Tribina "Gornji grad" Tel. 462-3403 Mob (098) 463-056
gornjigrad@post.t-com.hr, http://www.GornjiGrad.ORG

U èetvrtak, 7.II 2008. u 19 sati na Kaptolu 27 odr¾ati æe se javna tribina
na kojoj æe govoriti:
                             dr Goran Èular
                   Analiza parlamentarnih izbora 2007

Ulaz je slobodan.
Po ¾elji mo¾ete nam unaprijed dostaviti  Va¹a pitanja i u pismenom obliku
elektronièkom po¹tom na adresu gornjigrad@post.t-com.hr
U oèekivanju  Va¹eg dolaska s po¹tovanjem Vas pozdravljam,
Marko Melèiæ, dipl. ing.
voditelj tribine

Sa¾etak izlaganja. Analiza parlamentarnih izbora 2007
Ovogodi¹nji izbori za Hrvatski sabor do kraja su zao¹trili nekoliko
konstitucionalnih pitanja o tome tko i na koji naèin èini politièku
zajednicu u Republici Hrvatskoj, jesu li procedure izbora predstavnika
manjinskih zajednica u RH najbolje osmi¹ljene, treba li i u kojim
dijelovima mijenjati izborni sustav u izborima za nacionalni parlament,
kakve su posljedice nea¾uriranih biraèkih popisa, treba li uloga
Predsjednika dr¾ave u izbornom procesu biti preciznije definirana i dr. S
druge strane, analiza stranaèkog sustava pokazuje da jedan broj dosada¹njih
negativnih trendova zaustavljen, pa èak i preokrenut, posebice kad je rijeè
o broju parlamentarnih stranaka, koncentraciji glasova, nepredstavljenim
biraèima, promjenama stranaèkih preferencija i sl., ¹to pretvara hrvatski
stranaèki sustav u jedan od najstabilnijih stranaèkih sustava u
postkomunistièkoj Europi. Pri tome nije promijenjen temeljni model
stranaèkog natjecanja koje ostaje duboko ukotvljen u blokovskom tipu
natjecanja koju Hrvatsku obilje¾ava jo¹ od poèetka devedesetih godina
pro¹loga stoljeæa. Takav razvoj, pomalo paradoksalno, èini da se u
Hrvatskoj konsolidacija stranaèkog sustava odvija br¾e i potpunije nego li
konstitucionalna i institucionalna razina konsolidacije demokracije.
Pokazalo se takoðer da poku¹aji da se stranaèko nadmetanje sadr¾ajno ispuni
ekonomsko-socijalnim programima s jasnom ideolo¹kom osnovom (SDP-ovo
inzistiranje na uvoðenju poreza na imovinu i kapitalnu dobit) nije imalo
bitnije uèinke i da je kampanja ostala sadr¾ajno ispra¾njena. Ako se tome
pridoda èinjenica da pitanje europske integracije ostaje potpuno izvan
kompeticijskih stranaèkih tokova i da se stranaèki sustav rapidno
personalizira, nije posve jasno koja æe pitanja u buduænosti èiniti osnovu
stranaèkog natjecanja. U tom kontekstu smanjuje se prostor za radikalnije
promjene obrasca stranaèkog natjecanja, ¹to æe se posebno ogranièavajuæe
odraziti na moguænosti da manje stranke promjenom svoje pozicije utjeèu i
na promjene opæeg obrasca stranaèkog natjecnja.

O predavaèu: Goran Èular roðen je 14. prosinca 1968. u ©ibeniku gdje je
zavr¹io osnovnu i srednju ¹kolu. Upisuje studij politologije na Fakultetu
politièkih znanosti u Zagrebu i diplomira 1994. obranom diplomske radnje
Periferija i industrijalizacija: problem socijalno-ekonomskog razvoja
hrvatskih zemalja u ?dugom 19. stoljeæu?. Od 1995. zaposlen je kao
znanstveni novak na Fakultetu politièkih znanosti na projektu ?Izbori,
stranke i parlament u Hrvatskoj?. Stupanj magistra stjeèe 1999. na
poslijediplomskom studiju politièke znanosti na Srednjeeuropskom
sveuèili¹tu u Budimpe¹ti s temom magistarske radnje The Dynamics of
Political Institutionalization and Democratic Consolidation: The Case of
Croatia. Doktorsku disertaciju pod naslovom Uloga politièkih stranaka u
procesu demokratske konsolidacije: Hrvatska u komparativnoj perspektivi
obranio je na Fakultetu politièkih znanosti 2004. Za docenta na Fakultetu
politièkih znanosti izabran je 2006. Znanstveni i istra¾ivaèki interes
Gorana Èulara posebice je usmjeren prema problemima izbora, obrazaca
politièkog pona¹anja, politièkih stranaka i stranaèkih sustava, stranaèkog
natjecanja i funkcioniranja demokratskih institucija, o èemu je pisao u
vi¹e èlanaka objavljenih u Hrvatskoj i u inozemstvu. Takoðer, sudjelovao je
u radu niza meðunarodnih konferencija, a èlan je i meðunarodnog projekta o
istra¾ivanju politièke elite u postkomunistièkim zemljama. Od 2000. odr¾ava
nastavu na predmetu dodiplomskog studija Politièki sustav Hrvatske i
posljednih dvije godine Politièki sustav Hrvatske: akteri i procesi, a od
2005. sunositelj je kolegija Izbori i politièke stranke na doktorskom
studiju Komparativna politika. Od 2001. èlan je uredni¹tva èasopisa
Politièka misao. Èlan je Hrvatskog politolo¹kog dru¹tva, èiji je tajnik bio
u razdoblju 1999.-2001.

Izbor radova:
Goran Èular, 2000.: Institutionalizacija strankarskega sistema v
nekonsolidirani demokraciji: primer Hrva¹ke, u: Fink-Hafner, Danica /
Haèek, Miro (ur.), Demokratièni prehodi I, Centar za politolo¹ke raziskave,
FDV, Ljubljana: 211-239
---- ----         2000.: Political Development in Croatia 1990-2000: Fast
Transition ? Postponed Consolidation, Politièka misao (37) 5: 30-46
---- ----         2001.: Vrste stranaèke kompeticije i razvoj stranaèkog
sustava, u: Kasapoviæ, Mirjana (ur.), Hrvatska politika 1990.-2000.:
Izbori, stranke i parlament u Hrvatskoj, Fakultet politièkih znanosti,
Zagreb: 123-146
---- ----         2002.: Hrvatski stranaèki sustav 1989.-2000., u:
Vujadinoviæ, Dragica / Veljak, Lino / Goati, Vladimir (ur.), Izmeðu
autoritarizma i demokratije: Srbija, Crna Gora, Hrvatska [Knjiga I:
Institucionalni okvir], CEDET, Beograd: 187-210
---- ----          2004.: Organisational Development of Parties and
Internal Party Democracy in Croatia, Politièka misao (41) 5.
---- ----         2005.: Politièke stranke i potpora demokraciji, u: Èular,
Goran (ur.), Izbori i demokratska konsolidacija, Fakultet politièkih
znanosti, Zagreb: 123-179.
Zako¹ek, Nenad / Èular, Goran, 2004.: Croatia, u: Berglund, Sten / Ekman,
Joakim / Aarebrot, Frank H. (eds.), The Handbook of Political Change in
Eastern Europe, Edward Elgar Pub., Cheltenham / Northampton, MA: 451-492

Komentari (clanova koji su komentirali: 2) Komentara po autoru:    1 1

#1: Pitanja Marko Ljubiæ i odgovori Goran Èu (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-02-07 15:47:04 Na¹ kolegaconnectovac Marko Ljubiæ je poslao e-mailom pitanja za dr Èulara i predlo¾io da eventualne odgovore objavimo i na ovom mestu ¹to i èinim.    Marko Ljubiæ (pitanje dostavljeno e-mailom)    1. Koji momenat u predizbornoj kampanji, ako ga mo¾e definirati, cijenite prekretnicom u pona¹anju biraèkoga tijela, koje je po svim anketama ukazivalo na pobjedu SDP-a?    2. Kako vidite ulogu Mesiæa u kampanji, kome je svojim polemikama i postupcima pogodovao, a kako ulogu najeksponiranijih medija, posebice Jutarnjeg lista, za koji u javnosti stoji bar laièka ocjena da je naklonjen ljevici?    3. Koliko su po Va¹em mi¹ljenju vodeæi i za kampanju zadu¾eni novinari kreirali pitanja u kampanji, a koliko slijedili nametnute teme od strane profesionalnih voditelja kampanja pojedinih stranaka? Mislite li da bi novinari morali imati drugaèiju ulogu, ulogu kreatora kampanje, pri èemu govorim u ime njihovoga prioritetnoga zadatka informiranja naj¹ire javnosti a ne servisiranja nekakvih fiktivnih pravila kampanje odreðenih po mjeri politièkih stranaka?    4. ©to mislite o efektima Milanoviæeva stalnoga inzistiranja na suèeljavanju iako se znalo da ga neæe biti?    5. Mo¾ete li komentirati nepisano pravilo da u tijeku kampanje, èitav niz medija ignorira aktualne probleme dr¾ave i vlasti, pod izlikom o izbjegavanju svrstavanja na stranu opozicije? Nije li taj razlog neopravdan u mjeri u kojoj pozicija za svoju promociju legitimno koristi dr¾avne poslove u medijima, istièuæi uspjehe, dok se neuspjesi ne objavljuju pod spomenutom izlikom?     Molio bih Vas da, ako prosudite ova pitanja bitnim i dobivene odgovore na njih, da ih stavite na connect pod najavu tribine.    Goran Èular (pismeni odgovor)    Uz zahvalu na poslanim, nadasve va¾nim, pitanjima, evo i odogovora:      1. Koji momenat u predizbornoj kampanji, ako ga mo¾e definirati, cijenite prekretnicom u pona¹anju biraèkoga tijela, koje je po svim anketama ukazivalo na pobjedu SDP-a?    O: Smatram da nije bilo radikalnijeg zaokreta u biraèkom pona¹anju kad je rijeè o dvije vodeæe stranke. Ankete su sistematski grije¹ile u predviðanju postotaka koji dobivaju SDP i HDZ, a dokaz za to su i izlazne ankete koje su isto tako dale malu prednost SDP-u na razini Hrvatske. Sistematska pogre¹ka sadr¾ana je u èinjenici da se ispitanici koji glasuju za HDZ-a nisu mogli u dovoljnom broju uhvatiti u uzorak ili bi se nadprosjeèno „skrivali“ meðu neodluènima. Uèinak je poznat u politolo¹koj literaturi kao „spirala ¹utnje“, i veæ je zabilje¾en u Hrvatskoj kad je rijeè o biraèima HDZ-a. No, ako bih trebao izdvojiti neke momente, to bi bio mjesec svibanj, u kojem, vrlo vjerojatno pod utjecajem smrti Ivice Raèana i medijskog praæenja predsjednièke kampanje u SDP-u rejting SDP-a raste s 20-ak na 30-ak posto, ¹to se odr¾ava i do kraja. Drugi moment je sam kraj kampanje kada bitno padaju HSU i HSP (taj pad je uhvaæen i zadnjim prijeizbornim anketama, kao i izlaznim anketama) a HNS se dijelom vraæa prema rezultatu iz 2003. (vjerojatno se dogodilo u zadnjih nekoliko dana.)     2. Kako vidite ulogu Mesiæa u kampanji, kome je svojim polemikama i postupcima pogodovao, a kako ulogu najeksponiranijih medija, posebice Jutarnjeg lista, za koji u javnosti stoji bar laièka ocjena da je naklonjen ljevici?    O: Va¾nije od èinjenice kome je pogodovao i za koga je navijao jeste dojam da Predsjednik dr¾ave nema mjere kada je rijeè o „interveniranju“ u parlamentarne izbore. Predsjednik, umjesto da prepusti tijekom kampanje prostor onima koji se natjeèu na parlamentarnim izborima i samoinicijativno se suspregne od komentiranja dnevnopolitièkih zbivanja, namjerno poveæava svoju prisutnost u medijima. Nije problem, napominjem, kad Predsjednik javno brani, recimo, fair provedbu izbornog procesa, veæ kada otvoreno vrednuje spremnost pojedinih stranaka ili kandidata da pobjede ili da budu dio vladajuæe koalicije, kao ¹to je bio sluèaj s HSP-om. No, u sluèaju HDZ-ove instrumentalizacije Ministarstva vanjskih poslova u mobilizaciji biraèkog tijela u inozemstvu, a ¹to bi bila njegova du¾nost jer je ustavno izrijekom nadle¾an za vanjsku politiku i diplomatska predstavni¹tva, nije se uopæe oglasio.     3. Koliko su po Va¹em mi¹ljenju vodeæi i za kampanju zadu¾eni novinari kreirali pitanja u kampanji, a koliko slijedili nametnute teme od strane profesionalnih voditelja kampanja pojedinih stranaka? Mislite li da bi novinari morali imati drugaèiju ulogu, ulogu kreatora kampanje, pri èemu govorim u ime njihovoga prioritetnoga zadatka informiranja naj¹ire javnosti a ne servisiranja nekakvih fiktivnih pravila kampanje odreðenih po mjeri politièkih stranaka?    O: To je pitanje za pravo politolo¹ko istra¾ivanje. Inaèe, ne postoji suglasnost oko toga tko je vodeæi „agenda-setting“ akter u izborima – stranke ili mediji. Èesto mediji samo razraðuju teme koje im stranke ponude, èak i kada izgleda da ih sami iniciraju. U sluèaju ove kampanje mi se èini da mediji, pored najbolje volje da se usredotoèe na sadr¾ajna pitanja iz stranaèkih programa, nisu uspjeli ta pitanja napraviti odluèujuæim za biraèki odabir. Primjer je pitanje porezne politike, pokrenuto od strane SDP-a.     4. ©to mislite o efektima Milanoviæeva stalnoga inzistiranja na suèeljavanju iako se znalo da ga neæe biti?    O: Milanoviæevi nastupi opæenito nisu bili dobro planirani s obzirom na mjeru do koje je spreman u medijima ponavljati iz dana u dan iste stvari, ne samo kad je rijeè o suèeljavanju, veæ su tu i satovi, kao i sastavljanje vlade nakon izbora. Mislim da je u tom smislu odgovorni ljudi koji kreiraju kampanju, vi¹e od samog Milanoviæa. Kad je rijeè konkretno o suèeljavanjima, radi se i o propustu medija, posebno javnog televizijskog servisa, koji je, prema mojem mi¹ljenju, trebao odrediti dva termina suèeljavanja – jedan za predsjednike dvaju najveæih takmaca, a drugi za njihove premijerske kandidate i organizirati ih bez obzira tko se odazove, a tko ne. Ali za to treba profesionalne hrabrosti.     5. Mo¾ete li komentirati nepisano pravilo da u tijeku kampanje, èitav niz medija ignorira aktualne probleme dr¾ave i vlasti, pod izlikom o izbjegavanju svrstavanja na stranu opozicije? Nije li taj razlog neopravdan u mjeri u kojoj pozicija za svoju promociju legitimno koristi dr¾avne poslove u medijima, istièuæi uspjehe, dok se neuspjesi ne objavljuju pod spomenutom izlikom?     O: Nisam dobio dojam da su mediji u ovoj kampanji bili posebno naklonjeni nekoj od strana, osim ¹to su sigurno pripomogli koncentraciji glasova na dvije najveæe stranke. To je pitanje, kao i prethodno o Jutarnjem listu, za nezavisnu analizu uloge medija u kampanji 2007.

#2: Zahvaljujem Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2008-02-07 18:18:14 Zahvaljujem kolegi #0 na posredni¹tvu u komunikaciji. Uva¾avam odgovore.    Istakao bih jedan:    Quote:   Nisam dobio dojam da su mediji u ovoj kampanji bili posebno naklonjeni nekoj od strana, osim ¹to su sigurno pripomogli koncentraciji glasova na dvije najveæe stranke      S obzirom da se radi o "dojmu" i ja imama "dojam" da sam dobio politièki odgovor.