| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Đikić i Žagrović u Naturu o biologiji u jugoistočnoj Europi
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Hrvoje Meštrić
|
|
|
|
2008.03.06. 17:44
Ivan Đikić i Bojan Žagrović objavili su jučer
tekst u Nature Reviews Molecular Cell Biology pod naslovom "Childhood of a phoenix: modern biology in Eastern and South-Eastern Europe".
With the expanding unification of Europe, the face of European science is changing. For some countries these changes are more pronounced than for others. Here, we survey the present state of science, most notably molecular biology research, in Eastern and South-Eastern European countries. We focus on the strategies these countries are taking in their quest for scientific excellence, discuss some of the acute challenges they face and explore several success stories in the making. .
Tekst je prepričan i u današnjem Poslovnom dnevniku link |
|
Promovirati Hrvatsku na ovaj način, je doista najbolje što jedan znanstvenik može dati od sebe.
Cijenjenim kolegama od srca čestitam! |
|
Na #2:
"Promovirati Hrvatsku na ovaj način, je doista najbolje što jedan znanstvenik može dati od sebe. "
Ummm ? Ne, nebih se nikako slozio. "Promocija" (ili kako god zelite to zvati) Hrvatske putem znanstvenih otkrica i radova u vrhunskim casopisima je po meni bolja. I uz sve duzno postovanje obojici autora, ciji znanstveni rad i trud ulozen u Hrvatskoj nikako ne umanjujem, trecina clanka (kroz stranice 3 i 4) je reklama MedILSa. Ostatak clanka je generalno ok.
Cestitate im na cemu? Ovo clanak ne opisuje znanstveno otkrice, zapravo ne opisuje nikakvo novo otkrice, nego je pregled (review) nekih problema o kojima je vec diskutirano na connectu i koji su opcepoznati kod nas, no do sada vjerojatno nisu bili i cijelome svijetu. |
|
#3 Što ste uopće kolega PAMETNO željeli reći?
I pregledni rad u kojem se promovira inkubator znanja i centar izvrsnosti, velikog potencijala kao što je MedILS, zaslužuje čestitke autorima.
Zbog ovakvih kao Vi koji svojom skučenom percepcijom, trećinu rada nazivate "reklamom MedILSa" osobno bih institut da mogu izmjestila iz Hrvatske i okruženja u kojem će biti pravo čudo da znanstvenici koji tamo rade zadržate svoj entuzijazam kroz duže vrijeme.
A i inače Vam je kolega poimanje znanosti osebujno. U ekonomiji se svakih otprilike 400 godina postavi neka teorija ili model, ono što Vi nazivate "opisuje znanstveno otkriće"
. Pa onda ako Vas dobro razumijem, najbolje je da se mi ekonomisti prestanemo baviti istraživanjem, jer rijetko nešto možemo znanstveno otkriti, učlanimo se svi na connect i samo tu diskutiramo... Nevjerovatno! |
|
Ja se slazem da je vazno promovirati Hrvatsku i da se to moze na razne nacine. Ipak kolega iz komentara #3 ima pravo kad kaze da je dobar dio clanka reklama MedILS-a: sto tu ima zanimljivo nekome iz Bugarske, Estonije ili zemalja koje kolege uopce ne spominju u clanku? Zelim reci da iako je informativan clanak; ocito, ne bi bio objavljen da nije, ipak ne treba preuvelicavati cijelu stvar. Cestitam kolegama na objavljivanju dobrog clanka u odlicnom strucnom casopisu. Ja sam eto napisao blog o tome clanku naNature Network i sada me njihov online urednik pita ako bi bilo pametno pokrenuti grupu Eastern Europe Science na NN kao sto vec postoji za Indiju gdje odlicno funkcionira u povezivanju znanstvenika. NN je portal slican Connect-u gdje se moze diskutirati, suradivati, blogirati i sl. Bravo kolege, bravo ja!  |
|
|
Na #4.
Zelio sam ukazati na Vas nadasve smijesan komentar. Ne umanjujem niposto znanstveni rad u MedILSu, ali prava "reklama" u znanstvenim krugovima (ne u ekonomiji doduse  ) ce se postici ovakvim doprinosima:
http://www.nature.com/nature/journal/v443/n7111/abs/nature05160.html
Na takvim stvarima mogu cestitati nekome i mogu samo zazeljeti jos vise takvih Naturea. Sto se pak vi pametno zeljeli reci, to ce nam svima ostati misterija. 
A kako sam i rekao i trebalo bi biti glasan i javno vikati kad se neke stvari rade kako se rade u Hrvatskoj, samo eto nakon procitanog clanka, osjecao sam se kao da sam usput procitao i reklamni letak o MedILSu. To sto je clanak objavljen u Nature-u, meni osobno ne znaci puno - ali dobro je u toliko sto puno ljudi cita Nature i zato ce ga puno ljudi i procitati. Bilo bi jos bolje da vijest objavljena na BBCu ili CNNu. A moj kriticki pristup bio bi isti bio on objavljen u Natureu ili Periodicum Biologorum - ne mislim pritom nista lose tom casopisu.
"Pa onda ako Vas dobro razumijem, najbolje je da se mi ekonomisti prestanemo baviti istraživanjem..."
Ovisi koju vrstu znanosti, iako ja ekonomiju (a ni "social sciences" opcenito) ne bih zvao znanoscu s obzirom na gotovo smijesne metode i rezultate koje produciraju (npr. nedavno je u jutarnjem bio clanak nekog psihologa o "genu srece"). Ovdje bih ubacio i jedan citat sa kojim se nazalost djelomicno i slazem, a koji mi je prijatelj natuknuo kad smo diskutirali metodologiju jednog clanka iz biologije (bas prigodno, mislim da je clanak bio iz Science-a):
"All science is either physics or stamp collecting.",
jer naprosto iz perspektive fizicara sa "skucenom perpecijom" jako puno "znanstvenih" clanaka iz drugih podrucja ili ne daje gotovo nikakve statisticki pouzdane rezultate ili se rezultati nepravilno interpretiraju ili jos podosta stvari...
"...jer rijetko nešto možemo znanstveno otkriti, učlanimo se svi na connect i samo tu diskutiramo... Nevjerovatno!"
O prirodi koja nas okruzuje nam zaista ekonomi i nece reci nista nova, a i ono sto hoce o drugim stvarima, bit ce upitno. Mozda Vas zakljucak onda i nije daleko od istine...  |
|
cestitke na lijepom clanku! mislim da je na dobar nacin skrenuta pozornost prema “Eastern Europe” institutima kao velikom potencijalu, te da je na neki nacin ukazano (money,money,money paragraf) na vaznost veceg upliva internacionalnog kapitala na ubrzani razvoj istih.
Prema mojem misljenu, jedino sto je propusteno je prilika da se spomene jos nekoliko uspjesnih institucija unutar nase domovine koje imaju medjunarodno financiranje. Npr. imamo HHMI International Research Scholar-a na Sveucilistu u Rijeci sto je fantasticno, etc...
Ali bravo za EMBO i ERC, kao i NZZ i UKF sto omogucuju mladima koji tek zapocinju samostalnu karijeru u domovini da apliciraju za uspostavne i druge grantove! Mislim da je i to vec veliki pomak u odnosu na prije nekoliko godina.
Inace, clanak od Zagrovic i Dikic je svrstan u dio “PERSPECTIVE” casopisa “Nature Reviews Molecular Cell Biology”
|
|
#7 Quote:
Zelio sam ukazati na Vas nadasve smijesan komentar.
/QUOTE]
Čestitati kolegama, je ljudima dobre volje normalno, a što sam pametno željela reći doista će ostati misterij ljudima poput Vas.
[QUOTE]
ja ekonomiju (a ni "social sciences" opcenito) ne bih zvao znanoscu;
"All science is either physics or stamp collecting."
O prirodi koja nas okruzuje nam zaista ekonomi i nece reci nista nova, a i ono sto hoce o drugim stvarima, bit ce upitno.
znanstvenici iz znanstvenog područja ekonomije, nisu nikakvi "ekonomi", već kolege često tako široke opće izobrazbe, da si ne bi nikada dozvolili ovakav prepotentni citat, pa čak niti u kolokvijalnom kontekstu.
A kako su kao i u fizici i u ekonomiji ekonomski zakoni stalno na djelu, i mjerljivi i provjerljivi, baš me zanima da li će rastuća inflacija, kao i vanjski dug Hrvatske (kao što kažete ništa nova) ostati i za Vas, kao i za sve nas baš tako upitni ili ćete u takvoj situaciji čitavog niza ekonomskih problema od pada kupovne vrijednosti novca i moći stanovništva, potražiti neki grant u inozemstvu i boljem prirodnom, a i društvenom okruženju?
na #8
Kolega hvala na ovoj informaciji o HHMI, jer upravo pišem rad o utjecaju FDI na transfer znanja u Hrvatskoj u odnosu na EU, a u kontekstu toga je hvale vrijedan i Vaš komentar o neophodnosti direktnih stranih investicija u razvoju inkubatora znanja, čiji priljev godinama zbog čitavog niza problema ne ide kako bi željeli.
|
|
Na #8:
Hvala na ispravci, tocno clanak je objavljen pod "Perspective" rubrikom pod "Science and society".
Na #9:
To sto se naveli nije nikakva znanost, pa citat u tom slucaju, sasvim stoji na mjestu. Matematicke modele moze raditi i matematicar i fizicar, i to znantno naprednije, pa su zato oni u USA i trazeni, na npr. Wall Streetu.
Da zakljucim: od "znanstvenika" kao ekonoma, da, ovo je najbolje sto on moze dati za Hrvatsku - reklamu. Od pravih znanstvenika kao autora ovog clanka, najbolje sto oni mogu dati (a i to su vec i pokazali ako pogledate njihove publikacije) je daleko daleko vise, no niti ne ocekujem da Vi mozete shvatiti vrijednost znanstvenog otrkica. |
|
trecina clanka (kroz stranice 3 i 4) je reklama MedILSa. Ostatak clanka je generalno ok.
Znači li to da ostatak članka, uključivo o MedILS- nije ok?
Cestitate im na cemu? Ovo clanak ne opisuje znanstveno otkrice, zapravo ne opisuje nikakvo novo otkrice, nego je pregled (review) nekih problema o kojima je vec diskutirano na connectu i koji su opcepoznati kod nas, no do sada vjerojatno nisu bili i cijelome svijetu.
Nije Vam logika "promocije" jača strana. Da su htjeli zamijeniti connect i poslati poruku njegovoj publici, valjda bi autori napisali članak u nekom dnevnom listu u Hrvatskoj. Očito je da jesu pisali "vjerojatno i cijelome svijetu". Proučite smisao i funkciju promocije. Da Vam bude lakše, pođite od pitanja - kome je namjenjena?
A..."čestitati na čemu"? Kako je to krajnje individualno, stvar prosudbe, evo, ja Vama čestitam na ovome:
Zelio sam ukazati na Vas nadasve smijesan komentar...
Jednako je smiješno, kao komentar kome se smijete, stajati pred zgradom i smijati se, smijati se drvetu, rijeci, ljudima koji hodaju, pogotovo onima koji Vas začuđeno gledaju kako se smijete, a Vama sve smiješnije....Ja nisam čuo ni vidio čovjeka kome je toliko sve smiješno, što je valjda izraz turboveseloga duha, pa čestitam. Samo, nemojte propuknuti kolega.
O prirodi koja nas okruzuje nam zaista ekonomi i nece reci nista nova, a i ono sto hoce o drugim stvarima, bit ce upitno. Mozda Vas zakljucak onda i nije daleko od istine...
"Ekonomi" kolega dijele dnevne porcije hrane, oružja, streljiva, šatorska krila, mogu i mazivo za dnevne strojeve, papir, svašta. Ni jednoj znanstvenoj disciplini ne možete pripadati da to ne znate, a za prirodu ćemo lako. Dok imamo takve kao Vi, ne treba brinuti.
I na kraju, proučite malo geografiju. Split je još u Hrvatskoj, ako nam ga Slovenci ne drpe, MedILS je još u Splitu, pa ako netko u časopisu koji, kažu ljudi, ja ne znam, čitaju tisuće i tisuće vodećih svjetskih znanstvenika, zatim toliko potencijalnih investitora u znnost i znanje, što formalnih, što neformalnih, napiše đštogod, makar i reklamu, o njemu, zaslužuje bar maslinovu grančicu za vještinu i sposobnost.
Ostavite ostalim napaćenim građanima Hrvatske da vide ima li to veze sa njima, pa ako im se sviđa - neka čestitaju. Evo, i ja čestitam.
Uz nekoliko sati zakašnjenja, svim kolegicama - Sretan 8. ožujak! |
|
Na #11: Imajte razumijevanja za mladog kolegu #4/7/11. On je trenutno first year graduate student na uglednom američkom sveučilištu, te mu u opis posla spada čitanje i traženje mana znanstvenih radova iz njegovog područja. Većina studenata se tada malo previše zanese (tipa "naravno da je članak crappy, pa to je ipak samo PNAS") i misli da će oni u slijedećih 4-5 godina svojom genijalnošću stvari postaviti na mjesto. Well, guess what - slijedećih 4-5 godina služi, između ostalog, da VEĆINI takvih poput mladog kolege malo potkrešu krila i da ih nauče da je i takve statistički nepouzdane i, po njemu, krivo interpretirane rezultate puno, puno teže i skupiti i objaviti nego li oni to zamišljaju.
Druga stvar po kojoj se vidi da je je mladi kolega još dijelom mentalno na PMF-ovom brdu, a što će isto naučiti s vremenom, je da se u razvijenom svijetu pripadnost nekoj znanstvenoj grani određuje po tome kakve znanstvene probleme netko rješava, a nw po metodologiji koju koristi - a NAROČITO ne po tome koji je dodiplomski studij nekad završio. Npr. biokemija i biofizika vani su biološke znanosti. Samo u hrvatskoj akademskoj kaljuži imamo izjave tipa "jednom fisičar, uvijek fizičar" (ili kemičar) ili "medicinari nisu kompetentni držati nastavu biolozima". Samo u Hrvatskoj imamo akademike-fizičare koji neprestano svojim kolegama koji se bave molekularnom biologijom trljaju na nos da su "većinu molekularne biologije stvorili fizičari", pri tome zaboravljajući da se jedan Francis Crick ili Max Delbrueck nisu smatrali fizičarima, nego biolozima, bez obzira na formalno obrazovanje. Istina, ono što se nauči na studiju fizike je često korisnije (i kasnije teže nadoknadivo) za kvalitetno bavljenje mnogim granama znanosti nego stamp collections koje se uče na matičnim studijima tih znanosti - no, mladi kolega #10, počnite se već sad spremati na "surovu" realnost u kojoj Vas na temelju onog čime se sad bavite i iz čega ćete doktorirati Vaša okolina više neće smatrati fizičarom. Nego biologom. Za Vašu utjehu, to Vam nitko neće uzeti kao manu (osim možda fizičara na Horvatovcu) - barem sve dok se ne budet podcjenjivački odnosili prema svom VLASTITOM novom znanstvenom području i kolegama koji su se ranije zainteresirali za to područje nego Vi i u skladu s time odabrali odgovarajući studij koji je, paradoksalno, možda "suboptimalnan" za vrhunsko bavljenje tim područjem. |
|
Na #12
Evo, poslušaću Vas . |
|
Nakana pisanja clanka bila je:
A general overview of the state and direction of Eastern European science (specifically life sciences/cell biology) to set the scene, and then focus on 2-3 succesful examples of institutes/universities, commenting on why these examples have been successful and finishing with what is needed to increase the success rate. linku
Sretni smo da smo mogli prikazati pozitivna iskustva iz HR (ukljucujuci MedILS, NZZ i UKF). Koliko je god clanak dobra reklama za MedILS toliko je i reklama za IIMCB u Poljskoj. No nasa namjera nije bila reklamiati te institute nego ukazati na njihove dobre strane i koliko mogu doprinjeti promjeni klime i nacina razmisljanja u sredinama. Osim toga dugorocni uspjeh tih instituta ovisi i o lokalnoj sredini.
Nazalost kultura kompetitivnosti, medunarodnog financiranja i kreativnog okruzenja u tim centrima izvrsnosti se ne siri dovoljno brzo u sveucilisne baze i to predstavlja jedan od najvaznijih izazova o kojem ce ovisiti da li ce te zemlje uspjeti znacajno podici nivo svoje znanstvene baze ili ne.
Npr. buduci uspjeh MedILSa u RH nece samo ovisiti o znanstvenicima u MedILSu nego i razvoju okoline u kojem je smjesten institut (sveucilista, infrastrukture, zakona, zaposljavanja stranih znanstvenika, narucivanja reagenasa itd.). Zato se i znanstvenici MedILSa maksimalno angaziraju na edukaciji studenata, suradnji s kolegama na Splitskom sveucilistu te u javnim istupima:
CITAT:
how can MedILS ensure its sustainability as an outstanding research institute unless it builds and maintains a strong intellectual environment around it and a powerful local source of scientifically educated students, postdoctoral fellows and technicians?
Indeed, the present research structure in Croatia is a major risk factor for the long-term success of the MedILS, as it is still stained by the lingering features of the old system: national grants are small with an approval rate of greater than 80%; selection procedures are governed by a club of well-connected ‘scientists’; the government non-critically invests into capital equipment and infrastructure while neglecting human resources (for example, Ph.D. positions are not part of the approved grant, postdoctoral fellowships do not exist and the appointment of young independent group leaders is still a sporadic occurrence...
|
|
Sto se tice "pravih" znanstvenih radova i publkacija iz MedILSa mislim da uopce nema dileme da MedILS ima predobrih razloge za reklamu - uskoro ce biti objavljeni znanstveni radovi u casopisima Science i Nature s adresom Split, HR.
Ukoliko se tome pridodaju vec objavljeni radovi u Nature-u i EMBO J-u prosle godine onda je ocigledno da MedILS i preko originalnih znanstvenih radova vrlo uspjesno i pozitivno promovira HR u svijetu znanosti...Ovaj clanak u Nature Reviews samo je jedan od nacina takvog djelovanja... |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Zakljucak vijeca casti HNDa
(12 kom., prije 10 hrs.) | | Drzavne nagrade za znanost
(25 kom., prije 1 dan/a.) | | Izjava o recentnim postupanjima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH
(43 kom., prije 1 dan/a.) | | Prvi magistri inženjeri Sveučilišta u Zagrebu
(7 kom., prije 2 dan/a.) | | Zločin je etanolom »hraniti« vozila
(68 kom., prije 3 dan/a.) | | Novi clanovi Investicijskog odbora BICRO-a
(74 kom., prije 3 dan/a.) | | Znanost, nogomet i nacionalni identitet
(93 kom., prije 3 dan/a.) | | Je li CCA srušila izdavački sustav?
(188 kom., prije 3 dan/a.) | | Tekst za godišnju novinarsku nagradu
(43 kom., prije 4 dan/a.) | | Upit o kriterijima za izbor kandidata na suradničko radno mjesto asistenta
(11 kom., prije 5 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.07.20. 12:42h CEST