2008.04.17. 17:00
Pod predsjedanjem ministra D. Primorca održan je 9. travnja 2008. sastanak o radu više subjekata koji se bave popularno rečeno tehnologijom. O tome je čitateljstvo Connecta izvijestio visoko etični glasnogovornik „Foruma za etičnost i razvoj znanosti i visokog obrazovanja“. Izvještaj nema oslonca u stvarnosti. Doc. dr. sc. Saša Zelenika sa Sveučilišta u Rijeci nazočio je sastanku više od dvadesetak sudionika kojeg je 9. travnja 2008. sazvao ministar prof. dr. sc. Dragan Primorac. Čuli su se izvještaji o radu Tehnologijskog vijeća, HIT-a, BICRA i Fonda "Jedinstvo uz pomoć znanja" Evo izvještaja samozvan og izvjestitelja.
»U sustavu u kojem od 435 milijuna kuna za tehnologiju 176 ide na nitko-ne-zna-koliko-uspjesne projekte, a ostalo na "hladni pogon" (nagradno pitanje matematicarima: kako (435-176)/435 daje 0,39%), stvarno se ne moze drugo nego produziti rad tako briljantno uspjesnima.«
Slične, ipak znatno preciznije podatke tijekom svog predavanja o tehnologiji iznio je u Rijeci 16. travnja 2008. svjetski ugledni prof. Ivan Đikić.
Stoga smatram da je vrijeme je da se po završetku mandata članovima Tehnologijskog vijeća iznesu podatci o njegovu radu.
Tehnologijsko vijeće je osnovano početkom ljeta 2001. i konstituirajuću je sjednicu održalo 12. srpnja 2001. U tom razdoblju u TV-u djelovalo je 20 članova pod vodstvom tri predsjednika: Juraja Božičevića, Ante Radnća, a sada je predsjednik Stjepan Risović. Održano je 69. sjednica.
Prijavljeno je 605 projekata, a na temelju 1215 recenzija prihvaćeno je 298 projekata. Izvršen je 381 nadzor (specifičnost rada TV), za svaki projekt barem jedan. Kako su još neki projekti u tijeku, podneseno je 1 480 kvartalnih i 225 završnih izvješća. Za sva usvojena izvješća održana je javna obrana (nepoznata praksa u našim uvjetima) pred ekspertima iz industrije i redova članova TV-a.
Od 2001. do 2007. potrošeno je ukupno 177 267 000 kuna (prosječno 25 323 857 kuna ili oko 3,5 milijuna €). Prosječna prihvaćenost projekta bilo je 49,2 %. Zbog poticanja akademske i znanstvene zajednica da se poveže s gospodarstvom, osobito na manjim sveučilištima, od 2001. do 2003. prolaznost bila je od 51,7 do 57,3 %. U drugom razdoblju, osobito poslije uvođenja javno obrane pretprijave, prolaznost opada, od 45,1 % u 2004. na 30,5 % u 2006. Od 2007. TV više ne odobrava projekte, to je preuzeo Hrvatski institut za tehnologiju.
Po vrsti projekta, 64 % su komercijalni projekti, a 38 % su od općeg interesa. Od komercijalnih projekata ostvarilo je cilj s izgledima za komercijalizaciju 40,6 %, komercijalizirano je 19,8 %. Ukupno 16,7 % proglašeno je neuspješno, 12,5 % još ih nije ocijenjeno, a 10,4 % je u tijeku. Smatra se da je zadovoljavajuća uspješnost takvih programa npr. u SAD oko 40 %. Na temelju rezultata financiranih projekta odobren je 41 patent.
Od 177 267 000 kuna za projekte je potrošeno 176 388 000 (99,50 %) kuna, za rad Tehnologijskog vijeća 689 000 (0,39 %) i nadzor 190 000 (0,11 %). To je tih 0,39 %. Prosječni mjesečni troškovi MZOŠ-a po članu TV iznosili su 630 kn.
Valja izdvojiti neke projekte (izbor pisca).
1. JEZGRA-17 - Centar za produkciju monoklonskih protutijela (prof. dr. sc. Stipan Jonjić). Proizvedeno je skoro 1000 različitih hibridomskih linija i taj je broj u stalnom porastu, Uspostavljan je “high-troughput” proizvodnje rekombinantnih proteina i mPt i banka hibridoma.
2. Poliprojekt CRO-GRID (voditelj upravljačke skupine akademik Leo Budin) sastojao se od tri projekta: Posrednik, Infrastruktura, Aplikacije. Omogućio je u posljednjem trenutku hrvatskim znanstvenicima da se uključe u taj suvremeni način povezivanja računala za rješavanje vrlo teških zadataka.
3. Hrvatski antropometrijski sustav – HAS (prof. dr. sc. Darko Ujević). Izrađene su cjelovite podloge za stvaranje novih hrvatskih normi za veličinu odjeće i obuće, HAS usklađen je s ISO i EN normama. Ukupno je izmjereno 30 866 osoba ili 1 242 675 tjelesnih izmjera. Prijavljena dva patenta.
4.Uzgoj kožnih presadaka in vitro (prof. dr. sc. Milivoj Boranić)
5. NEUROKIRURŠKA ENDOSKOPSKA KONTAKTNA ULTRAZVUČNA SONDA – NOŽ (prof. dr. sc. Marijan Klarica)
6. Detekcija površinskih tumora pomoću fluorescencije egzogenog protoporfina IX (ppIX) (dr. sc. Antun Peršin) – prijavljena 2 patenta
7. RAZVOJ, IZRADA I ISPITIVANJE PROTOTIPA SKIDERA (izvlačilica stabala iz šuMe) MASE OKO 7 t (prof. dr. sc. Dubravko Horvat). Za približno 3,5 godine, proizvedena su 82 skidera (~ 25 kom/god). Od toga je u Hrvatskoj prodano 77 skidera a 5 ih je izvezeno. Prosječna cijena stroja je 80.000 € (bez PDV). Udio hrvatske komponente je oko 80 % .Na taj je način u Hrvatskoj ostalo ~ 5.000.000 € + 320.000 € iz izvoza. To su sredstva koja su stajala Tehnologijsko vijeću na raspolaganje tijekom dvije godine za sve njegove aktivnosti. (o.p. gotovo dvije godine financiranja iz nadležnosti TV-a)
8. Razvoj i proizvodnja prototipa banke leda s indirektnim hlađenjem rashladnog učina 400-7000 kWh (prof. dr. sc.Tonko Ćurko). Izvezena tri uređaja i pronađen inozemni zastupnik.
9. Izrada prototipa sustava za nadzor i upravljanje radom ventila brodskih postrojenja (prof. dr. sc. Zlatko Maljković). Vrlo važno rješenje za konkurentnost hrvatske brodogradnje.
10. Podmorsko bušenje u velikim morskim dubinama (prof. dr. sc. Većeslav Čorić). Rekonstruiranje platformi za bušenje u podmorju. Vrijednost projekta za rekonstrukciju jedne platforme je oko 1 milijun USD
11. Proizvodnja mlađi školjkaša (prof. dr. sc. Mateo Milković)
12. Prototip ultralake teleskopske dizalice (prof. dr. sc. Dragomir Krumes). Prvi primjerak kupila je Nacionalna knjižnica u Parizu.
13. Ekstrakcija aroma iz grožđa Malvazije istarske postupkom hladne maceracije (dr.sc. Đordano Peršurić)
14. OMEGA PILIĆI (prof. dr. sc. dr. h. c. Gordana Kralik)
Itd., itd. itd.
Procjenjujem na temelju iznesenoga da je doc. dr. sc. S. Zelenika najblaže rečeno dužan ispriku članovima Connecta zbog nevjerodostojnog izvještavanja sa sjednice.
|
Na navedenom sastanku je ministar vise puta vrlo jasno rekao da ga ne zanimaju brojevi projekata nego njihovi rezultati. A rezultati koji su nam, za cjelokupni tehnologijski sektor, prezentirani su:
- od 605 projekata prihvaceno 298;
- u 4 godine mandata prosle vlade je u tehnologijski sektor investirano 435 milijuna kuna od cega 176 u projekte (u sto ostalih (435-176))?
- TV je od tih 298 projekata, kao sto tu cini i umirovljeni prod. dr. sc. I. Catic, kao uspjesne izdvojilo 15-ak;
- u tih 15-ak je mjesavina skoro temeljno znanstvenih (Jezgra prof. Jonjica) do vise-manje komercijalnih (mjerenje prsa itsl.);
- navedeno je da je u zadnje 4 godine prijavljeno (ne i registrirano) 30-ak patenata - iako se, receno je, cijelo TV u zadnje 3 godine fokusiralo na komercijalizaciju;
- nije naveden niti jedan podatak o komercijalnom uspjehu u smislu prihoda na trzistu, otvorenih radnih mjesta, izvozu, ... (umirovljeni prof. I. Catic je, eto, ovdje uspjeva to uciniti za jedan od 298 projekata);
- ah da, prezentirani su i "vrlo vazni" podaci da je prosjecna duljina sastanka TV bila 3,2 sata i da su prosjecno po takvom sastanku clanovi TV placeni 316 (ili je bilo 362 - nisam se potrudio zapamtiti tako krucijani podatak) kuna;
- BICRO je pak prosao kroz vise tranzicija (od jedne garniture koja je blizu ili u zatvoru, preko naprasnog odlaska jednog direktora, do postavljanja treceg) gdje mu je, primjer sa sastanka, u nasljede ostavljena cijela proizvodna linija (n milijuna eura vrijedna i placena iz drzavnog proracuna) s kojom nitko ne zna sto ce;
- u novije vrijeme se orijentiraju na projekte S&T uz potporu Svjetske banke;
- tu je skolpljen ugovor s manjim broj projekata (prolaznost oko 50%) od kojih je navodno oko 50% uspjesno (ugovori nisu raskinuti);
- ni tu nisu pokazani jasni podaci o komercijanoj uspjesnosti projekata (iako je dr. sc. Marijanovic ucinio napor u tom smjeru);
- HIT je osnovan prije cca. 2 godine, zaposljava 15-ak ljudi full time i s tim resursima uspio je dosad sklopiti 3 ugovora dok su mu neke djelatnosti (tehnolosko predvidanje) jos potpuno nedefinirane;
- uz to se financiraju TICevi u vise vecih gradova ali nitno ne zna sto i kako oni rade (to otprilike izgleda: dobiju od lokalne samourave prostor na besplatno koristenje, iznajmljuju ga potencijanim malim poduzetnicima (cija je tehnoloska komponenta upitan ili potpuno nedefinirana) i od toga zivi osoblje TICa (direktor i 2-3 sekretarice), a izlaz je svake druge-trece godine jedna inovacija poput, konkretan primjer, "uredaja za viserednu proizvodnju cevapa") - btw. kod novih science parkova se zasad mase s tisucama kvadrata koji ce biti uredeni, s bazenima na krovovima, n cajnih kuhinja, cijelim katovima rezerviranim za visoko pozicionirane (sve skupa desetine milijuna kuna), ... ali bez jasnih komercijalnih ideja.
Dakle, summa summarum, ova drzava je u 4 godine (po podatku iznesenom od ministra) utrosila 60-ak milijuna eura i dobila ... sto?
Sve skupa bez prioriteta, bez jasnih ciljeva, bez ikakve strategije, s dupliranjem ili tripliciranjem nekih a potpunim nedostatkom drugih uobicajenih komponenti tehnologijskog sektora.
Ja sam sve to tamo, u 2 minute koje sam imao, pred svih tridesetak prisutnih nazvao prelijevanjem iz supljeg u prazno, i iza toga stojim.
Dalje, rekao sam da:
- moramo poceti od utvrdivanja stvarnog stanja danas (koliko je stvarno novaca utroseno, na sto, koliko je vrijednosti generirano, gdje i za sto, zasto od toga ova drzava i covjek na ulici nemaju nikakve koristi, ...),
- da moramo definirati ciljeve i prioritete (Akcijski plan o implementaciji Tehnologijske politike RH predvida tijelo vodeno od premijera a s vise ministara (gospodarstva, znanosti, ...) koje bi imalo tu ulogu, a koje je trebalo biti formiramo u lipnju 2007. godine - do danas nije),
- te da tek onda mozemo definirati puteve kako postici te ciljeve. Zalozio sam se i za deregulaciju sustava (manje deklaracija, papira, zakona, strategija, ... a vise rada s jasno definiranim nositeljima aktivnosti i odgovornostima), te puno vecu ukljucenost gospodarskog sektora (gdje bi znanstvenici-tehnolozi rijesavali visoko tehnologijske projekte s kojima ih suoci gospodarstvo).
Par drugih koji su dobili rijec je otprilike (vise diplomatski pa dakle i manje konkretno) islo u tom smjeru, dok je umirovljeni profesor iskoristio svoj istup da bi nas podsjetio da on za svoj rad dobiva 316 (ili 362?) kuna mjesecno i da bi on napokon zelio i stvarno ici u mirovinu.
Ministar je na kraju ponovno zakljucio da je ovaj sektor "njegova muka", da tu zurno treba nesto napraviti, za sto je on dobio zadacu od samog premijera s terminom do pocetka ljeta. Zbog toga je sazvao novi sastanak za mjesec dana i zaduzio svoje najblize suradnike da u sljedecih 25-30 dana sa svima organiziraju sastanke, prikupe sve informacije, koncipiraju rjesenja i slicno da bi na tom vecem sastanku iskristalizirali nekakav plan izlaska iz sadasnje situacije. U meduvremenu je 8 od th 25-30 dana proslo, a nista se, to the best of my knowledge, nije dogodilo.
E sad, ja sam sa sastanka utisao u uvjerenju da ima jako puno posla, i da mu najhitnije valja pristupiti a da bi se na barem zadovoljavajuci, ako ne vec optimalan, nacin koristili resursi koji tu stoje na raspolaganju i sad se neracionalno koriste. Umirovljeni prof. I. Catic je pak, izgleda, otisao uvjeren u briljantnost svojeg odraza u ogledalu. Koja da kosta premalih 316 (ili 362) kuna mjesecno. I za sto je izgleda nagraden jos jednim mandatom u TV (iako sam kaze da te aktivnosti sad pokriva HIT). Bilo bi mi jako drago da je tome tako, jer onda od premijera, preko ministra do moje malenkosti svi brinemo nizasto i svi cemo imati puno manje posla. Da, da, i moci cemo ustedjeti 316 (ili 362) kuna mjesecno. Te poslati umirovljenog prof. I. Catica u stvarnu mirovinu. Gdje ce on svoje vrijeme koristiti za jezikoklepstvo i vesele priloge u novinama koje nitko ne cita (njegove priloge da, jer ih se on potrudi svima ponaosob poslati).
Radujte se narodi.
Izv. prof. dr. sc. Sasa Zelenika |
|
U tehnologijski sektor investirano 435 miljuna, od toga u projekte 176,
Pitanje za kolegu IC.
Gdje je ostalih 259 miljuna utroseno, i na sto, na odrzavanje hladnog pogona.
Kakav je to hladan pogon.
Moj prijedlog, je da promijenimo ime, pa da ga nazovemo mrtav pogon, pa ga se ne mora financirati. |
|
1) Prestanite se klepati, odlični ste ljudi, što ima veze da niste suglasni...
2) Obojica imate dobrih stvari u rečenome, treba TE stvari uzeti i - raditi, raditi...
Ne znam skoro ništa o srži problema, ali znam da je pitanje o kojemu raspravljate iznimno važno.
Ne "njušim" korupciju, ministri zabrinuti - otvoreno... znači da svi imaju dobre namjere...
Dakle - ZAJEDNO RADITI. |
|
Da moze se zajedno raditi, no predvjete treba ispuniti,
Dakle, cekamo odgovor Dr. IC na pitanje gdje je 259 miljuna. (nije to 30,000 kuna pa da se ne zna gdje su, a nekome cijeli projekt iznosi 30,000 kuna).
Drugo, zabrinuti ministar treba pod hitno, pokrenuti pitanje eliminiranja sukoba interesa tijekom ocjenjivanja tehn. projekata. Ne smije se dozvoliti da clanovi tehn. vijeca mogu zastupati ili prezentirati svoje projekte tom istom vijecu. To je moguce, samo treba imati politicku volju. Potezi su na ministru i tehn vijecu, kao sto je i da sada a i u buduce odgovornost na njemu i tehn vijecu. |
|
O problemu integracije pameti i gospodarstva više smo puta raspravljali na Connectu. Posebno o materijalima za II. Kongres znanstvenika na temelju ponuđenih okvira.
Nema šanse deset ili sto agencija, riješiti to pitanje, a još manje šanse ima neko tijelo kojemu će na čelu biti premijer a činiti ga ministri gospodarstva, financija, znanosti....To je poruka za javnost, izraz značaja na političkoj razini i - ništa više.
Kao i u svemu, mi i za ovu ideju pravimo posebnu infrastrukturu, imenujemo, imenujemo, tražimo....a postoji infrastruktura. Legitimna i prirodna.
Ključno je pitanje kako doći do dobre ideje?
Zatim, kako od nje napraviti dobar projekt?
Zatim, može li sama tehnološka struka reći što je to dobar projekt?
Zatim, zašto nema multidisciplinarnih timova?
Zatim, zašto tržište ne reagira samoinicijativno stimulacijom tehnolokških inovacija?
Zatim, vezano na prethodno, može li ovakva struktura gospodarstva prihvatiti očekivanu eksploziju tehnoloških inovacija? Zašto?
Zatim, koja je to prirodna infrastruktura i kako je potsjetiti da postoji i nešto pameti u Hrvatskoj?
Odgovori na ova pitanja postoje a većina ih nije u tehnološkom sektoru. Njega treba ostaviti na miru, ne zamarati ga ekonomskim, politološkim, i ostalim raspravama, pogotovo isključivim upravljačkim ingerencijama, pa od njega očekivati procvat i ideje.
Dok nam se SZ i IČ zamaraju po skupovima, neće im ništa pasti na pamet izuzev kako su - opet umorni.
I, da se konačno složim sa kolegom #2 / Pa da popijemo koju k'o ljudi/ nužno je da alternativna infrastruktura, sama po sebi postane - mrtvi pogon. To nije samo hrvatski izum, već posve racionalan razvoj infrastrukture institucija i ustanova, koje u jednome trenutku počinju samostalan život. Same radi sebe.
Zato, manje agencija!
Zatim, |
|
| Zajedno raditi, reći ce kolega. Dobro rečeno, ali na kojim profesionalnim i etičkim načelima. Zar na onim istima na kojima su se odobravali znanstveni projekti? |
|
Quote:
Prestanite se klepati, odlični ste ljudi, što ima veze da niste suglasni...
Samo se vi klepajte ljudi. Niste manje odlični ako se poklepate.
Nešto sam drugo bio previdio u prethodnom postu:
Quote:
Ministar je na kraju ponovno zakljucio da je ovaj sektor "njegova muka", da tu zurno treba nesto napraviti, za sto je on dobio zadacu od samog premijera s terminom do pocetka ljeta
Ja mislim da tu zadaću ministar - ne smije prihvatiti. Razlog - premijer očito ne zna od koga treba tražiti ispunjavanje "zadaće". A "akcijski plan" to jasno potvrđuje. |
|
Miinistar tu zadacu ima vec prosle cetiri godine.
Koji je to specjalni razlog za dodijelu zadace koju vec imate.
Mozda oblik pravdanja za dosadasnje propuste na tom podrucju. |
|
U pozadini svega iznesenog (u ovom postu i prijasnjim raspravama o Jezgrama) iscitava se dugogodisnja nesposobnost, korupcija, sukob interesa, brojne manje ili vece nezakonitosti a jedini rezultat jest: NULA koristi za RH...a puno novaca u necijim depovima....
vazno je procitati podatke o financiranju s HR matematikom: 435 mil -176 mil = O.
Svi se mozemo sloziti sa kolegom SZ: moramo poceti od utvrdivanja stvarnog stanja danas (koliko je stvarno novaca utroseno, na sto, koliko je vrijednosti generirano, gdje i za sto, zasto od toga ova drzava i covjek na ulici nemaju nikakve koristi,
Nista se nece rjesiti ukoliko se nastavi raditi sa istim ljudima koji su doveli TV u ovu poziciju. Stoga umjesto zajedno raditi bolja je poruka; odvojite sposobne od nesposobnih i teko onda pocnite raditi. Na mjesta nesposobnih trebaju doci MLADI, educirani (u tehnologiji, gospodarstvu, financiranju i znanosti) i posteni strucnjaci koji imaju dovoljno energije ii znanja da mogu uvesti novi stil rada i preuzeti odgovornost za buducnost tehnolosko-znanstvenih projekata u RH. Opet cu dati primjer UKF i njihovog vodstva (neovisni mladi strucnjaci)- Iako UKF projekti nisu toliko komercijalni ipak ce dati vise koristi za RH nego 7 godina ulaganja u TV..
No prije bilo kakvih novih planova potrebno je saznati tko je odgovoran za onu NULU u matematickoj jednadbi.
|
|
Na #8
Kolega, nije to pitanje ministra znanosti. Ne bar ni malo više od bar još pet resora u vladi. Tu je ključna pogreška. Ni najveći lopov, najnesposobniji ministar, svi do jedan "lupeži" u TV / ispričavam se naravno da ne mislim da jesu / ne mogu od tolikih novaca uraditi - nulu, da je pravilno postavljen model komercijalizacije tehnološke pameti. Lupate na pogrešna vrata.
Quote:
Nista se nece rjesiti ukoliko se nastavi raditi sa istim ljudima koji su doveli TV u ovu poziciju
TV ne može riješiti ove probleme, kakvi god ljudi sjedili u njemu. Je li itko razmišlja o tome da ćemo mi ubrzo, koliko se množi regulativa / čitaj vijeća, agencija/u svim sferama društva, makar otklanjali izravno odlučivanje iz usko vladinih kabineta i struktura, doći u poziciju da doslovce nećemo imati ljudi za koji neće biti u sukobu interesa.
To je jedan problem. Drugi je da nitko živ tko je i malo uspješan neće ulaziti u te javne strukture na principijjelnoj osnovi. Ili će morati biti neki zaluđeni utopista, što vodi prema sjeverozapadu Zagreba, ili - netko tko u najmanju ruku neće moći odoljeti korupciji. Zašto? Pa u svakom slučaju će biti povezan sa korupcijom, bilo izravno bilo neizravno, preko sukoba linije odlučivanja i profesionalne pozicije.
|
|
Ostaje pitanje da se iznese jasan obracun, i da se vidi gdje su ta sredstva zavrsila.
Da bar jednom vodeci u MZOS-u kazu da treba stati n akraju sukobima interesa.
I to je to, kakav vi problem vidite u tome.
|
|
Quote:
I to je to, kakav vi problem vidite u tome
Ne kužim zašto mene pitate vidim li problem u tome? Ne trebam ni pogledati riječi koje sam rekao o tome, nisam to ničim mogao osporiti.
|
|
Jedan od hrvatskih norvežana ima za ovog autora prikladan odgovor. „Ne hranite…“. No ipak kada netko napiše 25 % priloga u raspravi zaslužuje barem kratak odgovor.
Nisam ni predsjednik Tehnologijskog vijeća, ni gospodin Ministar. Napisao sam prema svojim zabilješkama i podatcima koje imam kao član TV-a (nazivi projekata) ono što je čulo dvadesetak i više sudionika. Stojim potpuno iza navedenih podataka. Kao član TV-a sudjelujem u njegovu radu i svojim glasom sudjelujem u donošenju preporuke da se neki projekt prihvati ili odbaci. KOnačnu odluku je donosio Ministar a sada direktor HIT-a. Kada bi se i za druge vrste projekata tako radilo, bilo bi mnogo toga jasnije i bolje.
Ne znam odakle tvrdnja „zabrinuti ministar treba pod hitno, pokrenuti pitanje eliminiranja sukoba interesa tijekom ocjenjivanja tehnologijskih projekata“. Ministar je sazvao sastanak zbog potpuno drugih stvari. I zakazao novi za otprilike mjesec dana.
Svi tekstovi autora 25 % dosadašnjih priloga pokazuju da „nije v trende“ kako bi to rekla kumica na zagrebačkom tržnici. Ne prepoznaje novi način promišljanja na što ga je već upozorio jedan vrlo aktivan i uspješan član Connecta.
|
|
Najprije isprika izv. prof. dr.sc. Sasi Zelenici na pogrešnom tituliranju.
U svom vrlo nadahnutom tekstu sve ugledniji etičar ipak vrlo nesustavno miješa mnoge stvari. Postoje brojni razlozi zašto je Ministar sazvao sastanak 9. travnja 2008. Ne vjerujem da itko od nazočnih, osim Ministra, zna sve razloge. Neke naslućujem, naslućujem da je sastanak mogao i drugačije završiti. Ali mogu pisati o onom što se čulo.
Ako se dobro sjećam, Ministar je rekao da je u četiri godine za znanost potrošeno oko 4 milijarde od čega je u tehnologijski sektor investirano 435 milijuna kuna. Kako je u navedenu sumu uključeno 177 267 000 kuna za područje u kojem Tehnologijsko vijeće nešto preporučuje, račun nije ispravan. Navedena suma potrošena je u 7 godina rada TV-a, dakle treba odbiti 63 728 00 kuna. Prema tome Tehnologijsko je vijeće preporučilo ministru prof. D. Primorcu odnosno direktoru P. Munivrani da odobre ukupno 113 539 000 kuna za tehnologijske projekte. To je 2,85 % ukupno utrošenih sredstava za znanost. Treba li onda čuditi da prema podatcima priopćenim javnosti već neko vrijeme opada udio odvojenih sredstava za istraživanja u bruto domaćem proizvodu. Premda je MOZŠ odvojilo viša sredstva za znanost nego je to bio ranije slučaj.
Ministar je opravdano naglasio da ga zanimaju rezultati. Obzirom na ograničenost vremena moglo se navesti samo najvažnije. Svjesno sam izostavio predstavljena dostignuća na području robotike jer su u provedbi toga sudjelovali vrhunski stručnjaci s FSB-a. Ali ću sada pridodati jedno. To je Inteligentna stanica za posluživanje automatskog montažnog sustava. Rađena je u suradnji sa stručnjacima iz Elektro-kontakta, jedne od najuspješnijih hrvatskih tvrtki koja drži 35 % svjetskog tržišta jednog proizvoda. Ocjena predsjednika Uprave tog poduzeća, potpisao je nastavak suradnje bez primjedbi već i bez posebnih pregovora.
Izv. prof. dr. sc. S. Zelenici ne predstavljaju ništa npr. sljedeći podatci. Razvoj, izrada i ispitivanje prototipa skidera (izvlačilica stabala iz šume) mase oko 7 t (prof. dr. sc. Dubravko Horvat). Za približno 3,5 godine, proizvedena su 82 skidera (~ 25 kom/god). Od toga je u Hrvatskoj prodano 77 skidera, a 5 ih je izvezeno. Prosječna cijena stroja je 80.000 € (bez PDV). Udio hrvatske komponente je oko 80 %. Na taj je način u Hrvatskoj ostalo ~ 5.000.000 € + 320.000 € iz izvoza. To su sredstva koja su stajala Tehnologijsko vijeću na raspolaganje tijekom dvije godine za sve njegove aktivnosti (o.p. gotovo dvije godine financiranja iz nadležnosti TV-a). Za ostale podatke neka pita nadležne službe Ministarstva. Što misli da je prof. S. Risović u predviđenih 7 minuta izlaganja, stvarno 13 minuta (pričao je 3 minute manje od primjerice direktora HIT-a) mogao navesti sve podatke.
Nije mi jasna mržnja izv. prof. dr. sc. S. Zelenike prema Hrvatskom antropometrijskom sustavu – HAS-u (prof. dr. sc. Darko Ujević). Izrađene su cjelovite podloge za stvaranje novih hrvatskih normi za veličinu odjeće i obuće, HAS usklađen je s ISO i EN normama. Ukupno je izmjereno 30 866 osoba ili 1 242 675 tjelesnih izmjera. Prijavljena su dva patenta. Trgovinama koje su uvele taj sustav porastao je promet za 20 %. A knjiga koja je nastala izvan projekta, ali kao njegov izravni rezultat, prevodi se na engleski i bit će u SAD obvezni udžbenik. Ima li u toj mržnji i pozadina, ima ali ju ne ću navesti.
Kako rečenica »Sve skupa bez prioriteta, bez jasnih ciljeva, bez ikakve strategije, s dupliranjem ili tripliciranjem nekih a potpunim nedostatkom drugih uobicajenih komponenti tehnologijskog sektora« zahtijeva širi osvrt, na nju će biti odgovoreno u idućem tekstu.
Igor Čatić
P. S. Namjerice neke dijelove stvari ne pišem s dijakritičkim znakovima jer su oni nepoznanica za izv. prof. dr. sc. S. Zeleniku koji ih na Connectu ih uporno izbjegava.
|
|
Ako isključimo malo borbenoga "klepanja", što drži žar živim, ovo je vrlo relevantan komentar. Sa ozbiljnim podacima, koje valja uvažavati.
Općenito, kada je riječ o primjeni znanja na tržištu, pogotovo o stimalacijama koje daje država, mora se imati na umu da procesi komercijalne valorizacije traju ponekad neočekivano dugo, usprkos tome što mi stavrno želimo.
Ne postoji relevantan analitičar u najstrožem financijskom sektoru koji danas, u okviru svih mogućih utjecaja na proces poslovne ideje do njene realizacije, nije oprezan kada su u pitanju prognoze i kategorički stavovi. To znam iz iskustva koje nije u tom području ni malo nemjerdodavno.
Država ne smije biti trgovac. Naravno da mora jako voditi računa, u tom smislu i shvaćam iz informacije kolege SZ nastup ministra Primorca, da se proračunski novci transparentno troše. Ali, država mora moći reći da se trgovački kriterij u sustavu stimulacije jednoga složenoga procesa ne smiju primjenjivati.
Koliko se god žurilo premijeru, ne može se u realnim okvirima očekivati da će za pola godine, godinu dana ili neko takvo razdoblje pojaviti određeni broj komercijalnih ili jako komercijalnih projekata. To je neozbiljno zahtjevati.
Zato sam u prethodnim komentarima pokušao reći da ne može samo Tehnologijsko vijeće, ne može stotinu vijeća riješiti na optimalan način pitanja koja su vrlo kompleksna i čine u malom preslik ukupnoga hrvatskoga razvojnoga problema.
U toliko nije realno ni razočaranje iako je razumljivo, cjelokupnim procesom, kao ni euforija postignutim, ali - realne rezultate koji ukazuju da se ipak nešto dogodilo, a donosi ih komentar #14 treba istaći. |
|
U svom briljantnom izlaganju »u 2 minute koje sam imao, pred svih tridesetak prisutnih nazvao prelijevanjem iz supljeg u prazno, i iza toga stojim«, uskoro vitez hrvatskog tehnologijskog napretka pričao je na način fraziranja tipičnim za neko drugo vrijeme. Ne ću više citirati te izvanserijske misli vodećeg etičara i borca za izvrsnost, samo ne znam čega. Odgovarat ću kao što to rade novinari, da više čuju govornika, pa su pitanja obrisana.
Osobito mi se sviđa misao »utvrdivanja stvarnog stanja«. To je potrebno onima koji su došli iz daleka i ne žive s ovim prostorom. Sve to što on treba utvrditi to je već odavno napisano i pretežno objavljeno u „Vjesniku“. U kojem se moji članci ipak više čitaju nego čelnika isturenika na Connectu.
Godina je 1986. Napisao sam misao: »i proizvodnja treba vrhunske kadrove«. Zašto? Tada je Hrvatska imala Republički sekretarijat za znanost, tehnologiju i informatiku. Bilo je to vrijeme kada se na medicini studirala među ostalim i kirurgija. Tadašnji Republički sekretar je krenuo u ofenzivu uvođenja IT-a, tada zaista „high-tech“ dakle vrhunske tehnike, kao jedinog opravdanog strateškog pravca razvoja Hrvatske. Sada se pokreće slična inicijativa. I tada i sada bismo rekli S. Letica i ja, bit će to prava katastrofa. Prilike su se izmijenile, informatika je sveprisutna generička tehnika. Ali osim za vrlo uski skup ljudi koji se na tome obogatio kao i na burzi, računalo je samo ipak alat ili igračka. Izrazito uvozno orijentirana. Zato ostajem pri misli: »ima alata bez računala, ali nema računala bez alata«. Da sam bio u pravu pokazuje da sam članak iz 1986. objavio na isti dan u godini, ali 2005. Izmijenio sam samo malo terminologiju. Bilo je to u trenutku kada se kardinal J. Bozanić založio za proizvodnju. A dana smo to već po n-puta čuli od predsjednika S. Mesića. I o tim inicijativama predsjednika S. Mesića sam već dvokratno pisao. Znakovit je ona naslov iz 2000. »Kad ne čuju oni koji bi trebali, ne čudi da je i ovaj put poticaj za proizvodnju došao od Predsjednika države«, Vjesnik, 21. studenoga 2000. Tada nije čuo pokojni Ivica Račan.
U zemlji u kojoj apsolutno vlada uvozni lobi a jedina spomena vrijedna proizvodnja je građevinarstvo, zbog kojeg se zemlja zadužuje (i o tome je javno pisano) proizvodnja je pastorče. Što ne znači da nema uspješnih. Jedna od floskula koja je prodana javnosti je da Hrvatskoj ne trebaju veliki sustavi. Zato smo ih gotovo sve razjurili.
Što nam se nudi umjesto proizvodnje? Ekološka poljoprivreda s potencijalom od 5 %. Koja je skupa i mora ju podupirati država za stolove bogatih. Nudi nam se robotika još iz onodobnog vremena. Tada se tumačilo da kada roboti počnu proizvoditi bit će Eldorado. Moš mislit kako će sredstva prijenosa proizvoditi. Nudila nam se nanotehnologija, a i sada bi neki htjeli stručnjake navući na tu priču. Pa da im onda kažu da pojma o ničem nemaju. Nije mi poznato da je Hrvatska nešto na tom planu načinila, osim na području nano prirodnih znanosti. Ima jedna niša koju smo propustili iskoristiti. Doveo sam u Zagreb tada jednog od vrhunskih stručnjaka za mikrotehniku. Što je objavio „Vjesnik“ 11. studenog 1998? »Otkrivaju se novi svjetovi tehnike - mikrotehnika i nanotehnika, simpozij u Zagrebu pokazao je što zasada mogu medicina i strojarstvo«. Zašto nije realizirano, ne znam, ali naslućujem.
Da prodam ipak jednu novu ideju ali samo za one koji ne čitaju „Vjesnik“ jer i to tamo piše. Ja bih recimo radio na području femtotehnike, s posebnim osvrtom na medicinu, stomatologiju i obradbu odvajanjem čestica. To sam počeo tumačiti studentima FSB-a još 2001. A bila je i važna sastavnica predavanja koje sam održao na 2. kongresu hrvatskih znanstvenika u Splitu. Ali izv. prof. bio je zauzet radom u važnijim sekcijama od neke tehnološke sekcije. Zato će on uskoro prosuđivati što je to tehnologija u Hrvatskoj.
Gdje je tom istureniku stav prema pretvaranju plodova zemlje u hranu za strojeve, umjesto u hranu za živa bića. I u tom je „Vjesnik“ bio prethodnica na ovim prostorima. Gdje mu je stav da ćemo proizvoditi struju u utičnici i da će voziti na vodu. Gdje su mu stavovi o teroru ekologista koji je u funkciji uništavanja hrvatske proizvodnje, što će moći pročitati u najtiražnijem hrvatskom dnevniku 22. travnja.
Mogao bih sada tumačiti još u beskonačnost. Treba čitati dobre pisce, pa makar pisali u nečitanom „Vjesniku“. Koji usput ima možda više čitatelja na internetu nego što se kupuje.
Toliko o ovom dijelu odgovora. Slijedi i treći, osobni.
|
|
( Svi tekstovi autora 25 % dosadašnjih priloga pokazuju da „nije v trende“ kako bi to rekla kumica na zagrebačkom tržnici. Ne prepoznaje novi način promišljanja na što ga je već upozorio jedan vrlo aktivan i uspješan član Connecta. )
Razumijem da kad s eizbjegava dati odgovor da se onda poziva na kumice sa doca ili drugih trznica. To je zajednicko vama a i drugom kako ga ocjeniste uspjesnom clanu connecta.
Ako je prema vasim kriterijima, drago mi je da ste me ovako odmjerili. Smatram to kao pohvalu. |
|
Završit ću raščlambu # 2 kojeg je napisao čelnik isturenika skupine članova HAZU koji postavljaju pitanje na što se troše novac kojeg porezni obveznici za tu najvišu znanstvenu ustanovu u Hrvatskoj. Među ostalim za pomoć tim istim članovima HAZU koji bi bez nje bili možda i socijalni slučajevi.
No najprije primjedba da šaljem svoje tekstove i širim kult „Vjesnika“. Šaljem, među ostalim i na dvije izabrane adrese na Tehničkom fakultetu u Rijeci. Osobito one u kojim javno, a ne na portalima, pišem o raznim forumašima među gdje su ipak neki važniji od izv. prof., koji im služi kao isturenik.
Osvrnut ću se na dvije ključne riječi iz njegovog osobnog obračuna. To su: mirovina i jezikoklepstvo.
Ne znam što ga toliko muči što nisam u mirovini. Jedan od najboljih „Vjesnikovih“ glavnih urednika je pred svjedokom rekao da ljudi poput mene idu u penziju kada ih slomi bolest ili odnesu na jedno mirno mjesto. Čini mi se da je jako bijesan što ostajem i dalje u nekim povjerenstvima. Ali pritom je u jednom ranijem testu napisao da to što ljudi koji žele moj ostanak u Povjerenstvima (ne ovisi o njima ali ipak sve se može urediti) zapravo govori više o njima, prevedeno u jasan govor, neki bezveznjaci. Moš mislit, to su ljudi poput akademika M. Ježića i prof. V. Gossa (Rijeka) ili predsjednice Međunarodne udruge urednika znanstvenih časopisa prof. A. Marušić ili ugledne anglistkinje prof. M. Fuchs-Žic. To su samo od neka od imena s kojima imam čast i zadovoljstvo raditi u povjerenstvima.
To što radim za 316 kuna mjesečno u TV je moja odlika. Nikada nisam pitao koliko dobijem, već što mogu učiniti. Pritom sam ipak dovoljno zaradio da mi takvi honorari ne znače apsolutno ništa.
Jako se kolega izv. prof. vara ako misli da nitko ne čita moje priloge. Čitaju se npr. u Uredu predsjednika Republike, i na mnogim drugim mjestima. A zbog njih sam dobio i Državnu nagradu za popularizaciju znanosti (2000). Ali to oni koji su došli izdaleka ne znaju, kao što nemaju pojma o čemu se ovdje već sve raspravljalo. Na primjer da je koncept po kojem je radilo toliko mu mrsko Tehnologijsko vijeće već 1990. objavio časopis POLIMERI. A on je optimalno tehničko rješenje, gospodarski opravdano, ako politika ne kaže drugačije, i društveno prihvatljivo. A knjiga uvezanih članaka „Tehnika, temelj kuture“ tiskana je i rasprodana u sasvim lijepom broju primjera. Sada slijedi druga, „Tehnika, zaštita okoliša i zdravlja“ koja je već rasprodana u koliko primjeraka da će se morati povećati nakladu I. izdanja. Uvaženi izv. prof. dr. sc. će je moći pročitati, jer njezino izdavanje podupire među ostalim i njegova matična kuća.
Konačno nešto o jezikoklepstvu. Ne znam na kakvom jeziku predaje svojim studentima. Ali ponosno mogu kazati da je terminologija polimerstva u velikoj mjeri uvjetovana mojim 45 godišnjim radom na terminologiji. Uskoro će biti tiskan Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva s oko 11 600 hrvatskih natuknica. Obrnuti je tiskan još 2002. Nisam slučajno član Povjerenstva za izbor riječi godine.
Kolega Zelenika, primite se ozbiljnijeg posla od forumašenja, premladi ste za to, to ćete raditi kada ćete se pripremati za penziju.
|
|
| Kako bi se moglo pratiti - Tko koga pita, tko kome duguje odgovor, jer, koliko vidim kolega iz #17 se nešto drugačije zove iako ima u prezimenu neka slova ista? |
|
Kako kolega #17 nije shvatio već drugu poruku, moram mu ipak neke stvari razjasniti.
Kada sam 1954. bio u Savjetovalištu za izbor zvanja, najbolje je rezultate je na testovima postigao jedan budući vrlo uspjeli prof. medicine. Tada je vladao stereotip da za medicinu treba imati izvrsnu memoriju, a da matematika baš i nije važna. Danas se ne može zamisliti medicinara znanstvenika koji u svom radu ne primjenjuje zakonitosti stohastičke matematike, popularne statistike. Morat ću pitati uglednika i promicatelja metoda znanstvenog rada na medicini je li predaje i planiranje pokusa. Mi smo to slušali recimo već sredinom šezdesetih godina kao prvi na tehničkim fakultetima. Moram kazati da mi je upravo planiranje pokusa potpuno promijenilo način razmišljanja. Odat ću i malu tajnu. Prva istraživanja na području injekcijskog prešanja plastomera provedena 1968. i temeljena na planiranim pokusi uvela su me u sustavnosnu teoriju koja je završila za ovo područje sustavnosnim opisom prirodnog modela injekcijskog prešanja. A ove rezultate iz 1968. kako nisu bili objavljeni u svijetu, po prvi puta smo prikazali na najvećem skupu plastičara u svijetu u New Yorku 1999. Svi su zdušno pitali kako smo to proveli, koja su nam iskustva.
U statistici sam naučio da je ipak normalna granica pouzdanosti nekog pokusa ona od 95 %. Da ono što je manje od 5 % manje važno, ali nije nebitno. Dakle ako je Hrvatska u četiri godine potrošila za financiranje projekata iz nadležnosti Tehnologijskog vijeća 2,83 %, onda to zaista ne može biti „noćna mora“ Ministra. Pa čak i ako uzmem u obzir drugu računicu, da je potrošeno za projekte predložene od TV-a (113 milijuna) onda je to još uvijek samo 26 % od onih 435 milijuna. Tko je potrošio onih 74 % nije odlučivalo TV. Molim kolegu #17 da to jednom zauvijek zapamti. Ali i mene zanimanju neka pitanja, ali o tome drugom zgodom.
|
|
Uvazeni kolega, iako ste u zadnjih par postova spustili tenzije i odlucili ipak upotrijebiti par argumentata, ipak se vase pisanje jos uvijek temelji na kanonadama uvreda prema svakome tko ne razmislja kao vi, degutatnom samohvalisanju na kojeg se ja nikad necu spustiti, i velikoj dozi arogancije. Vjerovat cu vam na rijec da vas, kako sami kazete, vec 40-ak godina upozoravaju da prelijevate iz supljeg u prazno, pa me tim vise cudi da to niste pokusali prije ispraviti.
Pohvaljujem, dakle, vas napor prema kulturnijim nacinima komuniciranja, i pozivam vas da i dalje radite u tom smjeru. Ako ustrajete u tome, mozda dostignete razinu kada ce se s vama moci raspravljati o meritumu stvari, na doborbit tema o kojima se ovdje raspravalja, pa tako i nekih segmenata rada u sustavu znanosti kod nas. Mozda ce tada biti onih koji ce i citati priloge koje vi pisete, a ciji je udio sada, empirijskom provjerom, jako mali.
U nadi da cete uspjeti u vasim nastojanjima, srdacno vas pozdravljam. |
|
Izvanredni prof. dr. sc. Saša Zelenika i ja predočili smo svoje podatke i argumente. Budući se oni temeljito razliku, samo jedan od nas dvojice ima pravo. O čemu je riječ?
Podatak Zelenika Čatić (milijuni kuna)
Utrošak u 4 godine 435 435 – 67,5 = 367,5
Tehnologijsko vijeće 177 113
u 4 godine
Gdje je Odgovorno TV BICRO, HIT, Fond itd
435 - 177 stvarno .
367,5 - 177 = 190,5
Naknada za rad TV-a 367,5 – 177 0,39 % od 177 za 7 godina.
Svaki čitatelj koji se malo razumije u brojke može se lako odlučiti tko je u pravu. To nije pitanje biti stvari, već najjednostavnija matematika za osnovnu školu.
A sada pitanje za izvanrednog profesora, dr. sc. Saši Zeleniku.
Godina je 1998. Dolazi po intervju iz nečitanog „Vjesnika“ jedan mladi novinar. Povod, treba razgovarati sa 16. dobitnikom nagrade International Education Award koju mu je dodijelilo udruga Society of Plastics Engineers sa sjedištem u SAD, u ime 35 tisuća članova. Bio je to intervju s jedinim do sada dobitnikom koji nije iz Sjeverne Amerike, pa ni poslije 26 dodjela te nagrade. Taj intervju smatram jednim od najboljih. A moj tadašnji sugovornik bio je Hrvoje Meštrić, od nedavna na dužnosti ravnatelja Uprave za znanost. I kako kažu vrlo uspješni voditelj Fonda Jedinstvo uz pomoć znanja.
Mislim da je bi uvaženi izvanredni profesor bio pravi izvjestitelj za pitanje utroška sredstava u tom Fondu. Osobito me zanima koliko je u postotku koštao rad prosuditelja, jer n je kod TV-a dokazano iznosio 0,39 %.
|
|
| Nadam se da će se čitatelji ipak snaći jer se raspala tablica. |
|
| Iako sam doktorirao matematiku, ovo što se računa u #22 je iznad moje sposobnosti razumijevanja. Naime, 0,39% od 177.000.000 je 690.300. Ako to treba pomnožiti sa 7 (jer se u #22 nešto spominje "za 7 godina"), onda je svota 4.832.100. Kakve to ima veze s ostalim brojkama? |
|
Kako se rastepla tablica, došlo se do pogreškog zaključka.
Tehnologijsko vijeće je od 2001. do 2007. (7 godina) potrošilo ukupno 177 milijuna kuna. Od toga je potrošilo za ocjenu i nadzor 0,39 % dakle oko 690 000 kuna. Od toga je potrošilo 113 milijuna kuna u prvom mandatu prof. D. Primorca, a ostalo za vrijeme ministrovanja prof. H. Kraljevića i porf. G. Flege. |
|
Na #22:
Podatke u UKF sam iznio na istoj sjednici:
Povjerenstvo za upravljanje potrošilo je 0,86% od ukupno potrošenih 3.259.641 HRK u 2007. koja je prva godina rada u UKF-u (ugovori potpisani tek 1.12.2007).
Ja zapravo mislim da trošak povjerenstva nije nešto što je bitno za raspravu (a ovakvi smiješni troškovi čak nisu ni za diku), nego da je relevantno za raspravu ukupni operativni trošak u odnosu na investiranje. No, najbitniji su naravno rezultati.
Podaci za UKF još nisu javni, no preliminarno, operativni troškovi UKF-a u 2007 su bili 754.840 (23%). To je velik postotak baš zato jer je riječ o početku rada i nije puno plasirano. Ako se pak gledaju ugovoreni iznosi (do 2009), radi se o 15.140.270 HRK, pa taj operativni trošak pada na 5%. Ipak, realno je očekivati da će UKF-ov operativni trošak bude između 10-12%, što je i po nekim međunarodnim standardima (npr. WB) prihvatljiv trošak.
#1 pak pogriješio je, prof. Čatić pak nigdje da kaže, a ostali (#2 i #9) tu pogrešku multipliciraju, govoreći da je 435 milijuna investicija u tehnologiju "hladni pogon". Naime, to su ukupne investicijie u tehnologiju (preko BICRA, tehnoloških centara, kredita SB - uključujući UKF), kao što se vode u drž. proračunu a tehnologijski projekti koji su u nadležnosti Tehnologijsko vijeća od toga troše 177 mil. kuna.
|
|
Autor #26 ponio se profesionalno. Slažem se da je nepotrebno govoriti o troškovima povjerenstva, ali to se stalno provlačilo u raspravi. Zato moje čestitke autoru #26 jer je sada ponešto jasnije. Možda bi se za neke druge troškove mogli zaprepastiti, ali ostanimo kod ovoga.
Bitno je da smo razjasnili priču s Tehnologijskim vijećem. Ostalo me se ne tiče.
Međuti za razliku od nekih, ja objavljujem tekstove javno koje se čita ipak više nego na nekim portalima. Tko misli da sam u krivu, neka mi odgovori javno s argumentima. |
|
Iako je ocito da da konstruktivne rasprave s kolegom IC nije moguce doci, ipak bih pokusao raspravu vratiti na meritum stvari:
- u protekle 4 godine je na tehnologijske projekte utroseno cca. 60 milijuna eura;
- ne sastanku, pa i poslije na jednoj javnoj tribini, receno je da je od tih 435 milijuna kuna 176 islo na projekte (vise svjedoka to moze potvrditi - ako je visekratno iznesen krivi podatak, onda je pitanje tko je generirao taj podatak, a ne tko ga je cuo);
- nitko nema, ne zna ili ne moze iznijeti podatke sto se je za tih 60-ak milijuna eura napravilo;
- ako je neto rezultat ulaganja od 60 milijana eura jedna knjiga objavljana u USA, stari kruh ponuden na tanjuru jednom clanu TV, par strojeva za vadenje trupaca u kojima ima nepoznati udio hrvatskih dijelova i znanja (ostalo iz uvoza - tu, naravno, treba i razlikovati prihod od trzisne cijene necega, sto je ocito jos nekima nepoznato) a da bi izvozili trupce i uvozili namjestaj, tvornica peleta koja replicira desetljecima znanu tehnologiju, prostori TICeva koji generiraju uredaje za proizvodnju cevapa, ... i ostali "briljantni tehnologijski rezultati", onda drzim da tehnologjski sektor treba zurno transformirati;
- ako tome nije tako neka, kako je to predvideno u Akcijskom planu 3%, kolege iz TV, HITa i BICROa iznesu podatke o: ukupnim sredstvima za tehnologjske projekte, broju patentnih prijava, broju registriranih patenata, broju novostvorenih tvrtki, ukupnom prihodu tvrtki, novostvorenim radnim mjestima u procesu inkubacije, ukupno ostvarenim prihodima po finaciranom projektu, ostvarenim prihodima na medunarodnom trzistu po financiranom projektu, ... i to po godinama djelovanja TV, HITa i BICORa;
- ti podaci su u svakom slucaju potrebni da bi se izvrsila analiza uspjesnosti od drzave poticanog tehnolgijskog sektora (20 od predvidenih 25-30 dana je proslo, a nista tu nije ucinjeno) te sacinio plan u cilju ispunjenja ciljeva koje Vlada i resorna ministarstva trebaju (vec su trebali) definirati kao dio Akcijskih planova 3% i 2007.-2010.;
- sve to u sustavu gdje svjetska iskustva zemalja gdje je tehnologijska razina puno visa od nase pokazuju da oko 10% od prijavljanih poduzetnickih ideja ima sanse na trzistu, a oko 1-2% stvarno i uspije i generira prihod (koji je pak onda dovoljan da pokrije troskove evaluacije svih 100% projekta, inkubacije tih 10% i komercijalizacije tih 1-2% uz stvaranje novih radnih mjesta, novoga znanja i novih ideja) - sve to sadasnji tehnologijski sektor RH nema.
Sve ostalo su nebuloze na koje nema smisla trositi vrijeme i energiju, pa se javno ispricavam svima sto sam se upustio u visekratno-dokazano-neproduktivne rasprave s kolegom kojem su iste opravdanje postojanja. |
|
#28
- u protekle 4 godine je na tehnologijske projekte utroseno cca. 60 milijuna eura;
Ponavljam, ispravak krivog navoda koji neporebno zamagljuje raspravu - prema informacijama na sastanku na kojem sam i ja bio prisutan, na cjelokupnu tehnologiju (uključujući kredit Svjetske banke, BICRO, tehnološke centre i, na koncu, tehnologijske projekte) potrošeno je tih 60 milijuna eura (435 milijuna kuna). Dakle, tehnologijsko vijeće nije nadležno za sve nego za dio od 24 milijuna eura (176 milijuna kuna).
- nitko nema, ne zna ili ne moze iznijeti podatke sto se je za tih 60-ak milijuna eura napravilo;
Da si preoblikovao to u pitanje, složio bih se - no ovako, tvoja je tvrdnja previše generalna da bi bila racionalna, jer osobno garantiram za bar 350.000 EUR od tih 60 milijuna koje je potrošio UKF (što sam i izložio na sastanku) te još sigurno za mnogo tisuća eura koji su otišli na plaće zaposlenicimai konzultantima koji su ih pošteno zaradili, čemu mogu osobno posvjedočiti.
|
|
Prijašnji post mi je uletio pod supruginim accountom 
#28
- u protekle 4 godine je na tehnologijske projekte utroseno cca. 60 milijuna eura;
Ponavljam, ispravak krivog navoda koji neporebno zamagljuje raspravu - prema informacijama na sastanku na kojem sam i ja bio prisutan, na cjelokupnu tehnologiju (uključujući kredit Svjetske banke, BICRO, tehnološke centre i, na koncu, tehnologijske projekte) potrošeno je tih 60 milijuna eura (435 milijuna kuna). Dakle, tehnologijsko vijeće nije nadležno za sve nego za dio od 24 milijuna eura (176 milijuna kuna).
- nitko nema, ne zna ili ne moze iznijeti podatke sto se je za tih 60-ak milijuna eura napravilo;
Da si preoblikovao to u pitanje, složio bih se - no ovako, tvoja je tvrdnja previše generalna da bi bila racionalna, jer osobno garantiram za bar 350.000 EUR od tih 60 milijuna koje je potrošio UKF (što sam i izložio na sastanku) te još sigurno za mnogo tisuća eura koji su otišli na plaće zaposlenicimai konzultantima koji su ih pošteno zaradili, čemu mogu osobno posvjedočiti. |
|
| Ja i kazem "na tehnologijske projekte" a nikad ne govorim posebno o TV. Opet, na sastanku i poslije je receno: 435 milijuna ukupno na tehnologiju, 176 milijuna ukupno (!) na projekte. Ne znam da li je informacija kriva, ali onda treba reci gdje je ostalih 36 milijuna eura islo. To sto imamo 3 paralelna i nesukladna pravca stvarno zamagljuje situaciju, a koliko je to (ne)zeljeno, ne znam. Sto se utroska tice, pitanje je usmjereno na transparentnost trosenja svih sredstava, a ne 5% istih. Dakle, na sto je tocno i s kojim efektima utroseno svih 60 milijana eura, pa onda, ako hoces, i tih 24 milijuna kroz TV? |
|
| Sada kada je to pitanje, hoce li netko napokon skupiti podatke i reci na sto je 60 milijuna eura u 4 godine utroseno i s kakvim efektima (ukupna sredstva za tehnologijske projekte, broj patentnih prijava, broj registriranih patenata, broj novostvorenih tvrtki, ukupni prihod tvrtki, novostvorena radna mjesta u procesu inkubacije, ukupno ostvareni prihodi po finaciranom projektu, ostvareni prihodi na medunarodnom trzistu po financiranom projektu, ... i to po godinama djelovanja TV, HITa i BICROa)? Ja i dalje ostajem u uvjerenju da to danas nitko ne moze sa sigurnoscu reci (bez obzira na interpunkciju kojom su mnogi u sustavu izgleda fascinirani). |
|
Ja i dalje ostajem u uvjerenju da to danas nitko ne moze sa sigurnoscu reci
Ja mislim da sigurno može. Tko bi to trebao napraviti?
bez obzira na interpunkciju kojom su mnogi u sustavu izgleda fascinirani
Ko to točno? |
|
Prvo čestitka #28 na izboru za člana novog tijela koje će se baviti inovacijama, Nacionalnog inovacijskog sustava. Nadam se da će ga predsjednik, a i ostali članovi, provjereni stručnjaci i znanstvenici ipak usmjeriti na pravi put. Da zna o čemu priča i piše, kada već poseže za tipkovnicom. Po prirodi stvari, ako je u pitanju glasoviti umirovljenik koji nema namjeru odustati od rasprave s glasovitim čelnikom isturenika. Barem tako dugo dok će javnost bombardirati s krivim podatcima.
Drago mi je da postoje razumni ljudi koji mu pokušavaju neke stvari objasniti. Koji su to svjetski dometi #28 da nam svima prodaje pamet.
Dragi kolega #28. Tehnologijsko vijeće je potrošilo 177 milijuna za 7 godina. Za neuspješne i uspješne projekte. Jedan koji je bio malo spominjan u javnosti, za 200 tisuća eura uštedio je Hrvatskoj 4,8 milijuna eura koliko je tražio stranac. Ako tome dodate onaj skider koji je načinjen 80 % od domaćeg materijala, izračunajte koliko su donijela samo ta dva projekta.
Ono što me brine je nešto drugo. Kada su potencijalni n atjecatelji svhatili da se Tehnologijsko vijeće ne šali i traži rezultate za odobrena sredstva, sada se čini da više nema dovoljno zainteresiranih. Raije se uključuju kao izrađivači ladica A i C u stranim projektima (ormarima).
|
|
> Koji su to svjetski dometi #28 da nam svima prodaje pamet.
Za sudjelovanje u diskusiji dovoljno je imati uvjerenje i sposobnost
rasudjivanja itd. Ovakve recenice nisu na poticaj nama mladjima,
i mislim da to nije dobro. Mogu razumjeti da ste povrijdjeni ukoliko
ne vidite slaganje sa svojim stavovima i podacima koje raspolazete.
Nastojte dati bolja i detaljnija objasnjenja. Mislim da ste i preemocionalni
ovdje i da pod dojmom vlastitog entuzijazma za projekte koji se vama svidjaju
ne uvidjate da je barem za veci dio javnosti, ukljucujuci dijelom i mene,
tesko razumjeti da su glavni rezultati, tipa kruha i mjerenja odijela,
a ne ono sto smo navikli citati u kolumnama o tehnologiji u popularnim
casopisima. |
|
Na #33: To nam je bilo nesto normalno kada smo razgovarali o utrosku UKFa, na sastanku s NZZom koji smo imali je bilo evidentno da je to normalni dio njihovih razgovora i analiza o utrosku novca, zasto to ne bi bilo normalno u TV, BICROu i HITu? A zna se tko je tamo odgovoran, kao i u ciji sektor (drzavni tajnici) tehnologija spada u MZOS - koji posredno ili neposredno upravlja sredstvima, ako ne na drugi nacin, a onda postavljajuci ili odredujuci tko ce u kojem tijelu sjediti i/ili ga voditi. Normalno je da poslije par tjedana ti nemas te brojeve, ali nije normalno da ih odogovorni nemaju ili nisu spremni predociti javnosti. Ako si ti siguran da ih imaju i mogu ih objaviti, zasto to ne cine? Dakle, ako hocemo konkretna imena: Risovic, Marjanovic, Munivrana, Schwatrz. Btw, ako si ti sguran da oni te podatke imaju i znaju, zasto to nisu prezentirali na sastanku (gdje su eksplicitno trazeni rezultati a ne brojevi projekata) ili u meduvremenu?
Na #34: Hvala na cestitici. Kako sam to rekao i prilikom imenovanja u SC UKFa, cestitati ce mi se moci samo kad se budu vidjeli rezultati rada tih tijela. Samu nominaciju ja, kao i tada, dozivljavam kao obvezu da odradim odredeni posao te, ako se o nekakvom priznanju radi, kao priznanje suradnicima na proslim aktivnostima u kojima sam sudjelovao a koji su omogucili da uz njih nesto naucim, a ne meni osobno. Vasa potreba da rijetku uljudenost odmah popratite uobicajenim "spustanjem", kako sam vec visekratno naveo, govori primarno o vama i vasem moralnom i ljudskom habitusu, a ne o onome kome je upucena.
Sto se podataka tice (drago mi je da napokon konvergiramo prema njima): OK, ako je TV u projekte ulozilo 177 milijuna kuna u 7 godina, dajte nam to raslaclanite po godinama i efektima (broj usjepjesnih (po cemu) i broj neuspjesnih (po cemu) projekata, broj patentnih prijava, broj registriranih patenata, broj licenci s gospodarskim subjektima, broj novostvorenih tvrtki, ukupni prihod (ne promet) tvrtki, novostvorena radna mjesta u procesu inkubacije, ukupno ostvareni prihodi po finaciranom projektu, ostvareni prihodi na medunarodnom trzistu po financiranom projektu, ...). Siguran sam da primarno vama i ostalim clanovima TVa moze biti u interesu to znati, a time cete valjda ponukati i druge komponente sustava (BICRO, HIT) da postignu takvu razinu transparentnosti. Od pocetka famoznog sastanka, do svih posljedicnih diskusija ovdje, pokusavam dobiti samo to, ali, nazalost, bezuspjesno.
|
|
Kolega # 35 razumno pita zašto mu je teško prihvatiti da vrijedi ulagati u kruh i mjerenje odijela. U svijetu prirodoznanstvenika, ali i ostalih znanstvenika u koje ubrajam i matematičare (ova primjedba je posljedica da je jedan sudionik emisije SC pitao smije li i matematiku uvrstiti u znanost) to sigurno nisu high-tech dakle teme vrhunske tehnike. A što je danas vrhunska tehnika? Ništa i sve. To barem od 2003. po mišljenju New York Timesa nije ni ICT. Ali po istim kriterijima je tekstilstvo, uključivo uporabu rješenja iz nanoznanosti i nanotehnike svakako jedna od vrhunskih tehnika današnjice. Odjeća se još uvijek kupuje po makromjerama. Zato mora postojati sustav koji to omogućuje. Bilo je potrebno izmjeriti 31 tisuću stanovnika Hrvatske u dobi od 6 mjeseci do gotovo 80 godina. Mi smo imali sustav mjera prema Banaćanima iz 1962. Slično je s kruhom njegovom kvalitetom. Jednom da se manje baca. Drugi puta kada je bačen da se sakupi i pretvori u nešto korisno. Jasno da seljaci mogu male količine iskoristiti za hranu. Ali većina tog neiskorištenog potječe iz grada. I tu se jako razlikujemo u načinu razmišljanja. Politika je rekla da se ne može odlagati taj kruh na odlagalište (zaštita okoliša). Treba tehničko rješenje. Zagrijavati da se kruh osuši i mljeti u mrvice nije rješenje (dva puta se troši energija). Zato je razvijen taj postupak. Mali stvari ali velika korist. Živ ot nisu časopisi, već i male potrebe ljudi.
Kolega #36 ne shvaća da je javno prozvao ljude. Da nema podršku čak ni osoba s kojima je surađivao u UKF-u. Moj članak u nečitanom „Vjesniku“ ipak je pročitalo puno više ljudi nego njegove priče na Connectu. Ja sam napisao što sam smatrao potrebnim da se napiše. Opet jedna Vaša tvrdnja koja ne odgovara stvarnosti. Bilo je napisano koliko je potrošeno sredstava po godinama. Načelno bi takve analize bile korisne. Ali nisam ja taj koji ih trebam raditi niti narediti da se izrađuju. Vi stalno izmišljate posao drugim ljudima. A zapravo pokazujete da niste spremni priznati da ste svjesno doveli u zabludu čitateljstvo Connecta.
Na kraju. Uvijek ću svakom čestitati na izvrsno obavljenom poslu ili priznanju kao što je Vaš izbor. Pritom se uopće s njim ne trebam slagati. Vi sada morate opravdati da ste dobro pogođeni izbor u tom tijelu. Ako Vaš rad bude takav kako prenosite podatke sa spomenutog sastanka, bojim se da će to biti teški promašaj.
|
|
| Najtezi moj promasaj (zbog neoplodnog utroska energije) je pokusavati s vama civilizirano komunicirati. Busanje u prsa je ipak primarno karakteristika Tarzana i ostlih stanovnika dzungle. Pa vas ja rado prepustam istoj. Gdje cete moci vrijedati i razbacivati se floskulama, ali cete svaki put kada se trazi iznosenje konkretnih podataka (isto je bilo s povjerenstvom za izdavastvo, pa s urednisvom filozofskih casopisa, sada se ponavlja s tocnim podacima o trosenju milijuna eura, ...) svecano izjavljivati "to nije moj posao". Dajte barem jednom polozite racune za ono sto radite, a sto se placa javnim novcem. Buduci da cete opet zakljuciti da to nije vas posao, moram vas javno zamoliti da mi ne pisete, odpisujete, prikupljate podatke i "podatke", niti na drugi nacin komunicirate sa mnom. Te da niti sebi ne uzimate pravo da drugima "interpretirate" sto sam ja mislio reci ili sam napisao. Niti da interpretirate ciju podrsku ja imam ili nemam. Ja cu se svakako uzdrzati od bilo kakvog daljnjeg komentara vaseg javnog i podzemnog djelovanja. Vi to jednostavno ne zavrjedujete. |
|
Još se uvijek niste ispričali javnosti, članovima connecta a osobito članovima Tehnologijskog vijeća za objedu. Da smo trošili novac u stotinama milijuna. Zato sam ja Tarzan iz džungle. U redu.
Koliko puta Vam moram kazati da članovi nekog povjerenstva nisu dužni dati nikakvi odgovor na neka pitanja, poput financiranja ovog ili onog. To pravo pripada eventuano predsjedniku nekog tijela ili višem organu. O Tehnologijskom vijeću dao sam dosta podataka jer sam lagano mogao pobijati Vaše krive računice. Što Vam je dokazao i sadašnji ravnatelj za znanost. Što se tiče Povjerenstva za izdavaštvo, ono je razmatralo, mislim po prvi puta uopće (ne ću tvrditi) da se objavi na mreži raspodjela, pravilnik itd. Dobilo je suglasnost i objavilo je uz tek poneki protest onih koji stalno prigovaraju ali ništa ne rade da zasluže bolju ocjenu. Što se tiče filozofa, tamo sjednim u Savjetu. Pa baš i ne znam je li članovi savjeta bilo kojeg časopisa odgovaraju na pitanja osobnosti poput Vas. Za to su zaduženi drugi, odnosno tko ste Vi da uopće si uzimate pravo postavljati pitanje tko što radi. zato postoje drugi a ne razno, razni isturenici.
Kolega, Vi ne možete kao čelnik jedne skupine koja do sada nije dala nijedan konstruktivni doprinos bilo čemu, osim što je izludila naciju s CC radovima, pa nikoga više ne zanima struka, obrazovanje itd., podnijeti da ste uhvaćeni u teškim manipulacijama koje su imale samo jedan cilj. Da diskreditiraju ljude koji bolje ili lošije rade ali su ipak nešto ostavili iza sebe. Morat ćete se jako truditi da to dostignete. ne vjerujem da će Vam uspjeti budete li se i dalje bavili manipuliranjem, pisanjem forumaških priča itd. I tu je točka s Vama, barem o ovoj temi. Kada Vi i vaši šefovi ili dušebrižnici nešto konkretno smislite, imat ćete svuda moju pomoć i podršku. Ali ne i za kriva prozivanja, neutemeljene optužbe itd. Tad |
|
|
Edukacija
Connect::Portal::Gosti
