeme u RH (koliko pamtim brojku 30%
inspekcija daju nezadovoljavajuce rezultate). Mnogo veci problem je
politika otkupa psenice u kojoj se cijena odredjuje
samo prema hektolitarskoj tezini i kolicini vlage. Tako nasa psenica,
koja je tradicijom domace selekcije vecinom meka psenica s malim
postotkom bjelancevina postize malu cijenu na svjetskom trzistu. Da su
seljaci stimulirani da proizvode tvrdu psenicu (u socijalistickom periodu
islo se na selekciju mekih psenica jer su u ono doba samo sorte meke psenice
davale vrhunski prinos u nasem podneblju; danas u svijetu postoje i
sorte tvrde psenice sa slicnim prinosima) vise bi je i prozivodili i drzava bi manje gubila. Jer garantira visoku cijenu psenice radi izbora i socijalnog
mira, a ne radi vrijednosti te psenice na svjetskom trzistu, te u prehrani.
|
|
|
Mislim da sam dao već dosta podataka. Imate nadležne službe u MZOŠ odnosno sada u HIT-u pa neka odgovaraju. Osim toga ne radi se o 90 već o 90 tisuća tona s kojima se mora nešto učiniti, jer ne smije na odlagalište otpada. Ali to su finese koje veliki računalci teško razumiju. Tko ne razumije da je tehnologija sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i društva, taj ne shvaća u čemu je problem. Društvo kaže da se to nesmije odložiti na odlagališta. Točka. Tko poslije ptia koliko košta. Moraš riješiti problem. Ali to je za one koji troše onih 90 % za znanost u Hrvatskoj, da pišu CC radove iz kojih onda Japanci izvlače ideje za patente sve su to daleka sela u jednoj velikoj zemlji.
Što se tike prkidnice, dragi kolega #2 možda je i loša, ali tri jezikoslovca smatraju drugačije. Imate zadatak pa pronađite hrvatsku bolju riječ za breaking news. Možete ju onda prijaviti na natječaj za riječ godine. Kako i tamo sjedim u Povjerenstvu, navijat ću za riječ koja je bolja. A zašto do sada zaduzbljeni u svoje brojeve i jednadžbe niste promašli bolji odgovor.
|
|
Moj otac kupuje stari kruh (po bagatelnim cijenama) za susjedovog psa. Moj
rodjak zimi kupuje vrece starog kruha i hrani labudove na Jarunskom jezeru.
Ducani to prodaju tu i tamo; neki vlasnik privatnik hrani stoku.
Svaka pekara ima svoj izbor, dobavljace, korisnike, susjede, kupce.
Ne mozete stotine malih pekara prisiliti da rade po istoj sabloni za istu svrhu.
Pa ne mozete ih prisiliti niti da placaju porez, a di cete to?
Uvesti pokrusne inspektore, a niti porezni ne rade svoj posao ?
Pekara iznad kvatrica mi 3 godine nije izdala
niti jedan racun bez inzistiranja (i promijenila naviku pred 3-4 mjeseca na moje
cudjenje!!). Mislim da se radi o utaji poreza mnogo vecoj od vrijednosti
kruha kojeg oni prodaju na drugi nacin.
|
|
Na #0
Cjepidlacim, ali eto. Damir Jezek je dekan Prehrambeno - biotehnoloskog fakulteta u Zagrebu. Prehrambeno - tehnoloski fakultet je u Osijeku. Koliko sam shvatila, pilici koji su oblozeni smjesom za oblaganje rezultat su istrazivanja koja je smjesa za pohanje najbolja. Da, pohanje. |
|
| Negdje mi je pobjegao ona bio. Dakle trebaloje psiati biotehnološki. Hvala na upozorenju. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
Edukacija
Sustav moderiranja komentara
2008.05.17. 22:30h CEST