| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Tko su najcitiraniji hrvatski znanstvenici?
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Duje Bonacci
|
|
|
|
2008.01.23. 09:59
Novi broj tjednika Nacional donio je veliki članak o najcitiranijim hrvatskim znanstvenicima.
Iako mi se na prvi pogled čini da su neki od podataka navedeni u tekstu pogrešni (osobito kod navođenja broja radova pojedinih autora), tekst ipak daje zgodan pregled imena koja se 'pod hrvatskim stijegom', kako u domovini tako i u inozemstvu, bave visoko vidljivim znanstvenim radom.
Ovaj tekst ujedno ukazuje na to koliko mediji mogu biti utjecajni u stvaranju percepcije u domaćoj javnosti o tome tko su 'hrvatske znanstvene mega-zvijezde'. Naime, od gotovo pedeset imena koje je autorica teksta identificirala pretražujući baze podataka Scopus i Web of science, samo par njih - i to poglavito onih iz nižih dijelova ove top-liste - su u hrvatskim medijima bili predstavljeni kao takvi, dok su oni sa samog vrha javnosti gotovo potpuno nepoznati.|
| Cestitke svima koji su spomenuti. Doista je uzitak vidjeti visoku citiranost hrvatskih znastvenika u raznovrsnim znanstvenim kategorijama poput fizike, kemije, farmakologije, neuroznanosti, fiziologije, virologije, astronomije, biogeokemije, imunobiologije itd...ne bih zelio ispustiti nikoga iz te siroke palete uspjeha nasih znanstvenika. Neka lista visokocitiranih hrvatskih znanstvenika iz godine u godinu raste i neka se sto cesce objavljuju ovakvi, pozitivni clanci o svjetskoj znanosti hrvatskih znastvenika! Hrabro naprijed! |
|
na http://www.harzing.com/ postoji i besplatan alat koji koristi google scholar kao bazu i ispisuje citiranost, h-indexe, etc ...
Moram samo reci da se kod nas vode velike polemike oko ovakve evaluacije znanstvenika, posebno radi razlicite kulture citiranja/autorstva, broja publikacija po znanstveniku, etc ...
Iako je neminovno da cemo sve vise biti "mjereni" na ovaj nacin, evo nekoliko linkova sa opisima problema koji pri tome mogu nastati ...
na http://www.sarit.ch/crusletter/ mozete i naci pismo u kojem se brojni (visoko citirani) znanstvenici u domeni Computer Science-u u Svicarskoj protive analizi istrazivanja koristenjem bibliometriskih kriterija. Nekoliko je izvora navedeno koji analiziraju ovakve kriterije.
na http://www.vs.inf.ethz.ch/publ/slides/Mattern-Bibliometry-SARIT06.pdf mozete naci i prezentaciju kolege sa naseg departmenta koji analizira razne mjere, govori o tome kako povecati citiranost (e.g., pisuci survey clanke, dopisujuci svoje ime na svaki clanak iz grupe, citirati svoje clanke i clanke svojih kolega ...), kako povecati h- i g- indexe, etc ...
Jednako govori i o tome kako razlika u bazama koje se koriste za procjenu moze utjecati na razliku u citiranosti, (e.g., ISI vs Google Scholar za Computer Science) ...
I za kraj citat iz gornjeg pisma koji mozda najbolje oslikava protivljenje ovakvom nacinu evaluacije ... "Not everything that counts can be counted, and not everything that can be counted counts." Einstein
Quote:
to poglavito onih iz nižih dijelova ove top-liste - su u hrvatskim medijima bili predstavljeni kao takvi, dok su oni sa samog vrha javnosti gotovo potpuno nepoznati.
Vidi se i da su oni pri vrhu liste uglavnom stariji, dok su oni pri dnu mladji. Citiranost ne raste linearno s godinama, vec se akumuliraju citati od postojecih clanaka + znanstvenici pisu nove clanke ... Tako da se vec i u ovoj najjednostavnijoj usporedbi moze doci do pogresnih zakljucaka ukoliko se rezultati ne interpretiraju pazljivo.
|
|
|
Podaci o citiranosti i IF (impact factor) casopisa su statisticki parametri usporedivanja znanstvenih opusa. Medutim ti parametri su daleko od relevantnosti i sveobuhvatnosti a vrlo cesto se i krivo interpretiraju, pogotovo usporedujuci razlicite znanstvene discipline.
Po mom misljenju oni su puno manje relevantni u odredivanju kvalitete vrhunske znanosti, nego javna prepoznatljivost znanstvenih otkrica, kvaliteta zivotopisa, zanimljivost projekata i pisma preporuke vrhunskih znanstvenika.
Citiranost se moze koristiti u generalnoj gradaciji znanstvenika u jednom podrucju s time da se uvijek mora uzeti obzir specificnosti i vrijednosti tog podrucja te posebice peer-review/preporuke vodecih svjetskih znanstvenika.
Cesti su primjeri obrnute korelacije izmedu kvalitete radne sredine i znacaja cititranosti za napredak, gradaciju vrijednosti ili zadovoljstvo statusom u znanosti...
Radeci u Schlessingerovom laboratoriju, jedan je od visoko ctiranih znanstvenika u biomedicini, nikada se nije pricalo o broju citata nego o samim otkricima. Yossi uvijek voli reci da su mu najdraza ona rijetka otkrica koja su toliko ispred vremena da drugi na njima jos ne rade ili ih zajednica ne prihvaca. Tako je bilo i s njegovim otkricem dimerizacije receptora, rad koji je objavljen u Biochemistry i dugo bio ignoriran.
Osim toga citiranost znanstvenika i javna prepoznatljivost nisu uzrocno-posljedicno povezani, jer npr. Davor Solter nema preveliki broj citata ali su njegovi znanstveni doprinosi razvojnoj biologiji i posljedicna javna prepoznatljivost toliko znacajani da se ne mogu izraziti citiranoscu...Osim toga dobitnici Nobelovih nagrada cesto nisu medu najcitiranijim znanstvenicima u svojim podrucjima. Jasno je i zasto je to tako? |
|
| Komentar #4 dobro rezimira razmisljanja vecine kolega na ETH (barem u computer science/EE) s kojima sam razgovarao. |
|
Jos jedan komentar - pogledom na podrucja kojim se bave znanstvenici na listi, vidi se da nema gotovo ni jednog znanstvenika iz podrucja tehnickih znanosti. Gledajuci citate nekoliko hr kolega koji rade u Computer Science/ElEng iz Hrvatske i inozemstva, vidim da bi oni bili (visoko) na listi ...
Razumijem da analiza ne ukljucuje sve hr znanstvenike (sto bi se moglo tumaciti time da je tesko doci do svih imena, (iako danas kroz tkojetko, connect i slicne portale ni to nebi bilo tesko) ili time da je to preveliki posao).
Ali ne razumijem da su citava podrucja znanosti izostavljena - pravo, ekonomija, racunarstvo, strojarstvo, brodogradnja, elektrotehnika, geologija, hidrologija, ... sigurno ih ima jos ... |
|
| O citiranju i citatima napisano je brdo tekstova u kojima se stalno ponavlja isto: iznošenje apsolutnih brojeva citata radi nekih općih rang-lista metodološki je pogrešno i potpuno neprihvatljivo. Pa ipak se uvijek iznova iznose apsolutne brojke kao nekakvi samostalni pokazatelji. Nažalost, najčešće te brojke iznose oni koji ih stvarno ne razumiju, a zatim ih za svoje osobne interese komentiraju svi, jer: svi znaju da je 10 veće od 5, itd. Događa se to čak i u stručnim časopisima, a sada eto i u Nacionalu. Čini se da jednostano nema načina da se to spriječi jer je jako privlačno imati oružje da nekoga "kvalificiraš" ili "diskvalificiraš" jednom brojkom. To je znatno lakše nego da moraš proučavati životopis i dobro poznavati stvari da bi ga smisleno interpretirao. |
|
| Potpuno je izostavljena i matematika. |
|
Ne samo da je izostavljena matematika nego nije niti koristena.
Zar ne bi bilo lijepo napraviti i listu citata od zavrsetka doktorata tj. vidjeti tko je koliko citiran prema godinama bavljenja znanoscu kao nezavisni znanstvenik.
Na sadasnjoj listi imamo osobe s oko 40-50 godina znanstvenog opusa u konkurenciji s onima koji su tek prije 5-10 godina zavrsili svoje doktorate i poceli se baviti svojom znanstvenom karijerom. Normalno je da se to ne moze usporedivati. Npr. podjelite 15 000 citata s 50 godina rada ili 3000 citata s 5 godina rada i dobiti cete suprotne rezultate.
I uz takve korekcije lista ne bi bila pravedna jer postoji faktor akumulacije citata i vremena koje je potrebno za prihvacanje otkrica u siroj znanstvenoj zajednici. Npr. velika otkrica objavljena prije 1-2 godine nisu visoko citirana iako predstavljaju najvecu vrijednost u javnosti i prema njima se dobivaju vrhunske ponude. Za svaki posao, novu poslovnu ponudu ili nagradu u zadnjih 6 godina nije postavljeno pitanje koliko sam radova objavio niti kolika je njihova citiranost, nego su odluke temeljene prema vaznim otkricima u karijeri.
Ocigledno je da bi mladi znanstvenici koji su sada na kraju liste (decki od 30+ godina) prema relevantnim podacima i korektnijoj matematici bili smjesteni pri vrhu liste znanstvene vrijednosti, jer oni uistinu to i zasluzuju svojim znanstvenim radom.
Primjer 2: Nenad Ban je objavio 8 vrhunskih radova u Nature i Science samo u zadnjih 5-6 godina i po svojem znanstvenom radu u suvremenoj znanosti ima puno puno vecu vrijednost nego biti zadnji na toj listi. Najbolje se to vidi po tome da je sa 40 godina postao redoviti profesor na ETH sa nevjerojatnim uvjetima za rad. SIgurno ga pri izboru nisu pitali za citiranost nego su ostali bec rijeci kada su vidjeli napredak koji je ostvario u otkrivanju strukture ribosoma ili FA sintetaze...
|
|
Doista nemam nista epohalno nadodati na vec vrlo analiticne prethodne komentare, osim da sam ponosna na sve koji kroz znanost promoviraju ime nase domovine, no zelim samo naglasiti sto je vec i spomenuto da mi ekonomisti volimo reci kako se statistikom kao znanstvenom metodom moze sve dokazati, ali i sve opovrgnuti. Citiranost znanstvenika je samo jedan od pokazatelja uspjesnosti znanstvenika, no kao sto je već rečeno, ključni su njegovi doprinosi znanosti i civilizacijskom napretku kao takvi. Samo letimican pogled na imena znanstvenika u Nacionalu govori u prilog cinjenici da i broj visokocitiranih pripada znanstvenicima koji su vec zasli u 6 deceniju zivota, pa ta činjenica ipak nešto znači i u pogledu znanstvene produktivnosti, pa tako i citiranosti.
Ne poznam osobno kolegu koji je postavio ovaj post, ali ne znam zasto se ne mogu oteti dojmu da je ova podjela na viši i niži dio liste izrečena u maniri mala fide prema nekim kolegama, koja ipak nije uspjela pokvariti stvarnu cinjenicu da se radi o našim najboljim znanstvenicima. |
|
Mislim da je moja kolegica iz Nacionala ulozila dosta truda u ovaj clanak. Naravno, svaki clanak o citiranosti znanstvenika pobudjuje rasprave jer to naravno nije jedini cimbenik u vrednovanju znanstvenog opusa. I ja sam u vise navrata pisala takve clanke pa me uvijek netko zvao i kritizirao kao neozbiljnu i povrsnu. No, dobro valjda smo shvatili da mediji nisu znanstveni casopisi, ukljucujuci i kolegu koji je postavio temu.
Uostalom, mislim da ni Hawking nije najcitiraniji znanstvenik danasnjice, ali je najpoznatiji. Nije cak dobio ni Nobelovu nagradu. No, kladim se da bi urednik Guardiana ili New York Timesa (kao metafora ozbiljnih dnevnih novina) izmedju intervjua s njim (koji se cak ni ne moze obaviti na klasican nacin zbog Hawkingove bolesti) i intervjua s najcitiranijim znanstvenikom u posljednjih 20 godina, a to je mislim bio medicinar Bert Vogelstein, bez dileme izabrao Hawkinga. |
|
Slazem se da je novinarka OG ulozila dosta truda, prikupila vise informacija nego sto je mogla uvrstiti u clanak i na kraju objavila pozitivno intoniran clanak. I sama je bila vrlo kriticna prema manjkavostima rangiranja znanstvenika samo po citiranosti (temeljem rasprave koju smo imali tijekom intervjua) no clanak je ipak ispao objektivan i korektan.
Takoder se slazem s kolegicom #10 o postu 0, koji je pozitivnu poruku ovog clanka nepotrebno usmjerio prema nekom drugom cilju.
Danas sam sreo Schlessingera, koji je bio zadovoljan intervjuem s OG te sretan da se kolega V. Paar ako trudio oko njega te se stalno zalagao za Sch. nominaciju za orden Danice HR. Nadam se da ce predsjednik Mesic prepoznati Schlessingerov doprinos HR znanosti i edukaciji mladih znanstvenika iz HR. Dobro sam se nasmijao Schlessingerovim komentarima i raduje me da ce uskoro doci na konferenciju u Cavtatu koji zajednicki organiziramo od 1998 godine EMBO Molecular Medicine. Yossi je takoder potvrdio da ce krajem godine sluzbeno posjetiti MedILS te odrzati predavanje na Sveucilistu u Splitu.
|
|
| Novinarka OG i pored truda nija baš bila previše pažljiva prilikom pretraživanja ISI Web of Science. Na temelju brojeva koji se nalaze uz sliku kolege Marija Jurića, vidjivo je da ih je dobila jednostavnim upisivanjem "juric m" u Author field. Da je pažljivije pogledala, vidjela bi da je od 49 radova njih 40 objavljeno između 1966. i 1997. i da nemaju veze s Mariom. To ne umanjuje značaj Mariovih rezultata - na njegovih 9 radova u WOS-u objavljenih od 2002. otpada 2/3 od navedenih 1459 citacija - no ovakve "analize" stvarno čine medveđu uslugu onima uključenima u njih. Istu amatersku grešku autorica je načinila s drugim čestim prezimenima - Marušić, Ban - pa čak i 83 rada pod "soljacic m" uključuju publikacije dviju različitih osoba. |
|
Cestitke svim navedenim visokocitiranim znanstvenicima a i onima koji
su visokocitirani a nisu navedeni u tekstu iz razloga X. Po jedan primjer iz tri podrucja:
Ferenc D, fizika 2643
Sunjic V, kemija 2040
Ehrlich SD, biologija 13 850
|
|
Jos par:
Branko Ruscic (USA, Argonne Nat'l Lab., fizicka kemija): 3,066 (28.9/rad, 106 radova)
Zlatko Bacic (USA, NYU, teorijska kemija): 3,263 (35.5/rad, 92 rada) |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Zakljucak vijeca casti HNDa
(12 kom., prije 7 hrs.) | | Drzavne nagrade za znanost
(25 kom., prije 1 dan/a.) | | Izjava o recentnim postupanjima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH
(43 kom., prije 1 dan/a.) | | Prvi magistri inženjeri Sveučilišta u Zagrebu
(7 kom., prije 2 dan/a.) | | Zločin je etanolom »hraniti« vozila
(68 kom., prije 2 dan/a.) | | Novi clanovi Investicijskog odbora BICRO-a
(74 kom., prije 3 dan/a.) | | Znanost, nogomet i nacionalni identitet
(93 kom., prije 3 dan/a.) | | Je li CCA srušila izdavački sustav?
(188 kom., prije 3 dan/a.) | | Tekst za godišnju novinarsku nagradu
(43 kom., prije 4 dan/a.) | | Upit o kriterijima za izbor kandidata na suradničko radno mjesto asistenta
(11 kom., prije 5 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.07.20. 09:01h CEST