Forum za za¹titu hrvatskih nacionalnih interesa u znanosti

Udio sredstava za istra¾ivanje i razvoj u bruto domaæem proizvodu, prema javno iznesenim podatcima u Hrvatskoj opada veæ dvije godine i to usprkos povi¹enju sredstava iz proraèuna. Nastave li se takvi negativni trendovi situacija bi se dodatno pogor¹ala. Nameæe se zakljuèak da gospodarstvo nedovoljno podupire hrvatsku znanost. To nije toèno, hrvatsko gospodarstvo prvenstveno je zainteresirano za „istra¾ivanja za praksu“ u funkciji stvaranja nove vrijednosti. Istodobno samo je rijetko zainteresirano za projekte znanstvenika koji su usmjereni prema otkriæima ili je od njih imalo korist. Stoga je potrebno potpuno drugaèije promi¹ljanje daljnjeg razvoja hrvatske znanosti.

„Forum za za¹titu hrvatskih nacionalnih interesa u znanosti“ obraæa hrvatskoj javnosti sa sljedeæom izjavom.

1. U sustavu hrvatske znanosti zamjetni su pozitivni pomaci. Odvaja se vi¹e sredstava iz proraèuna za znanost, uvedena je javna obrana pretprijava tehnologijskih projekata (dokazano uspje¹an model), razvija se poduzetnièka kultura u znanstvenoj zajednici.

2. Znanstvena zajednica podijeljena u dva dijela. Jedan koji te¾i izvrsnosti, stvaranju nove vrijednosti, pospje¹uje razvoj visokog ¹kolstva i podupire razvoj dru¹tvenih potreba (nacionalni interesi). Drugom je osnovni cilj stvaranje novog znanja, neovisno o potrebama dru¹tva u kojem ¾ive i koje ih financira.

3. Hrvatskoj znanstvenoj javnosti nedostaje javna i argumentirana rasprava, ali i kritika u pisanom obliku i elektronièkim medijima.

4. Na temelju ocjene predla¾e se niz mjera.

·        Potrebno je uravnote¾eno razvijati sve sastavnice hrvatske znanosti: biotehnièke, biomedicinske, dru¹tvene, humanistièke, prirodne i tehnièke znanosti. Za skladan razvoj moguæe je predvidjeti odreðena te¾i¹ta, ali mora postojati i otvorenost prema prijedlozima i potrebama iz svakodnevnice.

·        Hrvatska znanost treba odgovarajuæe potencijale staviti na raspolaganje hrvatskoj vojsci, a njezine znanstvenike integrirati u cjelokupni znanstveni sustav.

·        Hrvatska u pravilu te¹ko mo¾e ostvariti revolucionarne proboje i razvijati skupe proizvode, materijale, postupke i metode. Istodobno hrvatski znanstvenici mogu uspje¹no provoditi ili se ukljuèivati u evolucijska istra¾ivanja na meðunarodnoj i nacionalnoj razini.

·        Sva istra¾ivanja moraju prvenstveno biti u funkciji ostvarivanja hrvatskih nacionalnih interesa.

·        Uz Nacionalna vijeæa za visoko obrazovanje i znanost potrebno je osnovati Nacionalno vijeæa za tehnologiju. Sva tri vijeæa moraju poticati razvoj svih prethodnih stupnjeva obrazovanja, imajuæi u vidu nu¾nost sveobuhvatnog razvoja cjelovite liènosti sa svim njezinim materijalnim i duhovnim potrebama.

·        U promi¹ljanju daljnjeg razvoja hrvatske znanosti treba iskoristiti iznimno uspje¹nu praksu Tehnologijskog vijeæa, javnu obranu pretprijave i trajni nadzor nad projektima i utro¹kom sredstava.

·        Treba napustiti praksu z-projekata u funkciji osiguravanja nu¾nih sredstava za svakodnevni rad znanstvenika (kupovina potrep¹tina, sudjelovanje u radu skupova). Uz osnovna sredstva koja se dodjeljuju za plaæe, potrebno je predvidjeti ta sredstva, uz prijavu podruèja istra¾ivanja te obvezu izvje¹tavanja o rezultatima i utro¹ku sredstava.

·        Osiguranjem sredstava za svakodnevni rad, omoguæio bi novi pristup financiranju znanstvenih projekata na podruèjima: biotehnièkih, biomedicinskih, dru¹tvenih, humanistièkih, prirodnih i tehnièkih znanosti. U pravilu ta istra¾ivanja rezultiraju otkriæima ili su u funkciji oèuvanja nacionalnog identiteta i moraju biti podobna za objavljivanje te bilje¾enje u odgovarajuæim informacijskim sustavima za svako od navedenih podruèja.

·        Potrebno je osnovati tijelo koje bi preuzelo ili nastavilo praksu sada¹njeg Tehnologijskog vijeæa da osigura javnost i vjerodostojnost postupka odobravanja projekata temeljenih na izumima i inovacijama svih specijaliziranih agencija i pojedinih ministarstava.

·        Treba je zaustaviti i restrukturirati sve brojnije administrativne oblike povezivanja „istra¾ivanja za praksu“.

·        Potrebno je stvaranje prividnih istra¾ivaèkih organizacija, koje okupljaju veliki broj znanstvenika iz istra¾ivaèkih instituta, sustava visokog obrazovanja i gospodarstva.

·        Potrebno je razdvojiti kriterije izbora profesionalnih istra¾ivaèa (puno radno vrijeme) i onih koji rade u sustavu visokog ¹kolstva. Takoðer je nu¾no provjeriti ispravnost kriterija onih koji rade na istra¾ivanjima koja vode otkriæima, od onih koji se ostvaruju putem patenata, inovacija i sliènih istra¾ivanja.

·        Potrebno je trajno poticati prijelaz znanstvenih novaka s odgovarajuæih podruèja na rad u organizacije koje izravno stvaraju novu vrijednost.

·        Posebno treba poticati razvoj istra¾ivanja u gospodarstvu i uèiniti im dostupnim natjeèaje za sve fondove.

·        Hrvatska mora pronaæi naèin ukljuèivanja svojih starijih istra¾ivaèa koji su slu¾beno dostigli odreðene godine, ali mogu i dalje aktivno sudjelovati u procesu obrazovanja i istra¾ivanja.

·        Hrvatska znanost u cjelini mora osigurati preno¹enje znanstvenih spoznaja u hrvatski znanstveni prostor na korektnom hrvatskom standardnom jeziku. Stoga treba poticati izdavanje tiskovina: èasopisa i knjiga koji su u toj funkciji.

·        Predsjednik Republike, predsjednik Vlade i predsjednik Sabora moraju imati savjetnike s podruèja koja pokrivaju sada¹nja Nacionalna vijeæa za visoko obrazovanje i znanost te osobito s podruèja predlo¾enog Nacionalnog vijeæa za tehnologiju.

·        Nu¾no je javno kritièko propitivanje aktivnosti cjelokupnoga hrvatskoga znanstvenog prostora, za ¹to treba otvoriti sve oblike medija.

·        Javna televizija i javni radio moraju u svojim tijelima imati zastupnike sva tri nacionalna vijeæa.

·        U ostvarivanje navedenih zadataka mora se ukljuèiti sve relevantne ustanove i udruge.

5. Vjerujemo da bi prihvaæanjem predlo¾enih mjera do¹lo povi¹enja udjela potpore gospodarstva u tro¹kovima istra¾ivanja.

Ovo je doprinos Foruma promi¹ljanjima o najavljenom sastanku o Strategiji razvoja.

U pripremi izjave sudjelovao je veæi broj èlanova Foruma, a oni koji se ¾ele prikljuèiti neka po¹alju svoju podr¹ku na e-adresu: igor.catic@fsb.hr. Pritom neka navedu smije li se njihovo ime koristiti javno ili ostaje poznato samo èlanovima Foruma.

Glasnogovornik Foruma

Igor Èatiæ