| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
O prezentiranju znanstvenih otkrica
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Ivan Đikić
|
|
|
|
2008.02.29. 20:35
Tanja Rudez na svom blogu obraduje temu nedavnih medijskih vijesti o novom lijeku protiv raka. Blog-link, a povodom vijesti u VL i na HTVu. Na tragu lijeku za rak. Mislim da je dobro o ovakvim temama javno i na temelju argumenata raspravljati.|
Tanja Rudez je vrlo profesionalno (objektivno i strucno) napisala osvrt na pocetne nalaze znanstvene novakinje.
Ovo nije prvi put da najveca medijska kuca u drzavi - HTV prenapuhano donosi neku znanstvenu vijest. Ne mogu vjerovati da nemaju strucnog savjetnika za znanost vec da informacije u sredisnji dnevnik donose "odokativno".
Drugi put nek se jave Tanji.
|
|
Tanjin komentar na blogu jeste stručan i poučan. mogao bi poslužiti kao obrazac, neka vrsta predavanja medijskim kućama o načinu pristupa takvim stvarima.
Ima u njemu međutim jedno malo zrnce nelegitimnosti. U svijetlu nedavnih događaja, ako isključimo to da je Tanja ovaj komentar napisala na svome blogu, ali je ipak vrlo važna djelatnica u strukturi JL, mogla je izbjeći, upravo radi toga prozivanje HTV i VL. Jednako bi komentar bio kvalitetan. Ovako, nosi sumnju packi konkurenciji.
Naime, ne treba puno ići u prošlost pa se prisjetiti naslova o "hrvatskom novome Tesli", koji to nije, koji to ne treba biti i čije otkriće, što je relevantno za ovaj Tanjin pristup, nije imalo veze sa prirodom Teslinih otkrića. Naprosto dvije potpuno različite dimenzije.
I drugo, ono što upravo Tanja inzistira na connectu, kada je se, bez osnove proziva za "naslove", "interpretacije" i slične novinarske stvari, tekstovi u VL i na HTV su namjenjeni laičkoj publici i uvijek o takvim temama nose rizik - stručne nekompetentnosti. A to je sudbina svih, ne samo VL i HTV.
Dakle, poučak stoji, kvalitetan je, ali morao bi se odnositi na - sve. |
|
na # 2
Kolega, mozda biste trebali biti malo pazljiviji u citanju moga bloga. Kada sam govorila o senzacionalizmu, rekla sam mi u novinama. Dakle, novine u kojima radim i koje jako, jako volim nisu lisene toga. Dapace. Koliko puta smo pogrijesili? Mnogo puta. Koliko puta sam ja pogrijesila bilo iz brzine ili u tom trenutku nedovoljnog poznavanja materije. Sigurno mnogo puta. No, za razliku od vas ja ne filozofiram uz svoj kompjutor, nego radim i nastojim da i ja i novine u kojima radim budu istovremeno i zanimljive i relevantne. A jako sam pritom svjesna cak i kad napravimo nenamjernu gresku.
Sto se tice "novog Tesle", Marina Soljacica, termin nisam skovala ja niti se prvo pojavio u JL. Proucite malo. Inace, strani su mediji (mozete procitati) cesto spominjali Marina Soljacica u kontekstu onoga sto je s bezicnim prijenosom energije radio njegov zemljak Nikola Tesla. U tom kontekstu uopce nije neprimjereno nazvati Soljacica "novim Teslom". Ako vama naziv "novi Tesla" ima istu razinu tezine kao i navod da bi "uskoro, cim se obave pokusi na zivotinjama i ljudima, iz ZG mogao stici novi lijek protiv raka", to je vas, a ne moj problem. |
|
Prvo, ja nisam ni spomenuo senzacionalizam? Zašto se branite od njega?
Drugo, ja nisam govorio o griješkama kao imperativnoj nevaljalosti, pa iako je lijepo što ukazujete da griješite kao i svi, nije bilo nužno u ovom kontekstu, jer to nisam pretpostavljao. Zašto se time branite?
Treće, prihvatiti kritiku je vrlina. Čak i neprimjerenu, iako ne mislim da moja kritika to jeste. Nije vrlina bez razloga kvalificirati kolegu u polemici, pogotovo njegovo stajalište nazivati "filozofiranjem uz kompjutor". Ako Vama jeste, meni je svejedno, ali - nije usporedivo sa tim što Vi radite. Niti je argument ovdje. U noramlnim okolnostima za to postoji kvalifikacija pod pojmom - pristojnost.
Četvrto, nisam rekao da je "novi Tesla" loša kvalifikacija, pa mi nije naročito logično da se i od toga branite u tome da niste prvo Vi skovali taj termin, pa onda dokazujete da su - strani mediji to povezivali sa Soljačićevim otkrićem. Čak da je to relevantno, zašto bi nužno ti "strani mediji" morali biti u pravu?
|
|
Na #1
Sve je pocelo od Vecernjeg Lista koji je uz relativno pristojan clanak stavio katastrofalan naslov, koji bi jos mozda i ostao neprimjecen da nije izbio kao glavnio na naslovnici. Nakon toga je krenula lavina novinara koje vise nije zanimala tocnost podataka nego samo cinjenica da i oni moraju imati tu informaciju, koja se tih dana izvrsno prodavala. Ljudi su konacno zaboravili na Ivanisevica i druge traceve tjedna.
Steta sto reakcije tipa ovih se nisu pojavile i ranije, jer slicne bombasticne vijesti koje se ne temelje na cinjenicama se pojavljuju bar jednom u 6 mjeseci. |
|
Između toga da se ne objavi vijest o takvom otkriću, ili znanstveno vrijednom rezultatu i toga da se eventualno preuveliča dio ukupnih vrijednosti, uvijek je za najširu javnost - a čvrsto vjerujem i za samu popularizaciju znanosti bolje - ovo drugo. Dakle, ima i gore od bobmastičnoga naslova, koji u tržišnoj utakmici sa tisućama naslova - ima svoju pozitivnu funkciju.
Na jednu vijest utječe dosta toga. Isto otkriće ne bi imalo jednaku težinu u USA, Njemačkoj, Japanu i u Hrvatskoj. Treba li obrazlagati zašto?
Otkriće recimo Ivana Đikića, koliko god bilo veliko i kakav god značaj imalo, nije već odavno neka exluzivna vijest. U tom smislu uspjeh, neću ga nazvati nikakvim otkrićem, makar daleko manje značajan, bilo kojega mladoga znanstvenika, pogotovo u Hrvatskoj jednostavno zaslužuje - veći exluzivitet i očekivano će podići veću prašinu. Ja mislim da je to dobro za znanost.
Konačno, pitanje kolegici iz #3:" Je li JL objavio bilo što o ovome uspjehu mlade znanstvenice i ako postoji tekst možemo li vidjeti link na njega? Radi usporedbe. |
|
| O medijskim pretjerivanjima u tretmanu znanstvenih vijesti je dobro da progovori netko iz samih medija, a ovaj slucaj o kojem se na blogu govori je dobar povod. Medjutim, mislim da ni Jutarnji nije bas imun na slicne pojave. Prije nekoliko dana u Jutarnjem je objavljenclanak vezan uz meta-analizu studija djelotvornosti selektivnih inhibitora ponovnog unosa serotonina (engleska skracenica SSRI), medju ostalima fluoksetina (Prozaca). Radi se o danas najcesce koristenoj grupi antidepresiva. Dok je clanak uglavnom korektno napisan i izbalansiran, naslov "Prozac ne djeluje!" je jednostavno vristeci senzacionalizam kojem je sigurno primarna svrha privlacenje paznje, a tek onda (i ako) korektno informiranje citatelja. I takav je naslov bio izvucen na naslovnicu online izdanja. Sami autori studije o kojoj clanak govori utvrdili su da Prozac i ostali lijekovi iz iste grupe djeluju znacajno bolje od placeba kod depresivnih pacijenata s najtezim klinickom slikom, dok je kod onih s blazom klinickom slikom benefit u odnosu na placebo zanemariv. Na osnovu recene studije moglo bi se eventualno govoriti o pretjeranom dijagnosticiranju depresije i propisivanju antidepresiva, koje je mozda dijelom i posljedica agresivne reklamne kampanje direktno upucene na potencijalne pacijente, a ne o nedjelotvnornosti lijeka (s usklicnikom). To namece pitanje koliko je onih koji su bili regrutirani u studije zaista i bilo depresivno u mjeri da bi mogli imati koristi od antidepresiva. Inace, konfuziju u studije efikasnosti antidepresiva takodjer unosi i cinjenica da za depresiju (kao i za prakticki sve psihijatrijske bolesti) ne postoji test koji potvrdjuje dijagnozu, kao sto mozete sa sigurnoscu utvrditi povisene razine masnoca ili glukoze u krvi. Sama depresija je i po klinickoj slici i po bioloskoj podlozi heterogena, sto unosi dodatnu varijabilnost u navedene studije. Sve u svemu, na osnovu navedene studije moglo bi se govoriti o nesklonosti farmaceutskih kompanija objavljivanju rezultata koji im ne idu u prilog, nesklonosti znanstvenih casopisa objavljivanju studija s negativnim rezultatima itd. Cinjenica da se glavni autor studije dr. Irving Kirsch bavi hipnozom i drugim nefarmakoloskim pristupima lijecenju psihijatrijskih bolesnika takodjer treba uzeti u obzir pri procjeni studije koja bi trebala srusiti "mit" o efikasnosti antidepresiva. |
|
na # 7
Slazem se s vama da nije moje novine nisu imune na senzacionalizam sto sam i napisala pod #3. I slazem se s vama ad je tematika antidepresiva jako kompleksno podrucje. Vjerujem, takodjer, da ste drugi dan procitali komentar koji smo napisale kolegica Goranka Juresko i ja. No, kako biste vi komentirali naslov "Prozac, used by 40m people, does not work say scientists"?, objavljen u Guardianu, koji je vrhunac ozbiljnog novinarstva, barem kako ga ja dozivljavam. Ili, ako je vijest o Prozacu cijeli dan (to je bio utorak) breaking news na BBC-u? Sto ce uraditi glavni urednik novina u Hrvatskoj? Ignorirati to? Stavite se u tu poziciju pa cete vidjeti da bas nije lako. |
|
na # 7
Evo jos nekoliko naslova iz tzv. ozbiljnog tiska:
Depression drugs don’t work, finds data review -Times
Antidepressant drugs don't work – official study - Independent
Anti-depressants 'no better than dummy pills' - Daily Telegraph
Depression drugs 'do not work' - The Australian
Mislim da u usporedbi s tim uglednim novinama, JL nije bio jako senzacionalan
|
|
Odlicno je da je T Rudez (kao novinarka) pokrenula raspravu o ovoj temi te da mozemo bolje razumjeti i stav medija u prikazivanju novica, znanstvenih i drugih. Meni se jako svida samokritika novinarke prema svojoj profesiji, cak i svojoj maticnoj kuci.
Prezentacija novih otkrica, uspjeha mladih znanstvenika, korektna edukacija javnosti su sve pozitivni motivi za medijsku promociju znanosti. Medutim treba razlikovati bombasticnost naslova (koji su sastavni dio danasnjeg medijskog proboja na trzistu) od zakulisnih materijalnih ili inih interesa, pretjerivanja i neistinosti u clancima (bez obzira da li to dolazi od novinara ili od znanstvenika).
Mislim da i znanstvenici trebaju biti samokriticni prema svojoj struci, odnosno nepoznavanju ili needuciranosti kako komunicirati s javnosti putem medijima. Zbog toga je potrebna dodatna edukacija (od fakulteta na dalje) o tome kako znanstvenici trebaju prezentirati svoja otkrica za javnost. Na EMBO skupu u Cavtatu ce biti sekcija Communication and SOciety, gdje ce Andrew Moore voditi prakticne vjezbe kako dati intervju za javnost Link. |
|
Mozda je problem u nacinu na koji Hrvatska javnost shvaca, ili bolje receno ne-shvaca, znanost. Znanost nije 'lijek protiv raka', znanost je metoda kojom takav lijek mozemo dobiti; nazalost citatelji to cesto ne razumiju.
Mediji trebaju biti odgovorniji u predstavljanju znanstvenih novosti javnosti inace se moze dogoditi da javnost prestane 'vjerovati' u znanost. Tako mnogi komentari koji slijede iza spornog clanka kazu nesto tipa da su vec toliko puta culi o lijeku za rak da uopce ne misle da je to moguce. To je ocito neshvacanje procesa znanstvene metode i donosenje zakljucka da ako su mediji do sada obznanili otkrice lijeka vise puta, svaki put neispravno, to onda znaci da znastvenici zaista ne mogu do takvoga lijeka doci.
U svijetlu neshvacanja znanosti u javnosti mediji ne bi smijeli jos vise mutiti ionako mutnu vodu. |
|
| Mnogi kolege s Connecta su zacijelo pratili i afere zbog kojih su se na udaru optuzbi za senzacionalizam nasli i znanstveni casopisi poput uglednog Naturea. Ako se ne varam afera je izbila 2002. oko jednog istrazivanja vezanog uz GM problematiku. Ili sukob Royal Societyja i Richarda Hortona, glavnog urednika Lanceta. Rekla bih da se u danasnjem globaliziranom svijetu, gdje informacije kruze strelovito mnogo toga mijenja i u znanstvenim casopisima. I oni su pod pritiskom "senzacionalizma" i "tabloidizacije" |
|
Ako zelite usporedjivati naslove, ovi koje ste naveli sadrze ogradu (navodnici, finds data review) uz tvrdnju da antidepresivi ne djeluju, a ne izgledaju kao puka kategoricna tvrdnja uz usklicnik. Bar u nekim slucajevima spominjanim na Connectu ("zelena DNA" u clanku BBC-a o transgenickim ribama u ciji je genom dodan gen za zeleni fluorescentni protein, ako se dobro sjecam) ni BBC se nije proslavio na znanstvenim temama. Iz naslova Guardiana ("Prozac, used by 40m people, does not work say scientists") dalo bi se zakljuciti da oko tvrdnje o nedjelotvornosti Prozaca postoji nekakav znanstveni konsenzus, sto je potpuni nonsens, bez obzira u kojim novinama izislo. Medijima su kontroverze drage i zato ih vole potencirati, ali nekad treba razmisljati i da to moze napraviti realnu stetu. Vjerujem da vam je poznato odustajanje nekih roditelja da djecu cijepe protiv ospica, zausnjaka i rubeole (MO-PA-RU), dakle sasvim konkretnih bolesti od koje neki postotak oboljele djece umire ili ostaju invalidi, radi znanstveno vrlo upitne, ali medijski objerucke prihvacene i u javnosti sirene teze o tome da MO-PA-RU cjepivo uzrokuje autizam.
Ja ne kazem da je lako biti glavni urednik velikih dnevnih novina, niti o tome imam sto puno za reci, samo upozoravam na neobjektivni i povrsni naslov, koji moze imati lose posljedice za konkretne ljude koji trebaju pomoc. |
|
| Komentar #13 se odnosio na #8. I jos da dodam kolegici iz #8, ne vidim potrebu da se vi ovdje branite jer mislim da ste se potrudili kao i inace dati objektivnu sliku u tekstu. |
|
# 13
Uvazavam vase argumente, u osnovi se slazemo.
Sto se tice MO-PA-RU, nije li to pokrenuo upravo Lancet sto sam spomenula u # 12? |
|
# 14
Ne, nije obrana nego samo vam pokusavam docarati atmosferu redakcije u situacijama kad urednik treba dati naslov za nesto sto je "vruci krumpir" i za strucnjake. Kao sto sam vec vise puta rekla, glavni urednik JL-a je izvanredno obrazovan covjek i jedan od najboljalih poznavatelja medija u HR. |
|
| Je li itko od vas bio na blogu casopisa Nature, Nature Network? Ja sam tamo pred par dana pisao o ovom clanku i slicnom clanku u Slobodnoj Dalmaciji. Mozete ga procitati ovdje. |
|
Na #12 i #14:
Tocno je da znanstveni casopisi teze objavljivanju radova koji ce biti siroko citirani, jer citiranost clanaka ulazi u formulu kojom se racuna impact factor samog casopisa. Medjutim, ne treba naglasavati koliko oni drze do svog ugleda i vjerodostojnosti, koja je pod kritickim okom znanstvene javnosti. A sto se tice "vruceg krumpira", to je razlog vise da se ne istrcava, nego da se bude oprezan, ako je objektivnost, a ne senzacionalnost najvaznija. |
|
| I jos nesto u vezi slucaja navodne veze MO-PA-RU i autizma: ja bih potpuno shvacao zabrinutost medija za javno dobro i potrebu brzog sirenja vijesti koja moze zaustaviti stetu izazvanu cijepljenjem, kad bi barem jednak medijski odjek imala studija koja je opovrgla vezu izmedju MO-PA-RU i autizma na puno vecem uzorku djece od originalne studije koja je digla prasinu (498:12), kao i vijest iz 2004. da je 13 od 20 autora originalne studije iz 1998. povuklo autorstvo studije 2004., jer vise nisu stajali iza zakljucaka. Ali da napravite anketu medju prosjecnim konzumentima masovnih medija, sto mislite koliko ih zna za prvu alarmantnu vijest, a koliko za naknadne koje ju opovrgavaju? |
|
na # 18
A tiraz? Mislim da smo u svakom slacaju morali objaviti clanak o Prozacu, bilo bi neprofesionalno da nismo. No, sto se tice naslova, uvijek kazem svima kako mi je glavni urednik u sali rekao da su moji naslovi smrt za tiraz. No, mislim da se puno moze napraviti da clanci u medijima s podrucja znanosti budu istodobno ozbiljni i zanimljivi. To je moj cilj, a svaki je dan novi pocetak. Znate onu uzrecicu, nema nista starije od jucerasnjih novina. Ja vec mislim o sutrasnjem danu. |
|
Quote:
No, kako biste vi komentirali naslov "Prozac, used by 40m people, does not work say scientists"?, objavljen u Guardianu, koji je vrhunac ozbiljnog novinarstva, barem kako ga ja dozivljavam.
Ovo ljeto sam imao priliku posjetiti urednistvo Guardiana u Londonu i popricati s gosp. John Vidalom koji je glavni urednik za pitanja zastite okolisa i klimatske promjene. Povod za razgovor je bio na koji nacin Britanski tisak prati teme koje se ticu obnovljivih izvora energije te klimatskih promjena i globalnog zatopljenja koje su tamo prisutne na dnevnoj bazi, a Gurdian je svojim prilozima jedan od predvodnika u tome...
Medju ostalim smo se dotaknuli i pitanja naslova gdje sam mu ja dao neke primjere iz Hrvatske... Zakljucak je bio slican kao sto i kolegica #12 stalno navodi... Naprosto znanstvenici i mediji funkcioniraju na drugacijoj osnovi i na drugim vremenskim skalama... Rokovi su naprosto razliciti, obracamo se drugoj publici, a i nama znanstvenicima nije glavni cilj se prodati, a novinama to je i zbog toga podilaze citateljstvu...
Sve u svemu mislim da je naivno od nas znanstvenika ocekivati da ce se novinari i novinske kuce promijeniti i da nece traziti senzaciju .... Svakako je potrebno obrazovati novinare kako komunicirati sa znanstvenicima, no u citavoj prici nakon sto sam suradjivao s vise medija i novinskih kuca, mislim da je ipak veca odgovornost na nama znanstvenicima nego na njima. Recimo, danas dok sam planinario su me nazvali novinari da im dam brojku koliko ce trebati ledenoj kocki na Trgu Bana da se otopi... Nakon nekog desetog uvjeravanja da im ne mogu dati brojku dok ne postavim problem na papir i malo proracunam te pogledam podatke o temperaturi, dolaznom zracenju i slicno uspjeli su me pustiti na miru. No vrlo lako je bilo upasti u zamku da im kazem iz glave kako mislim da ledu treba xy vremena pa da mi sutra izadje naslovnica "Ledena kocka otopit ce se za xy - znanstvenici proracunali"
Kada bi se znanstvenci obrazovali unutar svojeg studija i za komunikaciju s medijima gdje bi znali kakav format i formu mediji traze, mogli bi puno lakse plasirati svoj istrazivanja i ideje bez nepotrebnih preuvelicavanja i pogreski. |
|
| Ispravak samog sebe u #19: autorstvo je povuklo 10 od 13, a ne 13 od 20 autora studije koja dovodi u vezu MO-PA-RU i autizam. |
|
| Kolegice #3, mogu li dobiti Vaš odgovor na pitanje - Je li JL objavio ikakvu informaciju o otkriću naše mlade znanstvenice? |
|
Bravo kolega: potpuna je laz da smo najbolji na svitu!
Gotovo u nicemu nismo najbolji (ako izuzmemo Blanku), a u znanosti nismo nigdje.
Nedavno sam zivio u kraju koji ima bolju klimu od one u Dalmaciji, vidio sam krajeve koji su na neki nacin lipsi od nasih, upoznao drustva bez korupcije...
Prestanimo se lagati. Sto to prije ucinimo, tim bolje. |
|
Quote:
Stoga bih voljela da je vijest o mladoj i talentiranoj Marijani Hranjec u medijima bila drukčije prezetirana. Primjerice, Marijana je rad o antitumorskom spoju objavila u Journal of Medicinal Chemistry, najvažnijem znanstvenom časopisu na području medicinske kemije i za to je dobila nagradu Društva sveučilišnih nastavnika. Marijanina istraživanja svakako treba podržati i financijski pomoći, tim više što je riječ o mladoj znanstvenici koja je tek na početku karijere
Umjesto završnoga komentara, bar što se mene tiče, citiram relevantan dio komentara s bloga, povlačim komentar #2 u cjelosti, jer nisam tada znao da JL nije ni riječi posvetio činjenici iz citata, a svima ostavljam na volju tumačenje i "proučavanje" poruka iz komentara autorice. Meni je dovoljno. |
|
| Nije samo Blanka. Imamo i najbolje alpinistice na svijetu. |
|
| Naslov teksta #26 trebao je biti "Na #24". |
|
Ponavljam nešto što mnogi znaju, ali rado zaboravljaju, (NYTimes, 5.11.2007).
Pfizer ("mala" američka kompanija nekada u društvu s "gigantom" Plivom!) obustavila je istraživanje na svojem preparatu Torcetrapib, regulatoru kolesterola, nakon utrošenih više od 800 miljuna $. Preparat je dobar za regulaciju kolesterola, ali uzrokuje ozbiljne kardiološke probleme. ispitivanja su izvršena na 15000 pacijenata. Voditelj istraživanja Torcetrapiba prihvatio je ponudu za rano umirovljenje.
Lijepo je reklamirati naše znanstvenike. Međutim, u kojoj ligi oni igraju? |
|
Na #28
Od kad je Pliva prodana bilo je jos promjena u njenom ponasanju
koje pogadjaju Hrvatsku. Npr. brzo nakon prodaje,
niz od 17 lijekova koji su na popisu
HZZO-a prestao se proizvoditi. Naime
jos od socijalistickih vremena i u toku 90-tih zdravstvo je uvijek
kasnilo s placanjem lijekova koji su dobiveni na recept. Lijecnik
moze propisati, a da zdravstvo to plati, samo lijekove s neke liste.
Na listu se redovito stavljaju jeftinije varijante kad god alternative
postoje. Ako je lijek jeftin i jos placanje kasni to nije jako ugodno
farmaceutskoj firmi proizvoditi. No kad je firma poludrzavna onda
tu postiji kojekakvih popustanja izmedju zdravstva i farmaceutske
firme. U doba Racanove vlade, kasnjenje s placanjem je nesto
smanjeno. Kasnije je Vlada RH potpisala s farmaceutskom industrijom
i da ce placanje sad biti garantirano od 180 dana. No u zadnjih
godinu-dvije drzava se ne drzi tog roka (bez obzira sto ekonomski
eksperti kao gospodin Cicin-Sain slave po novinama da nikad
vise para nije bilo u Hrvatskoj). Male farmaceutske firme tipa Belupo
se tu ne mogu bas cjenjkati. No cim je velika firma kupila
Plivu, odma se zbrojilo dva i dva i povukao se niz od 17 lijekova
iz proizvodnje. No bilo je kasnije nekih intervencija, naime
neki dugovi su naglo bili placeni pa se nesto lijekova vratilo.
No, svakako da je taj tip ponasanja nova taktika nakon
prodaje.
|
|
#28 #29
I obratno, strani farmaceutski div Actavis ima problema s neregularnim ponasanjem HZZO-a. U proizvodnji i marketingu lijekova vazno je dovoljno
unaprijed znati uvjete na trzistu, a u RH glavni faktor su tu liste lijekova
koje pokriva HZZO. Te liste redovito kasne, cak i u odnosu na obecanja,
a kamoli u odnosu na medjunarodnu praksu. To otezava managementu
farmacutske firme posao, dovodi do krivih procjena u odlukama o dinamici
i kolicini proizvodnje, neoptimalne zalihe i snabdjevenost,
te tako i do poskupljenja cijelog procesa. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | cross citations
(10 kom., prije 2 min.) | | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(13 kom., prije 7 min.) | | Zastoj u radu portala
(6 kom., prije 12 hrs.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 8 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 8 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 8 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 9 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 9 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 9 dan/a.) | | Bologna Disaster II
(49 kom., prije 9 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.19. 23:09h CET