| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Zaštita Jadrana od zagađivanja
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Marko Pavić
|
|
|
|
2008.02.08. 16:09
Udruga za očuvanje hrvatskih voda i mora - SLAP danas je, povodom havarije turskog broda u našem moru, podsjetila vladu i nadležna ministarstva na Zaključke Savjetovanja o zaštiti Jadrana od zagađivanja u ožujku 2007. u Malinskoj.
Na Savjetovanju su se okupili brojni stručnjaci iz različitih područja koji se bave zaštitom Jadrana kako bi raspravili upravo o mjerama zaštite i razvoju sustava za zaštitu Jadrana kao nacionalnog blaga neprocijenjive vrijednosti.
Ovim putem smo htjeli Vladi ponovno ukazati na probleme u sustavu koji su se iskristalizirali kao i određene prijedloge i preporuke za daljnje djelovanje po pitanju zastite Jadrana.
Vise o savjetovanju:
http://www.slap-cro.org/news/savjetovanje-zastita-jadrana-od-zagadjivanja.html
Zaključci Savjetovanja:
http://www.slap-cro.org/images/dokumenti/zakljucci-slap-malinska-11-04-07.pdf
Vise o SLAP-u:
www.slap-cro.org |
Nije problem napraviti strategiju i relevantne zakljucke - pitanje je kako to pokrenuti i realizirati.
Naravno, ne treba biti prepametan, vec vidjeti sto su drugi nacinili.
U Hrvatskoj za pracenje i alarmiranje na potrese postoji Seizmoloska sluzba, za analizu i prognozu vremena Drzavni hidrometeoroloski zavod, a za pracenje i prognoziranje stanja mora postoji - sipak. A mi smo kao pomorska zemlja. Istovremeno slovenci imaju u planu (nesluzbeni info) u vrlo kratkom roku uspostaviti operativnu sluzbu ukljucujuci i prognoziranje stanja mora.
Evo jedan lijepi primjer kako se to radi slicnim morima - http://www.poseidon.ncmr.gr - i da bi se to realiziralo u Jadranu (sto je preduvjet bilo kakvih decision-making procedura), potrebno je uloziti nekoliko milijuncica kuna godisnje, osnovati Operativnu oceanografsku sluzbu, zaposliti i obuciti desetak ljudi i - to bi bilo to. Tada bi se velik dio mjera i zakljucaka mogao sprovesti.
Obzirom da je Hrvatska zatrazila 30 mil Eura od osiguranja havarije ovog broda, ne bi bio problem uloziti cca 1% te sume za osnivanje takvog centra. No to se nece dogoditi - lova bu' otisla u pametnija posla (npr. krpanje proracuna, drzavnih, lokalnih i kucnih). Sve dok se zaista ne dogodi katastrofa (tankerska). |
|
|
U potpunosti se slazem s vama da bi trebalo osnovati sluzbu za operativnu oceanografiju...
Mislim da je pitanje sada od kuda bi trebala doci inicijativa odnosno da li imamo bottom up ili down pristup... S obzirom na nasu poslovicno radisnu drzavnu upravu nekako mi se ne cini da bi mogla doci inicijativa od njih...
Ideja citavog ovog savjetovanja je bila okupiti sirok spektar zaineteresiranih struka, od prva do oceanografije, i vidjeti koji su glavni problemi....
Dalje bi trebalo izraditi Prijedlog kako odredjene ideje realizirati s grubim proracunom i odredjenim idejama od kuda namaknuti novac npr. strukturalni fondovi EU i onda ici pred Vladui...
No istina je da su troskovi osnivanja i odrzavanja takve mreze zanemarivi spram posljedica koje se mogu desiti samo jednom akcidentnom situacijom s tankerom...
Nadam se da ce ovaj slucaj biti dovoljan povod da se nesto ipak promijeni.... |
|
Koliko god pozdravljam svaku ideju koja bi mogla dovesti do konkretnih ulaganja u operativnu oceanografiju i povezane aktivnosti, toliko sam (nazalost) pesimist da ce se to na pravi nacin naciniti u ovoj drzavi. Primjer toga je (u dokumentima i na savjetovanju) spominjani Projekt Jadran, koji bi trebao sluziti kao osnova monitoringa. Tamo cak i nije predvidjeno numericko modeliranje i oceanografska analiza/prognoza, a kamoli nesto sto se zove "oil spill" (http://www.izor.hr/jadran). No, osim sto nema dovoljno novaca, u 8 godina projekta je nacinjen (koliko znam) samo jedan workshop. Toliko o managementu na hrvatski nacin tipa povuci-potegni, tko jaci taj i dobije vise.
Stoga, obzirom na potezanje bez pravila i evaluacije, nisam siguran da ce se iz toga izroditi ikad centar za operativnu oceanografiju, bez tocno definiranih pravila (kojih trenutno nema). Dakle, bottom-up je nerealan, jednako kao i obrnuto.
Opcija c je da se radi modularno, postupnim ekipiranjem i obucavanjem ljudi (nagradno pitanje: da li je broj hrvata koji znaju svrsishodno pokrenuti numericki oceanografski model veci od 3?), no to, cak i ako se sada krene, trajat ce desetljece i vise ... |
|
Na putu za odredišnu luku zadesila me oluja krajem listopada prošle godine koju nisam mogao izbjeći. Iako je to bila oluja srednjeg intenziteta, neulazeći u teorijske definicije oluja, valovi su ipak bili, prema mojoj procjeni, iznad šest metara, a vjetar je puhao brzinom većom od 50 čvorova. Sve se oko broda pjenilo. U jednom bi trenutku val prekrio cijelu palubu, i tada vam jedino preostaje vjerovati da je brod čvrst i da mu je uzgon jači od sile koja ga pritišće prema dnu mora. Nastojao sam se držati što dalje od centra oluje gdje su vjetrovi i valovi bili znatno veći. Jedini cilj u tom trenutku mi je bio spasiti brod. Ako u tome uspijem, spasio sam posadu, a možda i teret. Tijekom oluje brodovi se, bez obzira na veličinu, ponašaju poput ljuske od oraha. Srećom, sve se dobro završilo i brod je stigao u luku odredišta bez ikakve štete, bez ozljeda posade i bez štete na teretu, što me ugodno iznenadilo. Ovu kratku priču koju je doživio svaki pomorac više puta u životu sam spomenuo kako bih potvrdio činjenicu da je nemoguće za vrijeme velike oluje učiniti išta sa brodom koji onečišćuje more naftom ili teretom, ili koji bi to mogao učiniti. Tek kad se more donekle smiri, moguće je nešto učiniti, a tada može biti već kasno glede zagađivanja.
Mnoge su zemlje na papiru ili u teoriji spremne tvrditi kako imaju efikasnu službu sprečavanja zagađivanja mora, no praksa gotovo uvijek pokazuje suprotno. Čovjek bi rekao kako u SAD po tom pitanju cvatu ruže, no život pokazuje da je pored trnja do ruža teško doći. Kontejnerski brod Cosco Busan onečistio je obalu Kalifornije, a obalna straža priznala kako nije bila spremna. U Ujedinjenom Kraljevstvu muku muče sa svakim onečišćenjem mora. J. Koreja je zavijena u crno nakon tragedije tankera Hebei Spirit, itd. Koga interesira više o zagađivanju mora može pročitati dosta toga na forumu jadranbrod.com.
Kad je riječ o Jadranu i nama, onda želim reći kako možda možemo spriječiti katastrofu ili držati situaciju pod kontrolom ako se nesreća dogodi u luci, s manje uspjeha na sidrištu, a vrlo teško na otvorenom moru. Kontrolirati Jadran je teško, ali moguće, i vrlo skupo. Čini mi se kako je lakše i brže doći do materijalnih sredstava, nego do kvalitetnih stručnjaka osposobljenih za spašavanje ljudi i sprečavanje zagađivanja mora. Svakako treba ići u pravcu zaštite Jadrana. Uopće ne sumnjam da smo sposobni donjeti dobar zakon, no sprovesti ga u djelo, to je sasvim jedno drugo pitanje. Zagađivanje mora je danas u mnogim zemljama tema o kojoj svi imaju nešto za reći, te sam stoga opravdano zabrinut za budućnost pomorskog poziva, posebno zbog kriminalizacije zapovjednika. Ovdje ću spomenuti samo dvije ideje u svezi doprinosa sprečavanju zagađivanja mora s brodova. U prvoj ideji bi svi brodovi, ne samo tankeri, trebali imati dvostruku oplatu od pramca do krme broda. U drugoj bi ideji svi brodovi koji krcaju teret na palubi morali imati posebno ugrađene nosače na rubu palube (kao kod brodova za prijevoz balvana) koji bi sprečavali da sa broda, npr. kontejneri svrše u more (oko 10 tisuća kontejnera godišnje završi u more, tj. u prosjeku sa svakog kontejnerskog broda 3 kontejnera godišnje završe u more, a u kontejnerima ponekad znaju biti i vrlo opasni tereti). No te ideje neće tako lako proći, jer su ekonomski interesi u nekim zemljama jači od bilo kojih drugih interesa, te investitori nisu spremni izdvajati više no što je potrebno u izgradnju broda.
Svakako bi me veselilo kad bi i oni s kopna smanjili zagađivanje mora rijekama i kanalizacijama. Ipak vjerujem kako je sve moguće u pozitivnom smislu ako glavnu riječ imaju stručnjaci, kako po ovom pitanju, tako i po svakom drugom.
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Priznavanje doktorata iz inozemstva
(5 kom., prije 4 hrs.) | | Zločin je etanolom »hraniti« vozila
(70 kom., prije 4 hrs.) | | Novi clanovi Investicijskog odbora BICRO-a
(77 kom., prije 4 hrs.) | | Zakljucak vijeca casti HNDa
(13 kom., prije 10 hrs.) | | Drzavne nagrade za znanost
(25 kom., prije 2 dan/a.) | | Izjava o recentnim postupanjima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH
(43 kom., prije 2 dan/a.) | | Prvi magistri inženjeri Sveučilišta u Zagrebu
(7 kom., prije 3 dan/a.) | | Znanost, nogomet i nacionalni identitet
(93 kom., prije 4 dan/a.) | | Je li CCA srušila izdavački sustav?
(188 kom., prije 4 dan/a.) | | Tekst za godišnju novinarsku nagradu
(43 kom., prije 5 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.07.20. 23:40h CEST