2008.04.24. 21:18
Uzivao sam sudjelujuci na Danima znanosti u Zagrebu. Nakon predavanja na MEFu i Tehnickom muzeju zadovoljstvo je bilo raspravljati sa studentima i dacima. Vrlo je pozitivno da je na MEFu medu sudionicima bilo oko 9o% mladih znanstvenika. Interes za znanost pokazali su i mladi koji su ispunili dvoranu na TH a posebno oni koji su ostali u raspravama do skoro 22 sata. Zahvaljujem se i studentima PMFa na pozivu u Cumez, sto cu pokusati ostvariti prvom prilikom kada budem u ZG. Par komentara: Cudno mi je (navike iz inozemstva) da se vrlo rijetko pokrece ozbiljna rasprava javno na temelju osobnih iskustava ili cinjenica. Obicno se pokrece aktivna rasprava tek kada je javna tribina zatvorena. U prilogu je par tema o kojima smo razgovarali: 1. Svakodnevni problemi za studente u Bolonjskom sustavu. Studenti su ostavljeni, gotovo po pravila, sami i rade po principu snadi se sam. Prema opisima onih najambicioznijih (koji zele kontakte, prakticne savjete i znanje) vlada veliki kaos jer je nastavnicki kadar cesto nekvalitetan, a i oni kvalitetni su potpuno izgubljeni u promjenama koje se stalno dogadaju. Gubitak motiviranosti, frustracije, nedostatak vizije sto mogu ostvariti nakon fakulteta, gdje nauciti novice koje nisu u prastarim skriptama itd. predstavljaju glavne prepreke. Nadogradnja znanja u znanstvenom radu u bolnicama, laboratorijima i institutima je rijetkost koja precesto ovisi o osobnim kontaktima umjesto da to bude sastavni dio produktivnog znanstvenog ili fakultetskog kurikuluma.
2. Problem maturanata i upisa novih generacija na fakultete. Zbrka u pravilima je stress koji svake godine predstavlja nepotrebnu frustraciju za veliki postotak mladih i cesto se dogada da studenti upisuju krive fakultete, i tako gube motivaciju i prije nego su poceli studirati. Maturalni ispiti bi trebali uvesti malo redu u taj kaos no prema informacijama koje sam cuo jos uvijek nisu poznati uvjeti kako ce se maturalni ispit provoditi - iako je prema nekakvim odlukama sve to trebalo biti poznato dacima vec duze vrijeme. Nakon svega bojim se da ce rezultat biti identican Bolonjskom procesu - ideja je kvalitetna, ali ostvarivanje je prema "Hr receptu" blago receno zbunjujuce.
3. Najveci broj komentara od strane mladih novaka bio je o nedostatku pozitivne i kreativne sredine u laboratorijima, meduljudskim odnosima na radnom mjestu, a mlade posebice brine nedostatak direktne komunikacije s mentorima. Spomenuto je par odlicnih mentora u RH - oni mogu biti dobar primjer da se i u tezim uvjetima rada ipak mogu odrzavati dosljedni standardi u mentoriranju mladih. |
Povezano s ovom temom su i Subotnje fusnote B. Vlasica
Jednako kao što o nesposobnosti sustava govori činjenica da srednjoškolci imaju katastrofalne rezultate nacionalnih ispita iz matematike i hrvatskoga.
Sustav će ih proglasiti glupima. No, to je glup sustav. Svaki će se drugi zabrinuti jer su to pokazatelji njegove uspješnosti. Ovaj se neće zabrinuti. Ali je najgore što bi mogao upropastiti klince, one koji će nakon svega imati loše karijere i nesretne živote. |
|
> Nakon svega bojim se da ce rezultat biti identican Bolonjskom procesu - ideja je kvalitetna, ali ostvarivanje je prema "Hr receptu" blago receno zbunjujuce.
Bolonjski proces ima, prema mojim kolegama, jednako mnogo problema i
u drugim evropskim drzavama. |
|
ima, prema mojim kolegama, jednako mnogo problema i
u drugim evropskim drzavama.
Ne znam o puno "tim kolegama" i zemljama u kojima rade, ali zivio sam i radio u Svedskoj tijekom uvodenja promjena u visokoskolstvo te postepeno uvodenje Bolonje. Sada radim sa studentima u Njemackoj i odgovorno tvrdim da u te dvije zemlje Bolonja ima puno vise prednosti nego mana, a usporedba a situacijom u Hrvatskoj je neprimjerena...
Prvo te zemlje uvode Bolonjski proces 10 godina, svake godine imaju evaluacije i postepeno mjenjaju uocene greske, jedan moj student (5. godina medicine je vec objavio 5 radova u vodecim znanstvenim casopisima -provjerite na Pubmedu S. Wagner/I Dikic-i sada je u Barceloni gdje ima seminare iz kirurgije). Njemu je Bolonja super, moze raditi i znanost i putovati po europi studirajuci medicinu...Uz sve prije receno Bolonja ima i svojih manjkavosti i uopce mi nije namjera zanijekati mnoge birokratske zavrzlame, no to sto se dogada u HR gdje su 2-3 generacije studenata potpuno zrtvovane administartivnim eksperimentima i cistim politikanstvom je skandal i jos uvijek se cudim kako to da se srednjoskolci vise brinu o svojim karijerama (u cemu su i uspjesni) nego studenti ...
|
|
> i sada je u Barceloni gdje ima seminare iz kirurgije
U Barceloni su 4 univerziteta. Ako je na UAB, neka pogleda uokolo velike
natpise koji traze ostavku rektora zbog Bolonje. |
|
I dobro je da studenti traze ostavke rektora i politicara ukoliko dobro ne rade. To sigurno nije zbog Bolonje per se nego zbog slicnih ne/kulturoloskih dogadanja koje i mi u Hrvatskoj cesto dozivljavamo...
BTW Bolonjske promjene jos nisu obavezne u EU zemljama (2010), pa i mnoge zemlje/sveucilista nisu jos presle na kompletnu Bolonjsku nastavu nego postepeno mjenjaju svoje programe (mislim na kvalitetna sveucilista). Zasto se Hrvatska toliko zalijece??????? |
|
> moze raditi i znanost i putovati po europi studirajuci medicinu
Mobilnost je apsolutno glavna prednost Bolonje. U drugim stvarima
-- Bolonja je prijelaz na americki sustav domacih zadaca i stalnog pracenja rada,
sto dovodi do konstantnijeg rada (dobro), veceg pritiska (lose),
veceg trosnja studentskog vremena na provjere nego na sustavno ucenje (lose),
i vece potrebe za nastavnim kadrom, osobito asistentima
(lose ako se nema novaca da se upumpa u sustav) i manje slobodnog
formata trazenja literature (dobro za lose i nesamostalne studente, lose za
one koji su samostalni i mogu uzivati u samostalnom odabiru sire literature za
duze i masovnije ispite). Bolonja trazi i evidenciju pohadjanja nastave,
sto je dobro da prisili lose studente, ali lose kad dobri studenti moraju tamo biti pro forma i kad su predavanja manje efikasna od sustavnog ucenja doma (a toga
ima svuda).
-- Bolonja je sustav uravnilovke i standardizacije programa. To je dobro za
lose fakultete, koje sad uravnilovka dize prema gore; to je lose za elitne
uiniverzitete ciji se programi sad izjednacuju i ide se na najmanji zajednicki
nazivnik. SAD ne priznaje bakalauretat iz Njemacke za funkcije za koje
je prihvacal njemacku diplomu (prirodno: i manje traje). U nekim saveznim
drzavama koliko mi je treceno (u Njemackoj) sva sveucilista moraju po zakonu
prijeci na Bolonju, a u nekim moze sveuciliste zadrzati i stari sustav diploma;
i ove potonje su bile zadnjih godina popularnije medju studentima jer su znali da
ce te diplome priznavati poslodavci koji su sumnjicavi prema novom sustavu.
- Bolonja je napravljena (izvor: kolega prof. u Goettingenu) za sustav
masovnog studiranja a ne za elitni sustav u kojem samo mali postotak stanovnistva
studira
Dakle Bolonja ima neke PRINCIPIJELNE prednosti i principijelne mane. Nije
sve dobro i lose samo u realizaciji.
|
|
Na #2, #4, #6:
Ajmo ne drviti po Bolonji. Bolonja nije ništa kriva. Bolonjski režim ne sprječava niti jedno sveučilište u osmišljavanju i izvođenju "elitnih" programa. Pitanje je samo je li to u konkretnom slučaju moguće i, ako je moguće, koliko košta.
Shvatite, kolega, u bolonjskoj deklaraciji nigdje ne piše da studenti moraju pisati zadaće ili dolaziti na sve oblike nastave. Doduše, propisuje se radno opterećenje, no opet, to je toliko individualno i teško mjeriti da realno ne predstavlja ozbiljnu prepreku. Ono što Vas muči je zahtjev da se gradivo svladava u realnom vremenu - ne bi trebalo biti ispitnih rokova, ni 3+1, ni polaganja ispita godinu ili dvije nakon što je kolegij apsolviran. Vi mislite da je to lošije za najbolje studente. Možda, utoliko što im postavlja određena ograničenja na organizaciju vremena. No, najbolji studenti će još uvijek u tri godine moći napraviti podjednako posla kao i u tri godine po starom režimu - ako se to zatraži od njih. Problem je s ostatkom studenata, t.j. s "masovnim" a ne "elitnim" dijelom studentskog korpusa. Sveučilište u Zagrebu u cjelini nije i ne može biti elitno sveučilište - jer se na njega upisuje preveliki udio od ukupnog broja hrvatskih studenata. "Elitnog" materijala u Hrvatskoj je daleko manje od kapaciteta SuZg. Možete uvesti pojedinačne "elitne" programe, ali onda morate jako dobro paziti koga na njih primate. Tradicionalno studij, matematike na PMF-u je bio na visokoj razini jer nije vodio nikakvog računa o prolaznosti studenata niti prosječnoj količini vremena potrebnoj za završetak studija. Studij inženjerske fizike na PMF-u je po tom pitanju bio još gori, i još uvijek je - uz njihov dropout rate i prosječnu duljinu studiranja, vjerojatno se radi o jednom od groteskno najrasipnijih studijskih programa ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu. Nevjerojatno je kako se nitko ne sjeti izračunati koliko se ljudskih potencijalno produktivnih i korisnih godina ulupa u proizvodnju maksimalno desetak inženjera fizike godišnje. Većina koja provede dvije,tri ili pet godina na tom studiju bez da ga završi je dvostruki trošak za državu, koja em plaća njihovo jalovo studiranje em gubi na činjenici da se takvi ljudi (od kojih je veliki postotak inteligentan i sposoban se baviti nečim drugim kad se pravilno usmjeri i pravilno obrazuje) nekoliko godina dulje bespotrebno drže izvan tržišta radne snage. Kada bi to netko išao računati, sigurno bi ispalo da to košta toliko da bi bilo jeftinije zatvoriti butigu i za tih desetak najboljih platiti studij na MIT-u (a MIT, uz svo poštovanje prema kolegama s brda, ipak proizvodi uspješnije fizičare nego PMF - bez obzira što se njhov studij actually može završiti za četiri godine).
Bolonja je, između ostaloga, predviđena da eliminira ovakve pojave. Želite obrazovati BSc matematičare? Može. Imate tri godine. I ni dana više. Isto kao i vaši kolege u Budimpešti, Tübingenu ili Uppsali. Nije bitno kakvi su ti BSc u usporedbi s Vama u trenutku diplomiranja, nego - ako nakon tri godine Tübingen i Uppsala proizvedu u prosjeku kvalitetnije BSc matematičare nego Vi, ne krivite bolonju. Nego se pitajte što krivo radite. As simple as that. Kada se stvari tako postave, hrvatski sveučilišni nastavnici, koji su tradicionalno elitisti bez pokrića, će morati priznati da uz jednake uvjete kao ostali nisu u stanju proizvesti konačni produkt obrazovanja koji je u europskih top 5% kako si to oni utvaraju. Nego je daleko, daleko ispod toga. Poput fizičara na PMF-u, i ostalima se dosadašnji "pedagoški pristup" sastojao u tome da kriterijsku letvicu postave visoko. I ništa više. Bez vođenja računa o tome koliko to ovu sirotu državu košta i ispunjava li njene osnovne kvalitativne i kvalitativne zahtjeve za obrazovanim stanovništnom. |
|
#7
"drviti po Bolonji"
Vrlo lako etiketirate ljude. Ja uopce nisam protovnik Bolonje. Dapace,
ja sam izrazit borac za mobilnost kako u obrazovnom tako i znanstvenom
sustavu. Ja samo ukazujem na to da su neki problemi vezani uz Bolonju
TIPICNI, i desavaju se po cijeloj Evropi. Naravno ako je u Upssali prije bio bolji
program, bolji su pocetni uvjeti i problemi nisu na elementarnom nivou
pedagoskog standarda u Mostaru. Ako je nesto tipicno, to ne implicira da
PISE u nekoj tamo deklaraciji, ali taj proces,
kao FENOMEN across Europe has such typical problems. Kad sam bio
student nitko ne bi bio sretniji od mene da sam mogao putovati i
provesti semestar negdje drugdje. S druge strane sretan sam da
vecina profesora nije zahtijevala prisutnost na predavanjima, pa sam
bio samo na onim koje sam nasao korisnima. Po definiciji dobri studenti znaju
odabrati, a prisila je ortogonalna na to. Tipicno u bolonjskom sustavu ima
mnogo vise te prisile. Kao sto rekoh super za nezrele studente, ali nekorisno za bolje.
Imate minuse i plusove. Ja sam se odlucio za Bolonju, to ne znaci da i dalje ne
vidim minuse. A vi ste se odlucili i time cini mi se,
odlucili da minusa nema., do detalja. Sad ja vas etiketiram, ali stvarno stvarate
taj dojam.
Kazete da nitko ne brani nekom da stvori elitni program.
Opet NE PISE da ne brani ali TIPICNO je problem kojeg se pribojavaju,
recimo na Ecole Normale da ce studenti izbjeci 2-3 najteza kolegija i
odslusati ih na laksem Parisu 13 te ipak
diplomirati na Ecole Normale transferom kredita. To je realni minus. On
mozda nije tako cest i znacajan, -- to ce ovisiti o nizu faktora, recimo o odgoju
i samosvijesti mladih studenata, dakle i o sociloskim faktorima u drustvu,
i samim time biti vise problem u Hrvatskoj u kojoj je opca kriza vrijednosti.
> Studij inženjerske fizike na PMF-u je po tom pitanju bio još gori
Ovo je duga tema koju ja iz prve ruke poznajem mozda bolje od vas,
a nije pitanje samo "letvice" kako ste zgodno rekli nego i davanja. Na prvoj
godini nismo imali postenu zbirku zadataka za vjezbanje pa smo gubili ogromne
sate na trazenje neprimjerenih zadataka po ruskim zbirkama, prepisivanje
zadataka iz proslih ispita, trazenje rjesenja koja nismo imali i slicno.
Medju najboljim studentima na fizici, bila je navika da tokomo godine slusate samo one kolegije koji su vam najzanimljiviji. Tako biste imali vremena da se pripremate za njih i pratite ih s punim razumijevanjem. Ostalih 3-4 kolegija
spremili ste jedan po jedan na kraju godine. Treba se koncentrirati na jednu stvar da je posteno napravis. Tu dubinu je tesko postici ako svaki dan
ides na 5 raznih kolegija i paralelno pises zadace o onome za sto ti treba vjezba jednako kao i za ono sto vec znas.
|
|
Na #8:
Quote:
Po definiciji dobri studenti znaju
odabrati, a prisila je ortogonalna na to. Tipicno u bolonjskom sustavu ima
mnogo vise te prisile. Kao sto rekoh super za nezrele studente, ali nekorisno za bolje.
Slažem se. Međutim, najboljih je premalo za sve potrebe društva. Zato je i bilo potrebno smisliti sistem koji će od nezrelih napraviti nešto u razumnom roku. Da, takvima kao Vama i meni to ne treba. Međutim, ozbiljna država si ne može priuštiti da za svaku godinu obrazovanja svakoga poput mene i Vas dodatno plaća desetak godina nerada, neplaćanja poreza i jalovog obrazovanja nediscipliniranih studenata. Kada EU i mobilnost jednom zaživi, znate li što će se dogoditi? Jednostavno, velika većina studenata poput Vas, mene ili mnogih drugih članova Connecta jednostavno ni neće ići studirati u Zagreb. Nego u Cambridge, pariški Ecole Normale ili slična mjesta. Taj izbor će jednostavno biti dio odgovornog upravljanja vlastitom karijerom. U Zagrebu će uglavnom ostati oni koji bez prisile ne bi ništa napravili, ili bi to napravili u dvostruko više vremena nego program traje. I zato, živjela bolonjska prisila na SuZg - nakon što se implementira na ispravan način.
Quote:
Medju najboljim studentima na fizici, bila je navika da tokomo godine slusate samo one kolegije koji su vam najzanimljiviji. Tako biste imali vremena da se pripremate za njih i pratite ih s punim razumijevanjem. Ostalih 3-4 kolegija
spremili ste jedan po jedan na kraju godine. Treba se koncentrirati na jednu stvar da je posteno napravis
I opet, nije bitno što pogoduje najboljima, nego kakav je ukupan rezultat obrazovnog procesa. Ovo što ste gore naveli također se može uzeti u obzir pri planiranju izvedbe programa. Jer, ako postoje 3-4 kolegija po semestru čiju nastavu studenti ignoriraju cijeli semestar i onda ih spreme od nule u ispitnom roku, čemu uopće održavati nastavu iz njih? Nek vam nastavnici i profesori daju syllabus i bilješke i idu raditi nešto korisnije, ili neka odgode nastavu dok ne svladate "zanimljive" kolegije. Sve se to može, samo kad se hoće. A u korektnoj izbedbi bolonjskog procesa i mora. |
|
|
"Studij inženjerske fizike na PMF-u je po tom pitanju bio još gori, i još uvijek je - uz njihov dropout rate i prosječnu duljinu studiranja, vjerojatno se radi o jednom od groteskno najrasipnijih studijskih programa ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu."
Samo jedan, mozda nevazan, dodatak. Evo kako se onda to lijepo propagira na studente dalje kad zavrsavaju fakultet.
Kad sam se prijavljivao na postdipl. u SAD, jedno sveuciliste je trazilo da odsjek ispuni jedan dokument gdje se traze neke statistike, tipa studentov ranking na godini, prosjecna duljina studiranja, koliko sam ja studirao, itd., pa sam posao pitati na faks tko mi to moze ispuniti i potpisati. Receno mi je nesto tipa "Odsjek Vam nazalost ne moze ispuniti ovaj dokument. Podatak o prosjecnom vremenu studiranja nije javno dostupan.",te: "Mozemo vam jedino upisati da predavanja traju 8 semestara, tj. 4 godine."
To bi sigurno jako "dobro" izgledalo na mojoj prijavi- studij traje "4" godine, a student je proveo skoro 6... super.  Na kraju se to zavrsilo tako da sam otisao do profesora koji mi je predavao Opce fizike, pitao ga u koji % bi me on rangirao, to sam upisao, ostalo sam otprilike popunio sam i sebe potpisao na dnu...  |
|
Barem jedan segment mladih, onih u gimnaziji, upravo je odrzao lekciju svima kako se moze uspjesno boriti za svoje vitalne interese. Nakon samo jednog dana protesta srednjoskolaca sirom Hrvatske, ministar Primorac bio je prinudjen izjaviti da se drzavna matura odgadja do 2010. Bio je to izvanredan primjer masovne i ocito spontane samoorganizacije mladih putem e-maila, SMS poruka i sl. Nema sumnje da je ovo velika javna blamaza za ministra i MZOS, ali je takodjer jasno da su procijenili da nemaju izbora i moraju uzmaknuti - posto bi alternative bile jos gore po njih.
Time su Primorac i MZOS demonstrirali koliko su zapravo osjetljivi na pritisak javnosti, narocito kada se on manifestira ulicnim protestima, pred TV kamerama i foto-reporterima. Na web stranici HRT moze se procitati ovaj izvrsni komentar:
"Znači da ćemo sad uvijek prosvjedovati jer očito samo tako možemo sve riješiti. S ministrom lijepim putem se očito ne može ništa postići, očito je da on ništa ne sluša, niti ga je briga što mi neke mailove šaljemo. A kad smo prosvjedovali, odmah je pristao, znači malo se uplašio", zaključuje Iva Knežević, učenica 3. razreda Jezične gimnazije u Virovitici.
Ovome se nema sto dodati. Treba se nadati da ce sveucilisni studenti, dodiplomci, postdiplomci, znanstveni novaci, nauciti ponesto od uspjeha svojih mladjih kolega, i onoga sto kaze Iva Knezevic. A mogli bi mozda i oni nesto stariji.
|
|
| Moram priznat da sam pozavidjela srednjoškolcima na tako lakom, jasnom, jednostavnom izražavanju nezadovoljstva. Mi stariji valjda mislimo da je neprimjereno rabiti takav način. Ali takav način osim što nam je pokazao fantastičnu novu online generaciju, još nam je više pokazao kakvog ministra imamo. Djeca su odgovor i reakciju dobila odmah, a vi znanstvenici sa svojim projektima se ....... ako treba godinama, bez odgovora i reakcije ! |
|
Receno mi je nesto tipa "Odsjek Vam nazalost ne moze ispuniti ovaj dokument. Podatak o prosjecnom vremenu studiranja nije javno dostupan.",te: "Mozemo vam jedino upisati da predavanja traju 8 semestara, tj. 4 godine."
Moja iskustva sa PMFa:
Administrativno osoblje je jako drago (pogotovo tete u referadi na BO). Na zalost, osoblje na dekanatu je precesto izgledalo smijesno neprofesionalno. Npr, nisu znali jel mi smiju dati prijepis ocjena ili ga oni moraju slati na sveucilista na koja sam se prijavio. Takodjer, prijepis ocjena je pun gresaka (od gubitka pokojeg slova pa do gubitka cijelih rijeci u nazivima kolegija. na srecu, ocjene su dobro upisane). Bilo je jos par detalja, al sve je zavrsilo dobro
Nego, treba zavrsit dodiplomski cim prije, nevezano po kojem sustavu se studira. Prava zabava ionako pocinje tek kad se upise poslijediplomski studij! |
|
Za nesumnjivo uspješno i na viskoj uljudbenoj razini izvedene prosvjede mladi zaslužuju poštovanje. I, onaj dio čovjeka prkosan prema svakome sustavu po definiciji, ne može ne aplaudirati.
Hladnija analiza bar vanjskih faktora za ove prosvjede bi morala biti racionalnija i bez revolucionarnoga entuzijazma.
Da bi se uspjelo ovako u nekoliko dana na javnoj površini izvesti mini revoluciju moralo se poklopiti nekoliko vrlo važnih faktora:
1. Senzibilitet velike većine društva, svih struktura, mora biti kritički usmjeren prema državi, a već nekoliko mjeseci jeste. Naime, mjesecima se raspravlja o cijenama, rastu brže od plaća troškovi, naročito u gradovima, okružje u obitelji, u mini strukturi je izrazitije senzibilizirano negativnim trendovima, čime je i neposredna budućnost upitnija
2. Nakon provedenih izbora, mediji su počeli radikalno "popravljati" svoje lice pred javnošću, ozbiljno načeto svrstavanjem na stranu pobjednika tijekom kampanje, potencirajući negativnu percepciju društvenih događaja
3. Zbog nedostatka jasne i snažne oporbene politike na nacionalnoj razini, nastavlja se preslagivanje unutarstranačkih pozicija i borbe za realnu moć, čemu slaba oporba pogoduje jer ne prestavlja realnu opasnost za vladajuću politiku, što se manifestira korištenjem skrivenih interesnih kanala, naročito medijskih, za udare na protivnike i konkurente
4. Zbog slabe integracije velike većine društvenih struktura, prije svega interesno-profesionalne naravi, najoptimalnija strukura su mladi, u ovome slučaju učenici, manje vjerojatno studenti
5. Postojeći generacijski bunt, karakterističan za uzrast srednjoškolaca, pojačan je izrazito visokim zahtjevima, kako obiteljske i mini strukture, do realno nametnutih javnih percepcija uspjeha po svaku cijenu, što izaziva efekt - nismo mi pokusni kunići ili - budale.
6. Prvi put uspostavljeno dovoljno dodirnih kritičnih točaka nezadovoljstva učenika i profesora, iako iz sasvim drugačijih pobuda i interesa pri radikalnoj promjeni postojećega stanja. U slučaju ovih prosvjeda, više neformalno, većina učiteljske strukture podražala je učenike. Iako su učenici isticali potporu načelu mature, to nije realni interes bojim se većine nastavnoga osoblja i školske strukture koja se po očekivanoj inerciji boji promjena.
7. Medijska potpora, posebno nacionalnih tiskanih medija koji dominiraju gradskom javnom strukturom, bila je presudna kap koja je pokrenula lavinu. Tranzicijska socijalna svijest ne može javno kanalizirati svoje interese bez presudne medijske potpore i legitimiranja grupnih ili pojedinačnih interesa, koji moraju dobiti svoju potporu na široj javnoj pozornici. Time se presudno ruši i zadnja barijera straha pred sustavom i dolazi do javnoga kanaliziranja protesta i nezadovoljstva.
8. Postojeći osjećaj realne javne moći, logičan nakon uspjeha prosvjeda, snažna je nova politička snaga, opasnija za vladajuću strukturu upravo time što nema jasno strukurirano vodstvo. U ovome slučaju najopasnija je upravo MZOŠ-u, jer njeni interesi su gotovo potpuno u okviru njegove društvene nadležnosti. Presudno za daljni razvoj kritčne snage kojase definirala na ulicama i trgovima od neki dan, jeste medijsko praćenje, kako te strukture tako i postupaka MZOŠ-a.
9. Konačno, to također može biti vrlo ozbiljan problem u najavljenim namjerama MZOŠ-a vezanim za radikalne promjene i zahvate u visokoškolski sustav, te tekuće promjene u obrazovnom sustavu i uveliko će ovisiti o vjerojatno najzahtjevnijoj razini organizacijskoga umijeća i komunikacije sa javnošću / čitaj medijima/
|
|
dragi kolege,
samo jedna nadopuna vaših razmišljanja na bolonjski proces i probleme mladih u Hrvatskoj.
prvo čestitke sredjnoškolcima na organiziranoj reakciji.
bilo bi lijepo kad bi se i studenti tako angažirali.
evo primjera, na jednom našem zagrebačkom fakultetu dogodio se incident u laboratoriju. bilo je ozlijeđenih. mjere zaštite nisu se poduzele odmah i i pravovaljano. što iz neznanja i nestručnosti, što iz nemara. lakše ozlijeđene studente nitko ništa nije pitao, za ostale se nije ni marilo. nakon toga se studenti obratili dekanu fakulteta.
znate li što su od dekana dobili?
prijedlog da u sklopu svojih diplomskih radova izrade mjere zaštite u laboratoriju ili da za diplomski rad prouče skripte sa svih kolegija te ih srede, napišu kako treba i usavrše do najfinijih pojedinosti. Naravno, da neće student biti autor skripte (već, podrazumijeva se, studentov mentor).
Ja vas pitam, nije li takav prijedlog protuzakonit sam po sebi?
studenti su sad u nedoumici. osim što implementacija bolonjskog procesa loše ili nikako ide, sad su napokon shvatili i da su im životi ugroženi u praktikumu jer nema nikakvih mjera zaštite i sigurnosti.
O tom stanju djelatnici dotičnog fakulteta jako dugo već znaju - i šute.
ovo je jedan primjer koji pokazuje vrhe sante leda.
Kako sad, kolege iz #9 i #10, ostati normalan u hrvatskoj akademskoj zajednici?
druga priča je da u RH ne postoji institucija javnog natječaja, o tome se na connectu već dugo raspravlja na različitim primjerima.
posao dobivaju ne zaslužni nego povlašteni - povlašteni iz raznoraznih razloga - npr. zbog svoje nesposobnosti pa nema opasnosti da će biti konkurencija, zbog svoje poslušnosti, iz nepotističkih razloga ...
akademska hrvatska "kičma" sklerotizira i raspada se sve više. iz takve akademske i znanstvene zajednice regrutiraju se pojedinci u razna povjerenstva, odbore, agencije, ...
što napraviti?
ostaviti sve iza sebe i otići van - ili se boriti s vjetrenjačama?
|
|
Quote:
znate li što su od dekana dobili?
prijedlog da u sklopu svojih diplomskih radova izrade mjere zaštite u laboratoriju ili da za diplomski rad prouče skripte sa svih kolegija te ih srede, napišu kako treba i usavrše do najfinijih pojedinosti. Naravno, da neće student biti autor skripte (već, podrazumijeva se, studentov mentor).
Ja vas pitam, nije li takav prijedlog protuzakonit sam po sebi?
Ne znam je li protuzakonit, ali bi svakako trebao biti zanimljiv medijima. Neka mediji donesu priču o ozlijeđenim studentima (bez navođenja imena) i dekanu (s navođenjem imena) pa će možda netko reagirati. Studente u cjelom procesu treba zaštititi.
Što se samog dekana tiče, navedeni gospodin je vjerojatno ni prvi ni zadnji demagog ili zadrigli primitivac koji se ugurao na tu poziciju bilo iz prestiža ili koristoljublja, bez ikakvog osjećaja za dužnosti i odgovornost dekanskog posla... |
|
| Clanak kolege Igora Lasica u novom broju Ferala analizira dogadjanja oko ucenickog bunta; feral.mediaturtle.com |
|
|
Mislim da je ovim clankom I. Lasic ukazao na srz problema kod post-ulicnih manipuiacija:
Dobri šalabahteri
Ali, dok je ministar pred Sanaderom i ostatkom političke te društvene elite slavio reprint svoje - i svojih 17 suradnika - knjige o analizi DNA i njezinoj sudskoj primjeni, lukavi mu poslanik Fuchs nastojao je srednjoškolce uvjeriti da su izmanipulirani i da im je "netko sastavio dobra pitanja", dakle, ona koja su mu postavili, a na većinu kojih je odgovorio s "vjerojatno" i "možda"...
Ukratko, ako je netko do kraja pokušavao manipulirati učenicima, činio je to Dragan Primorac, usmjeravajući zbivanja u svoju korist, a uslijed opće štete... I već pokušava rasporediti krivnju na suradnike, pa se nemojmo čuditi eventualnim žrtvenim prinosima u dogledno vrijeme. Sami pak učenici, koji su pokazali zavidnu razinu demokratičnosti i komunikacijsko-tehnološke inteligencije (o čijoj generacijsko-mentalitetnoj dimenziji bruje mediji), i koji su se povezali preko interneta, bez izabranih predvodnika, oni bi mogli i dalje razvijati svoje sposobnosti. Kako bi se tek iz Vlade pričalo o manipulacijama da učenici uzmu propitivati predloženu materiju iz povijesti ili spolnog odgoja, pravi sadržaj onoga čemu je ispit zrelosti tek završna forma... |
|
Ja bi se na kraju malo osvrnuo što i kako studenti trenutačno rade i zašto mislim da još neko vrijeme neće biti ničega ozbiljnijeg na studentskoj sceni.
Osnovni problem je što su studenti (ako zanemarimo glavni problem inertnosti) neinformirani i po stavovima neujedinjeni. Naime bolonja je za razliku od recimo državne mature vrlo destandardizirajući proces, barem u nas. Bojim se da niti jedna sastavnica na npr. UniZG nema istu situaciju i tako ni studenti nemaju iste probleme te se tada jako teško vide zajednički ciljevi.
Bio sam u organizaciji nekoliko studentskih prosvjeda i vjerujte mi to je jedan od glavnih problema. Kada pokušate složiti nekakve smislene zahtjeve naprosto dobijete "plahtu" problema koji variraju od sastavnice do sastavnice. Ljude je teško motivirati kad nemate par jasnih ciljeva, tj. problema koje nekoga tište (i to po mogućnosti vrlo jako zato jer su tada skloniji djelovati). Na PMF-u smo zadnjih nekoliko godina ulagali prilično truda da bi se počelo percipirati da kada studenti jednog odsjeka imaju problemi SVI trebamo ići prosvjedovati. Tek u zadnjih pola godine mogu ustvrditi da se stvari pomalo minjenaju.
U planu je već sljedeći tjedan (7.5.) prosvjed studenata sa Biološkog Odsjeka na koji će čini se imati i odziv studenata sa drugih fakseva (iako se to obično svede sa kolege sa filozofskog ). Inače u inbox mi se došetao i poziv za neki generalniji prosvjed (no prilično loše formuliran), a znam i da kolege sa filozofskog planiraju još barem 2. I s tim da moram napomenuti da su ovi prosvjedi sa Biologije i Filozofskog bili u planu prije nego što se uopće znalo da će biti ovog srednjoškolskog prosvjeda.
Onaj drugi problem koji sam napomenuo, neinformiranost, je isto toliko važan. Ljudi pojma nemaju što to točno Bolonjski proces definira, a što ne. Mislim da bi ih prilična količina ostala malo začuđana onim što piše u #7. Za večinu njih upravo su stvari poput pitanja kolokvija i ispita ključne stvari procesa, a ne znaju da to uopće ne definira. Tako da je bilo i bunjenja protiv potpuno bespredmetnih stvari na potpuno kriv način što je znalo završiti razočaranjem  Ljudi onda misle da ništa ne mogu pomoći i da su njihovi studentski predstavnici beskorisni.
Stavimo na stranu to što je Studentski Zbor kao takav vrlo čudna organizacija za koju je upitno da li uopće treba postojati. Što nas dovodi do pitanja studentskih predstavnika. Nedavno su bili studentski izbori na kojima su studentski predstavnici napokon izabrani nakon što su kolege prije njih imali više nego dvostruko predug mandat. U međuvremenu se donosio novi zakon o studentskom organiziranju i zato je sve kasnilo. Većina studenata gleda na svoje kolege predstavnike veoma čudno. Mnogo toga studentski predstavnici mogu učiniti "normalnim" kanalima (tj. ne bi vam ni trebao prosvjed) samo da ih svi studenti shvaćaju ozbiljno što nažalost nije slučaj, već je zapravo upravo suprotno na većini sastavnica.
Uglavnom čini mi se da je na visokoškolskoj razini dosta toga kompliciranije zato jer ne ovisi većina toga o ministarstvu, već o pojedinim fakultetima koje je puno teže "napadati" i natjerati da se mijenjaju. |
|
Nacin na koji vodstvo MZOS rjesava nagomilane probleme zasigurno ce kreirati jos vece krize za MZOS i strucnjake koji rade na projektima MZOSa. Slicni pokusaji u rjesavanju Bolonje ce biti jos gora katastrofa jer kako kolega 21 dobro naglasava ta pitanja su slozenija i teza za rjesavati:
1. Tko zeli raditi u ili za MZOS ukoliko ministar nakon 5 godina suradnje javno porucuje svojim suradnicima: "oko mene su ljudi koji uljepšavaju istinu, vi morate znati da sam im poručio da mene ne zanima da mi govore koliko sam ja pametan, zgodan ili lijep, mene zanima istina."
Učenici opovrgavaju da su iza prosvjeda stajali političari
2. Prosvjetni radnici se mogu samo sloziti sa slijedecim konstatacijama Željka Stipića koji izjavljuje kako ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac u sređivanju stanja u školstvu "ne preže ni od čega, čak ni od gašenja vatre benzinom, a bezrezervno povlađivanje učenicima je baš to".
U Sindikatu Preporod smatraju da se učenicima umjesto informacija, što su najčešće jedino i tražili, sada na pladnju nudi odlučivanje o nečemu o čemu je njihovo znanje nedostatno, a sve da se, kako stoji u priopćenju, prikriju manjkavosti sustava koji se godinama lažno predstavlja.
"prosvjetne vlasti sada promoviraju vođe učeničkoga bunta u spasitelje projekta koji su do sada porezni obveznici platili više od 20 milijuna kuna"??
Primorac ne preže ni od čega, čak ni od gašenja vatre benzinom
|
|
Čitajući Lasića u nekim ranijim prigodama, znam da on može i bolje i logičnije. slijedeći pasusu nije ni dobar, ni logičan.
Quote:
Ukratko, ako je netko do kraja pokušavao manipulirati učenicima, činio je to Dragan Primorac, usmjeravajući zbivanja u svoju korist, a uslijed opće štete... I već pokušava rasporediti krivnju na suradnike, pa se nemojmo čuditi eventualnim žrtvenim prinosima u dogledno vrijeme
Prvo, učenici su sa gnušanjem odbili da je netko njima manipulirao. Jer, to je prilično ponižavajuće priznati, iako nije moguće spriječiti manipulaciju rezultatima njihovoga prosvjeda, jer naprosto oni nisu samo njihovi.
Drugo, braneći ih, Lasić napada Primorca kako ih je izmanipulirao. Time ih svrstava u red nezrelih i avanturista nejasnih ciljeva, podjednako prikladnih za bilo čiju manipulaciju manipulaciju. Ako ih je Primorac izmanipulirao, nema razloga da ih ne izmanipulira, recimo jedan genijalac kao Flego 
Treće, ako Primorac usmjerava zbivanja u svoju korist, to je jednio potvrda da je vješt političar. I ništa više.
Četvrto, potpuno je nelogično da je suradnja Primorca i učenika u korist " opće štete". Ili je šteta imati lošu maturu, a učenici su radi toga prosvjedovali, ili nije. Ako je šteta, a sva ih je javnost podržala, pa i mi na ovome portalu, onda je razumno to što je Primorac donio odluku o njenoj odgodi i suradnji sa učenicima.
Ili su, ako to nije tako, učenici ipak izmanipulirani i generacijske bundžije?! Jedno drugo isključuje. Jednostavno, Primorac ne može biti dobar ako odbije ispravne zahtjeve, niti može biti loš ako ih prihvati! Ili može u oba slučajabiti jedino loš ?
Peto, time što je prihvatio odgodu mature, preuzeo je odgovornost za propuste. Isprikom na HTV je pokazao da poštuje učenike, ali i hrvatsku javnost. Što bi sada trebao? Pohvaliti suradnike u procesu koji nije bio dobar?
Upravo ovdje se od njega, s pravom tražila odgovornost i njena personalizacija u svakom slučaju, pa nije logično, sada ga napadati radi toga.
Zato mislim da citirane Lasićeve misli - nisu dobre. Isključuje se, gotovo svaka, jedna drugu. |
|
Na#23. Mozemo poceti s pozitivnim potezima:
1. isprika ucenicima za propuste u pripremanju mature
2. Obecanje o ozbiljnijim pripreme za maturu strukovnih skola za slijedecu godinu.
3. Aktivniji angazman "birokrata" u MZOSu i Agencijama. Izlazk na teren...
4. Javno priznanje da se u MZOSu ne radi dobro i da su neophodne promjene
5. Najava istrage i kaznjavanja svih koji su krivi za debakl mature od vrha MZOSa do vodstva agencija.
6. Skoro donosenje pravilnika za maturu
Sve ove izjave treba pozdraviti a pohvala ce stici kada se i ostvare.
Negativne odluke:
1. Brzopletost odluke koja je protivna zakonu - odluka je donesena bez prikupljanja svih relevantnih informacija, pod pritiskom ulice i neugode zbog bijega u Westin - ministar nije pricekao da se cuje s ucenicima iako je imao rok do 27.05 da sazna sve informacije od njih i donese sabranu odluku o maturi. Nakon toga kao politicar normalno je da radi za svoju korist ali u tom radu cini i dosta stete prema svojim suradnicima, profesorima i ucenicima.
2. Nekorektno napadanje svojih najblizih suradnika u javnosti ukljucujuci i profesore u skkolama, a izbjegavanje samokritike i vlastite odgovornosti
Za učenički prosvjed krivicu snosi cijeli sustav, počevši od nastavnika pa sve do Ministarstva - rekao je ministar, no niti danas nije želio reći tko je točno kriv.
3. Insinuacije i pustanje laznih informacija iz MZOS da su djecom manipuirale politicke stranke
4. Nekriticno podilazenje ucenicima sto urusava bazu skolskog sustava. Jos nismo niti svjesni kakve ce posljedice ovakvo rjesavanje mature imati za svakodnevni zivot u skoli.
Par izjava profesora u skolama:
- – Prije nekoliko dana došli su mi predstavnici maturanata s 123 potpisa i zatražili odgodu datuma predaje maturalnog rada s diskretnom porukom da, ako to ne prihvatim, mogu i drukčije postupiti. Nakon ovog presedana škole će sve teže zakonito funkcionirati – požalio nam se ravnatelj jedne od najboljih hrvatskih gimnazija.
- Ivan Matić, ravnatelj Isusovačke klasične gimnazije, smatra da odgađanje državne mature nije dobra odluka, posebice ne za gimnazije gdje se za novi model mature pripremaju već tri godine. “Ministar nije trebao popustiti i on ne može olako prijeći preko zakona koji je donio Sabor. On je učenicima poslao poruku da se problemi mogu rješiti prosvjedom, a trebalo bi ih rješavati argumentiranim razgovorom. Sada se postavlja pitanje smisla probne mature: u nju je uloženo mnogo truda, ona mnogo stoji, a neće se polagati. Primjerice, 28.000 učenika pisalo je test iz engleskog jezika, koji će ispravljati 60 profesora, a njih treba platiti za taj posao”, objašnjava ravnatelj Matić. On smatra da je Ministarstvo zakasnilo s donošenjem pravilnika i ne prihvaća odgovornost škole za nedostatak informacija.
-Danica Čarnohorski, ravnateljica Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije “Ruđer Bošković” u Osijeku smatra da to što pravilnik o državnoj maturi kao i drugi prateći dokumenti još nisu doneseni, rezultiralo panikom među učenicima, ali i profesorima. Kaže da su razlozi za bunt učenika bili opravdani, ali bi se o načinu moglo razgovarati. Ocjenjuje da odgoda ima smisla ako se u međuvremenu donese pravilnik. Povrijedila ju je konstatacija da ne postoji komunikacija između učenika, profesora, ispitnih koordinatora i ravnatelja u srednjim škola, jer, tvrdi, ta je komunikacija svakodnevna i sve ono što znaju o državnoj maturi, prenesu učenicima.
- HSLS-ovac Ivan Čehok, i sam profesor, smatra najvećom posljedicom cijelog slučaja to što su - nastradala djeca. "Volio bih da djeca ne moraju koristiti metodu izlaska na ulice da bi nas odrasle upozorila na naše greške", ističe varaždinski gradonačelnik, napominjući kako je očito da je zakazao cijeli sustav.
P.S. Na temelju svega recenog slazem se s izjavom o opcoj steti: jer kako inace objasniti ovu izjavu:
"“Ministru Primorcu smo slali mailove, upozoravali ga, ali je on mislio da smo neinteligentni i da sa sedamnaest godina ništa ne znamo. Pokazali smo da se za dva dana možemo bolje organizirati nego oni za tri godine”, kaže Iva. ""
POSLJEDICA: učenica putem TV ekrana poručila je, ne samo njemu nego i njegovim kolegama, ali i svima koji su u prilici donositi odluke – pazite što radite, sad znamo kako treba – ako razgovorom i e-mailom ne možemo riješiti problem, izlaskom na ulicu to ćemo svakako učiniti....
|
|
|
Prvo, sviđa mi se voditi na ovakav način raspravu. Kako bi mi trebalo puno više pisati da prokomentiram stavove u kojima se slažem s tobom, radije ću izvući neke, koji su po mome mišljenju malo nategnuti.
Quote:
odluka je donesena bez prikupljanja svih relevantnih informacija, pod pritiskom ulice i neugode zbog bijega u Westin
Činjenica jeste da je odluka priopćena iz Westina. Međutim, da nešto ne valja u projektu matura, moglo se pretpostaviti nekoliko dana, bar - ranije. Prosvjed se "valjao" tjedan dana unaprijed. Tako, da se o projektu moglo mjerodavno razgovarati pa i pripremiti moguću odgodu. Razuman čovjek bi se pripremio i za takvu opciju. Koliko je opravdana teško mi je reći, ali, zbog svega što sam vidio javno, čini mi se - razumnom.
A, što se tiče "bijega u Westin", nisam čuo da je itko posvjedočio kako se Primorac na vrat na nos u ranim jutarnjim satima, zaštićen osiguranjem i brzim autima udaljuje iz MZOŠ-a. Westin nije dakle niti nekakvo utočište, niti se u njega - bježi.
Zašto mislim da je odgoda mature najmanje zlo i politički mudra odluka? Napominjem da Primorac nije sam donio tu odluku, niti su prosvjedi značili samo i jedino "obračun" sa "maturom" i lošim postupcima u radu državne institucije u pripremi jednoga važnoga projekta. Analizirati ovdje neću, niti držim potrebnim, ali - prosvjed je imao daleko šire implikacije i značio je daleko dublje potencijalne potrese od samoga - proklamiranoga cilja. Pri tome ne mislim na to da su učenici odrađivali revoluciju za nekoga i to sam već više puta jasno rekao.
Jednostavno - smjer riješavanja čitavoga niza problema mogao bi biti opasan. A Hrvatska u ovoj i narednoj godini mora donijeti jako puno teških odluka, pa bi taj smjer mogao biti jako neugodan i potencijalno vrlo destruktivan. Razumna politika mora o tome voditi računa i ovaj postupak po mome mišljenju daleko nadilazi samo MZOŠ.
Quote:
Prije nekoliko dana došli su mi predstavnici maturanata s 123 potpisa i zatražili odgodu datuma predaje maturalnog rada s diskretnom porukom da, ako to ne prihvatim, mogu i drukčije postupiti. Nakon ovog presedana škole će sve teže zakonito funkcionirati – požalio nam se ravnatelj jedne od najboljih hrvatskih gimnazija
Jednostavan je i odgovor na ovu zgodu. Tko se mača laća od mača gine! Zanima me kao građanina Hrvatske, koliko je puta i taj ravnatelj i svi koje si citirao javno rekao da je Hrvatska odvojila za instrukcije u zadnjih deset godina iznose koji bi mogli konkurirati najvećoj investiciji Države.
Te instrukcije nisu pomagale sjajnim učenicima da postignu izvrsnost već spašavale inače pametnoj djeci goli opstanak iz prilično fundamentalnih predmeta, radi toga što, prije svega jedan dio nastavnika ne radi dobro ni korektno svoj posao. Kladio bih se da takvih ima i u školi navedenoga ravnatelja. Toga se on boji, toga se treba bojati i prije svega očistiti pred svojim pragom, pa tek onda dolaziti pred MZOŠ i s pravom galamiti - kada ima razlog, a ima ih jako puno. Pouka, mač je gadno oružje, naročito ako ima dvostruku oštricu.
Quote:
HSLS-ovac Ivan Čehok, i sam profesor, smatra najvećom posljedicom cijelog slučaja to što su - nastradala djeca. "Volio bih da djeca ne moraju koristiti metodu izlaska na ulice da bi nas odrasle upozorila na naše greške", ističe varaždinski gradonačelnik, napominjući kako je očito da je zakazao cijeli sustav.
Rijetko sam kojega političara nekada više cijenio. Ali, prateći njegoovo političko djelovanje, a pratim politiku pažljivo godinama, a i kužim neke stvari u i oko nje, mislim da je on i HSLS d.o.o na čelu sa potpredsjednicom Đurđom / Vlade - da ne bude zabune!!!/
potrošio svoj kredibilitet u ozbiljnim temama od nacionalnoga interesa.
Nema on što voliti. Niti treba žaliti društvo čija su djeca izišla na ulicu. Ja prije mislim da bi se to društvo trebalo duboko zamisliti nad sobom, ali i biti ponosno i sretno jer je to ponajbitniji signal da ide dobrim smjerom. On je na vlasti i treba raditi svoj posao. A dajući patetične izjave, samo - a to smo već naveli, manipulira rezultatima učeničke kampanje i pokušava ostvariti profit na njihovom uspjehu ili neuspjehu.
Quote:
Ministru Primorcu smo slali mailove, upozoravali ga, ali je on mislio da smo neinteligentni i da sa sedamnaest godina ništa ne znamo. Pokazali smo da se za dva dana možemo bolje organizirati nego oni za tri godine”, kaže Iva. ""
Očito ih nije Primorac također ozbiljno shvaćao u jednom trenutku. To je i rekao i za to im se ispričao. Prilično puno za jednoga hrvatskoga političara. Tko se sjeti takvoga postupka, može smatrati da je gotovo pred otkrićem!
To što ih nije u jednome trenutku ozbiljno shvaćao, nije vrlina, ali je u takvom sustavu - normalno. Detekcija problema, makar išla ministru, prolazi kroz više analitičkih ruku. Primjer. Ti pišeš pismo Sanaderu, Mesiću, bilo kome, a takvih je slučajeva bilo. Što on uradi? Uputi ga resornom ministru, na kogase i žališ.
Je li razumno pretpostaviti da je tako završilo Ivino pismo? Jeste.
Konačno, nije nekorektno javno kritizirati svoje suradnike. To je dio političke kulture i kao kruh potrebno Hrvatskoj. Da se razumijemo, onaj tko kritizira svoje potčinjene i time preuzima dio odgovornosti. Ali to mora, na to ima pravo, to mu je obveza, jer - nešto nije valjalo. Da je tako lako detektirati što nije valjalo - ne bi bila matura odgođena. Bolje je na miru, bez pritiska javnosti potpuno sigurno uočiti nedostatak u sustavu, personalizirati odgovornost na neupitan način, koliko god to trajalo nego uprijeti prstom u - nevinoga. Bolje je čak toliko nego tolerirati stotinu nesposobnjakovića. |
|
Na #26. U politici je ocigledno sve dozvoljeno i moze se naci tisucu izgovora zasto netko nesto nije zelio napraviti, te je li netko samo glumi ili misli na ozbiljne promjene.
Medutim u obrazovanju, bez obzira na sve te politicke i medijske igrice, ministar obrazovanja (tko god on/ona bio/la) ne smije raditi brzoplete poteze koje imaju dalekosezne posljedice za generacije daka u skolama, a da prije toga nije dobio strucnu procjenu i misljenje. U takvim odlukama misljenje strucnjaka uvijek mora biti ispred politike, zar ne??? See #25...
Nepotrebno je govoriti o gubitku kreibiliteta IC, jer je izjava Ivana Matića, ravnatelj Isusovačke klasične gimnazije, puno ozbiljnija:
"smatra da odgađanje državne mature nije dobra odluka, posebice ne za gimnazije gdje se za novi model mature pripremaju već tri godine. “Ministar nije trebao popustiti i on ne može olako prijeći preko zakona koji je donio Sabor. On je učenicima poslao poruku da se problemi mogu rješiti prosvjedom, a trebalo bi ih rješavati argumentiranim razgovorom. Sada se postavlja pitanje smisla probne mature: u nju je uloženo mnogo truda, ona mnogo stoji, a neće se polagati. Primjerice, 28.000 učenika pisalo je test iz engleskog jezika, koji će ispravljati 60 profesora, a njih treba platiti za taj posao”, objašnjava ravnatelj Matić. On smatra da je Ministarstvo zakasnilo s donošenjem pravilnika i ne prihvaća odgovornost škole za nedostatak informacija." |
|
Na #27
Nisu to "političke i medijske igrice". Mogu tako izgledati, prirodno je da tako izgledaju ljudima koji su navikli krajnje egzaktno pitati i dobivati odgovor koji ne ostavlja prostora za - drugo. U tom smislu te razumijem i prihvaćam to stajalište.
Ako uzmemo u obzir da politika ima stvarno i puno igrica, utoliko više.
Ali, odlučivanje o društveno relevantnom problemu također jeste proces, ima svoje zakonitosti i pravila, a politika je uz ostalo i specifična djelatnost koja ima drugačije zakonitosti od čitavoga nioza drugih specifičnih djelatnosti. A, ona je po svojoj prirodi i - dijaloškoga karaktera, sa izraženim kvalifikacijama za neslaganje.
S obzirom da se spominje Sabor u kontekstu mjenjanja odluke, utoliko više stoji moj stav da Primorac sam nije mogao donijeti tu odluku. A sigurno ni "brzopleto". Očito tu ima ozbiljnih razloga za to, pa čak i onih koje učenici nisu istakli.
Ja samo iznistiram na tome, kada se raspravlja o ovome problemu da ga se ne može odvojiti od čitavoga niza vrlo kompleksnih elemenata za - političko odlučivanje. Uspješna politička garnitura mora znati kada i kako mora u cjelini društvenih promjena napraviti ustupak, kako bi zadržala kontrolu nad cjelokupnim procesom.
Da je to tako, evo, samo za primjer, MZOŠ sam, da ne spominjemo Vladu u cjelini, mora duboko zarezati u cjelokupni sustav obrazovanja, počev od osnovne škole do sveučilišta. Misli li itko da će to proći bez velikih otpora? A to, da se razumijemo, nikako ne opravdava - neuspjeh. Otpore se mora nadići, zaobići i/ili slomiti.
Matićevo mišljenje treba respektirati - dok ga se ne ospori argumentirano.
|
|
Ako me sjecanje dobro sluzi odluku su donijeli premijer i ministar brzopleto ispred gomile novinara u Westinu dok je jos trajala ucenicka pobuna i promocija knjige? Naravno da nitko u ovoj vladi nista ne donosi bez blagoslova premijera pa mogu samo konstatirati da su i premijer i ministar napravili gresku u koracima koja ce zbog nacina na koji je donesena imati dugorocne stetne posljedice...
BTW. To nisu male nego velike politicke igre (iako imaju poptuno isti negativni predznak za mene). Ukoliko se samo sjetimo velikih i pompoznih obecanja o zemlji znanja, maturi, Bolonji, cjelozivotnom obrazovanju, srednjoj skoli za sve???? Recite mi samo jedan od tih programa koji bi dobio i ocjenu 2 za dosadasnju izvedbu???
Onda se s razlogom treba zapitati gdje je ta velika politicka vizija ali i odgovornost za dana nerealna obecanja, te sto sada mogu ocekivati ucenici, profesori i studenti...mogu li vjerovati tim istim politicarima?
A o slamanju otpora - pravi lideri svojim radom i rezultatima motiviraju one s kojima rade - cak i oni koji se ne slazu na temelju cinjenica mjenjaju svoja misljenja bez potrebe slamanja.
Samo ....... svojom moci imaju potrebu nadilaziti ili slamati one koji se s njima odmah ne sloze... |
|
( Samo ....... svojom moci imaju potrebu nadilaziti ili slamati one koji se s njima odmah ne sloze... )
U izjavi za Jutarnji, ministar prica kako nije mocan, a daje i svoju definiciju moci. Pa po definiciji i njegovoj izjavi da se ipak zakljuciti da govori istinu i da nije mocan.
( Ne smatram se moćnim uopće...
Moć se temelji na znanju, moralu, integritetu, vjerodostojnosti i odnosu s ljudima. Nema niti jedne stranke na svijetu koja vam može dati moć ako vi nemate ugled kada prođete ulicama grada. Hvala lijepa, ali ne zanima me takva moć. Imam jedini motiv: činiti promjene i dobrobit za građane Hrvatske. Ne zanima me sjediti četiri godine u fotelji i čekati da prođe mandat. ) |
|
Quote:
Ako me sjecanje dobro sluzi odluku su donijeli premijer i ministar brzopleto ispred gomile novinara u Westinu dok je jos trajala ucenicka pobuna i promocija knjige?
Ovdje je naglasak na mjestu na kome se izrekla odluka o odgodi mature, zar ne? Ja se mogu složiti da je možda ta odluka donesena brzopleto, ali ne mogu to uzimati kao činjenicu. Dakle ne isključujem to, isto kao što mislim da je razumno pretpostaviti da odluka nije donesena - brzopleto. Ne bi se smjelo radi korektnosti isključiti ni to polazište. I, mislim da mjesto na kome je promovirana ta odluka - nije bitno u analizi događaja.
Quote:
pompoznih obecanja o zemlji znanja, maturi, Bolonji, cjelozivotnom obrazovanju, srednjoj skoli za sve????
Slažem se da su to u pravilu marketinški slogani. Možemo li se složiti da su to, sve do jedan - procesi koji ne počinju i završavaju trenutno te da je u njih implementirana u participativnom smislu gotovo cijela društvena struktura?
Ja mislim da bi te procese, jer to jesu, trebalo ocjenjivati po koracima. Evo, za primjer - "zemlja znanja". Da je Hrvatska stavrno i u potpunosti "zemlja znanja" ne bi nam trebala niti jedna reforma, niti jedan proces nego zadržavanje postojećega stanja uz male fasadne korekcije. |
|
"Jednostavan je i odgovor na ovu zgodu. Tko se mača laća od mača gine! Zanima me kao građanina Hrvatske, koliko je puta i taj ravnatelj i svi koje si citirao javno rekao da je Hrvatska odvojila za instrukcije u zadnjih deset godina iznose koji bi mogli konkurirati najvećoj investiciji Države.
Te instrukcije nisu pomagale sjajnim učenicima da postignu izvrsnost već spašavale inače pametnoj djeci goli opstanak iz prilično fundamentalnih predmeta, radi toga što, prije svega jedan dio nastavnika ne radi dobro ni korektno svoj posao. Kladio bih se da takvih ima i u školi navedenoga ravnatelja. Toga se on boji, toga se treba bojati i prije svega očistiti pred svojim pragom, pa tek onda dolaziti pred MZOŠ i s pravom galamiti - kada ima razlog, a ima ih jako puno. Pouka, mač je gadno oružje, naročito ako ima dvostruku oštricu."
Na temelju svojih gimnazijskih dana mislim da ste previše pojednostavnili problem. Svrha instrukcija je da objasne gradivo koje učenik nije, iz ovog ili onog razloga, potpuno shvatio i kako bi ga se osposobilo da nakon toga radi sam. S druge strane, instrukcije kako ih razumije ogroman broj gimnazijskih učenika služe tome da se, lakše i uz što manje truda, napišu zadaće nakon čega više ništa ne rade sami. Baca se ogroman novac kako bi se stvorila iluzija da netko (u ovom slučaju učenici) nešto radi. Školski sustav se može kriviti za mnogo toga (uključujući da se i sam temelji na pretvaranju) ali mislim da ste ovdje pogriješili. |
|
Ha, moguće je. To da sam pojednostavnio problem.
Vi ste svakako neposredniji svjedok instrukcija. Ja sam ih prošao i prolazim u tri zagrebačke gimnazije, od kojih se dvije ubrajaju u - elitne. Nemam glupu djecu, pokazuju to u svim fazama školovanja. Niti oni imaju glupe kolegice i kolege.
Kako je moguće da iz pojedinih predmeta od 25, 26 ili 28 učenika, polovica uzima stalne instrukcije jer - ne može dobiti dovoljan na testu bez njih. Najmanje polovica. Ne može to biti slučaj u tri gimnazije.
A svake godine instrukcije se šire kao epidemija.
... Svrha instrukcija je da objasne gradivo koje učenik nije, iz ovog ili onog razloga, potpuno shvatio i kako bi ga se osposobilo da nakon toga radi sam. ....
Koji bi mogli biti razlozi da prosječno inteligentno dijete, u redovnom predviđenom nastavnom satu/ satima, u standardnom odjeljenju i u gimnaziji ne shvati nastavno gradivo?
- Nezainteresiran učenik
- Loš program
....i dođošmo do nastavnika.
Ne inzistiram ja kolega na tome da naši nastavnici ne valjaju, dapače, ali, kad i ako ne valjaju ne pamtim a sjećam se vrlo radikalnih slučajeva; da su djeca prosvjedovala ili ravnatelji nešto poduzeli.
Ja mislim da je za te i takve djelatnike jedini objektivan i neupitan model vrednovanja njihovoga rada - vanjska provjera znanja učenika. Kako je god zvali.
A jako se bojim da bi to udrmalo veoma veliki broj škola i ogolilo način upravljanja njima.
...Školski sustav se može kriviti za mnogo toga (uključujući da se i sam temelji na pretvaranju) ali mislim da ste ovdje pogriješili....
Daj Bože! |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
Edukacija
Sustav moderiranja komentara
